See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/280239787

Poljubi me... Štulić, filozofija i stvarni život

Chapter · January 2012

CITATIONS READS

0 750

1 author:

Josip Ciric
University of Zadar
33 PUBLICATIONS 34 CITATIONS

SEE PROFILE

All content following this page was uploaded by Josip Ciric on 13 July 2018.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

an O ;**-
ls
'b
enil
'ir '1
,l
,l
IEffi ry
l= 4'4

ls#
l?t
 uredili: Bruno Curko i Ivana Greguric

izdavad: Naklada Jesenski i Turk

za izd.av aia: MiSo Nej aSmii
urednik izdania: Ognien StrPid

grafidki urednik: Boris Kuk

tslak, Stega tisak d.o.o', Zagreb
studeni 2012'

Naklada Jesenski i Turk

www.jesenski-turk.hr Zagreb, studeni 2012.
SadrZaj

0. Novi val i filozofija llvana Greguric ................7

I. Jad i sjaj jlgoslavenskog Novog vala............... ..........,..........,.17

1. Kako se na Filozofiji studiralo ranih osamdesetih / Darko Po15ek........... 19

2. Etiiki i medijski aspekti novog vala - izmedu plime drudtvene
energije i oseke mogu6ih promjena / Nenad VertovSek ............................31
3. Novi val, reZim i Grad / MiSo Tokit ...............45

II. Zaboravih vam redi da zovu me johnny... 55

4. Poljubi me... Stulii, hlozofqa i stvarni Zivot / Josip Cirii.............. ............57

5. O slobodi i volji u poetici Branimira Stutlia I Zelimtu Vuka5inovii ........71

6. (Ne)moguii DZoni Stutit / Slobodan SadZakov...... ............. 83

III. Kad glazba postane argument...... ...................89

7. Aula est pro nobis / Sead Alii ...... ...................91,

8. Sharlo je neZan... / Marijan Krivak........... ............................99

IV. ioviek Novog vala ............... ......................... 113

9. Poimanje dovjeka od New York Dollsa do Sarla akrobate

/ Bruno Curko............ .............. 115

10. Novoromantiiki trend u dijalektici Novog talasa

/ Damir Smiljanii...... ................1,29

11. iuvajte se fine dece / Milo5 Jeremii ...........1,43

,,Sloboda nije boZje sjeme pa da ti ga netko da,sloboda

nije zahvalnica protitana abecednim redom" .................... 155
4. Potjubi me".. 5tuti6, fitozofija
i stvarni iivot
/.,
Josrp Utnc
., -

