Postoje brojni problemi poli-
tičkih osuđenika, koji su na raz-
novrsne načine postali žrtve ne-
pravednih sudskih presuda, iza-
zvanih montiranim političkim
procesima.
U okviru općih demokratskih,
ljudskih gibanja u istočnoevrop-
skim zemljama, kao i na ovim na-
šim hrvatskim prostorirna^ljudska
prava i nepovredivost svake oso-
be, postaju probni kamen za pro-
vjeravanje svake istinske društve-
ne i državne zajednice.
Bez iznošenja istine o ovim
procesima sa stajališta savjesti,
moralnih i pravnih dostignuća
naše civlizacije, nema stvarnih
izgleda za promjene društva, za
stvaarnje općeljudskih, pravnih,
moralnih, socijalnih i sigurnosnih
uvjeta za život dostojan čovjeka,
koji ničim ne treba biti ometan.
Ogromne su mentalne, socijal-
ne, pravno-sigurnosne i općeljud-
ske teškoće političkih osuđenika i
njihovih obitelji. To je razlog za
stvaranje Društva hrvatskih poli-
tičkih osuđenika, kao civilizacijske
tvorevine, koja će, polazeći od naj-
viših moralnih i ostalih dostignu-
ća naše civilizacije, kao i otvorena
preobražaja hrvatskoga društva,
pomoći svima koji su žrtve nepra-
vednih kaznenih mjera da se na
dostojanstven, stvaralački i ljud-
ski pogodan način uključe u dru-
štvo koje se sve više demokratizi-
ra i uljuđuje.
Društvo će, pored ostalog, kao
važan sadržaj svoga djelovanja,
razvijati neposredno međusobno
druženje u plemenitom ozračju
kako bi se zaliječile posljedice
apartheizacije i osamljenosti po-
jedinaca i njihovih obitelji, izaz-
vane dugotrajnom zatvorskom izo-
lacijom i naknadnim progonima.
Inicijalna grupa će izraditi
programsku deklaraciju i moralni
kodeks, kao i druge potrebne do-
kumente što će biti temelj djelo-
vanja, i prikazati ih začetnicima
stvaranja ovoga Društva te nadlež-
nim državnim organima, koji će
odlučivati o registraciji Društva.
Ulazak u Društvo je dobrovo-
ljan, a neovisan je o nacionalnoj,
vjerskoj, idejnoj ili bilo kakvoj
drugoj pripadnosti.
Zagreb, 20. XI. 1989.
Inciialna grupa za ...
osnivanje Društva hrvatskih
političkih osuđenika
1. Dražen Budiša
2. Dumančić Fabijan
3. Ivan Gabelica
4. Vlado Gotovac
5. Hološ Rene
6. Anto Kovačević
7. Ante Paradžik
8. Đuro Perica
9. Drago Stipac
10. Ivica Šelj
11. Hrvoje Šošić
Stepinac sluša svoju optužbu
12. Marko Veselica
ALOJZIJE STEPINAC 13. Ferdo Vlašić
kardinal 14. Petar Šale
8. svibanj 1898. — 10. veljače 1960. • 15. Marko Dizdar
NAJSLAVNIJI I NAJNEVINIJI POSLIJERATNI 16. Vladimir Šeks
POLITIČKI ZATVORENIK U LEPOGLAVI 17. Davor Aras
18. Zvonimir Marković
Govor Nikole Zrinskoga
To je, dakle, konac moga žica. vruće krvi unutarnji glas.
Jedan sat još, noć je tu i smrt. Obraz žare plamenovi sjajni, ~
To je, dakle, cilj mog smrtnog bića, jer je blizu žrtva, s njome spas.
ponos moj i sreća, slave vrt. Spreman sam da dođem na put krajnji
Sjaj već ćutim posmrtna otkrića — sretan, vedar, uspravivši stas:
ne bje jalov moga mača rt. jer na svijetu nema veće časti,
I ako ću skoro medu sjeni, Bog će dati nego za rod i za vjeru pasti.
'vječnu svjetlost meni. Kom potomstvo najviše se divi?
Stoljeća će proći, ljeta, zime, Koga slave naše pjesme sve?
al će ipak još na grobu mom To su naši sokolovi sivi
unuci mi spominjati ime, na braniku pravde vječite.
što tu padoh braneć rod i dom. Grudi može spalit oganj živi,
Puk će haran ponosit se time, al junačke volje slomit ne.
u srcu me vječno nosit svom. Crv tek jadni u prašini gmiže —
Spomenik ću sebi tako stvorit — junak borbom do pobjede stiže!
grom i bura neće ga oborit. THEODOR KORNER
Slijedio sam vazda onaj tajni (preveo: Tomislav Prpić)
 Nadbiskup Stepinac prebačen je u Lepoglavu
na 19. listopada 1946. Odveden je u određenu će-
liju, gdje će morati biti potpuno sam.
U Lepoglavskoj kaznionici ima stotine politič-
kih zatvorenika. Ispočetka bili su u ovećoj pro-
storiji u glavnoj zgradi, koja se zvala »karante-
na-«. Nije bilo kreveta, pod bijaše pun vlage.
Znameniti Stepinčev govor pred sudom
John I. Pintar, Hrvat, američki državljanin, koji
je u isto vrijeme kao i nadbiskup bio u kaznio-
nici, ono što je opažao na utamničenom nadbisku-
pu, opisao je u jednom poglavlju svoje knjige,
koju je izdao u Americi nakon povratka iz Lepo-
glave.
Na tisuće Hrvata crpilo je snagu, gledajući u
Stepinca posebno kad bi ga opazili na službenoj
šetnji u dvorištu. Kad bi logoraši opazili, kako se
nadbiskup o podne moli, i oni bi svi skinuli kape
i molili bi se.
Stepinac u sredini, Lisak s lijeve, a Stepinčev uredna. Iskusio je u vojsci i u Germanikumu taj
tajnik Salić s desne
Nadbiskupa nisu stavljali u takozvanu »karan-
tenu«, nego su mu odmah dali posebnu sobu, ali
pod strogim nadzorom upravnika Josipa Špiranca.
Nadbiskup nije mogao imati nikakvog dodira s
drugim zatvorenicima.
U sobi je nadbiskup imao vojnički krevet, stol,
stolicu, dvije police za knjige i jedan stari ormar
za odijelo. U početku je imao mali pisaći stroj.
Kasnije je iz Amerike dobio novi. Dadoše mu u
tematici i posebnu sobu kao kapelicu, u kojoj je
mogao prikazivati Sv. Misu. U istom hodniku u
jednoj sobi bili su koprivnički župnik Mons. Stje-
pan Pavunić, a od 8. studenog 1946. zagrebački
kanonik Nikola Borić. Stepinac na suđenju
U jednoj sobi bio je jedan mladi američki voj-
O zbivanju u svijetu nije mogao ništa doznati.
nik, a u drugoj neki Englez.
Nije-posjećivao priredbe, koje su se davale u za-
Kad je Stepinac stigao u Lepoglavu, počeo je tvoru. Nadbiskup je i na šetnji molio. Vidjela mu
učiti engleski jezik, ali jednog dana oduzeše mu se krunica u rukama.
engleske knjige.
Posjećivale su ga, između ostalih, majka i se-
Hranu je dobivao iz mjesnog župskog ureda. stra mu Štefanija. Kad je majka umrla, na 19.
Uprava je nastojala pokazivati neku pažnju prema prosinca primio je tu vijest, pa je 20. prosinca
nadbiskupu. Ali neki stražari bili su teški. Neki zabilježio: »Počeo Misu gregorijansku (tj. kroz
30 neprekidnih dana uzastopce bez prekida) za
majku«.
Triput ga je u Lepoglavi posjetio ravnatelj
apostolske nuncijature u Beogradu Mons. Hurley.
Dolazili su i po koji hrvatski biskup i po koji
svećenik. Bio je kod njega 16. siječnja 1947. Mons.
Dr. Franjo Salis, koji je upravljao nadbiskupi-
jom. Svi su takvi posjeti bili dosta rijetki i pod
velikim nadzorom. Dolazili su i stranci. Jednom
Stepinac u svojoj ćeliji u Lepoglavi
-
Josip Petrović, navodno iz Zagorja, zadavao je
nadbiskupu mnogo muke, vrijeđajući ga prostač-
kim riječima i neodgovornim postupkom. Kad bi
nadbiskup dobio paket, sve bi taj Petrović ispre-
vrtao, izburljao, da se nije moglo trošiti. Nadbis-
kup je sve strpljivo podnosio i šutio.
U travnju 1948. taj stražar je bio uklonjen, a
na njegovo mjesto je došao drugi, koji bijaše po- Kardinal teško bolestan
sve drugačiji. Nadbiskup je u kaznionici imao
određeno vrijeme za molitvu i za Sv. Misu. Na- je rekao svojoj sestri Štefaniji, da dobro upamti
kon Mise bi molio i čitao Sv. Pismo. Inače je slijedeće: ako bi on umro u Lepoglavi, da ne
mnogo čitao i pisao propovijedi, prevodio. Pri traže njegova tijela, da ga negdje drugdje sahra-
čitanju pravio bi bilješke, ispisivao prikladne pri- ne, jer želi biti sahranjen gdje i drugi zatvorenici.
mjere.
Iz knjige M. Landerci
Nadbiskup je odbio da mu drugi metu i ribaju »Kardinal ALOJZIJE STEPINAC«
sobu. To je sam činio i soba mu bijaše uvijek poglavlje: »Stepinac u
zatvoru i zatočenju«
Za »Zatvorenik« pripremio
posao. Mate Talijančić
Na temelju sloboda i prava čovjeka koje priznaje Međunarodna Zajednica, a OUN ih je utvrdila svojim Paktovima i Deklaracijama
koji je sudionik i SFRJ kao država i članica UN, Osnivačka Skupština Hrvatskoga društva političkih zatvorenika donosi ovaj
STATUT
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Hrvatsko je društvo političkih zatvorenika (kratica: HDPZ) dobrovoljna orga-
nizacija političkih zatvorenika koja svoj rad i djelatnost obavlja radi ostvarivanja
ciljeva sadržanih u Programskim načelima.
Članak 2.
Naziv je društva: HRVATSKO DRUŠTVO POLITIČKIH ZATVORENIKA, čije
je sjedište u Zagrebu.
Članak 3.
HDPZ ima svoj pečat i znak.
Oblik i sadržaj pečata i znaka, te elemente za njihovo grafičko rješenje utvr-
đuje Predsjedništvo Skupštine.
HDPZ je pravna osoba.
Članak 4.
HDPZ predstavlja i zastupa predsjednik.
.- U slučaju spriječenosti predsjednika, HDPZ zastupa i predstavlja jedan od čla-
nova Predsjedništva kojega odredi predsjednik.
Predsjedništvo Skupštine može opunomoćiti i druge osobe da zastupaju HDPZ
u određenom poslu i postupku.
Članak 5,
HDPZ djeluje na području SR Hrvatske, SFRJ i u inozemstvu.
Članak 6.
HDPZ će surađivati sa srodnim i zainteresiranim organizacijama, pojedinim
osobama iz zemlje i iz inozemstva, čija je djelatnost u skladu s ciljevima HDPZ-a.
U skladu sa svojim načelima i ciljevima, HDPZ se može učlanjivati u odgova-
rajuće asocijacije u zemlji i u inozemstvu.
Članak 7.
Sva tijela HDPZ-a mogu pozivati na svoje sjednice predstavnike drugih za-
interesiranih organizacija, predstavnike tiska, predstavnike domaćih i inozemnih
asocijacija, te pojedine osobe ako su zainteresirane za djelatnost HDPZ-a i ostvari-
vanje njihovih ciljeva.
II. ČLANSTVO
Članak 8.
HDPZ je otvorenog karaktera i može mu pristupiti svaka osoba — politički.
zatvorenik, koja prihvaća ciljeve i zadatke izražene u Programskim načelima i Sta-
tutu, kako iz SRH, tako i SFRJ-e i iz inozemstva.
Potpisivanjem pristupnice postaje se član HDPZ-a.
Članak 9.
Članovi su dužni:
— raditi na ostvarivanju ciljeva HDPZ-a;
— pridržavati se Programskih načela i Statuta;
— provoditi odluke i zaključke Skupštine;
— zastupati interese i čuvati ugled HDPZ-a.
Članovi imaju pravo:
— sudjelovati u radu Skupštine i njenih tijela;
— birati i biti birani u sva tijela HDPZ-a;
— davati i prijedloge za rad i iznositi svoje mišljenje o radu HDPZ-a;
— pokretati inicijative za rad Skupštine i njenih tijela;
—biti obaviješteni o radu HDPZ-a i njegovih tijela.
Članak 10.
HDPZ vodi knjigu svojih članova.
Članom HDPZ-a prestaje se biti:
— istupanjem u pismenom obliku;
— isključenjem;
— smrću.
Protiv odluke Predsjedništva Skupštine o isključenju, nezadovoljni član ima
pravo, u roku od 30 dana po primitku pismene odluke, uložiti žalbu izravno Vijeću
Skupštine HDPZ-a, s tim da ima pravo nazočnosti kada se rješava njegova žalba
uz obavezno sudjelovanje branitelja HDPZ-a.
Na isti način isključeni član ima pravo žalbe u trećem stupnju u Skupštini
HDPZ-a.
Svakom se članu jamči pravo na obnovu postupka protiv odluke o isključenju
uz obvezno sudjelovanje branitelja HDPZ-a.
Članak 12.
Branitelji se HDPZ-a posebno biraju među članovima HDPZ-a s osobitim
ugledom i robijaškim stazom, a koji odgovaraju za pravedni i ispravni postupak.
Članak 13.
HDPZ može imati i počasne i podupiruće članove.
Počasni i podupirući član u SRH, SFRJ i u inozemstvu jest onaj koji svojim
radom i zalaganjem pridonosi razvitku i ugledu HDPZ-a.
Počasni i podupirući članovi imaju sva prava i obveze kao i redovni članovi,
osim prava da biraju i budu birani u Predsjedništvo i Vijeće HDPZ-a.
Odluku o primanju u počasne i pođupiruće članove donosi Predsjedništvo na
prijedlog Vijeća HDPZ-a.
Članak 14.
HDPZ može nagraditi i pismeno pohvaliti svoje redovne, počasne i pođupiruće
članove za osobiti rad i doprinos.
Pod istim uvjetima HDPZ može nagraditi i pismeno pohvaliti i druge organi-
zacije i fizičke osobe za posebni doprinos' u razvoju HDPZ-a.
Nagrade i pohvale dodjeljuje Skupština HDPZ-a na prijedlog njenoga Pred-
sjedništva.
III. USTROJSTVO
Članak 15.
HDPZ ima ova tijela:
— Skupštinu HDPZ-a;
— Vijeće HDPZ-as
— Predsjedništvo Skupštine;
— Odbor HDPZ-a za sprečavanje represije i izgradnju potpuno novog zatvor-
skog sistema;
— Odbor HDPZ-a za zaštitu ljudskih prava i sloboda;
— Odbor HDPZ-a za suradnju sa svim društvima, savezima i organizacijama
slične naravi u zemlji i inozemstvu.
1. SKUPŠTINA HDPZ-a
Članak 16.
Skupština je najviše tijelo HDPZ-a.
Skupštinu čine svi redovni članovi, dok broj ne prijeđe 300.
Kada broj članova prijeđe 300, Skupština se organizira na predstavničkom na-
čelu uzimajući u obzir teritorijalnu zastupljenost.
Predstavnika člana zatvorenika za Skupštinu biraju onako kako odredi Pred-
sjedništvo, s tim da ukupan broj ne prijeđe 500.
Članak 17.
Sjednice su Skupštine javne.
Članak 18.
Skupština ima predsjednika, 5 potpredsjednika i glavnoga tajnika, koje bira
između članova HDPZ-a tajnim glasanjem, između kandidata koje predloži najmanje
5 članova Skupštine.
U slučaju da neka od izabranih osoba bude iz bilo kojih razloga spriječena
obavljati svoje dužnosti, Središnji odbor će između svojih članova izabrati drugu
osobu, koja će obavljati tu dužnost do slijedeće sjednice Skupštine.
Članak 19.
Skupština • HDPZ-a može pravovaljano raditi i odlučivati ako je nazočna nat-
polovična večina članova Skupštine.
Odluke Skupštine su pravovaljane ako se za njihovo donošenje izjasni natpo-
lovična večina nazočnih članova, osim kada odlučuje o Programskim načelima i
Statutu, a tada je potrebna natpolovična večina svih članova Skupštine.
Članak 20.
Skupština:
— donosi i mjenja Programska načela i Statut, te druge potrebne a k t e ;
— bira i razrješava tijela HDPZ-a;
— donosi Poslovnik o svom radu;
— razmatra i usvaja izvještaje tijela skupštine i HDPZ-a;
— donosi plan rada i financijski plan HDPZ-a;
— odlučuje o suradnji s drugim društvima i savezima;
— daje upute i zadatke svim tijelima HDPZ-a;
— odlučuje o učlanjenju HDPZ-a u domaće i inozemne organizacije, društva
i druge asocijacije;
— imenuje predstavnike HDPZ-a u druge domaće i inozemne organizacije;
— odlučuje o prestanku rada HDPZ-a;
— daje obvezno tumačenje Programskih načela, Statuta i drugih akata HDPZ-a;
— bira i razrješava članove Predsjedništva i ostalih tijela Skupštine;
— odlučuje o počasnim i pođupirućim članovima HDPZ-a;
— odlučuje o nagradama i priznanjima;
— odlučuje u trećem stupnju o žalbama članova HDPZ-a;
— odlučuje o izdavanju povremenih i stalnih publikacija;
— razmatra i druga pitanja koja su važna za ostvarivanje zadataka HDPZ-a, te
donosi zaključke za rješavanje tih pitanja, a u skladu s prirodom svojih
djelatnosti, Programskim načelima i Statutom.
