Islam Medicina 27 - 04

Adem Zalihić
MEDICINA
KROZ PRIZMU
ISLAMA
Sarajevo, 2021.
MEDICINA KROZ PRIZMU ISLAMA
Autor
ADEM ZALIHIĆ
Izdavač
Udruženje za razvoj odgoja i obrazovanja DEMUSS Sarajevo
Predgovor
ABDUSSAMED NASUF BUŠATLIĆ
Lektura i korektura
AIDA KRZIĆ
ABDULMEDŽID NEZO
Dizajn i tehničko uređenje

NELMEDIN KOLUBARA
Tiraž 1.000
Štampa Intea BH Sarajevo

Učiti u ime Gospodara,
prije svih nauče nas naši roditelji,
stoga prva zahvalnost pripada njima!
PREDGOVOR
PREDGOVOR
Islam - kao vjera znanja i spoznaje - poziva svoje sljedbenike da

stječu znanje i da po njemu djeluju, jer prva objava Muhammedu, a.s.,
glasila je: Čitaj, u ime Gospodara tvoga! No, nauka u islamu ne znači
samo poznavanje vjerskih pravila i propisa, već i proučavanje prirodnih
i društvenih nauka, jer je islam obuhvatio sve oblike ljudske aktivnosti,
uključujući i kosmička i naučna istraživanja.
Islam je čovjeku naredio da kultivira, obnavlja i izgrađuje ovaj
kosmos koji mu je potčinjen, a to istovremeno znači da je kosmos pod-
ložan ljudskoj percepciji i istraživanju, da kosmički fenomeni nisu ne-
jasna, misteriozna stvar koja se ne može objasniti, te da čovjek može,
u skladu sa svojim mogućnostima, iskoristiti sve što je Allah stvorio u
kosmosu u najširem obimu kako bi sebi olakšao život i uživao u njego-
vim blagodatima, na šta aludira i ajet: On čini da se noći i danom kori-
stite, i Suncem i Mjesecom, a zvijezde su volji Njegovoj potčinjene - to su,
uistinu, dokazi za ljude koji pameti imaju. (En-Nahl, 12)
Kur’anske smjernice u tom pogledu su potvrda duha ispravne
naučne metode koja podstiče čovjeka da pokuša istražiti ono što je ne-
poznato u ovome svemiru. Indikativno je da znanje u islamu nije ome-
đeno određenim granicama, što potvrđuju i riječi Muhammeda, a.s.,
upućene njegovim drugovima: “Vi bolje poznajete vaše svjetovne stvari
od mene.” To ljudskom umu širom otvara vrata proučavanja, promišlja-
nja i donošenja zaključaka u svim naučnim oblastima.
Nema sumnje da put ljudske sreće vodi kroz predjele znanja i ci-
vilizacije. Ne postoji religija ili ideja koja je na tako visok stepen podi-
gla vrijednost učenjaka, ukazala poštovanje prema njihovom naučnom
angažmanu i trudu, podsticala ih na traganje za znanjem i pozivala na
5
Adem Zalihić MEDICINA KROZ PRIZMU ISLAMA
razmišljanje kao što čini islam. Stoga se poslanička misija Muhamme-