Ne prodajem nasmijeSenog psa ...ili umjesto uvoda

lirrrrrnjam da postoji osoba u popularnoj kulturi koja izaziva tako

,,llasne i opreine komentare poput Branimira Stuliia. Za jedne je
1it'nijalac, za druge lik kojeg su mase ,,popu5ile"; za jedne izda-
1it't, za druge prorok koji se, kako sam kai,e, drugi maknuo - jer
lrolje je biti drugi nego zakasniti. jedni ie ga vidjeti kao izdajnika,
rlrugima ie ostati fantom slobode. I doista, te5ko je pronaii autora
koji je uspio biti toliko produktivan (deset vinila u pet godina) te
rrljccajan i zazivan (jedino bi Elvisov povratniiki koncert izazvao
viie strke), a da je opet uspio srozati vlastite kriterije na razinu tri-
vijalnosti. Poslije njega doSli su autori koji su bili i ZeSii i precizniji
rr opisu drubtva (TB!, Hladno pivo, Majke), ali kult uslijed svega
loga nije niSta manji.
Imao sam sretnu okolnost da sam kao klinac harao po bratovoj
tliskoteci i tako naglavce uskodio u klasidne albume rocka i Novog
vala. Takoder sam imao priliku i biti na Stuhievu koncertu u Za-
tlru r99o. Ljeto kasnije stvari su poprimile posve drugadiji izgled:
ftrhnny je otiSao u mitske prostore, ja u Zbor narodne garde, a za-
tim na studijfilozofije.
PoSteno je upozoriti titatelja da je ovaj tekst tek kocka Seiera.
firhnny je studirao hlozohju, ali profesionalni filozof nije bio. Au-
trrr je profesionalni hlozof, ali se ne zavarava da je to glamurozna
 Josip Ciric
karijera. U Stuhievim pjesmama, u njegovim postupcima oiituje
se izvjesna Zivotna hlozofija; po tome smo svi isti. U nekim dijelo-
vima moZemo lako prepoznati povijesne osobe i teorije i o tome je
ovdje rijei. S druge strane valja biti paLljiv da se ne prepozna viSe
od onoga 5to postoji. Tada riskiramo vidjeti utjecaje egzistencijalne
izgubljenosti i kod Jasmina Stavrosa ili Mladena Grdoviia, iako je
obja5njenje puno jednostavnije.
Johnny je, kako kaZe jedna njegova ljubav, bio brutalno istinit, a
to dovjeka prvo prepla6i, ali ako se navikne - to je droga. Po5tujem
takvu filozofiju i zato ovaj uvod.
Uvijek ista pri6a
Kroz par akorda i Saku stihova moZete mijenjati svijet. Buddy Ho-
Ily bio optuZivan da je KGB-ov agent i da ie iskvariti poslijeratnu
ameridku mladeZ; Chuck Berry je pokazao kako u rocku nije vaZna
boja koZe, samo oni koji bolje pra5e; Elvis je kukovima dovodio
moraliste u odaj i djevojke u ekstazu; Beatlesi su bili veii od religije
a Stonesi zlodesti i nitko tu niSta nije mogao. Hendrix je elektri-
ficirao i ameriiku himnu i rasnu atmosferu, Lennona je uhodio
FBI, Sex Pistolsi su glasno rekli 5to misle o kraljici i njenom reZi-
mu/ a London je gorio. Mogli ste biti dekadentni poput'Velvet Un-
dergrounda, cijeli svemir daleko od glamura poput Ramonesa ili
jednostavno biti u svojem filmu poput Zappe, ali bilo je vrlo jasno
5to mislite o svijetu i koliko ga ta glazba mijenja. Strrlii je jednom
prilikom rekao da se gitarom bori protiv neprijatelja.
Kao i R&R, hlozohja ima praktidnu i Zivotnu vaZnost. Na ne-
izredenoj razini, svi imamo izvjesna metafiziika uvjerenja: od dega
je sastavljen svijef kako funkcionira, postoji li razlog iiemu; dr-
Zimo se izvjesne etike, vrednujemo izvjesna znanja vi5e od dru-
gih, imamo sliku tko smo i 5to Zelimo od Zivota. Kad se suodimo
s nekim tko na ta pitanja odgovara drugadije otvaraju se vrata