Članak 21.
Skupština osniva zaklade pomoću kojih se rješavaju osnovna pitanja, zbog
kojih je HDPZ osnovan, i t o :
a) — zakladu za znanstveno istraživanje represija u Hrvatskoj i svijetu;
b) — zakladu za izdavačku djelatnost članova HDPZ-a te i drugih koji se na
odgovarajući način znanstveno bave tim problemima;
c) — zakladu za socijalna rješavanja posljedica represije politčikih zatvorenika
i njihovih obitelji i pomaganje progonjenih u cijelomu svijetu.
Članak 22.
Skupštinu saziva predsjednik ili jedan od potpredsjednika .
Skupština se saziva i onda: .
— kada to predloži Vijeće HDPZ-a
— kada to predloži Predsjedništvo Skupštine;
— kada to predloži najmanje 1/4 čalnova Skupštine.
2. VIJEĆE HDPZ-a
Članak 23.
Predsjednik je Skupštine po položaju i predsjednik Vijeća HDPZ-a, a potpred-
sjednici i glavni tajnik su članovi Vijeća.
Članove Vijeća bira Skupština tajnim glasanjem između više kandidata.
Izabrani su oni kandidati koji dobiju najveći broj glasova.
Članak 24.
Vijeće HDPZ-a u međuskupštinskom razdoblju obavlja poslove i donosi odluke
iz nadležnosti Skupštine, osim izbora predsjednika, potpredsjednka i glavnoga taj-
nika, te odluka o izmjenama Programskih načela i Statuta.
U radu Vijeće primjenjuje odredbe koje vrijede za rad Skupštine.
3. PREDSJEDNIŠTVO SKUPŠTINE
članak 25.
Predsjedništvo Skupštine je tijelo Skupštine HDPZ-a, radi u sjednicama i
odlučuje većinom glasova.
Predsjedništvo tvore:' predsjednik Skupštine, koji je po položaju predsjednik
Predsjedništva, 5 potpredsjednika i glavni tajnik.
Mandat članova predsjedništva traje 4 godine.
Članak 26.
Predsjedništvo Skupštine:
— provodi odluke, zaključke i preporuke Skupštine;
— utvrđuje prijedloge Programskih načela, Statuta i drugih općih akata koje
donosi Skupština; .
— prati i usmjerava rad drugih tijela i daje prijedloge za unapređivanje r a d a ;
— osniva stručne službe HDPZ-a i utvrđuje im zadatke;
— odlučuje o osnivanju podružnica, a podružnice o ograncima;
— utvrđuje način izbora članova Skupštine; . .'..
— osniva stalna i privremena tijela za proučavanje pojedinih pitanja ili :obav-
ljanje određenih zadataka; ".
— upravlja imovinom HDPZ-a;
— surađuje i održava veze s dragim društvima, savezima i organizacijama, kako
s domaćim, tako i s inozemnim;
— donosi poslovnik o svom radu;
— rješava molbe za prijem u HDPZ i daje prijedloge za počasne i pođupiruće
članove, za nagrade i priznanja, te daje mišljenja o prijedlozima pojedinih
članova;
— izvršava programe rada koje utvrđuje Skupština;
— bira poslovnoga tajnika i blagajnika, te ostale stručne radnike koji će stalno
ili privremeno obavljati poslove koji su bitni za efikasno funkcioniranje
HDPZ-a.
Predsjedništvo Skupštine obavlja i druge poslove koje mu odredi Skupština,
koji su predviđeni Statutom ili zaključkom i odlukom Skupštine i Vijeća.
Članak 27.
Predsjedništvo za svoj rad odgovara Skupštini i Vijeću.
Članak 28.
Predsjedništvo izdaje priopćenja o radu Skupštine i njenih tijela, poštivajući
pri tom načela iz Programskih načela i Statuta.
Članak 29.
Predsjedništvo odlučuje o izdavanju publikacija. Može pokrenuti i znanstveno
istraživačke projekte, te odlučivati o izdavačkim pothvatima HDPZ-a i za to osigu-
rati potrebna sredstva.
Članak 30.
Predsjednik HDPZ-a:
— predstavlja i zastupa HDPZ;
— saziva sjednice Skupštine, Predsjedništva i Vijeća i predsjedava im;
— usklađuje rad i potiče suradnju između Skupštine, Predsjedništva, Vijeća i
njihovih tijela;
— brine se o donošenju odluka i zaključaka, te o njihovom provođenju;
— potpisuje akte koje donosi Skupština, Predsjedništvo i Vijeće;
— obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom, Poslovnikom i drugim
općim aktima Skupštine HDPZ-a.
Potpredsjednica HDPZ-a pomažu u radu predsjedniku i zamjenjuju ga, sve
prema odluci predsjednika, Vijeća ili same Skupštine.
Članak 31.
Glavni tajnik HDPZ-a:
— zastupa Skupštinu HDPZ-a;
— održava veze između svih tijela Skupštine i pomaže im u radu;
— daje osnovne obavijesti o HDPZ-u i o radu njegovih tijela asocijacijama i
osobama s kojima se surađuje i koje su zainteresirane za rad HDPZ-a;
— potpisuje poslovnu dokumentaciju Skupštine;
— brine se za namjensko trošenje sredstava Skupštine;
— izvršava sve odluke svih tijela Skupštine, ako za to nije predviđen netko
drugi;
— obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština, odnosno poslove određene
ovim Statutom i drugim općim aktima Skupštine.
Članak 32.
Glavni je tajnik član Predsjedništva i odgovoran je Skupštini i Predsjedništvu.
Članak 33.
Glavni se tajnik brine za uredno i zakonito financijsko i materijalno poslovanje.
Članak 34.
Glavni tajnik rukovodi radom stručnih službi koje osnuje HDPZ i odgovoran
je za njihovo poslovanje. -
Članak 35.
Tajnik sudjeluje u pripremi dnevnoga rada za sjednice, brine se o administra-
tivnim i financijskim poslovima i izvršava druge poslove koje mu povjeri Pred-
sjedništvo.
članak 36.
Blagajnik obavlja sve blagajničke poslove, te je odgovoran za ispravnost finan-
cijskomaterijalnoga poslovanja.
4. ODBOR HDPZ ZA SPREČAVANJE REPRESIJE I IZGRADNJU
POTPUNO NOVOGA ZATVORSKOGA SUSTAVA
Članak 37.
Odbor predlaže Program rada i Poslovnika kojega donosi Vijeće HDPZ-a.
5. ODBOR HRVATSKOGA DRUŠTVA POLITIČKIH ZATVORENIKA
ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA
Članak 38,
Odbor predlaže program rada i Poslovnika kojega donosi Vijeće HDPZ-a.
 STATUT
Članak 45.
HDPZ pribavlja imovinu i sredstva:
— od dobrovoljnih priloga i darova;
— od legata;
— od prihoda društvenih aktivnosti (koncerti, reklamne usluge, izdavačka dje-
latnost . . . ) ;
— od ostalih prihoda.
Članak 46.
6. ODBOR HRVATSKOGA DRUŠTVA POLITIČKIH ZATVORENIKA ZA SURADNJU Financijski plan HDPZ-a donosi Skupština za svaku kalendarsku godinu.
SA SVIM DRUŠTVIMA, SAVEZIMA I ORGANIZACIJAMA SLIČNE NARAVI Finacijski plan sadrži veličinu i izvore prihoda, te raspored rashoda po na-
U ZEMLJI I U INOZEMSTVU mjenama.
Članak 39. Članak 47.
Odbor predlaže program rada i Poslovnika kojega donosi Vijeće HDPZ-a. Naredbodavac je za izvršenje financijskoga plana predsjednik, ili potpredsjed-
nici i giavni tajnik HDPZ-a.
IV. OSNOVNE ORGANIZACIJE VI. PRESTANAK RADA HDPZ-a
Članak 40. Članak 48.
Osnovne organizacije HDPZ-a jesu: HDPZ prestaje s radom ako to odluči 2/3 svih članova HDPZ.
— podružnice; Konačnu odluku o prestanku rada i raspuštanju HĐPZ-a donosi Skupština.
— ogranci.
Članak 41. Članak 49.
Ako odlukom iz članka 48. stav 2. ovoga Statuta Skupština HDPZ-a drugačije
Odluku o osnivanju Podružnice donosi Predsjedništvo Skupštine na prijedlog ne odluči, imovina se HDPZ-a da je na čuvanje hrvatskom KARITASU.
najmanje in članova HDPZ-a.
Podružnice se osnivaju po područjima: općinama, gradovima, naseljima, kako VII. ZAVRŠNE ODREDBE
to žele članovi s nekoga područja.
Članak 42. Članak 58.
Ogranci se, u pravilu, osnivaju na područnom načelu: jedna mjesna zajednica Sva se izborna tijela HDPZ-a biraju tajnim glasanjem između više kandidata.
— jedan ogranak. Izabrani su oni kandidati koji dobiju najveći broj glasova.
Prema potrebi se u većoj mjesnoj zajednici ili u većemu mjestu može osnovati
više ogranaka. Članak 51.
Članak 43. Izmjene i dopune Programskih načela, Statuta i drugih općih akata donose se
V osnovnim organizacijama upravljačka tijela jesu: na isti način kao prvotni tekstovi.
— Skupština članova HDPZ-a, kao najviše tijelo; Inicijativu za izmjenu i dopunu mogu pokrenuti:
— predsjednik Skupštine; — Skupština HDPZ-a i svako njeno tijelo;
— potprđesjednik Skupštine; — 1/10 članova HDPZ-a;
— tajnik Skupštine; — Predsjedništvo Skupštine;
— blagajnik. — 1/30 osnovnih organizacija.
Sva ova tijela bira Skupština osnovne organizacije HDPZ-a na isti način kako Članak 52.
je određeno ovim Statutom, a u svom radu primjenjuju načela koja vrijede za rad Tumačenje i objašnjenje pojedinih odredaba ovoga Statuta daje Skupština
Skupštine. HDPZ-a.
VI. MATERIJALNO I FINANCIJSKO POSLOVANJE
Članak 53.
Članak 44. Ovaj Statut stupa na snagu usvajanjem na Osnivačkoj skupštini HDPZ-a, a
HDPZ samostalno raspolaže imovinom koja mu pripada, a u skladu s materi- primjenjivat će se od dana usvajanja.
jalonfimancijskim poslovanjem HDPZ-a i kriterijem pojedinih tijela, utvrđenim pra- U Zagrebu, 07 veljače 1990.
vilima o financijskom poslovanju HDPZ-a i ovim Statutom. Predsjednik HDPZ-a

MATE TALIJANČIĆ
Pogled iz ćelije ESEJ

Možda ćete i vi jednom to probati. Na bilo koji Onda srdita i gnjevna Lepoglava trga prošlost, Iza rešetaka prozora na našoj ćeliji lijepo se
način. Danas ili sutra, svejedno kada, možda? a opet se pojavljuje blatna ulica i vidim djecu vidi: tragovi suza na mjesnim ulicama, kuda su
Oblaci su iznad Ivančice, tamni oblaci, Lice mi ključara kako se igraju. Eno prolazi i zatvorski desetljećima stupali robovi »demokratskih« su-
je naslonjeno na rešetke, bez suza. liječnik. (Koliko je samo puta zaspala njegova stava i čini mi se, u tim ulicama su upisane tajne,
Oči su mi uprte u slobodu. A što se vidi tamo savjest?). sve duševne oluje, čuje se jeka mučenja od od-
preko zida? Rešetke mi smetaju, ali dobro vidim; laska Pavlina do danas.
Nije li ono ruševina vaša ili ruševina prošlosti Andrija (tako se zove naš stražar) upravo pre-
zaogrnuta oblakom kao Kerubin -u svom letu mit- lazi ulicu, vjerojatno ne misleći na svoga djeda
skom? Ili su tu smetlišta gradska, prepune kante koji je također bio stražar u zatvoru pod vlašću
za smeće (zašto su uvijek kante prepune smeća?). stare Austrije, oca koji je pazio na zatvorenike
Trulež smrdi na sve strane, smrad nas guši i ovdje stare Jugoslavije i Endehazije (Obojica su još
u ćelijama. živa kao i Lepoglava!).
A što je i kako je tek s onu stranu zida? S onu Oni samo rade svoj posao i ne vode računa o
stranu zida koji nas dijeli o d . . . od čega nas di- vrstama robijaša. Njihovi sinovi jašu po grana-
jeli? ma stabala, prave kuće od blata i igraju se žan-
Tamo preko zida gledamo: djeca se igraju lo- dara i lopova.
pova i žandara i nose svoje drvene puške, trgaju Kako bih mogao ne vidjeti i one razorene
mladice sa stabala, ruše, ruše, r u š e . . . Naučeni od brakove i žene koje prolaze pored crvene zgrade
svojih očeva udaraju batinama po stablima za- kao da je kužna. Nosi ih prkos. Ali, prolaznici ih
mišljajući da su to politički — robijaši! ne pozdravljaju, prema njima su neprijateljski
Nešto manje od dvije tisuće dana gledamo tu raspoloženi kao da im kažu: »Droljetine! A što
djecu, dvije tisuće dana osjećamo bolove od uda- ćete sada učiniti?« Ja ih promatram s prozora
raca njihove djece. Dvije tisuće dana gledamo ćelije, kao da sam nezainteresiran. Ali, zar bih
kako naš brod tone, ali nas to ne uzbuđuje. jer mi mogao ne vidjeti i žene i djecu kako uplakani če-
i brodovi smo stvoreni kao pepeo. Ipak, dvije ti- kaju sat posjeta i ne zaboravljaju da su ovdje
suće dana je beskrajno dugačko vrijeme, u sami- iza rešetaka njihovi očevi i njihovi muževi, koji
cama lepoglavskim . . . ! mirno stoje i ne čuju buku automobila, kamiona
Naginjem se, ali me rešetke zaustavljaju. Usred i autobusa, kao da se ne plaše stražara i pendreka.
dana. Vani bruje automobili, smrdi ustajalost, dan Za njih je lepoglavska ulica nastavak ulice bola
je umoran, drveće plače! Na ulicama sa stražari, koju oni dobro poznaju. Mnogima od njih već ne-
stražari čiji su očevi čuvali one koji danas nas koliko tisuća dana bijeda je na vratu. Jedni su
zatvaraju, njih ili njihove očeve, svejedno. A dje- pet tisuća dana tonuli, drugi su dvije tisuće dana
ca im se u pijesku igraju, crtaju ćelije baš ova- propadali, treći su tisuću i pol dana čekali. Tisuću
kve kakve jesu, robijaše, baš ovakve kakvi jesu; dana nije kratko vrijeme.
slikaju pendreke bez trunka laži, ta djeca su re- Naslanjam se na rešetke, djeca pandura trč-
alna, oni uče crtati od života. karaju i sigurno se još igraju žandara i lopova.
Kroz rešetke možeš gledati samo jednu ulicu, Vidim kako su kuće i dalje sive. Ljudi se klatare
beskrajnu (tako nam se činil) s natpisima i osvi- i čuvaju Lepoglavu, ona im je budućnost, kruh
jetljenim izlozima, jure autobusi (i oni iz Zagre- svagdašnji, njih ne zanima sastav robijaša! Oni
ba), kamioni, osobni automobili. Prskaju vodu iz se ne pozdravljaju!
barica. Prolaznici u posljednji čas izbjegavaju su- Pa da, danas je nedjelja. Ova rijeka ljudi, se-
dar s prljavom vodom, da bi ponovno stali na isti ljaka (to su seljaci — odmah ih prepoznajem!)
pločnik i nastavili svoj hod. promiče praznom ulicom. Idu prema crkvi moliti
A njihova djeca se i dalje igraju lopova i žan- Rad: Ivica KRNJAK (BEG) se svome Bogu!
dara. Crtaju ta djeca u pijesku kaznionicu lepo- Zatvorenik Na autobusnoj stanici, tamo pred ulazom u
glavsku. I na pijesku izgleda kao samostan. (Uo- zatvor, stoji jedno dijete koje je bilo kod oca u
stalom, lepoglavska kaznionica je to i bila dok Ona dohvata loptu i vraća nam je u igru. Izgo- posjetu, ono nije veselo i ne igra se poput djece
se u njoj molilo i dok je bila pavlinski samostan!). vara tiho moje ime. Čujem nježnu riječ — lju- policajaca. Njegov otac je politički zatvorenik, a
Djeca se trude da ne zaborave nacrtati i rešetke. bav ! . . . majka mu se želi razvesti od oca. Njegova zami-
ona možda i ne znaju da njihovi očevi muče ne- Direktor zatvora (Kažu da je profesor. Zar pro- šljenost je muževna, ono ne vidi ni plave unifor-
vine ljude! To nije njihova briga! Oni nisu do- fesori mogu biti zlotvori?) polagano šeta. (mlad me ni cinički smijeh, ono misli na svoga tatu, ia-
nosili zakone. Oni nisu niskog zatvorili. Ni nji- je to čovjek, a dal' i čovjek?) zastaje i gleda cr- ko još nije svjesno što je to zatvor. Možda moli
hovi očevi! vene opeke zatvorske. On je baš danas poslao u Boga da mu spasi o c a . . . Dječak se okreće, to do-
Tamo se vide hrastovi, divlji poput Ivančice, samicu jednoga političkog i vidi se da ga to čini bro vidim, u njegovim očima su suze: »Tata, vra-
zeleni i tmurni, a iza prozora skrivene zavjesa- posebno sretnim! Jednom se je nasmijao kada mu ti se tata«, kliče moj sin tamo ispred zatvora.
ma, žene policajaca i stražara sretne što postoje je jedan politički rekao da upotrebljava gesta- Leti prema meni raširenih ruku: »Tata, vrati se
1 politički, njima je tako osiguran posao, dok su povske metode. Očito mu je to godilo i to što je tata!« viče i njegova sestra. Trče prema lepoglav-
druge, s više škole od njih — nezaposlene! za tu tvrdnju političkčom »odrezao« dvadeset da- skom kazamatu. Oni su to, ta dva mala bića. Blje-
Jedna djevojka uzdignute glave korača tom na samice! sak. Strahota. Sve u zraku. Neobično je kako bru-
ulicom... Srce zakuca kao i nekada. Nestaje uli- Ivančica kroz rešetke izgleda poput oceana. ji. Zvoni. Trešti. Spuštam se s rešetaka. Zvoni
ca lepoglavska. Zvuk bure udara o stabla. Veselo Naslanjam lice na rešetke. Još ne zvoni. Uživam zvono zatvorsko i poziva roblje na ručak. Ruše se
sunce obasjava Split, diže se do neba vrisak uče- u pogledu na bijedu i nevolje. Strašno! Zar ne snovi. Cinker nosi ceduljicu s imenima onih koji
nički. Južnjaci smo, vesela mladost dalmatinska. da je strašno?! imaju posjet. Na toj ceduljici nema moga imena!