da, a.s., između ostalog, smatra i istinskom naučnom revolucijom u
okruženju koje nije poznavalo duh nauke i nije mu bilo vično. Islam
došao da oživi naučni duh i osvijetli svijet, a samim tim i ljudski život,
svjetlom Božanske upute i znanja.
U islamu nema mjesta za neznanje, sumnju ili pretpostavke. Zna-
nje je u islamu ključ za razumijevanje vjere i ovoga svijeta. Francuski
filozof René Guénon je rekao: “Proučavao sam sve kur’anske ajete koji
se odnose na nauku i prirodu i otkrio sam da su ti ajeti u potpunosti
primjenjivi na naše moderno znanje. Bio sam potpuno siguran da je
Muhammed, a.s., došao sa jasnom Božanskom istinom prije više od
hiljadu godina, prije nego što je postojao bilo kakav učitelj koji bi ga
mogao podučavati tim istinama. I kada bi svaki naučnik, koji poznaje
neku od naučnih disciplina, uporedio sve kur’anske ajete koji su pove-
zani sa onim što je naučio - kao što sam to ja učinio - nesumnjivo bi se
povinovao Kur’anu, pod uvjetom da posjeduje zdrav razum oslobođen
predrasuda.”
Očigledno je da se i Adem Zalihić, kao magistar medicinskih na-
uka, ali i kao ubijeđeni i oduševljeni musliman, rukovodio upravo ovom
činjenicom kada je pisao svoju knjigu (studiju) Medicina kroz prizmu
islama. Autor ove vrijedne knjige uspio je povezati naučne činjenice i
teorije, posebno saznanja do kojih je došla savremena medicina, s ne-
kim kur’anskim ajetima i hadisima (izrekama) Muhammeda, a.s., u ko-
jima se, prije više od 14 stoljeća, ukazuje na naučne činjenice koje su tek
u naše vrijeme otkrivene, čime je istakao kompatibilnost islama i nauke
te ukazao da su Kur’an, kao priroda koja govori, i priroda, kao Kur’an
koji šuti, potekli sa istog izvora. Odnosno, da je Onaj Koji je stvorio
kosmos i zadivljujuću harmoniju u njemu, također objavio i Kur’an kao
uputu koja će čovjeku donijeti sreću na ovom i budućem svijetu; koja
će mu pomoći da blagodat uma i rezultate njegovog djelovanja ispravno
razumije i primijeni, te mu omogućiti da opravda titulu Božijeg namje-
snika - halife na Zemlji.
Sadržaj ove knjige tretira pitanja iz oblasti koja se u islamskoj li-
teraturi, pogotovo u onoj koja se odnosi na hermeneutiku ili tumačenje
6
PREDGOVOR
Kur’ana, naziva nadnaravnost Kur’ana - ar. I’džazu-l-Kur’an, i to poseb-

nim njezinim aspektom, naučnom nadnaravnošću Kur’ana.
Kada je riječ o ovoj tematici, treba kazati da su mnogi islamski
učenjaci i mislioci, u prošlosti i u novije vrijeme, pisali o tzv. kur’anskoj
nadnaravnosti - tj. o mu’džizi ili čudu Kur’ana i vrstama te nadnarav-
nosti. Neki od njih su bili zaokupljeni zakonodavnom nadnaravnošću
Kur’ana, dok su drugi bili zaokupljeni kur’anskom sintaksom, izrazom i
stilom, ili onim što se naziva “retorička nadnaravnost”.
U novije vrijeme pojavila se još jedna vrsta nadnaravnosti
Kur’ana, poznata kao “naučna nadnaravnost” - ‘i’džazu-l-’ilmi, a ona se
odnosi na kur’anske informacije i aluzije o naučnim činjenicama koje
čovječanstvu nisu bile poznate u vrijeme kada je Kur’an objavljen Mu-
hammedu, a.s., a koje je nauka otkrila tek u novije vrijeme - o čemu
upravo govori i Zalihićeva knjiga.
Naime, povećanje naklonosti prema naučnim otkrićima i sveko-
lika čovjekova sposobnost da uči, spoznaje i istražuje, dovelo je do toga
da su neki islamski mislioci pokušali reinterpretirati islam u svjetlu na-
uke i naučnih otkrića.
Brojni muslimanski mislioci (reformatori) bili su uvjereni da će
prilagođavanje vjere naučnim otkrićima poboljšati mjesto vjere u duša-
ma ljudi, što je dovelo do toga da je naučno pisanje mnogih musliman-
skih autora poprimilo formu teološkog (vjerskog) pisanja.
Među savremenim učenjacima i misliocima, koji su se sistematski
bavili proučavanjem naučne nadnaravnosti u Kur’anu, svakako treba
spomenuti jemenskog učenjaka Abdulmedžida el-Zindanija, te egipat-
skog znanstvenika Zaglula el-Nedžara, ali i francuskog ljekara Mauri-
cea Bucaillea (1920-1998), koji se posvetio objašnjavanju i povezivanju
kur’anskih aluzija s naučnim teorijama, i koji je, na kraju svog naučnog
eksperimenta, obznanio svoj prelazak na islam. Bucaille je napisao knji-
gu Biblija, Kur’an i nauka, koja je prevedena i na bosanski jezik.
No, iako je ova tema od izuzetnog značaja, neophodno je upo-
zoriti i skrenuti pažnju na neke aspekte glede ove tendencije. Naime,
neke muslimane motivira entuzijazam i oduševljenost islamom te olah-
ko prihvate svaku naučnu teoriju za koju misle da je potvrda ili dokaz
7
određene aluzije sadržane u Kur’anu. Požure usvojiti i kur’anske ajete