- jedni ie iskoristiti priliku i narasti, drugi te se dvrdie zacemen-
tirati u vlastita uvjerenja, ali nitko neie ostati ravnoduSan. Utoli-
5B
Poljubi me... Stulie, filozofija i stvarni Zivot
l.o su filozofija i psihologija usko povezani. Koliko god je svatko
,'tl nas ,,zdtavorazumski'psiholog" iako o znanstvenoj psihologiji
v jt'rojatno malo zna, tako je hlozof, iako ne mora biti upoznat sa
z,rsadama akademske filozohje. Pretpostavljamo da ljudi djeluju
rr,r izvjestan natiry iako-istraZivanja mogu govoriti suprotno (npr.
rr,rtprosjedno inteligentne osobe imaju manju udestalost mentalnih
l)()remeiaia od opie populacije, pa je tako razlika izmedu ludosti i
rit'nijalnosti ipak neSto izrai,enlja nego se opienito misli).
SluSali ste Azru, iitali se Stuliie.re intervjue - dovoljno da kre-
n('mo u pothvat otkrivanja 5to dini barem jedan dio Johhnyjeve
zivotne hlozohje koji nam je otkrio. Prvi znadajan element je in-
tlividualizam/egzistencijalizam. Azra je promijenila rock scenu
lx)najviSe tekstovima o stvarnom Livotu i lucidnim portretima i
Iohhny tu glasno govori koliko smo tek kao pojedinci sposobni
vidjeti tudu individualnost i koliko je zgroi.en stanjem u druitvu.
lir je druga tema - konformizam i anarhizam. Treia tema je au-
lcrrtiinost - kako Livjeti u skladu sa samim sobom. U svakoj temi
rnoZemo prepoznati pojedine filozofske utjecaje.
I krenidrugom stranom Jablane
U jednom intervjuu, St,rtli je opisao prva tri studijska albuma kao
l<crncepte: ,,Azra" (Jugotory r98o) je pospan dovjek rano ujutro u
tramvaju, ,,Sundana strana ulice" (Jugoton, rg8r) je poslijepodne
rrakon posl4 a ,,Filigranski ploinici" (Jugoton, tg9z) su veiernji
izlazak. Doista, malo gdje ima toliko anksioznosti i gnjeva koliko
na prvom albumu. Dojam je jo5 viSe pojadan neobidnom produkci-
lom Drage Mlinarca.
Taj gnjev, napetosti i sva negativna egzistencijalna prtljaga dio
su individualnosti. Biti sposoban osmisliti vlastiti svijet i imati slo-
bodu odludivanja mogu biti zastraSujuie sposobnosti, jer moZete
rre pronaii smisao u onome 5to dinite i biti frustrirani. Odabrati
Bez mogu6nosti ulaska u raspravu, samo Zelim upozoriti da koncept
,,zdravograzuma" u konadnici niti je zdrav, niti razuman.
59
 Josip Ciri6
jednu izmedu viSe opcija znadi odustati od mnoitva moguinosti,
znadi izlk pogrebke i i.aljenje zbog odluke. S druge strane, vidjeti
previSe smisla u stvarima znak je ludila i paranoje.
Filozofi egzistencijalizma Sarena su skupina: ima ih predanih
kr5iana i gorljivih ateista, neki 'su akademski hlozoh, drugi su po-
znatiji kao pisci" neki ljevidari, drugi desnidari. Povrh toga, razlla-
ze se i oko temeljnih pojmova - za Kierkegaarda postoji apsolutna
sloboda volje NieEsche tvrdi da nema niSta od toga, a neki se
previSe ne zarnaraju tim pitanjem. Ipak, zajednidka ima je analiza
dovjeka kao pojedinca u suvremenosti. S druge strane prepoznaju
opasnost uronjenosti u druStvenost situaciju kada nismo autentid-
ni i kada se pona5amo kao dio grupe, umanjena identiteta.
Kad je o identitetu rijei zanimljivo je vidjeti 5to govori i psi-
hologija. Ovisno u kojem ste druStvu odrasli, vab identitet iete
odredivati kroz vlastita emocionalna stanja, ambicije vjeStine (in-
dividualistidka dru5tva) ili kroz pripadnost grupi i njene interese
(kolektivistidka druStva). S druge strane, elementi egzistencijaliz-