 Programska načela
Hrvatskoga društva političkih zatvorenika
I.
Od stvaranja versajske Jugoslavije, pa do danas,
u našoj je zemlji, zbog političkoga djelovanja ili
izražavanja političkoga i ideološkoga mišljenja, če-
sto i bez ikakva razloga zatvarano više stotina tisu-
ća ljudi, a takav način progona nastavlja se i dalje.
2.
Postojanje političkh zatvorenika na kraju 20.
stoljeća je posljednji sramotni ostatak i simbol od-
nosa prema čovjeku i društvu, kakav su civilizira-
na demokratska društva napustila i zaboravila.
3.
Zatvaranja, politički procesi, dugogodišnje robi-
je, u najtežim zatvorskim uvjetima maltretiranja i
mučenja, imaju nesagledive političke, socijalne, psi-
hološke i ekonomske posljedice, ne samo za žrtve
progona nego za društvo u cjelini, a u krajnjem
slučaju i za same progonitelje.
4.
Zatvaranje političkih neistomišljenika smatramo
zlouporabom državnih institucija od vladajućih po-
litičkih snaga, i anahronim oblikom nasilja države
nad svojim građanima kojemu nema mjesta u mo-
dernom demokratskom društvu.
5.
Politički progon je glavni čimbenik radikalne i
racionalne stvaralačke blokade hrvatskoga prostora
i njegova stalnoga onesposobljavanja za stvaralačku
komunikaciju, s onim najvrednijim što je dao i daje
genij čovječanstva i Hrvatske.
6.
U Jugoslaviji su, a izrazito u Hrvatskoj, zbog
svojih političkih i drugih uverenja, koja se nisu po-
klapala sa službenom partijskom politikom, iza ko-
je je stajao arsenal grube i rafinirane represije zat-
varani, robijali i mučeni građani, koji nose užasne
duševne i tjelesne posljedice. Ove posljedice se ne
(Odnose samo na razaranje njihovih osoba i obitelji,
nego i na razaranje stvaralačkoga i općeljudskoga
okruženja. Ovo okruženje je postalo represivno i
frustirajuće i kao takvo je maksimalno nepovoljno
za stvaralaštvo, gospodarski i ukupni civilizacijski
napredak, dijalog i suživot različitih ljudskih bića,
vjerskih i etničkih skupina koji bi bio dostojan čo-
vjeka i zajednice kojoj pojedini pripadaju. Postoji
jedna duboka i apriorna frustracija i nepovjerenje
većine pojedinaca u našoj domovini, koje u ovako
dugoročno formiranoj psihosocijalnoj i političkoj
klimi onemogućuj bilo kakav bitan demokratski po-
mak u stvarnoj kreativizaciji i demokratizaciji Hr-
vatske.
7.
Polazeći od navedenoga, mi bivši politički zatvo-
renici, smatramo, da se sve političke i idejne razli-
ke i sukobi trebaju rješavati demokratskim načini-
ma i da je svako služenje nasilnim i represivnim
sredstvima u borbi protiv političkih i drugih ideo-
loških neistomišljenika nedemokratsko, nehumano i
n e civilizirano.
Imajući u vidu uzroke represije i posljedice koje
pogađaju političke i ideološke zatvorenike, kao i
društvo u cjelini, utemeljujemo
HRVATSKO DRUŠTVO POLITIČKIH ZATVORE-
NIKA.
8.
HDPZ je pokretač akcije i stvaralačke društveno
i moralno prihvatljive strategije i pravne regulative
Zgrada kaznionice u Lepoglavi
Zatražimo da nam se povrate suze
Onih dana
Kada smo plakali od bijesa i nemoći!
Odbacimo krinke, netko će tek tada biti
Ono što jest.
Uvijek smo spremni na nova iznenađenja.
Robija je vrijeme, a ono neminovno prolazi!
Robija je čaša, a ona se lako razbije.
u kojoj više nikad neće biti političkih zatvorenika,
bolnih trauma i neizmjernih šteta koje iz toga pro-
izlaze za njih, njihove obitelji i društvo u cjelini-
9.
HDPZ zahtijeva da svi određeni organizirani
čimbenici, Ustavom i zakonom odgovorni pojedinci
u postojećem sustavu vladanja u Hrvatskoj sa naj-
većim osjećajem, otvorenošću, jasnoćom, iskrenošu
i postojanom hrabrošu provede stvarni istinski pro- telektualnih, kulturnih i moralnih motrilišta bavi
ces demokratske i stvaralačke preobrazbe Hrvatske, osnovnim ljudskim pravima, njihovom represijom i
s obzirom na neizmjerne naslage straha koji proiz-
vodi teške frustracije, beznađa i kao posljedicu ima
paralizu svake stvaralačke misli i akcije većine gra-
đana Hrvastke.
10.
HDPZ će se maksimalno truditi u stvaranju hu-
manog i antirepresivnog ambijenta preko kojeg će
progonjeni biti motivirani da svoju nepravednu pa- odvjetničkoga servisa besplatno osigurati potrebnu
tnju i mnogobrojna oštećenja, preko duhovne preo- pomoć svima onima koji za to nemaju novčanih
brazbe pretvaraju u ljubav, stvaralaštvo i razumi- sredstava, za ostvarivanje svih njihovih oštećenih
jevanje i da se na nikakav način ne osvećuju svo- prava i naknadu štete koja je nastala kao posljedi-
jim progoniteljima.
11.
HDPZ razvija svijest u političkih zatvorenika,
njihovih obitelji, prijatelja i onih koji razumiju nji-
hovu nesreću, kao i društvu u cjelini, da se nasilje,
nagon i opsesija s represijom ne mogu pobijediti
mržnjom i osvetom, nego nadahnućem, vrijednosti-
ma i sredstvima koja su tomu suprotna.
12.
Upravo oni koji su objekt terora i ponižavanja,
neovisno od razloga koji su ga proizvodili i aktera
koji su ga provodili, trebaju na temelju svojih du-
hovnih otkrivanja ostati iscjeljitelji ne samo atrak--
tivnih posljedica i oštećenja, koja su im namijenje-
na nego i dijaloga s onima koji su bili akteri nasi-
lja na nevinim žrtvama, da bi, se u budućnosti one-
mogućila -svaka represija nad ljudima koji imaju
svoja različita politička i bilo kakva druga uvjere-
nja.
13.
HDPZ će energično tražiti prekidanje represije
nad političkim neistomišljenicima koja stvara na-
slage straha, duševne bolesti i agresivnosti, što na
represije i vodi novim paralizama stvaralačkoga,
svoj način dalje razvija nove kapacitete i rafinacije
proizvodnoga i humanoga -razvoji Hrvatske i mo-
guće sreće i slobode svih njenih građana.
14..
HDPZ osigurava svakom pojedincu - svjedočenje
o vlastitom progonu da bi ono postalo kontrapunkt
svakom daljnjem progonu, ne samo novih žrtava
nego i progonu naših progonitelja, kao i preventi-
vno onemogućavanje svake ideje i organizacije pro-
ganjanja.
15.
HDPZ preko pojedinačnoga svjedočenja svaki
slučaj političkoga i ideološkoga progona. internacio-
nalizira i na taj način stvara ambijente slobode, sno-
šljivosti, stvaralaštva i dijaloga.
Internacionalizacijom pojedinačnih slučajeva po-
tiče svakoga pojedinca i odgovorne čimbenike u su-
stavu vladanja na onemogućavanje progona za po-
litička i bilo kakva druga uvjerenja koja -se ne or-
ganiziraju u nasilje, jer on znači unakazivanje sva-
koga pojedinca i zajednice kao cjeline.
- 16.
.HDPZ sudjeluje u svim međunarodnim socijalno
MATE TALIJANČIĆ
Robija je vlast, a ona lako pada.
Robija je moru, a more također nestaje.
Robija umire s danom izlaska iz zatvora.
Kad nešto umre, onda je mrtvo.
Robija i dalje živi.
Robija i dalje vlada.
Da nije tako, ni mi ne bismo živjeli.
Robija je kao i žena:
Odana kada je uz nas. I nevjeru može
Pretvoriti u vjernost sve do prve prilike!
političkim, kulturnim, znanstvenim i drugim proje-
ktima kao u stvaranju ustavnih i sistemskih zakona,
preko kojih se obrađuju prava, slobode i odgovor-
nosti ljudskih bića, kao i odgovornosti mjesnih i me-
đunarodnih tijela koja u njima odlučuju na svim
razinama i u svim oblicima.
17.
HDPZ se s najdubljih civilizacijskih, duhovno in-
provjerljivom zaštitom i stalnim nadzorom, jer od
toga ponajprije ovisi stvaralaštvo i cjelovitost svake
ljudske osobe i svakoga odgovornoga zajedničkoga
društvenoga tijela.
18.
HDPZ će preko organiziranja stručnoga, pravno
ca neopravdanog progona.
19.
HDPZ organizira znanstveno istraživalački rad o
pitanjima represija s ciljem da se dođe do objektiv-
noga uviđa u razloge, aktere, sredstva, ciljeve i šte-
te koje su nastale od nasilja, kao i da se stvori do-
kumentacijska, egzaktna podloga za istraživanje ove
pojave.
20.
HDPZ organizira izdavačku djelatnost, te i ostale
oblike izražavanja iskustava političkih zatvorenika,
kao i drugih kreativnih pojedinaca i građana koji se
na različite načine, bilo znanstvenoga istraživanja
bilo umjetničkoga promišljanja ovih pojava, bave
ovom temom.
21.
HDPZ će organizirati različite vrste susreta po-
litičkih zatvorenika, njihovih obitelji, dobrotvora ko-
ji novčano ili na drugi način pomažu njihovu dje-
latnost, kao što su umjetničke priredbe poznatih
umjetnika koji će željeti da oplemene ove susrete.
22.
HDPZ će čitavu svoju djelatnost temeljiti na do-
brovoljnim doprinosima svojih članova, te doprino-
sima ostalih građana i ustanova koji imaju pleme-
niti poticaj i mogućnosti da sudjeluju u novčanom
pomaganju djelatnosti ovoga društva.
23.
HDPZ će se u što kraćem roku uključiti u kon-
takte kao i u formalne saveze sa svim društvima
ovakvoga ili sličnoga tipa u drugim državama, te s
međunarodnim organizacijama.
24.
HDPZ će biti maksimalno solidaran sa svima ko-
ji su nevino progonjeni radi svojih političkih i dra-
gih uvjerenja na svim točkama naše planete neovi-
sno o vjeri, rasi i naciji s ciljem razvijanja među-
ljudskih odnosa « duhu snošljivosti, razumijevanja
i solidarnosti, kako između pojedinaca, tako i na-
roda.
25.
HDPZ će davati i sve druge poticaje koji su od
opće koristi za političke zatvorenike i narod u cje-
lini.
Za Inicijativnu grupu
HDPZ;
Dr. Marko Veselica
Neka je tako.
Naše je vrijeme u satima koji su prošli.
Naša je robija slatka-
Kao pelin.
Kao otrovi srednjega vijeka.
Kao lijekovi koje ne poznajemo.
Uplašeno jato ptica već leti
Nad našim robijaškim glavama.
A mi? Uzimamo vrijeme u šake.
Odbacujemo vrijeme.
Stavljamo ga u rezerve svoga srca,
Ali ne zaboravljamo.
Pamtimo svaki trenutak.
Pamtimo svaki udarac,
Svaku uvredu i svaku psovku.
Pamtimo!
Znadete li vi,
Možda,
Da imamo odlično pamćenje?
Lepoglava, 20. 7. 1975. godine
 ZAPISNIK
sa sastanka inicijalne grupe Hrvatskoga društva političkih zatvorenika
Prema dogovoru s jednim brojem političkih zatvorenika sastanak otvara dr.
Marko Veselica u prostorijama Kluba Društva književnika Hrvatske u 19,30 sati,
predlažući slijedeći
DNEVNI RED
1. Izbor predsjedavajućega i zapisničara.
2. Kratke obrazloženje razloga i motiva za pokretanje inicijative za osnivanje
Hrvatskoga društva političkih zatvorenika.
3. Otvaranje rasprave o svim aspektima ove inicijative, problemima i putovima
njenoga daljnjega organiziranja i profiliranja.
4. Izbor odgovarajućih grupa za izradu prednacrta programske deklaracije i
Statuta.
5. Izbor predsjednika koordinacije ove inicijative i poslovnoga tajnika.
6. Razno.
Nakon kratke rasprave ovaj dnevni red je, kako je predloženo, usvojen, a za
predsjedavajućeg izabran je dr. Marko Veselica, a za zapisničara dipl. ing. Đuro
Perica. Predsjedavajući je preuzeo vođenje sastanka i prešlo se je na 1. točku dnev-
nog reda, koju je obrazložio predsjedavajući.
Ad 1. Uvodno izlaganje predsjedavajućeg dr. Marka Veselice.
Nalazimo se u procesu svestranih i dubokih promjena na Istoku Europe koji
ruše stare jednopartijske i represivne modele i strukture socijalno-gospodarske,
pravno-političke i ukupne organizacije pojedinih društava na Istoku Europe, u što
spada i naš prostor, koji se na temelju provjerljivih činjenica i njihovih znanstve-
nih 1 političkih kvalifikacija sporo uključuje u procese ove kapitalne civilizacijske,
političke i moralne preobrazbe Istoka i čovječanstva kao cjeline. U tim procesima
se nevjerojatnom brzinom stavljaju na dnevni red dostupan javnosti, sva strateška
pitanja i tabu teme, što je prije bilo nezamislivo, i radi čega se je ne samo prije
par godina, nego i prije par mjeseci krivično odgovaralo i išlo na teške robije za
politički delikt koji je često puta bio drastično kvalificiran kao kontrarevolucionarni
napad na društveno i državno uređenje, neprijateljska propaganda ili kao širenje
lažnih vijesti i vređanje vodećih i nedodirljivih aktera takovih monolitnih i totali-
tarnih sustava vladanja.
Danas je kriza ovih do nedavno zabetoniranih i kritici nedostupnih sustava,
kao i pritisak širokih, kreativnih i probuđenih porobljenih snaga, došla do svoga
zenita koji se manifestira u nesposobnosti ovih političkih koncepcija, modela i me-
nanizama organizacije doveli društva da plodonosno i humano funkcioniraju, isto-
vremeno postoje ogromne potrebe, da se neodložno otvore prostori slobode i otvo-
rene kritičke analize bez ikakvih represivnih sankcija, kako najšire političke i so-
cijalno-gospodarske filozofije na kojima se ovi modeli zasnivaju, tako i prakse i
živih aktera ovih procesa. Nikakovih promjena ne može biti ukoliko se sa kritičke,
kreativne i konstruktivne pozicije, ne otkriju razlozi i čimbenici krize, kako na
esencijalnoj dubinskoj, tako i na vidljivoj manifestacionoj razini. Samo pošteno,
Kreativno i otvoreno suočavanje bez ikakvog straha, da će zato biti progonjen sa
Istinom i degeneracijama koje su proizašle iz gospodarski-socijalno i politički krivo
građenog i nemoralnog represivnog sustava vladanja sa ljudima, narodima i širim
zajednicama može dovesti do uvida u krizu, do diagnoze o njenim izvorima i prirodi,
kao i svestranim civilizacijskim posljedicama na pojedince, narode i čovječanstvo
kao cjelinu. Također je, bez ovakvog kritičkog uvida i bez stvaranja potpuno slo-
bodnog i kreativnog ambijenta kao i moralnih i ostalih vrijednosti i pravila pona-
šanja koje je prije svega postigla zapadna civilizacija i njena demokartska struk-
tura, kao i dragocjeni doprinos drugih civilizacija koje ulaze u depo memorije čo-
vječanstva, nemoguće je doći do iznalaženja plodonosnih ideja, projekata, modela
\ metoda i sredstava za izlazak iz ove najdublje i najsvestranije krize u kojoj se
cojecanstvo i naša Hrvatska domovina nalaze.
V tom kontekstu problemi u kojima se nalaze bivši politički zatvorenici su
Veoma složeni i zaslužuju našu najveću pažnju. Velike su rane i nepravde nanesene
desetinama tisuća nevino i drakonski osuđenih i progonjenih pojedinaca i njihovih
obitelji. Ogromni su socijalni, mentalni, zdravstveni, pravni, profesionalni i egzi-
stencijalni problemi ovakovih pojedinaca i njihovih obitelj kojima se nitko sustavno
J dugoročno ne bavi, a bile su i ogrone mentalne i organizirane političke i repre-
sivne blokade, da se onemogući svako relevantno moralno i civilizacijski prihvat-
ljivo bavljenje sa ovim tako značajnim pitanjima, koja zadiru u esenciju ljudskih
nića i_ zajednice kojoj pripadaju. Bez stvaranja kreativnih i slobodarskih pretpostav-
ki neće biti moguće sustavno istraživati ova pitanja, kao ni rješavati i sanirati sve
probleme koji su proizašli i koji će i dalje proizlaziti iz neopravdane represije. Prije
svega se ne poznaju precizni podaci o dimenzijama represije, a pogotovo se nema
Uvida u stanje ogromnog broja pojedinaca i njihovih obitelji.