protumačiti u skladu s tom teorijom, a istina je da sve što se govori i
piše u naučnoj areni nisu naučne činjenice, neke čak nisu ništa više od
naučne hipoteze, a neke su još uvijek u teorijskoj fazi i nisu dostigle
stepen pouzdanih naučnih činjenica.
Kur’an nije knjiga o astronomiji, fizici, hemiji ili biologiji, iako
postoje mnogobrojni ajeti u Kur’anu koji govore o nauci i koji aludiraju
(ukazuju) na određene zakonitosti i naučne teorije. Međutim, Kur’an
nije objavljen da detaljno objasni naučne činjenice, već je intencija ovih
kur’anskih aluzija da se čovjeku ukaže na veličinu apsolutnog Božan-
skog znanja i savršenstvo Njegovog stvaranja.
Osim toga, valja nam znati da je kur’anska nadnaravnost apso-
lutna i trajna, dok je nauka relativna, dinamična i promjenjiva - što je
slučaj i s naučnim teorijama koje se mijenjaju i često budu opovrgnute.
Na tu činjenicu skrenuo je pažnju i šejh Mustafa Meragi, svoje-
vremeno je vršio dužnost šejhu-l- Azhara, rekavši: “Ne bismo po svaku
cijenu kur’anski ajet trebali dovoditi u vezu s naukom kako bismo ga
objasnili i protumačili, niti nauku s određenim kur’anskim ajetom, ali
ako se očigledno značenje ajeta slaže s dokazanom naučnom činjeni-
com, onda ćemo ga i protumačiti sukladno toj činjenici.”
Dakle, oprez u ovoj oblasti je svakako poželjan i potreban, ali
smatramo da nije potrebno ni poželjno apriorno odbacivanje nauč-
nog tumačenja Kur’ana, kao što su to učinili neki islamski učenjaci. Jer,
Allah je stvorio i podučio čovjeka, i objavio mu Časni Kur’an, obznaniv-
ši da će ljudima općenito, a učenjacima posebno, otkriti istinu o jasnim
znakovima i dokazima u Kur’anu, da bude dokaz istinitosti poruke po-
sljednjeg Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s., kao što je došlo u aje-
tu: Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u
njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije
dovoljno to što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten? (El-Fussilet, 53)
Naučna nadnaravnost je jedan od aspekata jedinstvenosti i po-
sebnosti po kojoj se odlikuje Kur’an, a otkrivanje naučnih činjenica koje
on sadrži, iz generacije u generaciju, predstavlja aspekt kontinuiteta po-
ruke s kojom je objavljen. Jer, Kur’an nije objavljen za jednu generaciju
8
PREDGOVOR
čija se misija završava nakon nestanke te generacije, nego za sve ljude i