ma vrlo su utjecajni u pojedinim psihoterapijskim pravcima poput
egzistencijalne terapije ili gestalt terapije.
Osobno, jedna od najviSe uznemirujutlh Stuliievih pjesama
mi je ,,Roden da budem donjo"'. Opis osobe diji je Zivot odreden
tudim ambicijam4 koja ne vidi smisao u onome 5to jest i gnjev
koji pr5ti, redovno me najeZe. Soren Kierkegaard i Jean Paul-Sartre
uhvatjli su razloge tog gnjeva.
Za Kierkegaarda, anksioznost je zbunjenost slobodom. eovjek
ima sposobnost donoSenja odluka i pri tom ima apsolutnu slobodu
izbora. Ne samo da moZemo odabrati udiniti ne5to, moZemo oda-
brati ne udiniti ni5ta. MoZemo se zauzeti za sebe, suprotstaviti se
nasilju, ili kao Stuliiev lik iz pjesme, odabrati blti Lrtva. Suodeni
s takvom sposobnobiu, ostajemo odamuieni i, Kierkegaard tvrdi,
uz tu o5amuienost slijedi i anksioznost. Iz psiholodke perspektivg
uz svaki izbor slijedi i odgovornost - prihvatiti Sto smo odabrali i
posljedice koje iz toga slijede. Utoliko smo zrele osobe. Kako je pri-
mijetio egzistencijalni terapeut, Rolo May, neurotik nastoji izbjeci
z Raano do dna,lugoton, t982.
60
Poljubi me... Stulie, filozofija i stvarni Zivot
,ltrclost slobode" prepu5tajuii se slobodi bez odgovornosti ili ide u
,lrugu krajnost, u opsesivno nadziranje i najmanjeg detalja.
Jean Paul-Sartre izraL,ava svoje videnje egzistencijalizma rije-
trirna da ga viSe zanima{to dovjek moZe postati od onoga 5to jest.
Mi moramo stvoriti vlastitu svrhu iz samih sebe, jer naSa egzisten-
r'ija prethodi na5oj biti, naSoj svrsi. Zamislimo izvjesni predmet
Loji stvara radnik - on to dini s izvjesnom svrhom, pa tako svrha
Iog predmeta prethodi njegovoj egzistenciji. S druge strane, ljudi
rrisu stvoreni s bilo kakvom svrhom - jer niti ima Boga niti nas je
liog nadinio. Iz te perspektive, identitet se odreduje ne kao podetak,
rrego kao posljedica egzistencije. eovjek prvo postoji, Livi na izvje-
stan nadin, pa tek onda odreduje samoga sebe.
Dapade, debata o identitetu, ili jo5 opienitije selfu, je nebto gdje i
dalje frcaju iskre i u sociologiji i u psihologiji. Razvojna psihologija
Lrpozorava na faze razv$a kognicije i identiteta, poput Piagetovih
stupnjeva ili pojavljivanja teorije uma. U sociologiji su se vodile de-
bate medu sociologistima prethodi li identitet dru5tvu ili obrnuto.
Na koncu, Freud, pa onda i Lacan upozoravaju da se identitet razvi-
ia primamo na temelju povratnih informacija koje nam daje okolina.
Dok previSe izbora moi,e znailti tebkoiu u pronalaZenju smisla
ili anksioznost (Jesam li kupio najbolji proizvod?), tamo gdje smi-
sla ima previSe, rada se paranoja. Viktor Frankl, otac logoterapije -
Iijedenja smislom, upozorava na vlastito iskustvo koncentracijskog
logora. Zatodenici koji nisu osmislili ono 5to im se dogada ma ko-
liko bolno bilo, kopnili su brZe. S druge strane, njegovi klijenti
koji su bili paranoitni, pronalazili su smisao tamo gdje bi svatko
prepoznao samo slutajnost - tolika kolidina smisla zna(ilaje da se
zbivanja cijelog svijeta vrte oko i zbog njih.
]ohnny u pjesmama ,)y'rijeme odluke"r, ,,Uradi neSto'4, ,,Te5ko
vt7jeme"s,,,Ne mogu pomoii nikome od nas"6, ,,o4a"7, ,,ULas je
3 Azra,lugoton, r98o.
isti album
+
5 isti album
6 isti album
7 Suntana strana ulice, jugotory r98r.
61
 Josip Ciri6 Poljubi me... Stuli6, filozofija i stvarni Zivot

