SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA: "UVOD U RAČUNOVODSTVO"

NAZIV SEMINARSKOG RADA: "BILANS STANJA I USPJEHA"

 SADRŽAJ

UVOD………………………………………………………………………..3

1. BILANS…………………………………………………………………..4

2. BILANS STANJA……………………………………………………….5

Grupisanje sredstava i izvora sredstava u bilansu stanja…………6

Funkcionalni princip…………………...…………………………...6
Princip likvidnosti………………………………………………...…8

3. BILANS USPJEHA……………………………………………….……10

ZAKLJUČAK………………………………………………………….…..12

LITERATURA…………………………………….………………………13

UVOD

2
 Svaki poslovni subjekt u toku svog poslovanja koristi određena sredstva,
pribavljena iz nekih izvora, vlastitih ili tuđih. Tokom poslovanja ta sredstva i
njihovi izvori se mijenjaju. Sve te promjene je potrebno na odgovarajući način
prikazati, da bi se u svakom periodu mogao imati uvid u trenutno stanje, kao i u
stanje tih sredstava i njihovih izvora u prethodnim periodima. Kao jedan od
instrumenata za praćenje i evidentiranje stanja sredstava koristi se bilans. U
bilansu se sistematski i sumarno iskazuju sredstva i izvori sredstava u
vrijednosnim pokazateljima. Bilans se također koristi i za iskazivanje
finansijskih rezultata poslovanja, investicija, plaćanja i sl.
Predmet ovog seminarskog rada će biti bilans stanja i bilans uspjeha
preduzeća, njhove osnovne karakteristike, načini i principi sastavljanja, kao i
grafičko iskazivanje pojedinih bilansnih kategorija.

3
1. BILANS

U ekonomskoj, odnosno računovodstvenoj teoriji poznate su dvije osnovne

bilansne teorije: dinamička i statička teorija bilansa. Dinamička teorija ukazuje
da bilans postoji u svakom trenutku bez obzira da li se on u nekoj formi
sačinjavao ili ne. Dinamika bilansa u tom smislu odražava dinamiku poslovnog
procesa svakog privrednog subjekta. Za razliku od dinamičke teorije, statička
teorija pojam bilansa vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju
bilansne pozicije na određeni dan. Zbog toga, tako sačinjeni bilans ima statički
karakter, jer se iskazano stanje ne mijenja, i ukoliko se ne radi o planskom
bilansu, ima istorijski karakter.

Bilans i bilansiranje se koristi za vrlo različite privredne i vanprivredne,

odnosno društvene aktivnosti koje se zasnivaju na ekonomskoj osnovi i gdje se
te aktivnosti izražavaju i kvantificiraju u vrijednosnim pokazateljima. U teoriji i
praksi, pored pojma bilansa stanja i bilansa uspjeha ili bilansa poslovnog
rezultata, javljaju se pojmovi: bilans društvenog bogatstva, bilans investicija,
bilans finansijskih tokova, bilans neproizvodne potrošnje, bilans neproizvodnih
djelatnosti, bilans plaćanja, trgovinski bilans, bilans raspodjele društvenog
proizvoda itd. Svako bilansiranje i izrada odgovarajućih bilansa bazirana je na
određenim metodama i ima svoju posebnu namjenu i značaj.

U ovom Seminarskom radu će biti obrađeni bilans stanja i bilans uspjeha

preduzeća.

4
2. BILANS STANJA

Početni bilans stanja preduzeća sačinjava se na osnovu inventara. Za

razliku od prikazivanja sredstava i izvora sredstava u inventaru, u bilansu se
sredstva i izvori prikazuju sumarno, što uslovljava da se to stanje iskazuje samo
u vrijednosnim pokazateljima, koji upravo obezbjeduju mogućnost sumiranja
određenih grupacija svedstava i izvora sredstava, jer predstavljaju njihov
zajednički pokazatelj.
S obzirom na to što počiva na podacima koji su iskazani u inventaru, i sam
bilans nosi karakteristiku statičnosti.

Bilans stanja, o kojem je ovdje riječ, može se sastaviti u bilo koje vrijeme
u toku poslovanja, ali se, po pravilu, sastavlja na početku poslovanja odnosno na
početku godine i na kraju poslovne godine. Krajnji bilans protekle poslovne
godine, u stvari predstavlja početni bilans za narednu poslovnu godinu, te se na
osnovu njega vrši otvaranje novih poslovnih knjiga za tu godinu. Bilans
preduzeća obavezno se mora sačinjavati i u posebnim slučajevima kad se
preduzeće pripaja drugom preduzeću, kada dolazi do podjele jednog u dva
preduzeća, kao i prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i postupka
redovne likvidacije. Sve su to posebne situacije koje zahtijevaju da se sačini
sumarni pregled sredstava i izvora sredstava preduzeća.

Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. Po toj svojoj

osnovnoj karakteristici je i dobio ime, jer riječ bilans potiče od latinske riječi
"bilanx", koja, u prevodu znači vaga sa dva tasa, što simbolizira nužnost
uspostavljanja ravnoteže veličine koja se mjeri s veličinom kojom se mjeri.
Vjerovatno u zavisnosti od porijekla riječi, bilans se javlja u formi dvostranog
računa pri čemu se na lijevoj strani upisuju sredstva, odnoso aktiva. a na desnoj
strani izvori sredstava, odnosno pasiva. Činjenica da sva sredstva moraju imati
svoje porijeklo ili, pak, da veličina raspoloživih sredstava uslovljava mogućnost
izmirenja obaveza, dejstvuje da vrijednost sredstava u aktivi u svakom momentu
odgovara iznosu izvora sredstava koji se iskazuju u pasivi.

Na osnovu ranije izloženog, bilans stanja bi se mogao definisati kao:

sumarni prikaz imovine (sredstava i izvora sredstava) preduzeća na određeni dan
iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima.

5
2.1. Grupisanje sredstava i izvora sredstava u bilansu stanja

Dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava su:

a) funkcionalni princip,
b) princip likvidnosti.
2.1.1. Funkcionalni princip

U okviru sredstava, prema funkcionalnom principu prvo se unose stalna

sredstva, a zatim obrtna sredstva. Stalna sredstva se unose po određenom
redoslijedu: stalna sredstva u funkciji, stalna sredstva van funkcije i stalna
sredstva u pripremi ili izgradnji. Stalna sredstva u funkciji se unose prema
vrstama tih sredstava, kao zemljište, šume. građevinski objekti, oprema itd.

Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu

reprodukcije, tj. njihovom redoslijedu u obrascu N - R - P - R - N. U tom smislu
se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni, zatim potraživanja
od kupaca i drugih dužnika, zalihe materijala, proizvodnja u toku i na kraju
zalihe gotovih proizvoda.

Prema funkcionalnom principu, izvori sredstava se svrstavaju na taj način

da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava, pa zatim obaveze prema trećim
fizičkim ili pravnim licima, prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza,
tako da se prvo unose dugoročne obaveze, a zatim kratkoročne.

Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima.

6
 Primjer bilansa sačinjenog na osnovu podataka iskazanih prethodnim
inventarom bio bi sljedeći:

Preduzeće
"Bosna", Sarajevo

Bilans na dan 01.0l.2000.godine

Aktiva Pasiva
Struktura Iznos Iznos R Struktura izvora
Rb Iznos Iznos
sredstava b sredstava
I. 1 Sredstva 1 280000 I. 1 Izvještaji
a) Stalna sredstva sredstava
Poslovni 460000 a) Trajni izvori
građ.objekti Kapital 421000
Oprema 820000
2 b) Dugoročne
b) Obrtna obaveze
sredstva Dugoročni krediti 1000000
3. Žiro-račun 60000
c) Kratkoročne
obaveze
4. Blagajna 1000 3. Dobavljači 150000
5. Zalihe materijala 230000 291000
XXX 1571000 XXX 1571000

Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa, na lijevoj - aktivnoj

strani unosi se: redni broj bilansne pozicije (određene vrste sredstava iskazane u
određenoj vrijednosti), zatim kolona za opis vrste sredstava te dvije novčane
kolone. Zadnja desna kolona te strane se naziva glavnom kolonom, a novčana
kolona lijevo od glavne kolone se naziva pretkolonom. Pretkolona služi za
vršenje određenih računskih radnji (npr., sažimanje iznosa određenih vrsta
sredstava, s ciljem da se u glavnoj koloni unosi vrijednost određene grupe
sredstava). Pretkolona se, prema tome, ne zbraja u cjelini, jer glavna kolona
predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne
aktive.

7
 Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavanje pasivnih
bilansnih pozicija, zatim kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava.