sve generacije - on ih upućuje i vodi njihovom Gospodaru, usmjerava
ih ka dobru i istini, odgaja ih na ispravnim principima i podučava ih
onome što nisu znali.
Ne treba nipošto zanemariti činjenicu da mnogi ljudi u našem
vremenu trebaju naučno ubjeđivanje da bi bi povjerovali u Boga i učvr-
stili ubjeđenje. Stoga je dostojno da savremenim naučnim otkrićima, o
kojima postoje aluzije u Kur’anu, povećaju svoje vjersko uvjerenje, jer
šta je znanje osim jedno od važnih sredstava koja produbljuju i učvr-
šćuju vjeru u Svemogućeg Boga.
Modernom čovjeku je prijeko potrebna vjerska (duhovna) sigur-
nost kako bi pronašao i povratio izgubljenu sreću i ukradenu sigurnost.
Budući da je danas uvjeravanje zasnovano na naučnim činjenicama jed-
no od najučinkovitijih uvjeravanja za postizanje ubjeđenja, zašto se ne
kretati u svjetlu naučnih „čuda“ koja su spomenuta u Časnom Kur’anu
i u riječima Božijeg Poslanika, a.s., kako bi se savremeni čovjek spasio
krize gubitka ubjeđenja. Kur’an nam daje čudesno veliku količinu ovih
činjenica koje se svakodnevno potvrđuju i obistinjuju.
Kur’an je upravo zbog toga i objavljen i njegovo glavno čudo leži u
njegovoj sposobnosti da izgradi pravednog pojedinca, pravednu poro-
dicu, pravedno društvo i pravednu državu. Kur’ansko zadivljujuće čudo
urodilo je plodom u prvim muslimanskim generacijama, transformi-
rajući ih iz razjedinjenih i primitivnih skupina, koje su se sukobljavale
zbog vode i pašnjaka, klanjale se drveću i kamenju, u narod koji proi-
zvodi znanje, stvara civilizaciju i okuplja sve ljude bez obzira na njihovo
porijeklo, nacionalnost, boju kože i društveni status.
Naravno, mi znamo da krize koje preživljava savremeni čovjek
i savremeno društvo nisu uzrok nedovoljnog bavljenja naučnom nad-
naravnošću i tumačenjem Kur’ana kroz nauku, već je očito da je naš
problem unutar naših duša, mnogo veći od našeg problema unutar
umova. Kao što znamo da se mjerila istine i zablude, ispravnog i neis-
pravnog ne temelje na apstraktnim teorijskim uvjerenjima niti na logič-
kim i filozofskim zaključcima u onoj mjeri u kojoj se temelje na sistemu
vrijednosti i njegovim vidljivim rezultatima, te da današnji svijet, koji
9
stenje pod teretom nepravde, rasizma i najbrutalnije dominacije čovje-

ka nad drugim čovjekom, vapi za onim ko će ga uzeti za ruku i povesti
Pravim putem.
U tom smislu trebamo iskoristiti i naučna dostignuća i kur’ansku
nadnaravnost koja je potvrđena kroz ta otkrića, jer bi nas nauka i takav
pristup nauci svakako trebali odvesti u pravcu da Kur’an proučavamo
kao način života i kao Božansku uputu koja pruža praktična rješenja za
sve probleme savremenog čovjeka.
Budući da knjiga doktora Adema Zalihića nudi upravo ovakav
pristup izučavanja nauke i Kur’ana, iskreno se nadam da će sebi lahko
naći čitaoca i da će, onima koji je budu čitali, pomoći u spoznaji istine
i pronalasku Pravog puta.
Abdusamed Nasuf Bušatlić, profesor islamske teologije
10
UVOD
UVOD
Brojna su tumačenja historičara medicine kada je medicina