S obzirom da su totalitarne i represivne strukture i njihovi akteri, stvarali
permanentno atmosferu straha i nepogrešivosti, ogroman broj progonjenih je za-
tajivao i na sve moguće načine prekrivao svoj progon da bi dalje izbjegao represiju
i da nebi bio označen u svojoj sredini, jer je ta označenost donosila masu novih
diskriminacija i diskvalifikacija na veoma različite načine, povećavajući osjećaj stra-
ha i ugroženosti. Osnovni cilj ovakve represivne filozofije i njene perfdne tehnolo-
gije je bio da svaki pojedinac postane svoj vlastiti policajac i da na taj način stalno
povećava strah u sebi i oko sebe, što na svojevrstan način širi mentalni prostor
represije neovisno od njenih fizičkih kapaciteta. a.N taj način, ne samo da se dalje
razaraju mentalne i moralne energije tako progonjenih pojedinaca, kao i drastično
smanjuju njihovi kreativni i gospodarski učinci, nego se širi represija i strah kao
globalna psihološka i socijalna infekcija, koja korak po korak, na otvoren ili perfi-
dan način zahvaća skoro sve članove društva i paralizir sve njegove krecije i mo-
gućnost građenja demokratskih i civilizacijskih socijalno-gospodarskih, kulturnih i
moralnih tvorevina. Prema tome naš cilj nije prije svega u sanaciji posljedica re-
presije koje snosi ogroman broj pojedinaca i njihovih obitelji, nego prije svega u
kreaciji novih ambijenata, civilizacijskih energija i demokratskih socijalnih i ukup-
nih projekata i modela organizacije života u okviru kojih će se živjeti dostojanstve-
no i slobodno, u okviru kojih će svaki pojedinac biti siguran i odgovoran i da nikad
neće njegova sudbina ovisiti od samovolje monopolskih represivnih struktura moći
koje nikome ne polažu račune i koje korak po korak svoju mentalnu patologiju
pretvaraju u opće društvenu represivnu paranoju, sa nesagledivim posljedicama za
zdravlje većine pojedinaca i društva kao cjeline.
Sramota je svake zajednice koja je svojom socijalnom, pravnom, moralnom i
ukupnom strukturom i njenim sredstvima, došla u situaciju, da mora proizvoditi
montirane političke procese i da je preko njih trebalo, u barbarski ambis progona
baciti desetine tisuća nevinih i nemoćnih ljudi i njihovih obitelji. Al kada se već to
desilo treba nedvosmisleno i pošteno priznati sve greške i zablude jednog vremena,
jedinog nacma upravljanja sa ljudima, koji nije počivao na demokratskim stečevi-
nama zapada i čovječanstva kap cjeline, niti na bilo kojem izgrđenom pravnom i
moralnom principu, koji mora izdržati kritiku svjesti i savjesti naše civilizacije i
našeg Hrvatskog prostora.
Naš bi zadatak morao biti da se ovi problemi nepristrastno istraže i prezenti-
raju javnosti i odgovornim društvenim faktorima, kao i da se nađu civilizacijski i
humani putevi za saniranje posljedica represije. Mi želimo da se na primjeran način
kao i potpuno legitiman, bez ikakvog straha počnemo baviti ovim pitanjima, jer su
ta pitanja ne samo primarna za desetine tisuća ljudi koji su ugroženi sa represijom
i njenim dugoročnim kumulativnim učincima, nego prije svega da ova pitanja otvo-
rimo iz svih mogućih uglova, da bi preko istraživanja, svjedočenja, komuniciranja
i adekvatnog organiziranja naših akcija, mogli društvu kao cjelini ponuditi jednu
viziju, jedno svjedočanstvo i jednu ljubav koja može biti spasonosna i koja može
proizvesti veoma plodonosne i humane učinke za sve ljude koji žive na našim hrvat-
skom prostoru, a može sasvim sigurno i mnogo pridonjeti na pozitivnom zračenju u
sirim svjetskim okvirima, jer svaki progon bilo pojedinačni bilo na nivou pojedinih
naroda je globalan i on sa svojim ranama i krikovima pogađa u srce svjjeta.
Ogromni socijalno-psihološki i materijalni problemi pojedinaca i njihovih obi-
telji, su se do sada rješavali stihijski i njhovo rješavanje je zavsilo od dobrote, volje
1 organiziranosti pojedinaca, da na određen način pomognu ugroženima.
Mnogi koji su željeli financijski ili bilo na koji drugi način pomoći ugrožene
to nisu radili iz straha, jer su sami mogli postati objekt represije, ali nije bila iz-
građena ni organizacija i način za prikupljanja pomoći, koji bi bio potpuno legitiman
i bezopasan. S druge strane, naša je želja da izgradimo jedan objektiviziran, prave-
dan i human mehanizam i pravila za davanje pomoći ugroženim sa ciljem, da se spri-
ječe sve nepravde; privatizacije i nepravilnosti kojih je bilo do sada uz dužnu paž-
nju i priznanje svima onima koji su sa svojom ljubavlju i odricanjem potpomogli
značajan broj ugroženih. Nadamo se da ćemo kod značajnog broja građana Hrvat-
ske, prije svega nekadašnjih političkih zatvorenika, koji sada imaju znčajne mate-
rijalne mogućnosti, kao i od iseljene Hrvatske na temelju svjesti i saznanja kao i
naše prezentacije ovih problema i njihovog višestrukog značaja pridobiti onu mini-
malnu pomoć koja će nam biti neophodna, da bi ovo Hrvatsko društvo političkih
zatvorenika moglo obaviti ovu humanu, povjesno i civilizacijski relevantnu i sud-
binsku ulogu. Većinu akcija i ideja ovog društva nosit će entuzijasti koji neovisno
od svih teškoća i zauzetosti žele svoje vrijeme, znanje, energije, ljubav i odgovara-
juće darovitosti pokloniti onima koji su proganjani, kao i stvaranju uvjeta i krea-
tivno-humanog ambijenta u kojem neće biti prognanika radi uvjerenja.
Želim istaći, da naša ambicija nije da se stvaraju novi konflikti i organiziraju
bilo kakve kampanje i polarizacije, nego da se stvore prostori istinitosti, otvorenosti,
kreativnosti, opraštanja i dijaloga u kojima nitko više neće biti ponižavan i frustri-
ran neovisno od toga da li je nekada bio progonitelj ili proganjan. Sposobnost, da
se sagledaju razlozi i načini progona i da se oni onemoguće kreativizacijom i hu-
manizacijom ovog društva preko pluralne demokracije i pravne države, daje šanse
svima nama da čovjek prema čovjeku ne bude vuk nego brat na ovoj trnovitoj
zemlji i da jedni drugima pomognemo u pravcu da ne stvaramo nove nesreće jer
ih ima previše ukoliko ih ne možemo bitno smanjivati. Zato pružimo jedni drugima
ruku neovisno na kojima je stranama netko nekada bio, jer nitko od nas nije idealan
i nema pravo biti sudac, jer ih ima previše, nego nadahnut i opremljen za opra-
štanje, dijalog i suživot jednih sa drugima neovisno od svih razlika koje nas dijele,
jer ipak smo mi samo ljudi i pokušajmo u našim međusobnim odnosima spasiti ono
što je esencijalno, zajedničko i što pogađa u srce svijeta.
2. Otvaranje rasprave o svima aspektima ove inicijative problemima i putevima
njenog daljnjeg organiziranja i profiliranja.
Ratko Perajić: Činjenica je da u demokratskim društvima zapadnog svijeta In-
ternational Amnesty uživa ogromnu podršku, smatram da je naša obaveza da po tom
pitanju nešto poduzmemo. Možda na taj način da to profiliramo Statutom i progra-
mom kao mogućnost pristupa drugim ljudima koji bi željeli raditi na tim proble-
mima, kao podupirajući članovi.
Drago Stipac: Mi bismo trebali širiti smisao društva, jer znano je, da već po-
stoje razne humanitarne organizacije koje su definirane svojim djelovanjem. Trebali
bismo ostati na problemima političkih osuđenika i u tu svrhu valjano proučiti među-
narodne konvencije koje se bave tim problemima. Kod nas je, prije rata, postojalo
»Društvo Hrvatskih političkih zatvorenika« kojega su i danas pojedini članovi živi.
Osobno poznajem gospodina Ivana Bernardića koji danas živi u Ivancu, znadem za
Šimu Balena, koji je bio zbrinut po izlasku iz zatvora od ostog društva. Akcija mora
Šimu Balena, koji je bio zbrinut po izlasku iz zatvora od toga društva. Akcija mora
na prikupljanju pomoći kao društvenoj akciji.
Ratko Perajić: Dozvolite malu repliku, IM nije politička organizacija.
Drago Stipac: Da, no mi se moramo profilirati po socijalnim pitanjima. Kao npr.
»Crveni križ« i obične organizacije. Predlažem da se istraži prošlost o političkom
osuđeništvu u ovim našim prostorima.
Rene Hollos: Kako ja shvaćam, ovo je prirodna reakcija na represiju i iz te pozi-
cije postoji najviše opravdanja, da se oformi inicijativa za zaštitu ljudi — žrtava.
Ipak je to u izvjesnom smislu, politički faktor koji ima pravo i dužnost da o tim
problemima javno istupi. Podloga našim aktima trebaju biti međunarodni akti, koji
govore o ljudskim slobodama. Ne podržavam Stipčev prijedlog. Političkim kažnja-
vanjem pojedinaca, kažnjavaju se njihove obitelji pa i šire. Zato moramo ukazivati
gdje se sve krše ljudska prava. Raspolažemo već sa četiri Zagrebačke izjave o krše-
nju ljudskih prava. Društvo se mora zalagati za opću amnestiju političkih zatvore-
nika, za ukidanje smrtne kazne, te za oslobađanje od progona i preusmjeravanje
osoba kojima je kazna bila namjenjena. Bečki KESS obavezuje sve zemlje potpis-
nice na donošenje zakona o slobodi od straha. Moramo inicirati da se zakonskim
putem definira što je »crimen« u optuživanju političkih zatvorenika i pomoći onima
koji su pogođeni političkim progonom, razviti komunikaciju s političkim osuđenici-
ma, te oformiti službu za ustanovljavanje prioriteta. Treba javno obznaniti program-
sku deklaraciju, te istu dostaviti svim internacionalnim humanitarnim organizacijama.
Krešo Martinac: Nas treba zanimati čovjek koji ide u politički zatvor, biva tamo
i izlazi. Zato smatramo, da se trebamo povezivati sa International Amnestv. Ne
bismo mogli ovdje spominjati programe stranaka, neka ti programi ostanu gdje jesu.
Marko Veselica: Ovo nije program stranke, stranački su programi u njihovim
deklaracijama, a naš inicijalni krug treba raspravljati o svemu bitnome za ns i opre-
dijeliti se za organizaciju društva koje mora biti apsolutno nestranačko i integrativno.
Krešimir Martinac: Nije to negativno, no trebali bi smo se ograničiti samo na
pitanja koja se tiču problematike političkih zatvorenika. Smatram da nam je naj-
važnije stvaranje konkretne potpore za pomoć.
Ante Paradžik: Dugo sam razmišljao o načinu djelovanja ovakvog društva.
Političku konotaciju, čini mi se ipak neće izbjeći. Članom može postati svatko bez
obzira na uvjerenje. Moramo se zalagati za pravnu državu, trebamo razmišljati socio-
loški, tražiti reformu svih političkih članova KZ-a, davati saopćenja, boriti se aa
naša unučad ne dožive našu sudbinu. Moramo formirati pored solidarnosti i druge
vidove aktivnosti i učestvovanja u rasplitanju strateških političkih pitanja od kojih
zavisi represija i sudbina političkih zatvorenika. Sve to treba regulirati Statutom
staviti u programsku deklaraciju. Ne pretendiramo na vlast, samo moramo voditi
brigu o svim političkim prognanicima, pa zato trebamo imati pravnike, bivše suce
i ostale eksperte radi rehabilitacije i obnove postupka i sanacije šteta preko sto
tisuća politički osuđenih koliko ih po mojim saznanjima ima u Jugoslaviji. Sve to
treba konkretno istražiti ali u svakom slučaju moramo stupiti u dodir sa svim huma-
nitarnim organizacijama svijeta. Moramo se izboriti za pravo svjedočenja o zločinima.
Ratko Perajić: Ilustracije radi mnogi bivši prijatelji plaše se uopće i sastati s
nama i sve do nedavno su bježali ođ nas kao od kuge.
Hrvoje Šošić: Možemo li se suočiti sa stvarnošću u momentu kada se ponašamo
neartikulirano. Žalosno je da nisu došli svi pozvani. Nama ne preostaje drugo nego
da se ujedinimo da bismo mogli provesti bar jednu akciju. Treba otići kod Bernar-
dića, uzeti njegovu knjigu tiskati ju i početi prodavati.
Marko Veselica: Stvar je strategije kako ćemo i što ćemo raditi.
Hrvoje Šošić: Mnogi kapare budućnost, a stvar je previše ozbiljna da ju neki
pozvani, a ne došli — izvrđaju. Moramo znati što se sa pojedincima dešava. Načelno
je tu pitanje, pitanje ljudi, naših robijaša i tu se moramo sasvim određeno postaviti.
Ratko Perajić: Prioritetna je socijalna skrb i zaštita ljudskih nrava žrtava.
Hrvoje Sošić: Večeras moramo riješiti bitne stvari, a to je da odmah formiramo
fond za pomoć političkim osuđenicima.
SVI! SLAŽEMO SE!
Marko Veselica: Treba razvijati sve pravce naših aktivnosti n okviru koiih ie
formiranje socijalnog fonda, preko kojeg treba sanirati najteža materijalna pitnia
političkih ztvorenika i njihovih obitelji je samo jedna komponenta naših aktivnosti.
Ratko Perajić: Da ne bismo ispali demagozi moramo se jasno iskazati.
Hrvoje Sošić: Da bismo u organizaciji uspieli moramo učiniti ono što moramo,
trebamo odmah u Banci otvoriti žiro račun za pomoć zatvorenicima i niihovim obi-
teljima, te tražiti program starog društva od Bernardića da bi se dokazalo vlastima,
da ovakvo društvo mora i može egzistirati.
Drago Stipac: Ne znam kako otići u Ivanec.
Marko Veselica: Pobrinut ću se da organiziram dolazak gospođina Bernardića
na osnivačku skupštinu kao doajena Hrvatskog robijaštva.
Drago Stipac: Razgovarat ću sa Kolundžićem. Marko Veselica treba tiskati
knjigu od Ivana Bernardića u organizaciji našeg društva u okviru naše izdavačke
djelatnosti.
Ratko Peraiić: Na tu bi temu trebalo oformiti biblioteku.
Marko Veselica: Predlažem raspravu o globalnoj orijentaciji društva. Teme su
kompleksne, a stvari treba artikulirati. Slažem se s Hrvojem da se poduzmu kon-
kretne akcije, no moramo istovremeno i jasno iskristalizirati probleme.
Hrvoje Šošić: Na sastanak sam došao Marko zbog tvoje spremnosti da izneseš
globalnu orjentaciiu. Osobno se ne osjećam sposobnim.da o tim pitanjima pišem.
Predlažem, da ovo što si usmeno iznio da izložiš na dvije kartice, pa ako što tko
Ima za dodati neka doda. ako nema idemo dalje. TT ostalom prema prvoi točci dužan
si napraviti stratešku orjentaciju bez isprike. Treba drugo, treba odmah otvoriti
žiro račune.
Marko Veselica: Otvorite Hrvoje odmah ti i Ante u Banci Žiro račun a isto
tako i devizni, da bismo čim prije krenuli s tom akciiom.
Hrvoje Šošić: Treba odmah organizirati grupu, koia će pripremiti posebne pa-
kete prigodom Svetog Nikole i Božića i to treba odmah učiniti. Neka Đuro Periea
na neki način napravi spisak sadašniih robijaša, potrebno ie prikupiti adrese poro-
dica i utvrditi potrebe. Stipac mora nabaviti sve što još postoji o starom društvu
političkih zatvorenika, a Krešo Martinac neka pomogne Perici oko rečenog spiska
ljudi, kojima je potrebna pomoć.
Rene Hollos: Nužno je hitno iaviti svim svjetskim humanitarnim organizacija-
ma prvenstveno International Amnesty i Helsinškom komitetu da je društvo osnovano.
Marko Veselica: Sve akcije moramo koordinirati, trebamo sami davati do-
prinose od svoiih honorara, osobno prilažem od svog honorara na ime troškova za
telekse, koje će uputiti Rene. Već sutra moramo raditi na izdavanju BILTENA i
radi toga obvezujem se zajedno s Šošićem i Pericom da to učinimo u što kraćem roku.
Hrvoie Sošić: Odmah trebamo prijaviti, kao znanstveni projekt problem poli-
tičkih progona u Hrvatskoj, a također i svim svietskim institucijama, koje obra-
đuju te teme. Trebamo uzeti u tu svrhu koji imaju znanstvenu podlogu za taj rad.
Predlažemo, da osnovnu strukturu daju Marović, Budiša, Veselica i ja.
Stipac: Smatram da ie takav proiekt veoma teško ostvariti. Neminovni su
sukobi, a da bi se oni izbjegli treba izbjeći politiziranje u tretmanu teme.
Marko Veselica: Obzirom na to đa struktura i metodika u radu nesmiie biti
bezvezna, ne trebamo nikog dobronamjernog isključiti, problemi političkog progona
mogu se obrađivati literarno, Publicistički, memoarski i znanstveno.