Za novčane kolone na ovoj strani bilansa vrijedi isto kao i za novčane

kolone u okviru aktivne strane bilansa, tj. zadnja desna kolona predstavlja
glavnu bilansnu kolonu pasive, a novčana kolona lijevo od nje predstavlja
pretkolonu.

Nakon unošenja svih vrsta sredstava na aktivnu stranu bilansa i unošenja

svih vrsta izvora sredstava na pasivnu stranu bilansa, vrši se sumiranje bilansa.
Podvlačenje se vrši u horizontalnoj ravni posljednje pozicije strane bilansa koja
sadrži više pozicija (strana koja je više popunjena). Prazan prostor strane bilansa
s manjim brojem pozicija poništava se jednom prelomljenom linijom (tzv. lakat
ili knjigovodstveno koljeno), i to tako da se precrtava prazan prostor za opis
vrsta sredstava, odnosno izvora sredstava. Po zbrajanju bilansa vrši se
podvlačenje bilansa zaključenim linijama.

Bilans zatim potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća.

2.1.2. Princip likvidnosti

Prema principu likvidnosti, sredstva se unose u bilans u zavisnosti od

vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik.
Posmatrano sa tog stanovišta, na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna
sredstva, a zatim stalna sredstva. U okviru obrtnih sredstava se prvo unose
novčana sredstva, pa zatim kratkoročna potraživanja, zalihe gotovih proizvoda,
proizvodnja u toku i, konačno, zalihe materijala. Svrstavanje u okviru stalnih
sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja
pojedinih grupacija stalnih sredstava, tj. ona s najkraćim vijekom trajanja da se
stave na prvo, a stalna sredstva sa najdužim vijekom trajanja na posljednje
mjesto. No, takva klasifikacjja nije od izuzetnog značaja s obzirom na to da sva
stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija.

Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose

obaveze prema trećim fizičkim ill pravnim licima, a zatim sopstveni izvori
sredstava. U okviru obaveza prema trećim fizičkim ili pravnim licima, prvo se
unose kratkoročne obaveze, kao što su dobavljači, kratkoročni krediti itd., zatim
dugoročne obaveze (prema strukturi).

8
 Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža
kvalitetniju osnovu (preglednije i na adekvatnije sistematizovan način) za
finansijsku analizu, odnosno analizu likvidnosti, pa stoga ima široku primjenu u
zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja
privrednih subjekata.

Prikaz izgled bilansa sačinjenog prema principu likvidnosti na osnovu

ranije datih podataka u inventaru:

Preduzeće
"Bosna" Sarajevo

Bilans na dan 01.01.2000.godine

Aktiva Pasiva
_Rb Struktura Iznos Iznos R b Struktura izvora Iznos Iznos
sredstava sredstava
I. Sredstva 2910000 1 1 Izvori sredstava
a) Obrtna sredstva a) Kratkoročne
1. Žiro - račun 60000 obaveze
2. Blagajna 1000 Dobavljači 150000
3. Zalihe materijala 230000
1280000
b) Dugoročne
obaveze
4. b) Stalna sredstva 3. Dugoročni krediti 1000000
Poslovni građ. 460000
objekti c) Trajni izvori
5. Oprema 820000 Sopstveni kapital 421000
xxx 1571000 xxx 1571000

9
3. BILANS USPJEHA

Bilans uspjeha predstavlja sumarni prikaz elemenata za utvrđivanje

poslovnog rezultata kao i sam poslovni rezultat (prije i poslije oporezivanja) na
određeni dan na kraju datog obračunskog perioda izražen novčanim
pokazateljima.
Bilans uspjeha može, ali ne mora da sadrži i raspodjelu ostvarenog
poslovnog rezultata. Sama raspodjela tog rezultata se može iskazati i u
posebnom računovodstvenom iskazu.

Elementi za utvrđivanje poslovnog rezultata su prihodi i rashodi. Razlike

se javljaju u načinu definisanja prihoda i rashoda kao osnove za utvrdivanje
poslovnog rezultata.

a) Rashodi umanjuju sopstvenu imovinu preduzeća, a klasificiraju se kao

redovni rashadi (posredni) i neposredni rashodi.
Redovni rashodi se javljaju u razlici troškova prodatih učinaka i vrijednosti
prodatih učinaka uz uslov da su troškovi veći od prodajne vrijednosti učinaka.