ustvari nastala. Očigledno je dugo vremena bilo prisutno pogrešno mi-
šljenje, da su začeci medicine nastali u staroj, antičkoj Grčkoj.1 Ne samo
medicina nego i medicinska misao, postojala je hiljadama godina prije
nego što su se pojavili prvi grčki ljekari. Vjerovatno medicina postoji
i njeno proučavanje počinje sa prvim tragovima prahistorije i pojave
ljudske vrste, jer saznanje da je bolest nastala s pojavom života na Zem-
lji upućuje brojne historičare medicine na takav zaključak.2
Stari vijek, epoha razvoja ljudskog društva od nekoliko hiljada go-
dina, pr.n.e.,3 pa do propasti Zapadnog rimskog carstva, prvenstveno je
vezana za područje između rijeka Eufrat i Tigris, poznato pod nazivom
Mezopotamija, ili “kolijevka civilizacija”. U Mezopotamiji je medicina
imala i svog “boga” zaštitinika. Njegov simbol je bila zmija koja obavija
žezlo a potiče iz trećeg milenijuma, pr.n.e. 4 Kult zmije postojao je i kod
drugih drevnih naroda, potom su ga preuzeli Grci, a on se održao sve do
danas. Babilonci iz Mezopotamije uveli su neke osnovne principe medi-
cine kao što su dijagnoza, prognoza, fizički pregledi, recepti lijekova itd.5
1 Thorwald J., Macht und Geheimnis der fruehen Aerzte, prevod - Moć i znanje drev-
nih liječnika, Popović M., IP August Cesarec, Zagreb 1991.
2 Pavlović B., Od praistorije do savremene medicinske nauke , Letopis studeničke
akademije, 9th International Inter University Scientific Meeting Academy of Stude-
nica 2003.
3 Prije nove ere
4 Thaller L., Od čarobnjaka do liječnika, Zagreb, 1932.
5 Tomić-Karović K., Snake as a cultural-historical phenomenon, Lijec Vjesn 1952;
74(3-6): 72-9.
11
Ali i drugi narodi van, granica Mezopotamije, imali su u ovom

periodu razvijenu medicinu. Indijci su npr. prvi narod sa stručnom
medicinskom literaturom, koja nastaje još u 6. stoljeću, pr.n.e., dok ki-
neski ljekari počinju s akupunkturom oko 2500. god. pr.n.e.6 Također,
tokom tri hiljade godina duge historije drevnog Egipta, razvijala se na
tom prostoru i u toj kulturi raznovrsna i uspješna medicinska tradici-
ja. Egipatska medicina bila je u velikoj mjeri magična, ali s magijom
se paralelno razvijalo i naučno razmišljanje u područjima kao što su
medicinska astrologija, botanika, anatomija, javno zdravlje i klinička
dijagnostika, što je u ono vrijeme predstavljalo veliki napredak na putu
razumijevanja mnogih bolesti.7
Počeci medicine u antičkoj Grčkoj nastaju upravo pod velikim
utjecajem medicine starog Egipta i Mezopotamije. Ova medicina
prolazi kroz sve faze kao i medicine drugih naroda, ali na kraju pre-
lazi u naučnu. Prvi ljekari opisani su u Ilijadi i Odiseji8. Grčki grad
Aleksandrija, koju je osnovao Aleksandar Veliki, posjedovao je bi-
blioteku, sa oko 700.000 pisanih rolni. Bila je to neka vrsta univerzi-
teta u kome su okupljali i radili najistaknutiji pisci, ljekari, naučnici
i filozofi onog doba. U tom periodu je grčki ljekar Hipokrat odvojio
medicinu od magije i ostao je poznat po ljekarskoj zakletvi, i danas
prihvaćenoj deklaraciji o predanosti medicinskih profesionalaca svo-
jim pacijentima.9
Dolazak srednjeg vijeka je za brojne naučne discipline, pa i za
medicinu, najmračnije vrijeme njenog postojanja. Brojni pokušaji i ot-
krića su odbacivani a bavljenje naukom smatralo se “jeresom” te je bilo
jedno od najopasnijih zanimanja, koje su mnogi naučnici plaćali svo-
jom glavom. Tamu srednjeg vijeka u naučnom, pa samim tim i medicin-
skom smislu, osvjetljavao je islam sa svojim naučnim napretkom, koji
je unaprijedio sve ono što su drevni narodi od iskustva i nauke do tada
baštinili, i predao ga poslije, u periodu renesanse i naučno-tehnološkog
6 Pavlovic B., op.cit.