Vlado Marović: Na inicijalni sastanak Društva hrvatskih političkih zatvorenika
došao sam jer sam i sam nejpravedno trpio, međutim, smatram đa bi osnovni cilj
ovog društvs trebao biti pomoć bivšim, sadašnjim, te budućim osuđenicima. Shvatio
sam to kao društvo sa najjednostavnijim pravilima, a najprije treba oformiti društvo
sa jednostavnim pravilima, a sve bi ostalo išlo u hodu.
U ovom času iluzorno je govoriti o nekom znanstvenom projektu. Neke stati-
stičke podatke nećemo nikad saznati. Podatke treba znalački skupljati. Treba na-
praviti popis svih osuđenih, razaslatl upitnik, da li netko želi ili ne biti član. Ali
svakako treba uzeti najosnovnije podatke, kao što su broj presude, visina kazne
i dr. i izvući pojedince iz anonimnosti, da nebi bili manipulirani, sve to treba dati
u javnost radi osiguranja javnog mijenja, već u času kad netko padne u zatvor, a
da bi se osiguralo postupanje s čovjekom kako to nalažu pozitivni propisi. Ako
uspijemo u ovom osnovnom već smo puno učinili.
Već to ako se formiramo puno smo učinili. Cilj nam mora biti kristalno jasan,
maksimalno korektno prema svima.
 Krešo Martinac: Prilikom prikupljanja članova mora se računati na dobro- U prostorijama Društva književnika Hrvatske, sastala se grupa političkih za-
tvorenika, i odlučila ustanoviti inicijalnu grupu za ustanovljenje »Društva hrvatskih
političkih zatvorenika«. Takvo je društvo postojalo u vijeme Kraljevine Jugoslavije.
voljnost. Osnovni je cilj briga i zaštita političkih zatvorenika i njihovih obitelji. Cjelokupna
Vlado Marović: Svaki pojedinac mora dati svoj pristanak, ali neka spisak Iz će se djelatnost društva razrađivati i prezentirati javnosti.
opravdanih razloga bude tajan. . . Formirana je grupa za izradu Nacrta Statuta Hrvatskog društva političkih za-
Marko veselica: Ja sam protiv tajnih registara, ili javno ili nikako. tvorenika, u koju su ušli 1) Ante Paradžik. 2) Rene Hollos i 3) Ivan Gabelica.
Krešo Martinac: U hodu ćemo projektirati projekte. Odlučeno je da se radi na formiranju obrasca za pristup društvu, izradu ma-
Rene Hollos: Od nečega moramo početi. Treba sustavno raditi na skici liste, tične evidencije i prikupljanju podataka o političkim zatvorenicima.
omogućiti svakome da iznese svoj slučaj pismenim putem ili osobno. Također jer Predsjednik incijalne grupe
mislim, da bismo trebali organizirati izdavačku djelatnost. Hrvatskog društva političkih zatvorenika:
Marko Veselica: Da li se slažemo, da ova inicijativna grupa dade izjavu za Dr. Marko Veselica
domaću i svjetsku javnost. . .. . V Zagrebu, dne 23. studenog 1989. godine
Rene Hollos: Molim da se pojedinačno izjasnimo da je oformljena inicijativna Zapisničar:
grupa za osnivanje Hrvatskog društva političkih zatvorenika i da to objavimo, kako Dipl. ing. Đuro Perica
je to Marko predložio. Neka to bude kratka vijest sa današnjim datumom 23. stude-
nog 1989. godine.
Formulacija vijesti, koja je usvojena:
Osuđeni: PERICA ĐURO MB 1071 dski je postupak davno okončan po bine. Ja po svome uvjerenju nisam ne-
principu MOS MAIORUM, ja sam i prijatelj nikome, a ponajmanje rođe-
KAZNENO POPRAVNI DOM dalje zatvoren s izgledima da nevin iz- noj zemlji i narodu pa mi nitko mora-
STARA G R A D I Š K A držim petnaest godina zatvora, a da se lom tako nešto ne može inputirati.
nitko živ u ovome društvu ne postidi Oni koji su me tako optužili nemaju
Predmet: PREDSTAVKA PREDSJEDNIKU zbog te ljudske tragedije. Svi kojima ama baš nikakvih argumenata za to o-
PREDSJEDNIŠTVA SFRJ-e se obraćam, skidaju odgovornost sa se- sim vlastite potrebe da sebe dokažu u
be proglašavajući se nenadležnim kao strukturama u kojima jesu. Meni je_
Na osnovu članova 157, 180 i 388 USTAVA SFRJ-e sve to tamo netko drugi treba da ri- već postalo previše mučno ukazivati
PREDSTAVKA ješi, a oni kojih se to tiče po društve- odgovornim osobama (a jesu li odgo-
no-političkoj funkciji pa i liku komu- vorni?!) na moju tragediju kad to već
PREDSJEDNIKU PREDSJEDNIŠTVA S.F.R.J-e — B E O G R A D niste oni su eto nenadležni. osam godina liči na dijalog NEMUŠ-
Drugi pak čine jednostavno akt pot- TIH. Život mi se uzima iz puke obi-
Presudom Vrhovnog suda Hrvatske institucijama SRH-e bezpredmetan jer vrde, a da uopće ne upoznavaju stvar o jesti. To nije ni makijavelizam nego
kao trećestepenog suda od 17. travnja iz svih optužbi, presuda i odgovora na kojoj treba da donesu odluku. Jer ina- najvulgarniji vid zla zbog sebe samog.
1978. godine, IKŽ-1455/77 kojom su moje podneske je vidljivo da cijeli taj če nebi se moglo dogoditi da Savezno Što sam proživio, kako sam isljeđivan
preinačene presude Okružnog suda u slučaj nije u domenu zakonitosti (prav- Javno Tužilaštvo u Beogradu odbije i suđen pa oslobođen pisao sam u svo-
Zagrebu od 18. lipnja 1976. godine, K- de i njenih relacija). moju žalbu s objašnjenjem da sam u jim žalbama i drugim podnescima pa
251/76 i Vrhovnog suda Hrvatske od Iz svih presuda i odbijenih mi pod- istrazi priznao izvršenje krivičnog dje- sve to ponavljati nebi imalo smisla, a
18. veljače 1977. godine IKZ-2251/76 u nesaka očigledno je da sve rješava je- la koje mi se stavlja na teret i moje im uzelo bi previše mjesta i vremena.
pravnoj osnovi djela i odluci o kazni dan te isti uski krug ljudi (kompariraj- je navodno priznanje jedini argument Sve bj to trebalo biit pri Okružnom
osuđen sam po članu 136. st. 1 KZ te vijeće VSH-e koje je u cijelosti pot- da odbace moju žalbu jer drugih ne- sudu u Zagrebu, kažem trebalo bi jer
SFRJ-e na kaznu zatvora u trajanju od vrdilo prvostepenu presudu i Vijeće maju. S druge strane kad mi sud izriče danas nije tako. Uvidom se može us-
15 (petnaest) godina. VSH-e koje odbija sve moje podneske maksimalnu kaznu, kako piše u obraz- tanoviti da manjka skoro pola spisa,
S tračkom nade da su još egzistentnl pa ćete vidjeti da se u vlas radi o jed- loženju prvostepene presude (str. 88 spisa kojeg su sami pisali i na osnovu
humani principi što proizlaze iz revo- nim te istim ljudima. Ti ljudi na sve red. 46) upravo zato što sam kako kaže vlastitih pismena meni sudili da bi vre-
lucionarne etike socijalističkog društ- načine onemogućavaju da taj slučaj i- sudac koji je kaznu izrekao »POKA- menom dometali ili oduzimali od vla-
va, obraćam Vam se ovom predstav- zađe iz okvira lokalnog sudstva iako su ZAO JEDAN VEĆI STUPANJ UPOR- stite tvorbe kad im što i kako treba, a
kom s molbom da se ispravi sudska za- izrečene maksimalne kazne pa čine pre- NOSTI I KRIMINALNE VOLJE U NE- da pri tom nemaju niti jedan jedini ar-
bluda izrečene mi presude čija sam žr- sedan kada moju žalbu na drugostepe- PRIZNAVANJU DJELA«. Očito je da gument koji bi uistinu bio moja gesta
tva već devetu godinu. nu presudu VSH-e, kojom u cijelosti je tu nešto u koliziji. S tim više što criminis koja bi im pravno opravdala
Svjestan sam strahote prepreka iza- potvrđuju prvostepenu presudu Okruž- sam na djelomično obnovljenom proce- sve zlo koje su mi nanijeli.
zvanih inercijom postojećeg jer sam nog "suda u Zagrebu, ponovno rješava su oslobođen optužbe za temeljni dio Na Vama je da prekinete takvu pra-
nevin osuđen po slobodnom uvjerenju VSH-e kao trečestepeni sud iako je optužnice, a kazna mi ostala kao da ksu koja je uslovila moju tragediju i
suda da bi se stavio predznak potrebi pravni slijed bio Savezni sud na kojeg sam krivično djelo izvršio. tragediju moje porodice.
političkog trenutka. Ova presuda pred- je moja žalba bila i naslovljena.
Kad se nakon svega obraćam Okru- Ja Vas molim da odredite nekog sa-
stavlja pravnu mostellariu i kao takva Tu se VSH-e okoristio, u međuvre- žnom sudu sa zahtjevom da mi se snizi vjesnog da ispita cijeli taj slučaj zbog
nema mjesta u društvu koje se u svim menu donesenim saveznim, novim za- kazne ili pusti na slobodu iz zatvora, obraza i savjesti ovoga društva da ne
svojim čimbenicama poziva na humani konom koji mi to omogućava premda ranije citirano vijeće VSH-e odbija bi više stradali nevini. Cijeli je taj
temelj vlastite opstojnosti. smo optuženi i osuđeni po starom za- moj podnesak uz obrazloženje da je to- slučaj obavijen čvrstom opnom njego-
Utilitarnost takve presude ma koliko konu. Sad opet sud čini presedan pa čno da sam oslobođen zbog nedostatka vih tvoraca i samo ga Vi svojim uka-
se na njoj insistiralo, povijest je ne- meni onemogućava pogodnost novoga dokaza — ali mimo očekivanja! (Sio!) zom možete riješiti. Što Vas molim
brojeno puta dokazala, uvijek predsta- zakona po kojem imam pravo na preis- Zbog svega ovoga što se samnom do- zbog dostojanstva ovoga društva i onog
vlja naličje morala i ne koristi niko- pitivanje pravomoćne presude na Sa- gađa prisiljen sam da Vam se ponovo najsvetijeg što ono treba da predstav-
me! veznom sudu tako što mi odbija moj obratim i od Vas molim zaštitu prava lja.
zahtjev za taj pravni lijek, a kao raz- da budem čovjek. Zbog specifičnosti situacije u kojoj
Poznato je da se zablude te vrste in log navodi da sam suđen po starom za-
regula na duži rok iskazuju nesagledi- konu pa nemam pravo na pogodnosti Krajnje neodgovoran odnos svih tvo- jesam, molim Vas da ovu moju pred-
vo štetnim posljedicama po društvo novoga. raca moje tragedije, birokratska izopa- stavku razmotrite u duhu humanih op-
koje ih prešućuje i ne otklanja pravo- ćenost morala koji iza mojih podnesa- redjeljenja ovoga samoupravnog soci-
vremeno. Vi to možete snagom svojih Tu je očito da zagrebačko sudstvo ka ne vidi unesrećenog čovjeka učinila jalističkog društva i postojećih pozitiv-
nadležnosti, a Vaša intervencija ne bi nastoji pod svaku cijenu, manipulira- je da ja već devetu godinu uzalud bra- nih propisa na kojima se temelji op-
bila nikakvo miješanje u samostalnost jući starim i novim zakonom u svoju nim svoj ljudski identitet, a da se nit- stojnost Ustava koji svakom građaninu
suda pri odlučivanju jer se u ovom korist, a meni na štetu onemogućiti da ko nije zapitao, zar je moguće da se SFRJ-e garantira pravo na slobodu kao
slučaju radi, evidentno je o manipuli- taj slučaj dođe do Saveznog suda gdje ovako što dešava u ovoj socijalističkoj najviše prirodno pravo svakog živog
ranju s dostojanstvom sudovanja čije takav način sudovanja ne maže proći. samoupravnoj zemlji čija sveopća po- bića te pravo na mir i rad, pod istim
posljedice već devetu godinu snaša ne- O svojoj sam tragediji pisao svim litilka na svjetskoj pozornici tako gor- uvjetima.
vino osuđen čovjek. najvišim društveno-političkim tijelima do odzvanja. Već devetu godinu tražim pravo da
kako u socijalističkoj republici Hrvat- Povremeni vrlo rijetki razgovori sa- budem čovjek i Vi ste mi zaista pos-
Razlozi osude, danas je očito nakon skoj tako i u SFR Jugoslaviji. Eventu- mnom od strane osoba vlasti svode se ljednja nada da će mi to pravo biti
svih sudovanja nisu pravne prirode jer alni odgovori se svode na to da nisu na to da priznam neku hipotetsku kri- vraćeno t
sud ne raspolaže niti jednim jedinim nadležni, a na većinu podnesaka uopće vicu. Stekao sam utisak da je nekome U Staroj Gradišci, dne 09. studenog
stvarnim materijalnim argumentom nisam dobio ni odgovor. Prije dvije go- od vinovnika moje tragedije i te kako 1933. godine.
kojim bi mogao potkrijepiti optužbu i dine obratio sam se Vama, od Vas sam stalo da budem neprijatelj pa makar i PODNOSILAC PREDSTAVKE:
presudu! Stoga je svaki moj daljnji po- primio odgovor da je postupak još u verbalno samo da bi otklonili svaku e- os. PERICA ĐURO, dipl. ing.
kušaj traženja pravde na pravosudnim toku i da ne možete ništa poduzeti. Su- ventuaJnu odgovornost zbog maje sud- Perica Đuro

Kao bivši osuđenik dajem svoju

ocjenu o odnosu uprave KPD Le-
poglava u vremenu od 1968—1975.
Kroz to vrijeme prošao je veći broj
političkih osuđenika koji su tamo
izdržavali kaznu. Poznato mi je da
je jedan od tih bio Albanac Hasan
Dermaku koji je počeo izdržavati
četverogodišnju kaznu u KPD Niš
ali je po kazni premješten u KPD
Lepoglava. Za njega mogu reći da
je radio kao obični radnik u pogo-
nu, nije imao nikakvih povlastica,
bio je kažnjavan samicom, jer se
nije dao potčiniti pretpostavljeni-
ma. Radio je normalno i ispunjavao
radne obaveze, ali je nagrade uvi-
jek odbio primiti, jer je smatrao da
se nije došao pokoriti dosadašnjem
režimu. Kaznu je izdržao do kraja.
Osuđenici koji su se družili sa njim
nisu dobro prošli.
Godine 1972. stigli su ljudi koji
su suđeni da su htjeli srušiti jugo-
slavensko samoupravno društvo,
pod optužbama da su surađivali sa
ustaškim organizacijama u inozem-
stvu.
Ivan Zvonimir Čičak bio je osu-
đen na tri godine. On je kao stu-
dent filozofskog fakulteta raspore-
đen na radno mjesto utovarivača i
istovarivača daske na vagone. Mno-
go vremena je proveo u samici, a
posebno u izolaciji zato što se nije
pokoravao kućnom redu zatvora
KPD Lepoglava.
Dr Šime Dodan je također dosta
vremena proveo u samici i izolaciji,
a bolovao je na bubrege i druge
bolesti ali nije primjereno liječen.
Dobro se sjećam da je jednom pri-
SVJEDOČENJA
Josip Matijević o političkim zatvorenicima
likom završto u samici jer mu je
podmetnuto da je pljunuo stražara
kroz prozor iz ondašnjeg bolničkog
kruga što tvrdim ne odgovara isti-
ni. Jedan je od političkih osuđeni-
ka Skunca Ivica pravedan dobio
šamar od stražara koji je kasnije
osuđen zbog preprodaje droge i
pomogao je da se droga unese unu-
tra.
Godine 1970 izdržavao je kaznu
po političkoj liniji Vinko Knezović
ali je i on bio kažnjavan samicom
i raspoređen kao radnik bez ika-
kvih povlastica. Kaznu je izdržao
do kraja. Ističem da je tadašnji o-
suđenik zbog srpskoga nacionaliz-
ma bio i Govoruša Petar koji je ta-
kođer bio kažnjavan samicom i ka-
znu izdržao do kraja. Grga Mikelić
je bio osuđen na tri godine zbog
pjesme u gostioni. Njegov šurjak
Mate također je kaznu izdržao do
kraja. Jedan od osuđenih bio je
svećenik- Josip Barišić Bio je kaž-
njavan također samicom. Prof Jozo
Ivičević radio je na radnim mjesti-
ma od utovara daske pa do poljo-
privrednog rada iako su u školi
predavali ljudi koji su jedva imali
srednje obrazovanje. Dobro se sje-
ćam književnika Ivana Dragojevi-
ća. Tadašnji domski liječnik dr.
Stanković Miroslav pitao ga je ima
li koja njegova knjiga u KPD knji-
žnici. Ovaj mu je odgovorio da i-
ma jedna koja je odmah povučena
iz domske knjižnice. Ante Para-
džik, sadašnji dipl. pravnik u ono
vrijeme student osuđen je na tri
godine zatvora bio je više puta ka-
žnjavan samicom, kaznu je izdržao
do kraja. Dr. Antu Korljana su
određeni krugovi u Splitu htjeli u-
ništiti sudivši ga na pet godina za-
tvora pod izlikom da je davao re-
grutima lijekove koji bi ih onespo-
sobili za služenje vojnog roka. Ia-
ko je sudsko-medicinski utvrđeno
da ti lijekovi ne mogu utjecati na
pogoršanje zdravlja. Splitski Okruž-
ni tj. Vojni sud ga je u dva navra-
ta želio osuditi na pet godina zatvo-
ra ali ga je konačno Vrhovni sud
Jugoslavije kaznio onoliko koliko
je izdržao te je ta presuda ostala
nerazriješena. Neki su ga rukovo-
dioci u KPD Lepoglava kao vrsnog
liječnika htjeli rasporediti na uto-
var daske po preporuci nedobrona-
mjernih ljudi.