moja furka"s, ,,Pametni i knji5ki Ijudl"o,,,Kad Miki kaZe da se boji"'n ;'ojedinac. U razdoblju druStvenih revolucija od polovice XVIII. st.
nudi detaljne portrete pojedinaca uhvaienih u mlin suvremenosti: ,ltr podetka XX. st. vi5e je frlozofa razmatralo ideju zadto smo se
preplavljeni su onim 5to im se dogad4 ne mogu se odluditi 5to utlruZili i je li postojalo prirodno stanje. Odgovori su, kako je to
uiiniti, paralizirani su tudim djelovanjem, povudeni u ma5tarije vt'd obidaj u filozof-r1i, raznoliki i nepomirljivi. Teoretidari druStve-
o boljem svijetu ili jednostavno gnjevni i frustrirani. Biti uronjen rr()g ugovora pretpostavili su da je izvorno ljudsko stanje bilo in-
u druStvo, ne biti svoj i samostalan Strtit je vidio kao glavno pro- tlividualizam ili eventualno manje grupice l|udi.Iz razloga lak5eg
kletstvo druStva u kojem Zivi - konformist nikada nije bio. ,krlaska do resursa, sukobljavanja s drugim grupama, oformilo se
,lrubtvo u kojem su pojedinaine slobode prenesene na suverena,
I'oji je zarzvrat jamdio izvjesna prava: univerzalni zakory monopol
Ljudi su samci. Defloranti. Samoupravci. tlrZave na nasilje, predvidljiva pravila trZiSta i sl. To izvorno ljud-
sko stanje je prema jednima bilo stanje idealne slobode (Rousseau),
Na unutradnjim koricama prvog LP-a Azreje mala fotografija Doke oclnosno divljeg sukoba (Hobbes). S druge strane, potrebe i namje-
Anarhista s kierkicom Azrom. Osim 5to je kumovao imenu benda, lc skupine ne moraju se poklapati s potrebama i namjerama njenih
Doko je inspiracija za pjesmu Jablan, koja se izvorno zvala Anar- t:lanova, pa skupina vrSi pritisak na devijantne ilanove. Sloboda i
hist. MoZda glavna koliiina energije i gnjeva koja je uiinila Azru sigurnost ne dijele postelju.
legendarnim bendom dolaziiz pjesama u kojima se Stulii obradu- Stuliievo upiranje prstom u navadu dri,ave da govori tko je po-
nava s konformizmom: ,,Jablan"tt, ,,KfvavaMeri"", ,,Zena drugog rloban, a tko opasan, da prijeti tko ne misli kao ona onda kleveie
sistema'a'3, ,,Kurvini sinovi"'4, ,,Poljubi lrre..."'5,,,Uvijek ista pri(a"'6, i lai,e, i da nesposobnjakoviii usaduju crno-bijele istine nije niSta
,,Grad bez ljubavl"'2, ,lko to tamo pjeva"'g, ,,'68"'e, ,,I nikom nije rnanje istinita ni danas. Kontekst viSe nije jednopartijski, politidki
lepSe neg je rrarrr"'n,,,Gorki okus"",,,Filigranski plodnici""... i.argon je migrirao s klase na naciju, ali mimikrija i parazltstvo se
Biti dlan skupine je prilidno profitabilno - grupa Stiti vlastite rre dine znatno manji. Upravo pritisak zajednice i druStva da se po-
dlanove, viSe ljudi moZe postiii viSe nego 5to bi mogao iti jedan korite i prihvatite uobidajeno za normalno (5to se u filozofiji naziva
naturalistidkom pogreSkom) Stuliiu su glavna inspiracija da poka-
8 isti album Ze 5to misli o kurvinim sinovima.
g istialbum Drugi kraj razmiSljanja o drL,avi i druStvu je poniStavanje insti-
rc istialbum tucija. U idealnoj viziji socijalizrura, nestat ie potreba za drLavom i
n Azra, Jugoton, r98o. svatko ie raditi prema vlastitim moguinostima i dobivati prema
rz isti album
g istialbum vlastitim potrebama. Kako je to zavrSilg dobro se sjeiamo. Anar-
t4 Suntana strana ulice, jugotory r98r. l"rizam je ideja da su institucije niSta drugo do lanci na slobodi
ry istialbum pojedinca.
16 isti album Suvremeni anarhizarn zaietak ima u djelu Raspraua o natelimq
ry istialbum
politiike praade Williama Godwina. On je vjerovao da svi oblici vla-
$ Filigranski ploinici, jugotory 1982.
rg istialbum sti, druStvene institucije prisile i moi u konadnici kvare ljudsku
zo istialbum narav. Kao utilitarist, zagovarao je etidko naielo najveie koristi za
zr isti album rrajveii broj ljudi - u sludaju drL,ave to znadi najpoSteniju raspodje-
zz istinlbum