7 Nunn J. F., Ancient Egyptian medicine, London. British Museum. 1996.
8 Dva epa starogrčkog pjesnika Homera
9 Gleisinger L., Historija medicine, Zagreb: Školska knjiga, 1978.
12
UVOD
napretka, zapadnom civilizacijskom krugu. Za islamsku medicinu kaže

se da je glavni nasljednik grčke medicine, koju su Arapi preveli u pe-
riodu od 7. do 9. stoljeća, upotpunili je vlastitim iskustvom i kasnije je
predali Zapadu.10
Spomenimo samo nekoliko velikih imena islamske medicine, koji
su ostavili neizbrisiv pečat u historiji medicine. Tu su, između ostalih,
Abu Bakr Muhammad ibn Zakariyya al-Razi 854-925. (latinski Rhazes
ili Rasis), začetnik pedijatrije kao posebne medicinske grane u medi-
cini, i prvi koji je opisao razliku između ospica i boginja. Dva njegova
djela, Kitab al-Hawi - Sveobuhvatna knjiga o medicine i Kitab al-Man-
sur, bila su vrlo utjecajna u proučavanju medicine na evropskim medi-
cinskim fakultetima.
Ali ibn al-Abbas al-Majusi (latinski Haly Abbas), poznat je po
djelu Kitab al-Maliki - Kompletna knjiga o umijeću medicine, udžbeniku
iz medicine i psihologije. Djelo je bilo temeljni udžbenik na Schola Me-
dica Salernitana u Salernu.
Ali ibn Isa al-Kahhal (oko 940-1010) bio je čuveni islamski oftal-
molog iz Bagdada poznat u srednjovjekovnoj Europi kao Jezuali i Jesu
Occulist. Autor je vrlo utjecajnog djela Tadhkirat al-Kahhalin u kojem
su informacije o liječenju i klasificiranju više od 130 različitih bolesti
oka, a knjigu su stoljećima koristili evropski ljekari.
Al-Zahrawi, punim imenom Abu al-Qasim Khalaf ibn al-’Abbas
al-Zahrawi (936-1013), poznat kao Abulcasis, smatra se najvećim sred-
njovjekovnim hirurgom i često se naziva ocem hirurgije. Napisao je
knjigu Kitab al-Tasrif - engl. The Metod of Medicine na kojoj je radio
pedeset godina. Knjiga je enciklopedijski priručnik iz praktične me-
dicine u trideset tomova - rasprava. Knjiga je u 12. stoljeću prevedena
na latinski - Gerardusa Cremonensisa i stoljećima je bila udžbenik za
obrazovanje evropskih hirurga.
Abu Ali al-Husein ibn Sina 980-1037. god., (latinski Avicena) bio
je svestrani naučnik. Često se navodi da je bio vodeći ljekar srednjeg
vijeka i otac moderne medicine. Napisao je 450 radova, a najpoznatije
je i najutjecajnije njegovo djelo iz medicine Al-Qanun fi al-Tibb - Kanon
10 Hiti F., Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas, Sarajevo, 1973.
13
medicine, koje se sastoji od pet knjiga i do 18. stoljeća bio je standardna