Svakako moram spomenuti i go-
spodina Dragu Stipca, kojeg su zai-
sta šikanirali.
Dražen Budiša tada student da-
nas profesor i službenik sveučiliš-
ne biblioteke iz KPD St. Gradiška
nakon što su njegovi suoptužen;
Ante Paradžik i Ivan Zvonimir Či-
čak izašli na slobodu bio je tako-
đer kažnjavan samicom. On kao
student nije mogao raditi na odgo-
varajućem radnom mjesto nego u
košaračiji. Drago Cutvarić i Ivica
Škunca radili su također najteže
fizičke poslove. Krešimir Martinac
je kaznu izdržao do kraja. Književ-
nik Mate Talijančić koji se je naj-
više trudio i protestirao kod upra-
ve KPD Lepoglava zbog odnosa
prema političkim osuđenicima radio
je u metalnom pogonu bez ikakvih
povlastica i svoju kaznu od 5 go-
dina izdržao pod veoma teškim uv-
jetima jer je bio pritisak nekih
krugova iz policije i izvan zatvora.
Nedavno pismo osuđenika iz Le-
poglave objavljeno je u zadarskom
Fokusu u potpunosti je istinito za-
to valjda i nitko od uprave KPD
Lepoglava nije dao protuodgovor.
Zbog inforbirovaca je Goli Otok o-
zloglašen kao najgori zatvor. Lepo-
glavski zatvor i Stara Gradiška su
još ozloglašeniji. To su prave tam-
nice. Čovjek tamo nije ništa. Osu-
đena osoba može dobiti šamar ili
batine kada kome od pretpostav-
ljenih padne na pamet Nadamo se
da će stranka koja pobijedi povesti
računa da se maknu ljudi koji su
tamo 30 i više godina. Politički su
osuđenici loše prolazili zato što se
u upravama nalaze ljudi koji su
navodno jugoslavenski orijentirani
ali su uveliko pristaše Miloševićeve
politike antihrvatski nastrojene.
Zbog toga bi taj veoma odgovoran
posao morao obavljati čovjek koji
ima ljudske i moralne osobine ka-
ko bi odgojih osuđenika da može
živjeti na slobodi kao slobodan gra-
đanin a ne vječito pod paskom po-
licije i nedobronamjernih ljudi.
Josip MATIJEVIĆ
 Inicijativna osnivačka sjednica Hrvatskoga društva
Na sjednici je nazočno 72 čovje-
ka iz svih krajeva Hrvatske. Sjed-
nicu je otvorio doktor Marko Vese-
lica, riječ je dao doktoru Franji
Tuđmanu.
DR. FRANJO TUĐMAN:
Ispričavam se što neću biti do
kraja na sjednici, ali svakako že-
lim pozdraviti ovaj skup kojemu i
sam pripadam, međutim molim za
razumijevanje, jer bih konačno že-
lio biti na Badnjak u obiteljskom
krugu u kojem nisam bio mnoge
Badnjake. Dajem punu podršku
Društvu hrvatskih političkih osuđe-
nika. Prema mojem mišljenju uv-
jeren sam da će doktor Marko Ve-
selica uspješno privesti koncu ovaj
časni skup.
Imenuje se radno predsjedništvo
u koje ulaze:
— Vlado Gotovac,
— Nikola Jagar,
— Dražen Budiša,
— Ante Paradžik,
— Marko Veselica,
— Đuro Perica.
Svi predloženi su izabrani jedno-
glasno. Za zapisničara je predložen
Marko Dizdar, što je jednoglasno
usvojeno.
Uvodnu riječ je dao doktor Mar-
ko Veselica.
»Ogromni progon ljudi nakon
1945. godine odnio je nevjerojatan
broj ljudskih života, ugrozio prava
cijelim narodima, te kao usputnu
posljedicu donio i ogroman broj
političkih zatvorenika. Isti se pro-
cesi u Hrvatskoj događaju nakon
1971. godine, kao i u svim despoci-
jama Istoka. I ovi slučajevi su os-
tajali nereprezentirani domaćoj i
svjetskoj javnosti. Problemi politi-
čkih zatvorenika su toliko karakte-
ristični da je bijeg nemoguć a s
druge strane predstavljaju izazov
za svakoga pojedinačno. Svaki bi-
jeg od te teme jest bijeg od savje-
sti. Od tragičnoga se ne može pob-
jeći, a ovisno o osobnoj snazi treba
pokušati naći rješenje. Bilo je i o-
nih koji su prihvatili breme, a do-
kaz jest i ovaj sastanak.
Strah i dalje sprečava hod u de-
mokratizaciju. Svi smo odgovorni
za budućnost. Ne smijemo biti sta-
tični ni rentijerski nadahnuti, ni
kao društvo, a ni kao pojedinci. Na
represiju trebamo odgovoriti mi-
rom, ljubavlju i nerevanšizmom.
Trebamo izvući na površinu neke
ljude koji imaju stravična razdob-
lja patnje, a danas su potpuno ne-
poznati. Tu patnju unijeti u civili-
zacijske korpuse kao faktore upo-
zorenja ljudskih dometa jednoga i
drugoga pravca. Njihovo pitanje
kao veličanje čovjekove individu-
alne moći tijela i duha, a njihove
dželate kao stravičan odabir nega-
tivnih sadržaja Neki žive u malim
sredinama, gdje su višestruko izlo-
ženi patalogiji straha oficijelne po-
litike i političkih bolesnika vjerni-
ka nekih despota.
Duboke rane stravične represije
nisu ni zacijelile dok se demokra-
cija još nalazi u razvojnom stanju,
što nije ni malo utješno, nego ob-
vezuje svakoga od sudionika sjed-
nice na pojačanu aktivnost da bi se
oslobodile energije blokirane stra-
hom. Žrtve u obje Jugoslavije ima-
ju isti stav prema društvu u koje-
mu se nalaze.
Zahvaljujem se na ukazanom po-
vjerenju i želim svima uspješan
nastavak ove sjednice i otvaram
raspravu prema tekućim pitanji-
ma«.
Uslijedilo je čitanje telegrama i
prenošenje poruka. Brzojavi su sti-
gli od Ivana Bernardića, sedamna-
estogodišnjega robijaša, danas ne-
moćna i poluslijepog starca, koji je
političkih zatvorenika
izrazio žaljenje što nije u stanju
biti nazočan. Zaželio je uspjeh sje-
dnici. Telegrame su u istom tonu
i s istim željama uputili još fra Jo-
zo Zovko, Jerko Prka i dr.
Marko Dizdar je prenio pozdra-
ve Marka Grubišića i Milana Suš-
ca, te njihovo osobno žaljenje zbog
nemogućnosti sudjelovanja na ova-
ko svečanu događaju.
Nakon toga Drago Stipac govori
da je zatvoreništvo dio hrvatske
sudbine, čak i u pluralističkoj Ju-
goslaviji. Rekao je da je sedamde-
setgodišnja represija izazvala stra-
vične osjećaje ugroženosti hrvat-
skoga čovjeka i da iznošenje istine
o toj vrsti represije daje nadu u
rješenje. Zatim je govorio o odnosu
društva prema represiji i žrtvama
represije, te smatra da je glavna
svrha »Društva hrvatskih političkih
osuđenika« da potakne zajednicu
na humaniji odnos prema žrtvama
represije te stoga predlaže katego-
rizaciju političkih osuđenika na:
starojugoslavenske, NDH, 1945. god.
te žrtve permanentne represije
prema Hrvatima od 1945.—1989.
god., žrtve 1948. god., IB-a, zatim
žrtve 1971. godine koje su domini-
rajuće i anonimne žrtve političkih
progona i represije.
Traži da se izgradi i humani od-
nos prema žrtvama i prema onima
koji su ih činili. Smatra da bi se
svaki od tih iznesenih krugova tre-
bali posebno obrađivati, ne na os-
novi pojedinaca, nego kao opća
shema. Također predlaže da se u
rad uključi i predratno društvo
»Hrvatskih političkih zatvorenika-«.
Prijedlog o kategorizaciji izazvao
je polemiku.
DR. HRVOJE ŠOŠIĆ:
»Robijašice i robijaši, javno tuži-
laštvo u Splitu često puta zabra-
njuje tiskanje lista, a potom pokre-
će postupke protiv onih koji su to
tražili. Želim da posredujemo pro-
tiv unaprijed donesene osude na
štetu »Agrokomerca«. List »Danas-«
asocira naslovom na povratak bra-
će Dalton (Maspokovci) svi znaju
da će Abdić biti osuđen, a radi se
o osam lijesova montirane afere i
100 tisuća nezaposlenih ljudi. Mini-
malno davanje slobode da bi se u-
mirila savjest«.
DRAŽEN BUDIŠA:
»Ovakve bi primjere mogli na-
voditi do idućega Badnjega dana,
pa smatram da na to ne bismo tre-
bali gubiti energiju, nego predla-
žem da se ovo društvo zbog kojega
smo ovdje okupljeni konstituira«.
SUNIĆ:
Nećemo gledati tko je kakvoga o-
predjeljenja nego univerzalne vri-
jednosti.
dr MARKOVIĆ:
»Ne trebaju sekcije u društvu,
jer je represija univerzalna. Stoga
predlažem da društvo hrvatskih uz-
nika organizira hitnu pomoć, jer i-
mamo gladne i bose«. Navodi prim-
jer Bernardića kao uzor patnika, te
traži da se društvo ne politizira ni
lijevo ni desno. Navodi Bleiburg
kao fundus hrvatske tragedije.
MUSLIN:
Pozdravlja sjednicu u ime Druš-
tva za zaštitu i promicanje ljudskih
prava. Smatra da imamo puno za-
jedničkih elemenata kako tehničkih
tako i stvaralačkih i da treba stor-
nirati tu obilnu tragediju, neutrali-
zirati osjećaje odbačenosti na hr-
vatskom političkom obzoru se uvi-
jek vide limitiraj uće snage. Valja-
no prosuđivati presude. Hrvatske
institucije trpe ozbiljne kritike.
PROGRAMSKA NAČELA
DRUŠTVA
VLADO GOTOVAC:
»Treba se čuvati opasnosti da se
društvo ne bi pretvorilo u NOB-e
spomenike. Represiju izučavati, me-
tode, praksu, te okolnosti u kojima
se događaju te činjenice. Treba su-
djelovati u borbi da se ideološka
država pretvori u pravnu jer je
kriminalizacija mišljenja nedopus-
tiva, treba izučavati sudske proce-
se kao i sisteme kazni da se ne bi
kažnjavali nevini, a krivima da se
sačuva ljudsko dostojanstvo. Treba
tražiti nadzor nad svim organima
unutrašnjih poslova i sudstva te o-
državati javnu pozornost nad pro-
cesima da ne padnu u zaborav po-
jedini slučajevi. Moramo se boriti
za pomoć zatvorenicima, kako pra-
vnu, tako i javnu, a posebno me-
đunarodnu. Pomoći obiteljima da
se takva represija ne bi multiplici-
rala. Demokratski sustavi također
nisu imuni na gornje grijehe. Tre-
ba tražiti legalizaciju Hrvatskoga
društva političkih osuđenika kao i
civiliziranje sfere kazne. Boriti se
za stvaranje parlamentarnoga sus-
tava čiji civilizacijski aspekti od-
govaraju društvu i pojedincu, jer
smo i mi njihov sadržaj.
Društvo političkih osuđenika tre-
ba što više deformalizirati te doni-
jeti takav statut da ne bismo bili
spomeničari. Moramo se vratiti
svom narodu i tako djelovati«.
Dalje, traži objašnjenje da se po-
jedini slučajevi rehabilitiraju u da-
ljem sudskom postupku.
ANTE PARADŽIK:
Govorio je da ne želi dijeliti ro-
bijaše po stažu i vremenu kada su
suđeni, nego po tome koliko ćemo
se boriti za humano društvo i de-
mokraciju. Za njega su progoni i
represija isto, dolazile one od Ale-
ksandra Ante ili Josipa. »Tražim
da se u sudstvu i sudskom sustavu
poštuje sveto pravno načelo: »In
dubio pro reo«.
DRAŽEN BUDISA:
Konstatira dosta kontradikcije u
Programskoj deklaraciji pa mu je
predloženo da svoje primjedbe na-
vede u pismenoj formi.
STIPE MESIĆ:
Policija je na Kosovu tretirala
600 tisuća Albanaca. Trebamo doći
do imena ljudi tretiranih na isti na"
čin u Hrvatskoj.
M. VESELICA:
Treba obuhvatiti cijelu represiju
u Hrvatskoj.
STIPAC:
Mesić mi je odbio sedam mjeseci
zatvora, jer nisam bio suđen, a to
vrijeme sam ipak izdržao na robiji.
M. VESELICA:
Sve ostalo ćemo sintetizirati na
Skupštini, postojeći materijali su
kao radni materijali.
IVICA ŠELJ:
Bio sam na Golom Otoku, a da
nisam bio član KP.
DR. ŠOŠIĆ:
Bilo bi dobro da se održi još je-
dan inicijativni krug i očiste razli-
ke do kraja. Zato sam da ostane
prva točka. Dva priloga neće proći.
Predlažem i ukidanje smrtne kaz-
ne, te da zatvori budu otvoreni.
Integrirati nas može ovo društvo
sve koji su razbijeni: HDS, HDZ
itd. Treba pokušati provesti izmje-
ne Ustava tako da nam sve ne pro-
pisuje, tvrde da je stvoreno osam
polufeudalnih država; to je uvreda
na koju trebam odgovoriti.
ARAS:
Pozdravljam svoju osuđeničku o-
bitelj i upravo sam na ovaj dan že-
lio biti s vama. Potom citira Tali-
jančićev telegram i konstatira da će
biti vremena za analize presuda.
BUDIŠA:
Kada me je pozvao Veselica re-
kao mi je da će jedan od članova
biti i Mate Talijančić, na što sam
ja pitao da li je on politički osuđe-
nik. Vjerojatno je zbog toga došlo
do nesporazuma s Talijančićem pa
se zbog toga ne osjećam krivim, jer
sam samo pitao.
VINKO MARKOVIĆ:
Slažem se s Paradžikom sudac
koji ga je sudio nije mario zašto ga
sudi nego koga sudi. U SDS je bilo
relativno poštenih, jer inače ne bih
preživio. Mučen sam na sve mogu-
će načine Sudac Ilija Ivanić jedan
je od najgorih monstruma, advokat
Desnica mu je rekao da se u ovoj
dvorani u kojoj nam je suđeno su-
dilo i od 41. do 45. Pa je došlo vri-
jeme da se poslije i tim sucima
sudi.
VESELICA:
Trebamo dati nekoliko izjava u
vezi s tekućim događajima. Stoga
predlažem da se daju izjave:
1. O Kosovu
2. Rumunjskoj
3. Cazinskoj krajini i
4. Putovnicama
Prema navedenim točkama sas-
taviti grupe.
1. Grupa za Kosovo: Ivičević, Pa-
radžik. Sale.
2. Grupa za Rumunjsku: Budiša,
Barnjak, Joj a Ricov
3. Grupa za Cazinsku krajinu: iz-
javu će dati doktor M. Veselica.
4. Grupa za Putovnice: Sošić, Vu-
kojević, Volting, Čelan.
Zatim je izabran Odbor za pri-
premu skupštine, u koju su ušli:
Šošić Gotovac, Đudiša, Paradžik,
Perica, Pavelić, Brizić, Vukojević,
Peroš, Sunić, Martinac, Sale, Jukić,
Pizent Dizdar, Talijančić. Za pred-
sjednika Odbora izabran je doktor
Marko Veselica, za tajnika A. Pa-
radžik, a za poslovnoga tajnika Đu-
ro Perica. Izjave po grupama 1., 2.,
3., 4. ovoga zapisnika dane su Om-
ladinskom radiju. S obzirom da je
Kaptol pozdravio osnivanje druš-
tva, imenovana je delegacija za če-
stitku Božića kardinalu Kuhariću.
U delegaciju su izabrani: Budiša,
Perica, Celan, Martinac Dizdar,
Paradžik. Veselica i Gotovac.
Oformljena je grupa z a glasilo
društva u koju su ušli: Ivičević,
Tolić. Aras, Ricov. Talijančić, Mi-
jatović, Pizent. Za glavnoga ured-
nika je izabran Joja Ricov a za
odgovornoga urednika Jozo Iviče-
vić. Za izradu simbola i amblema
predloženi su: Ratko Perajić i Re-
ne Hollos.
Dana je podrška pismu dr. Sošica
u vezi progona u Hrvatskoj i Ca-
zinskoj krajini. Izjave i čitanje is-
tih.
Za blagajnika se imenuje Drago
Stipac do osnivačke skupštine.
Na završetku sastanka je doktor
Marko Veselica čestitao u ime Ini-
cijativnoga kruga društva Božićne
i Novogodišnje blagdane — da ih
provedemo u miru, ljubavi i tole-
ranciji.
U Zagrebu, 24. prosinca 1989. go-
dine.
ZAPISNIČAR
Marko Dizdar
 MATE TALIJANCIČ: POEMA O LEPOGLAV1
Odsutna
Lepoglava jesen
Ukopala se, prokleta Lepoglava, kao da spava,
Tiha u svojoj dolini, Dan. Siv i težak kao
Al' njena mirnoća više je san nego java kovački bat,
Na zastrašujućoj mjesečini!
Nema ni oblačka, vedar je neba svod, tišinu mukla jeka razbija.
Zima nemilosrdno steže, Potpuno odsutan već, ne znam
Političkih robijaša utihnuo je hod: koji je sat.
Na krevetima leže.
Vjetar prosinački ne igra se u njihovoj kosi.
Bar u noći ne.