62
 Josip Ciri6
lu dobara i nemijedanje dri.ave u odnose medu ljudima. U konai-
nici, ideal je ukidanje dri,ave. eovjek, vjerovao je ima narav koja
moZe stvoriti savrdenu i izdrLljivu samostalnu osobnost. Dri.ava s
elementima prisile nameie stav poslubnosti prema institucijama i
tako prijedi razvoj iskonskog humaniteta.
Lav Tolstoj je zagovarao krSiansku inadicu anarhizma: postoji
naravni zakon koji su boLje zapovijedi, a koje dri,ava kr5i. Ide-
ja univerzalnog bratstva i ljubavi prema bliZnjemu nespojive su s
postojanjem dri,ave, jer dri.ava potide stvaranje granice, stvaranje
nacionalnog identita kroz razlikovanje i potide klasne razlike.
Anarho-komunizam Petra Kropotkina temelji se na Darwino-
voj teoriji evolucije. Prema Kropotkinu, pravilno tumadenje darvi-
nizma pokazuje kako su ljudi biia koja najbolje Live u malim za-
jednicama kojc na okupu drLi uzajarnna solidarnost i dragovoljno
udruZivanje. DrZava s institucijama prisile onemoguiuje odri,ava-
nje takvog stanja i time predstavlja evolucijski korak unatrag. Kroz
TIPSS i MISS Stutit je neizostavno susreo i Kropotkinove ideje.
Na koncu, biti konforman znadi prestati biti izdvojeru pojedina-
ian - slobodu treba uzeti,jer, kako kaZ.e Sloboda, nju nitko neie dati,
niti je jedan od rituala vladajuiih. Biti pojedinac je stalni napor i
autentiinost odnosa je jo5 jedna dodirna tema za5trlliiu i hlozohju.
Zivot obidnog tempa
Biti svoj, autentidary tema je zajednidka i hlozohji i psihoterapiji.
Dva su autora koja su utjecala i na terapijsku prasku rada na auten-
tiinosti: Martin Heidegger i Martin Buber.
Heidegger drZi kako je Zapadna misao toliko udaljena od Zivu-
ieg iskustva da je neophodno izgraditi temeljne filozofske pojmove
na iskustvu. Njegov fenomenoloSki opis dovjeka je tu-bitak, biie-
koje-je-u-svijetu. Slidnost s gestaltom je u zapoilnjanju sa spojem
organizam-okolina. iovjek osmiSljava Livot kroz vlastite izbore i
djelovanja. Dvije su vrste biia koje susreie - pred-rudna (uorhanden),
ona koja se naprosto nalaze u okolini, bez odite svrhe i pri-rudna
64
Poljubi me... Stulii, filozofija i stvarni Zivol
1 rthanden), koja su pri ruci i mogu se rabiti. Iako smo slobodni rabi-
ti ilr tijekom procesa osmiSljavanja vlastitih Livota, moguie je da se
rzgubimo u djelovanju i propustimo stvarati smisao. Autentidnost
1t' rradin Livota koji je uzviSeniji od svakodnevice
* podrazumijeva
I'ogatiji i uronjeniji nadin sudjelovanja u meduljudskim odnosima.
lJ;-rravo je svatko od nas tu-bitak i stvara vlastiti smisao. Badeni
:;rno jedni medu druge ikroz interakcije oblikujemo vlastite stavo-
vc i ponaSanja prema drugima. Biti autentiian znadi napraviti zna-
,'.rjno preoblikovanje nadina Zivllenja - dok god smo zauzeti sva-
kodnevnim obavezama, prepubteni smo bijegu od osjeiaja vlastite
srnrtnosti i podloZni anksioznosti. Kada se suodimo s osjeiajem
srnrtnosti, preoblikujemo Zivote uodavajuii dva vaLna momenta:
[)rvo, ograniiena smo bi(a, a zatim, prisiljeni smo suoiiti se s tom
l<onatnoSiu. U tom procesu svakodnevne duZnosti postaju bezlii-
rre i stojimo pred zahtjevorn za posjedovanjem vlastitih Zivota, 5to
i r, aziv a tran sf or m ac iju.
Buber je kombinirao hasidsku Zidovsku tradiciju s egzistenci-
yalistidkom filozofijom. Primarna odlika ljudskog svijeta je odnos,
pa razlikuje odnose primarnog svijet4 koji su oblika ja{i, i se-
kundarnog svijeta, koji su oblika Ja{o. Susret osoba (kontakt u
rjetniku gestalt-terapije) se odnosi samo na odnos Ja:Ii, kada su
obje strane tretirane kao osobe. Biti vjeran sebi znadi biti posveien
cloZivljavanju sugovornika kao Ti, iako smo moZda usredotodeni
na neki odnos Ja-To (koji su uvjet preZivljavanja u svijetu) i biti
spreman sebe predstaviti kao Ti drugome.
Stuliievi opisi neautentidnosti mogu se pronaii kao minijature
u portretima u ,)y'rijeme odluke"'r, ,,Krvavoj Meri"'4, ,,Matini"'s,
,,leni drugog sistema"'6, ,,Daleko od istine"'7, ,,Roll over J1ata"'8,
z3 Azra, Jugoton, r98o.
z4 isti album
z5 isti album
z6 isti album
z7 Sun\ana strana ulice,jugotory r98r
zB Filigranski ploinici, jugoton, 1982.
 Josip Ciri6
,,MSP",I, ,,Kad fazani lete"r", ,,Krivo srastanje"l'. Ali postoji jo5 je-
dan moment neautentiinosti.