R=V-T gdje je V < T

R = rashod po osnovu učinka

V = vrijednost prodatog učinka
T = troškovi prodatog učinka

Neposredni rashodi po pravilu nisu vezani za učinke i predstavljaju

neuobičajene stavke ili stavke prethodnog perioda koje djeluju na smanjenje
sopstvene imovine, kao npr. plaćene kazne, penali, manjkovi, otpisi nenaplativih
potraživanja i sl.

b) Prihodi uvećavaju sopstvenu imovinu, a klasificiraju se na redovne prihode

(posredne) i neposredne prihode.
Redovni prihodi se javljaju u razlici troškova prodatih učinaka i prodajne
vrijednosti tih učinaka uz uslov da su troškovi manji od vrijednosti prodatih
učinaka.

P = V-T gdje je V>T

P = prihod po osnovu učinka

10
 Neposredni prihodi po pravilu nisu vezani za učinke i predstavljaju
neuobičajene stavke ili stavke prethodnog perioda koje djeluju na povećavanje
sopstvene imovine, kao npr.: naplaćene kazne, penali, odustanice, viškovi,
naplaćena otpisana potraživanja i sl.

Prema izloženom konceptu poslovni rezultat bi se dobio na sljedeći način:

1. Vrijednost prodatih učinaka

2. Troškovi prodatih učinaka
3. Redovni prihod (1 - 2; 1 > 2)
4. Redovni rashod (2 - 1; 2 < 1)
5. Neposredni rashodi
6. Neposredni prihodi
7. Dobitak ( 3 + 6 - 5); (3 + 6) > 5
8. Gubitak (4 + 5 - 6); (4 + 5) > 6

Šema je rađena pod pretpostavkom da razlika neposrednih rashoda i

prihoda ne mijenja karakter rezultata u odnosu na redovne prihode i rashode.

Obzirom na princip periodizacije poslovnog rezultata koji se na kraju

godine treba rasporediti, početni bilans uspjeha tj. bilans uspjeha na početku
godine ne postoji. To znači da se bilans uspjeha može sačinjavati samo na kraju
određenog obračunskog perioda u skladu sa nastankom i mogućnosti iskazivanja
tog poslovnog rezultata. Figurativno bi se moglo reći da bilans uspjeha izvire iz
bilansa stanja, a zatim se na kraju godine u njega utapa ili drugim riječima da
bilans uspjeha povezuje dva uzastopna bilansa stanja.

Bilans uspjeha predstavlja jedan od osnovnih računovodstvenih iskaza koji

se mora sačinjavati na određeni način i na određeni propisani dan. Propisano je
da se bilans uspjeha mora sačinjavati na kraju polugodišta (polugodišnji
obračun) i na kraju godine (godišnji obračun).

11
 ZAKLJUČAK

Bilans stanja, kao i bilans uspjeha pružaju informacije neophodne za

realizaciju aktivnosti koje su sastavni dijelovi računovodstva, kao što su
računovodstveno planiranje, analiza, kontrola-nadzor ili računovodstveno
informisanje. Praćenjem više uzastopnih bilansa stanja i uspjeha može se
sagledati dejstvo ekonomskih događaja na sredstva i izvore sredstava, kao i
poslovni rezultat u nastupajućem, budućem vremenskom periodu. Pored toga,
moguće je uočiti određene pojave, njihove uzroke, tendencije i eventualne
uticaje na poslovanje preduzeća, kako pozitivne tako i one negativne. Rezultat
ovih aktivnosti su računovodstvene informacije, koje se koriste u procesu
poslovanja privrednih ili nekih drugih , vanprivrednih, subjekata. Ukoliko su
pripremljene i distribuirane u skladu sa principima o pravovremenosti,
razumljivosti i distribuciji na odgovarajuća mjesta, ove informacije umnogome
doprinose uspješnosti poslovanja privrednih i drugih subjekata. Također
olakšavaju i rad drugih funkcija u preduzeću, kao što su finansijska, nabavna ili
funkcija marketinga i prodaje i sl. Sve ovo doprinosi ostvarivanju i krajnjeg cilja
svakog preduzeća – uspješnom i kontinuiranom poslovanju.

12
 LITERATURA:

(1) Jahić, dr. Mehmed, "Računovodstvo – primjena kontnog plana",

Revicon, Sarajevo 2001.

(2) Klobučar, dr. Janko, "Računovodstvo", Ekonomski fakultet Sarajevo,

Sarajevo 2003.

(3) Klobučar, dr. Janko, Zbornik radova, knjiga I, grupa autora, Zavod za
računovodstvo i reviziju, Sarajevo, 1996.

13