Podne Magla je djelić neba
na stolu porcija, čaša i Vampirska
trpeza
pola bljutava hljeba.
Opora su im lica, suza im oči ne rosi
Usred borbe te. U društvu sam vidim!
Mjesečina, ta stravična, Lepoglavu obasjava — Na zidu pauk
Iza rešetaka oka dva u kutu ležaj od jelove daske Obijesna braća, đavolskoga stana
U daljinu uprta su, a vlasnik im još ne spava i bolni nečiji jauk. u orgijama svojim, pravom kanibala,
Kao more su duboka. na ljudsko meso naviknuta.
Večer, noć, isto što i zora
Lepoglavo, kako si samo stravična! U vremenu vašem dok vam gozba
za dušu nije
Iz samice, u podrumu, razliježe se pjesme glas što je za tijelo mora. traje
Politički je, sumnje nema. Kažu: »Pravda je spora i kao bijesne psine što na mjesec reže,
Poznat nam je, nije tenor nego bas grizete lanac laži što vas veže
Batinanje se opet sprema! takva, kao slijepe oči«
Kada padnu maske, za viziju o nekom vašem raju
Mrtvi ga ne zovu, stopala su pocrvenjela u kojem je zakon stegnuta guša,
U jami toj dubokoj kao što jutro razbija
tamu kršeći snagu noći, suza neisplakana i —
Slutimo, noga se još nije odrvenjela
Opet tišina i nespokoj! istina i pravda samo vama svojstveno viđenje mira!
Crvene cigle, rešetke, ograde željezne i psi ruku pod ruku Itinerarom s lažju, svijetom putujete
Brojevi umjesto ljudi jednoga vedrog dana nedonoščad jadnu, sličnu sebi,
Ne, krivi vi niste za to, niste krivi vi kao razum budali, opsjenom svojom za trpezu istu
Što svijet je sasvim ludi! vabite
— moraju doći.
Zajedno smo, ali smo odvojeni, plačemo utopljeni govoreć kako nitko
Usred usuda istog Ing. Đuro Perica ne smije da vas dira
Ni mi politički nismo od kriminalaca odvojeni tvrdeći pri tom, crna vam duša,
Od toga taloga čistog!
Zagreb, 3. 10. 1975. da unutrašnja stvar je vam
Lepoglavo, kako si samo ubitačna! trpeza vampira!
Nemiri su prijatelji u lepoglavskoj noći. Gozba vam predugo traje, vukodlaci,
Oni se do Boga penju vi nikada niste siti
Bez svjetla, sami, ostavljeni u samoći
Kreveti umjesto nas stenju!
Jedan se je objesio, tko mu je za to kriv,
Kula
Dok sivi oblaci
po vašem teku, ždrali bi do vijeka,
režeč na mjesec
himbenom brigom za čotrjeka,
Mučen je kažu bio. U zimsko jutra
Netko blebeta da nije mrtav, već vječno živ upornošću zvijeri da bi imali što jesti
Kao GLASNICI i da bi mogli krvi piti!
I da nije suze lio! Ploveći donose snijeg
Lepoglava je, kažu, opasana širokim jarkom A što će biti pogodite,
Ukleta KULA
Pobjeći se ne može, kada ta krv, to ljudsko meso
Temelji su njeni, u novije doba, opkoljeni varkom Barama okružena
dođe k svijesti pa ne htje
A grobnice su postale lože! MASKIRANA više služit vam za ždranje?
Tišina postaje preglasna, kad razgovor u ćelijama stane SUZAMA natopljena Kada puknu okovi blasfemije vaše
Smijeh iz stražarske sobe i KRVLJU glogovim će vam se kolcom —
Svi čujemo kad bačena kroz rešetke limenka padne Krije
vraćati za klanje!
Trpi strpljivi Jobe! ČEŽNJU i BOL
Ilija Barjašić Ing, ĐURO PERICA
Lepoglavo, kako si samo okrutna!
Zaplači!... Plakati trebaš Lepoglavo prokleta,
Oplakivati svoje postojanje
Koliko je u tvojim ćelijama izrečeno zavjeta —
Jednom će početi nestajanje!
Popljuvaj sebe!... Previše leševa je progutala tvoja zemlja
Mate Talijančić
De
I ona se proklinje
Vidiš li kako stalno plaču tvoja napuštena polja
Propast ti počinje!
Zatvori profundis
Nevini pjevaju himnu svoje naturene nemoći,
Kriminalci im se cere,
Pomažu u mučenju političkih, vama i vašoj svemoći —
... Lepoglava, Gradiška, Goli Otok, Mitrovica,
Zenica...
clamavi
Tvoj pijani pandur se dere! Kako ova imena zvuče na stranim jezicima — Zar trebam da psujem,
U tvom parku, Lepoglavo, cvijeće nema mirisa Htio bih, naučiti da hulim na tuđu zloću
Prokleto je kao i ti, i nečistu krv
Jednom će nestati i tvojih smradnih kulisa Jezik na kojem, se ne mogu izgovoriti! što u meni bijes je iznad jada
Uništena ćeš, moćnice, biti! Želio bih čuti jezik bez tih imena. podmukle zbog nečije volje
da živo mi tijelo
Lepoglavo, kako si samo bijedna! Htio bih govoriti jezikom kojim ta imena pretvori u strv?
O kad bih te moga sa zemljom sravniti ne bih mogao izgovarati. U četiri me živog ukopaše
Orila bi se pjesma, Jel' to jezik neke nesvrstane zemlje? zida
Tvoje sklisko tijelo u blato utopiti rumene paše, zbog vlasti
Umri, moćnice bijesna! Ne! Oni svi znaju izgovoriti riječ TEROR! i samo njima znanih ideala
govoreći da sumnjiv sam,
Moderni robovi stružu metal i gule drvo bez imalo stida
Besplatno dakako Lepoglava,
Te da mi zbog slobode duha
Tvoja laž je da rade dobrovoljno i to je prvo Gradiška, Goli OTOK! treba kazniti tijelo
To treba razotkriti svakako! jer eto, njima je od svih zala
Mitrovica! posebno krivo
Imena su urezana u tvoju knjigu mučenja
Neće te zaboraviti! Zenica! što je samo htjelo
Čudiš se da nema kod njih moljenja poštena rada, svoju
Oni će te uništiti! Kako sam danas samo ponosan — sigurnu koricu kruha!
Moja zemlja ima kazamate za Zar treba da hulim
Lepoglavo, u tvojim grudima počiva trulež, pogrdom na vlastito tkivo
A nekad si bila bogomolja, Koje znaju svi nesvrstani i —
zbog toga samo kako bi se
Kažu da s tobom zapovijeda lupež Oni drugi! čulo
Bez mira si, bez pokoja! da u meni nije greška
Velika si prokleta Lepoglavo!
Prokleta Lepoglavo, doći će tvoj kraj! već izvan! Tako mi Boga,
nešto je trulo!
Lepoglava, 20. 4. 1977. godine
Lepoglava, 1. 1. 1977. godine mg. D. Perica

sa sastanka Odbora za pripremu skupštine HĐPZ-a održanoga 24. siječnja 1990, god. u prostorijama HDZ-a, Savska 16 Za-
greb, s početkom u 19 sati.
Prihvaćen je dnevni red pred-
ložen na pozivu od 19. siječnja
ove godine za ovaj sastanak.
Uvodnu je riječ izrekao pred-
sjednik Odbora za pripremu
skupštine dr Marko Veselica.
Govorio je o poteškoćama oko
otvaranja žiro računa, te o po-
trebi izdavanja biltena HDPZ-a.
Smatra da bi bilten u prvom
razdoblju trebao obuhvatiti sve
dosadašnje pripremne radnje
oko osnivanja HDPZ. Napomi-
nje da bi u njemu trebali biti i
autorizirani članci o problemima
političkih zatvorenika. Predlaže
da Joja Ricov preuzme na sebe
teret osnivanja biltena, obzirom
na njegovo golemo uređivačko
iskustvo. Spomenuo je da mu u
tom poslu pomogne Mate Tali-
jančić.
J. RICOV:
Rado bih se prihvatio toga po-
sla, ali kako sam veoma naru-
šena zdravlja ne bih mogao udo-
voljiti postavljenim zadacima
koje traži tako ozbiljan posao.
Mjesec sam dana odležao i još
uvijek mi nije dobro. List sva-
kako treba pokrenuti i predla-
žem da naziv bude »Sužanj« i
mislim da bi taj list trebao biti
mjesečnik ili dvomjesečnik zbog
plodotvornosti kod čitatelja. Mo-
glo bi biti nekoliko rubrika npr.
neka se jedna zove: »Iz dubina«,
druga »SOS«, treća »Poslanice«,
pa »Aktualnosti« s odjeljcima za
Hrvatsku i Jugoslaviju, te svi-
jet, četvrta recimo, »Prosvjedi«,
peta »Pamtimo« s podrubrikama
zapisi, »Sjećanja«, »Uspomene«
te književni prilozi iz pjesničkih
bilježnica naših uznika ili »su-
žnjoslovi«. Eto, u okviru ovih
razmišljanja predložih struktu-
ru, a radovalo bi me da mi se
svojim prijedlozima pridružite i
svojim viđenjem strukture bil-
tena.
D. BUDIŠA:
Trebalo bi naći prostora za vi-
jesti iz International amnesty;
R. HOLLOS:
Također rubriku za ljudsko
pravo te tekstove s gledišta za-
štite čovjeka, protiv primjene
nasilja itd; naći mjesto za rubri-
ku pravnih savjeta i odgovora
priznatih stručnjaka.
A. PARADŽIK:
Predlažem da se list nazove
»ZATVORENIK«!
Politički su uznici godine 1945,.
tiskali svoj list, imamo ga u Bi-
blioteci...
A. PARADŽIK:
Pitanje je da li su to pisali po-
litički ili kriminalci.
. M. TALIJANČIĆ:
Bilo bi nevjerojatno da su ga
pisali politički u to vrijeme jer
i dandanas politički ne mogu pi-
sati. Predlažem rubriku o po-
vratnicima i naknadnom pro-
gramu.
M. VESELICA:
Predložene su rubrike na
mjestu, no moramo voditi raču-
na o prostoru . . .
J. RICOV:
To bi mogla biti rubrika »Obi-
lježeni«. Možda čak i naslov . . .
ZAPISNIK
R. HOLLOS:
Predlažem prostor za odmor:
humor, karikature i slično.
D. BUDIŠA:
Takve motive iz zatvora dobro
je obradio Albert Pal.
M. VESELICA:
Na temu robijanja otvorena je
izložba N. Ercega. Prijeđimo
sad na financijske probleme.
Obzirom na to da mnogi naši
ljudi idu u inozemstvo, red bi
bio, da osim prikupljanja novca
za stranke, prikupe dio i za
HDPZ, budući da naši zahvati
traže sredstva .. •
D. BUDIŠA:
Neka se prije objavljivanja li-
sta potraže pretplatnici koji bi
mogli omogućiti izlaženje li-
sta...
M. VESELICA:
Svakako moramo i vani traži-
ti novac...
D. BUDIŠA:
Da. Ali ne osobno nego putem
kartica koje bismo dijelili. Na
tim karticama trebaju biti devi-
zni i žiro-računi.
M. VESELICA:
U prvo vrijeme osobnim auto-
ritetom, možemo odmah tražiti
pretplatnike.
D. BUDIŠA:
Postoji krug ljudi koji žive u
Njemačkoj i koji preprodaju do-
maći tisak. Ovdje ga kupuju za
dinare, a tamo preprodaju za
devize, naravno po tamošnjoj ci-
jeni tiska- Pa se možemo s njima
povezati i na taj način nešto za-
raditi.
M. VESELICA:
Očekujemo da će svi koji su
bili proganjani biti solidarni.
S. JUKIĆ:
Predlažem da ta kartica bude
duplikat tako da se znade ko-
me je dana.
A. PARADŽIK:
Na karticu se može upisati
ime i prezime te da je poklon
dan za fond solidarnosti.
M. VESELICA:
Vjerujem da ćemo ipak sku-
piti minimum sredstava koja će
biti dostatna za početak, no za
sve ipak moramo imati osnovni
servis. Mogli bismo ići i s Zlat-
nom knjigom utemeljitelja . . .
S. JUKIC:
Da li ići baš sa zlatnom knji-
gom u ovom času? To svakako
ovisi o broju ljudi donatora.
Osobno smatram da bi u biltenu
tekst morao bit najkvalitetni-
ji...
R. HOLLOS:
Radio sam na pomoćnoj mar-
kici čijom bi prodajom mogli za-
raditi neki dinar. Osobno se od-
ričem honorara u korist društva,
a svi koji nam žele pomoći mo-
gu kupiti tu markicu.
M. VESELICA:
Dobrim znakom smatram, vi-
še od znaka dobre volje, da bi-
smo se svi koji pišemo i izdaje-
mo knjige i sl. trebali odreći di-
jela autorskih honorara u korist
ovoga društva . . .
S. JUKIC:
Tu trebamo biti veoma suptil-
ni...
D. BUDIŠA: žem da bilten nosi naslov »Za-
Dovoljno je da jedan od nas tvorenik« jer tu riječ već ima-
krene pa će već i drugi prihva- mo u imenu društva.
titi . . . K. MARTINEC:
M. TALIJANČIĆ: Ni ja se ne slažem s naslovom
Osobno dajem 10 knjiga »Pla- »Obilježeni«. Za to sam da se
va grobnica...« i pet knjiga iznađe pogodniji naziv.
»Priče iz zatvora ...« V. VUKOJEVIC:
D. BUDIŠA: Predlažem naziv »Zatoče-
Možemo odmah ići s brošurom nik« . . .
u kojoj bi bili tekstovi o svje- M. VESELICA:
dočanstvima koja su objavljena Možda bi bilo bolje: »Politički
u »Iskri« i drugdje, s tim da se zatočenik«...
pisci odreknu honorara- M. TALIJANČIĆ:
M. VESELICA:
Potražimo pravi naslov u
Budimo jednostavni. Prodaji- enciklopediji, tamo je zbir pa-
mo stvari koje već postoje . . . meti pa će se iznaći rješenje kad
R. HOLLOS: se mi već ne možemo dogovo-
Predložit ću kolegama aukciju riti . . .
umjetničkih djela u korist dru- A. PARADŽIK:
štva. Dajmo naslov »Zatvorenik«
D. BUDIŠA: na glasanje pa da vidimo tko je
Da! Pošaljimo na tu temu pi- za, a tko ne!
smo ULUH-u i LIKUM-u.
GLASA SE! Naziv »Zatvore-
M. VESELICA: nik« izglasan je dvotrećinskom
Možemo ih nasloviti na upra- većinom, s tim da je usvojeno
ve, a također i na pojedince jednoglasno da naziv »Zatvore-
umjetnike.o nik« ostane do skupštine kada
S. JUKIC: će se konačno izglasati primje-
Treba se to objaviti u javnim reno ime lista.
glasilima da se netko od mogu- M. VESELICA:
ćih neobavještenih ne bi osjetio Poradimo svi na tome da bilten
izađe što prije, zbog čega se za-
povrijeđenim.
ista moramo svi potruditi da na-
M. TALIJANČIĆ: maknemo sredstva u što kraćem
Bilo bi uputno da pošaljemo roku da nas vrijeme ne pregazi.
jedno zajedničko pismo svim žu- Predložio bih i gospođu Minu Ža-
pnim uredima u svijetu. kman u redakciju . . .
M. VESELICA: M. ŽAKMAN:
Hitno trebamo otvoriti račune Rado bih prihvatila, ali ne mo-
u banci. To smo dogovorili i ra- gu iz obiteljskih razloga. Imam
nije već zadužili ljude, ali još malo dijete i mnogo drugih obve-
za u obitelji pa vas molim da me
ništa nije ostvareno. Gdje je za- izuzmete za sada.
pelo? Da vidimo. Sad je nužno M. VESELICA:
da prikupljamo sredstva svim Uvažavamo vaše razloge gospo-
putovima. Ivo Zelić je obećao đo Mirna. No prijeđimo sad na
1.000—2.000 din., a nadamo se raspravu u vezi s programskim
da će i naše turneje nešto doni- načelima . . .
jeti. Na toj se liniji zaista mo- J. RICOV:
ramo svi angažirati. Imam primjedbu na prvu toč-
D. BUDIŠA: k u ...
M. VESELICA:
Možda bismo trebali slijedeću Stani, Joja, malo, idemo u na-
posjetu i boravak u SR Njema- čelnu debatu.
čkoj iskoristiti i za prikupljanje D. BUDlSA:
novaca za društvo. Na zadnjem sam sastanku imao
M. VESELICA: izvjesnih primjedbi. Napisao sam
Uputimo dopis svim predsjed- ih vrlo kratko i mislim da ništa
nije ispušteno osim političkih to-
nicima stranaka da ne traže čaka. (Čita svoj nacrt kojega će
novce samo za stranke kojima dati u prilogu ovoga zapisnika).
pripadaju nego i za HDPZ jer SLIJEDI RASPRAVA:
će svi ići na okrugli stol u Stut- Po Draženovu prijedlogu svi
tgart i Frankfurt. Iz tako priku- prisutni daju svoje viđenje. Pre-
pljenih sredstava lako bismo iz- vladava mišljenje da HDPZ nije
dali bilten, a vjerujem da bi i ne smije biti lokalnoga karakte-
ostalo i za druge troškove oko ra te da je neophodno da se po-
veže sa svim sličnim organizaci-
organiziranja skupštine. Predla- jama u svijetu.
žem da osnujemo redakciju od- M. VESELICA:
mah kako ne bismo došli u vre- Moramo sazvati još jedan krug
menski tjesnac... za redakciju koji će verificirati dokumente...
biltena predlažem J. Ricova, M. K. MARTINEC:
Talijančića, M. Sumića, K. Mar- Dobro, samo to moramo što pri-
tineca, M. Pizenta, K. Pavelića, je učiniti jer već ionako kasnimo
u pripremi skupštine.
i D. Budišu.