DZonovane, ratni druZe...
Stuliia je jednom prilikom jurica Paden opisao rijedirna: ,,Drap;o ti
kad dode drago ti kad ode." Sudeii prema izjavarna ljudi s kojima
se Johnny druLio, to je biografija saZeta u jednu redenicu. Koliko
god Stutii bio utjecajan u najslavnijim danima Novog vala, toliko
je veliki bio i njegov ego. Na koncertnom albumu Buldoi.era Ako
ste slobodni aederasy zabllje:zen je hommage - fiktivni nekrolog tita
Boris Bele. Ekipa iz BuldoZera i Stulii dobro su se poznavali jo5 s
ljetovanja na Silbi dok je za Johhnyja znao malo tko, pa je zezancija
utemeljena. S izbijanjem rata i Stuliievom autoizolacijom u Nizo-
zemskoj, pokazalo se koliko je dosljedan u tome biti protiv struje,
ali i nesnalaZenje u novim prilikama.
Koju god Zivotnu filozofiju odabrali, odekujemo dosljednost u
njenom Zivljenju. Dapade, drL,ati se izvjesnih uvjerenja dak i kada
nam ne idu u prilog, dokazuje ivrstinu uvjerenja. S druge stra-
ne, nesklad izmedu izgovorenog i udinjenog identificira krivca kao
laLryaka. Time smo suoieni s dva problema: kako prepoznati taj
nesklad kod osobe i kako znatr drvzi li izvjesna hlozohja vodu? Dok
je prvi problem pitanje i filozofije i psihologije, drugi je disto filo-
zofski, tj" logiiki.
Livi^ li ili ne u skladu
s onim Sto propovijedam? Kako uopie
to netko moZe provjeriti? Jedna razina provjere je potraga za nedo-
sljednostima: moja Zivotna filozofija traLi od mene da se ponaSam
na izvjestan nadin. To je skup pravlla, i iz njega mogu zakljuditi
kako se ponadati u izvjesnim situacijama: jesam li konformist ili
strogi individualisN jesam li ljevidar ili desnidar, je li mi stalo do
z9 Kriao strastanie, [ugoton, 1984.
3o Kad fnzani lete, Jugoton, 1983.
3t Kriao strastanje, |ugoton, 1984.
p Ako ste slobodni aeieras liae, Helidon, rg8z.
66
il Poljubi me... Stulic, filozofija i stvarni 2ivot
rl<oga osim do mene...? Ovdje pomaZe logika - provjeravamo kon-
zistentnost filozohje i pona5anja. Kad u igru uvedemo psiholoiki
,lio, priia se komplicira. Posjedujemo scenarije kako se treba po-
rraSati u izvjesnim ulogama: od odijevanja, dri.anja do sadrZaja i
rraiina govora. Prosudul'emo u svjetlu stereotipova - oni su predaci
rr procjenjivanju, ali kao i svaki preiac, najveia su udaljenost iz-
rnedu dvije toike. Na koncu, pod dojmom smo vlastitog iskustva
i raspoloZenja - zbog njih smo osjetljiviji na neke aspekte okoline,
,iok druge ignoriramo. AIi to je vei pri(a za psihoterapiju.
Kako provjeriti je li neki filozofski sustav valjan? Krenimo
rrnazad - od logike. Bilo koji filozofski sustav moZe se prikazati u
obliku, vi5e ili manje sloZenog zakljudka. Poanta je ekvivalentna
ztrkljuiku, a do njega dolazimo pomoiu svih preostalih iskaza ili
premisa. Isti je sludaj kada nam netko priia o nizu dogadaja - reie-
rrice su povezane u lanac i prida je uvjerljiva samo ako su uvjerljivi
svi pojedinadni elementi. Kako u logici ne postoji pitanje ,,uvjerlji-
vosti", rabit iemo konzistenciju. Skup iskaza je konzistentan ako
je moguie istodobno utvrditi da je svaki ilan istinif upravo kako
jc prida uvjerljiva ako je svaka redenica u toj pridi uvjerljiva. Ako je
rremoguie imati sve iskaze istodobno istinite, nema ni konzisten-
cije skupa, upravo kao 5to netemo povjerovati u pridu kao istinitu
ako nisu sve reienice istinite.
Logika ima nekoliko prednosti, iako ie ih gotovo svatko tko je
poieo uiiti logiku isprva prepoznati kao teikoie. Prvo, logika se
ne bavi konkretnim sludajevima zakljudivanja, nego opiim oblici-
ma zakljudka. Na isti naiin kad kaZete da je ,,2 + 2 : 4" opisali ste
sve moguie situacije u kojima dva objekta i dva objekta iine detiri
objekta, 5to god ti objekti bili. Prednost je 5to kad jednom otkrijete
formulu, moZete je primijeniti na svaku konkretnu situaciju. For-
mula je zapis w meta-jeziku, jezlku koji rabimo kako bi opisali jezik
Icojim se izrai,avarno, tj. objektni jezik. U praksi je potrebno neko
vrijeme da se nauti razmiSljati o te dvije razine jezlka. Sjetite se
uienja stranog jezlka:jezik koji udite je objektni - njime Zelite neSto
izraziti. Hrvatski koristite kao jezik pravila - on je meta-jezik. Na
67
 Josip Ciri6 Poljubi me... Stulie, filozofija istvarni Zivot