D. BUDIŠA:
Prijedlog je jednoglasno pri- U ovim geografskim prostorima
hvaćen. Za glavnog i odgovorno- pod svim režimima bilo je politič-
ga urednika izabran je Mirko kih progona i tko garantira da ih
Sunić. neće biti i ubuduće? Pojam tre-
Prostor za redakciju treba ba proširiti i u istraživanju i svim
osigurati Đuro Perica- Ime bilte- drugim gledištima.
M. VESELICA:
na »Obilježeni« daje se na gla- U svakom će se slučaju morati
sanje:
dati povijesna mjera.
Đ. PERICA: M. PIZENT:
Suprostavljam se tom naslovu Moramo zahtijevati da se ukine
jer je po sebi dvosmislen. Aso- politička policija. To treba ući u
cira na »Cave signati!« Predla- našu deklaraciju! Politička polici-
 Zapisnik Deklaracija
ja monstruozno montira političke 17. veljače i s tim da skupština

i sudske procese i progone ljudi.
K. PAVELIĆ:
Predlažem novu deklaraciju...
A. PARADŽIK:
Predlažem novu sintezu, formu-
laciju deklaracije..
D. BUDIŠA:
Tražimo depolitizaciju političke
policije...
M. VESELICA:
Treba izgraditi stvarni instru-
mentarij kontrole u društvu. Mi
želimo da to verificira usvajanjem
Sabor.
S. JUKIĆ:
U Programu društva treba biti
obuhvaćen takav instrumentarij.
To nam mora biti jedan od cilje-
može biti baš 17. No, i do toga
datuma moramo itekako biti ažur-
ni u izvršavanju postavljenih ob-
veza. Programska se deklaracija
mora hitno uskladiti i dovršiti do
6. veljače. Uzdam se da ću riješiti
pitanje dvorane Daleko je veći
problem što nemamo svih adresa
naših supatnika i tu je sad pro-
blem na koji ih način obavijestiti
za skupštinu. Trebamo osnovati
tim koji bi radio na prikupljanju
adresa. Predlažem da u njemu
budu tajnik, poslovni tajnik, Mar-
tinec, Šeks. Šale, H. Mihaljević i
Šime Vučkov. Neka K. Martinec
prikupi adrese, -rad neka koordi-
nira s Đurom i Antom. Predlažem
da voditelj svega toga bude Para-
I
Temeljno prirodno pravo i svojstvo imanentno čovjeku je slobodno kre-
tanje bez postavljanja bilo kakvih ograničenja pa tako je i njegovo temeljno
pravo kretanja van granica države u kojoj prebiva ili boravi.
Uskraćivanje putne isprave je nehumano i nedostojno bilo kojeg civiliza-
cijskog društva jer putna isprava je samo puki znak utvrđivanja osobnosti čo-
vjeka. Zbog toga je njeno uskraćivanje nedopustivo kao i uskraćivanje osobne
karte.
Nedostojno je čovjeka u civiliziranom društvu da mu se uskraćuje bilo
kakvi javni nastupi za iznošenje osobnih mišljenja i ideja.
Dujmović
Šošić
Vukojević

va i to- se odnosi na točki 4. Budi-
šina priloga.
I. BARJAŠIĆ:
Neka, to bude za sve osuđeni-
ke...
M. VESELICA:
To se podrazumijeva...
DISKUSIJA JE OPĆENITA, SVI
UZIMAJU RIJEČ, PREDSJEDA-
VAJUĆI MOLI ZA MIR I RADNI
UGOĐAJ.
M. TALIJANČIĆ:
Sto se tiče redakcije za prog-
ramska načela, logično je Marko,
da ti i Dražen budete u n j o j . . .
M. VESELICA:
Nije logično! Bolje je da netko
treći to napravi. Predlažem Vicu,
Iliju i Krešu Pavelića.
SVI: Usvaja se!
U komisiju za programska na-
čela su izabrani: V. Vukojević, I.
Barjašić i Krešo Pavelić
D. BUDIŠA:
To opće programsko ne smije
spriječiti opće akcije ubuduće.
J. RICOV:
Nigdje u tekstu nema ideološ-
koga o otklonu...
M. VESELICA:
Nemojmo se gubiti u raspravi.
Nađimo granicu na kojoj ćemo
stati.
J. RICOV:
Ovaj ideološki stav KP mene je
učinio hrvatskim nacionalistom,
on se reflektira kao politički stav
i mora se razrješavati bez ideolo-
ških etiketa, bez psihoterora.
M. VESELICA:
Moramo biti aktivniji operativ-
ni] i, to nam nedostaje. Zbog toga
predlažem da međusobno izmije-
nimo telefonske brojeve kako bi-
smo bili povezani u koordiniranju
rada.
STATUT
A. PARADŽIK:
Do sada nitko nije dao primje-
dbe na statut, no kako u društvu
ima kolega pravnika, bilo bi do-
bro da daju svoje mišljenje Po-
red ova dva navedena odbora,
predlažem još jedan Odbor, te da
se taj treći nazove »-Odbor HPDZ
za suradnju sa svim društvima i
savezima u zemlji i inozemstvu
koji su ista ili sličnog karaktera«
budući da želimo razgranati dje-
latnost po cijelom svijetu. U taj
odbor predlažem tri člana od ko-
jih je poželjno da dvojica budu
pravnici. Također mislim da bi-
smo još jedanput trebali pretresti
cijeli statut kako bismo iskrista-
lizirali materijal i uklonili mogu-
će nejasnoće.
M. VESELICA:
Dobro. Predloži ljude za statut.
A. PARADZIK:
Predlažem Brizića Talijančića
i — sebe, nadam se da nisam ne-
skroman, ha, ha, ha!
M. VESELICA:
Obzirom na to da je dorada sta-
tuta ozbiljna stvar, vodite računa
da budete što sažetiji. Zato pla-
nirajmo još jedan inicijativni
krug za 6. veljače tako da skup-
štinu pripremimo najkasnije do
II
džik. Kao što rekoh, dvorane uzi-
mam na sebe, kako onu za inici-
jativni krug, tako i onu za glavnu
skupštinu. Naravno, očekujem i
vašu podršku...
A. PARADŽIK: P.S.
Na koju dvoranu misliš za 17. Za naš sastanak u prostorijama HDZ-a bio sam pripremio vlastiti prijedlog
veljače... amandmana na,l. i 2. točku Programskih načela HDPZ-a. Poradi svih eventualija
M. VESELICA: ja Vam ih prilažem u totalu:
Nadam se da ćet o biti kongre- 1.
sna dvorana na Ekonomskom fa-
kultetu. Razgovarat ću s rektorom Premda ne rijetko savjest vlastitog im naroda i čovječanstva, politički
zatvorenici najugroženiji su — jer najdiskriminiraniji! — dio građanstva, sre-
Separovićem. No, da vidimo tko je
što napravio u vezi znaka druš- dine i države gdje žive, poglavito u zemljama totalitarnog ustrojstva društva.
tva? Dogovorili smo se da kon-
cepcija ide iz programskih cilje-
va i deklaracije HDPZ-a!
V. VUKOJEVIĆ: Politički zatvorenici u Hrvatskoj i SFRJ-i od 1945. nadalje nisu samo
politički osuđenici. Termin politički zatvorenik s pravom pripada svim policij-
Za znak predlažem detalj sa
Starčevićeva spomenika: »Lav ru- skim žrtvama progona, nasilja i represaliji e, koji su bilo kako — iz ideoloških,
ši rešetke.. .« političkih, nacionalnih ili vjerskih razloga »narušavanja javnog reda i mira«,
K. MARTINEC:
premetačine, »saslušanja« ili »hapšenja« iz sumnje — doživjeli susret s UDBOM
Predlažem sunce i strgane re- (ranije OZNOM) i zatvorima »odigravalo se to »pravnim« postupkom vojnoga
šetke ! ili sudskog procesa ili pak kamufliranim policijskim aktom tobožnjeg suca za
Đ. PERICA: prekršaje s rješenjem administrativne, tkzv. »zaštitne mjere u određenom mjesto
Obzirom na ime društva, pred- boravka«, bilo to konfinacija, odnosno kućni pritvor u ma kojem mjestu na
lažem povijesni hrvatski grb o- teritoriju ove i drugih republika ili pokrajina SFRJ, bilo robijanjem u koncen-
pleten trnovom krunom, a u sre-
dinu grba ukomponiranu baklju tracionim logorima tipa »posebne ustanove Grgur«, »Goli« itd.
slobode!
M. VESELICA:
Predlažem da na skupštinu 17.
Za prvog našeg skupa, Badnjaka jutrom 1989. (Kaptolska klet, Kaptol 5), u
veljače pozovemo istaknute poli-
tičke robijaše iz svijeta i to hitno! dogovoru i suglasju s gospodinom Draženom Budišom, u mikrofon novinaru
Slažete li se da komisija za poziv Omladinskog radija Zagreb izgovorio sam bio (izjava je emitirana na spome-
bude: Budiša Gotovac, Veselica i nutom radiju) tekst koji glasi:
Hollos s tim da koordinator bude
»Rumunjski slučaj tragedije i nađe, kojem pribivamo pred ekranima, bje-
Dražen. lodano očituje koliko su protunarodne — jer protuljudske! — totalitarne vlada-
D. BUDIŠA:
vine i koliko je njihovo daljnje zadržavanje na licu Zemlje anakronizam, ne
Prihvaćam, ali moram na vri-
jeme znati sve uvjete koja je samo povijesni, u sociopoitičkim prostorima suvremene Europe i svijeta.
dvorana, koliko financijskih sred- Hrvatsko društvo političkih zatvorenika izražava svoju bezrezervnu, apso-
stava predviđamo u tu svrhu i lutnu i podršku i solidarnost sa slobodoljubivim i osloboditeljskim težnjama i
naravno, točan datum skupštine.
djelom rumunjskog naroda i tamošnjih nacionalnih manjina, gnušajući se i naj-
M. VESELICA: oštrije osuđujući zločine Seeuritatea, Ceausescuove tajne policije, sa svekolikim
Dogovorili smo se da skupština totalitarnim ustrojstvom ideološkog i političkog sustava boljševičkoga satrapa
bude u subotu 17. veljače, naj-
vjerojatnije u kongresnoj dvorani — neprijatelja, čovječanstva, dušmanina i koljača vlastitog naroda, grobara
na Ekonomskom fakultetu. Za Slobode!«
Za dan-dva ću ti to javiti zasi- J. R.
gurno.
R. HOLOS:
Što se znaka tiče, prihvaćam sve
mogućnosti. Naknadno se može
raspisati natječaj.
M. VESELICA:
Možemo raspisati natječaj u
svim listovima, opozicijskim i o-
nim drugim. Obzirom da izlazimo
pred narod i svijet, sve što radi-
mo mora biti veoma ozbiljno i
sadržajno. Kako smo iscrpili teme
ovoga sastanka, zahvaljujem vam
se na konstruktivnom sudjelova-
nju i pozivam vas da se u još ve-
ćem broju nađemo 6. veljače na
posljednjem inicijativnom krugu
pred skupštinu
SASTANAK
ZAVRŠIO U
22,00 sati
ZAPISNIČAR:
Đuro Perica,
dipl. ing.
Prilog: Nacrt programskih načela
D. Budiše.
U Zagrebu, dne 24 siječnja 1990.
godine.
 Zagreb, 14. veljače, srijeda, točno
10 sati: dr. Marko Veselica, predsjed-
nik inicijativne grupe za osnivanje-
HDPZ-a otvorio je u maloj sali »Ka-
pelske kleti« tiskovnu konferenciju.
Na konferenciju su bili pozvani novi-
nari, iz »Nedjeljne Dalmacije »Tanju-
ga«, Omladinskoga radija, Radio Slje-
mena, »Večernjega lista«, »Hrvatske
domovine« i drugih uredništava. U
svom je izlaganju Marko Veselica re-
kao između ostaloga: »...Dame i
gospodo, dragi prijatelji, dragi bivši
hrvatski politički zatvorenici, drago
mi' je da smo se danas okupili ovdje
u ovakvu broju ... drago mi je da
slobodno možemo govoriti i da slobo-
dno možemo obavijestiti javnost da će
se u subotu 17. veljače u Kongresnoj
dvorani Ekonomskoga fakulteta odr-
žati Osnivačka skupština Hrvatskoga
društva političkih zatvorenika...
odmah moram istaći: Naše je Društvo
uzelo za svoj moto riječ — PRAŠTA-
NJE. Opraštamo svima koji su nas
mučili, opraštamo i nadamo se da će,
bar, oni učiniti ljudski' potez i ispriča- Voditelji tiskovne konferencije s lijeva na desno: Pavelić, Stipac, M. Veselica,
ti nam se za ono što su nam učinili...
ali nikako ne možemo zaboraviti dane
robijanja u Gradiški, Lepoglavi, na
Golom Otoku, u Zenici, Foči i u svim
ostalim kazamatima širom Jugoslavi-
je. Ne možemo zaboraviti osobna mu- - mo, svima opraštamo i pružamo ruku
čenja i patnje, ali možemo oprostiti
sva ta mučenja i od mučitelja tražimo
samo — jedan mali potez isprike za
zlodjela prema nama! Mržnja nam
nije prijateljica, mršnja je tuđa/mržnju
drugi imaju za suradnike...«
I,
Paradžik i Perica
Dakle, doktor je Marko Veselica ja-
sno rekao u uvodnoj riječi — prašta-
pomirbe, ali ne zaboravljamo zlodjela.
Ne zaboravljamo kako bi čovječan-
stvo znalo za ta zlodjela da se ni-
gdje i nikada više ne ponove, posebi-
ce da se ne ponove na našim prosto-
rima, ovdje gdje je demokracija poče-
la puštati svoje korijenje. Ne bi bilo
dobro, istakao je doktor Veselica, da
se sve to izbriše iz sjećanja i da poko-
ljenja koja dolaze nemaju opomenu
da se uvijek čuvaju takvih strahota.
Naše patnje i naša svjedočenja, rekao
je on, moraju svima biti opomena.
Uz doktora Veselicu, na pitanja no-
vinara odgovarali-su Ante Paradžik,
Drago Stipac, Đuro Perica i još neki
bivši politički zatvorenici. Svakako,
najpotresnije je bilo dok je govorio
doktor Novaković, koji je potanko .
ispričao mučenja u zatvoru i strašne
uvjete života iza rešetaka.
Na pitanje novinarke »Večernjega
lista« gospođice Tagirov, kako to da
se osuđenici u svojim teškim uvjetima
života priklanjaju humoru, često puta
i crnom, organizatori tiskovne konfe-
rencije su to protumačili ovako: »Da
nije humora, pa i crnoga, robija bi' se
teško izdržala. Ovako, čovjek se pre-
pusti humoru i robija se izdrži, čovjek
očeliči.« Iznošeni su primjeri takva hu-.
mora koji su u trenucima izgledali ta-
ko čudni za ljude koji nisu bili u za-
tvorima, da su njihova pitanja bila ta-
kva da je doktor Veselica morao od-
govarati na taj način što je svemu
morao dati opširno objašnjenje.
Tiskovna konferencija je potpuno
uspjela i bila je vrlo dobar predznak
za Osnivačku skupštinu HDPZ-a.
Organizacijski je konferencija bila
na najvišoj razini i zato nije čudo što
su svi zadovoljni napustili ovaj skup.
Novinar »Dedjeljne Dalmacije« Josip
Jović je, pohvalivši i'deju o osnivaju
HDPZ-a, nadom da će to Društvo
puno učiniti na pronalaženju istine o
onome što je prošlo, postavio nekoliko
pitanja o radu društva i' njegovim na-
kanama. Odgovorili su mu dr. Veseli-
ca,, ing. D. Stipac, ing. Đ. Perica -i
dipl. pravnik Ante Paradžik, te gospo-
din Pavelić.
M. Talijančić

Dio novinarske »ekipe« na konferenciji: Mučalo, Petričević i Tagirov Dr Novaković na konferenciji svjedoči o svom problemu

Samačko-izolacione represalije nisu bile zasnovane na nikakovim

Upravi KPD-a Lepoglava činjenicama i dokazima, već na tračevima drugih i mogućim astrolo-
škim naslućivanjima. Principijelno postavljanje političkih osuđenika sa-
držano u ovom slučaju u peticiji nikako ne može biti okvalificirano kao
prekršaj za koji se dobiva samica. To je samo jedan od slučajeva, a mo-
gao bih ih nabrojiti mnogo više.
Nikada nisam bio pokvaren, pa se ne mogu ne popraviti.
U tijeku svog djelovanja na slobodi, u svojim postupcima u istraž-
nom zatvoru, i u Lepoglavi moguće da sam činio sitne propuste i greške
no još Latini rekoše »Enare humanum est«. Kako pak proizlazi iz ovog
čina kojim sam promoviran u »B« grupu ja sam se vjerojatno popra-
vio u očima drugih samo zbog toga što se ponašam kao i uvijek pot-
puno normalno kao i prije. No u očima drugih osuđenika, svojih prija-
telja, kao i u očima povijesti ova promocija u »B« grupu ne može se-
protumačiti nikako drugačije doli odstupa od vlastitih stavova što ja
alimite odbacujem.
- Stavljanjem u »B« grupu stoga ne mogu nikako okvalificirati nego
kao uvredu ili pokušaj zamazivanja očiju.
Ove godine patnje toliko su u meni izbrusile duh, da moj unutarnji
prostor slobode nadrasta sve podjele i moguće preodgajanje.
Uz izraze dubokog osobnog poštovanja unaprijed zahvaljujem na
razumijevanju kojeg ćete, nadam se. pokazati prema meni pri vraćanja
iz »B« u »C« grupu.
Osuđenik
Ante Paradžik
U Lepoglavi. dana 25. rujan 1974. god.