nastavi hrvatskog jezika rabite ga i kao objektni i kao meta-jezik. Obrati paZnju na posljednju stvar
Zburyeni? To je sasvim normalna reakcija.
Utoliko je logika normativna, propisuje kako bi trebali zakljuii- Stutlt je neizostavno ime Novog vala - promijenio je ulogu glazbe
vati, a psihologija je deskriptivna, opisuje kako doista zakljuiuje- rr omladinskoj supkulturi, postao veii od Livota i poput meteora
mo. A to tinimo prilidno 1o5e. Drugo kad jednom pretvorite zapis spalio vlastitu legendu. Naditan, dijelom i formalno obrazovan u
iz govornih redenica u formule, jednostavno moZete manipulirati l'ilozohli, u njegovim pjesmama nije te5ko pronaii paralele s egzi-
njima. Prednost je u analizi sloZenih oblika - u glavi lako moZete stencijalistidkom filozofijom, anarhizmom i druStvenom kritikom.
zakljuiiti iz redenica ,,On je ili genijalan ili lud" i ,,Nikako nije Koliko su ovdje navedene poveznice doista imale veze prl 5tu1i
lud" da je dotiini genijalac. Kad se suodite s velikom kolidinom cevom pisanju pjesama moZe odgovoriti samo on. Posegnete li za
teksta koji nebto tvrdi, ili joi bolje podjednakom koliiinom teksta r-rekim od spomenutih imena, zr.arr:. da iu biti zadovoljary gotovo
koji proizvede polititar pa trebate utvrditi tvrdi li i5ta, tada su for- irutentidan.
mule spas. Na koncu, tre(a zna(ajna osobina logike je jamstvo da
ako polazite od istinitih postavki, morate u zakljudku imati istinu.
Tako logika pruZ,a alate pomoiu kojih moZemo provjeriti jeliizvje- lzbor albuma:
sna argumentacija logidki valjana ili nas netko pokubava muljati,
ma koliko argumenta cija zv u(ala uvjerljivo. BuldoZer - Pljuni istini u oti
To je kakvo bi stanje stvari trebalo biti. Kako stvari stoje doista? Talking Heads - Little Crestures
Psihologija pokazuje da smo u specifidnim situacijama prilidno loSi Blondie - Parallel Lines
logiiari. Sto ju job gore, u nekim problemima zakljudivanja, radi- Television - Marqueee Moon
mo iste gredke udili logiku ili ne - dok god se ne podnemo sluZiti Azra - Suntana strana ulice
formulama. Situacija se dodatno zapetljava kada u igru uvedemo Azra- Azrs
prosudivanje ljudi - katalog pogre5ak4 pristranosti i neutinkovi- Haustor - Hctustor
tih predaca je povelik: u stanju smo zanemarivati objektivne po- Film - Noao! Noao! Noao! loi juier samo na filmu a sada i u aa\oj glaai
datke ako to dine i ostali tlanovi grupe, vjerujemo da kontroliramo Ultravox -Vienna
situacije viSe nego je to moguie, pristrani smo u procjenama vla- Siouxsie and the Banshees - The Scream
stitih i tudih sposobnosti i uzroka ponalanja padamo pod utjecaj
karizme...
Usprkos svemu, uz neSto vjeLbe i discipline, vjedtina ispravnog
zakljuiivanja i alati koji nam to omoguiuju stjedu se prilitno bez-
bolno. Upravo zato, analiziram li 5to mi govore propaganda, maga-
zini i zlatouste novine postajem tako prokleto ljut. Ali kao logiiar
mogu matematidkipokazati za5to je tako.

68 69

View publication stats