literatura na većini evropskih univerziteta. U tome je nadmašio sve do-
tadašnje priručnike iz medicine.
Ibn al-Nafis (1213-1288) bio je ljekar koji je u 13. stoljeću prvi
dao veoma važna otkrića o krvotoku, što je uveliko unaprijedilo znanje
iz medicine.11
Nastanak perioda renesanse12 bio je preporod za sve ljudske dje-
latnosti u zapadnoj civilizaciji, pa i za medicinu. Historija moderne
medicine obuhvata period od prve polovine 19. stoljeća do današnjih
dana. To je period najvećeg napretka, ne samo medicine već i svih pri-
rodnih nauka, posebno fizike, hemije i biologije, ali i tehnike, što je u
suštini predstavljalo osnovu za dalji razvoj medicine, koja je u ovom
periodu ljudske historije dostigla veći napredak nego u cjelokupnom
periodu od postanka ljudske vrste. Revolucionarna naučna, medicinska
otkrića poput: mikroskopa (Levenhuk 1689. god.), X-zraka (Rendgen
1895. god.), procesa vakcinacije protiv fatalnih, zaraznih bolesti (Jenner
1817. god.), principa asepse i antisepse (Lister 1867. god.), omogućila
su ljekarima dobivanje jasnije slike o građi ljudskog tijela, nastanku, ali
i liječenju bolesti.13 U 20. stoljeću medicinsko znanje razvija se nevjero-
vatno brzo, dolazi do otkrića endoskopije14, elektronskog mikroskopa,
CT-a15, MR-a16, pa su još boljim razumijevanjem načina rada zdravog i
bolesnog tijela naučnici razvili i nove lijekove, nove načine otkrivanja
i liječenja bolesti te stoga naš život postaje zdraviji i kvalitetniji. Uspo-
stavlja se medicina zasnovana na dokazima - evidence based medicine,
što znači savjesnu i razumnu upotrebu sadašnjih, najboljih naučnih do-
kaza u donošenju odluka o liječenju svakog pojedinog bolesnika. Iz ove
11 Benić-Penava M., Benić Đ., Srednjovjekovna islamska civilizacija, postignuća i

doprinosi razvoju ekonomske misli, Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i
poslovnu ekonomiju, UDK: 930.85: 28“04/18“.
12 Naučni i umjetnički procvat zapadne Evrope u periodu 14-16. stoljeća
13 Mayeaux E.J. Jr., A History of Western Medicine and Surgery, 2004.
14 Uvid u unutrašnjost tijela bez invazivnih hirurških metoda
15 Kompjuterizovana zomografija
16 Magnetna rezonanca
14
UVOD
hronologije razvoja medicine kroz ljudsku historiju, vidjeli smo da je

islam u jednom periodu, kada su muslimani imali ispravan odnos pre-
ma posljednjoj Allahovoj Objavi, učinio da su muslimani bili lučonoše
ljudskog napretka u svakom pogledu pa i u medicini, dok je napuštanje
tog ispravnog odnosa prema islamu učinilo da su muslimani stagnira-
li na svim poljima. Stoga nam je kroz ovo djelo namjera pokazati da,
pored ostalog, Kur’an17 i Sunnet18 ostaju trajna inspiracija za napredak
ljudskog društva, u naučnom i svakom drugom pogledu, te nepresušna
riznica tajni koje podstiču čovjeka na proučavanje i istraživanje.
Jer moramo znati da između nebrojenih blagodati koje su date
čovjeku, islam na poseban pijedestal stavlja blagodat uma i razuma,
odnosno učenja i proučavanja, prirodnih i društvenih nauka, jer je to
put do spoznaje Istine i suštine života. I površno čitanje svetog kur’an-
skog teksta ukazuje na to da Kur’an veliča razum kao Božiji dar i kada
se obraća čovjeku, najčešće se obraća njegovom razumu zbog njegovih
svekolikih mogućnosti. U Kur’anu je objavljeno:
I zašto oni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome

što je On stvorio, i da im se, možda, kraj njihov primakao? Pa u koje će
riječi ako ne u Kur’an vjerovati? 19
Podstičući na nauku i proučavanje mikro i makrokosmosa Kur’an

ističe: U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, zna-
menja za razumom obdarene.20
Mi ćemo im pružiti dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i

u njima samima, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar
nije dovoljno što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten? 21
17 Posljednja Božija Objava ljudskom rodu, objavljena posljednjem Božijem posla-

niku Muhammedu, alejhi-s-selam.
18 Riječi i djela posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, alejhi-s-selam.
19 Kur’an, El-A’raf: 185
20 Kur’an, Ali ‘Imran: 190
21 Kur’an, Fussilet: 53
15
Ako ovome dodamo i činjenicu da su prve riječi Objave koju je

dobio Muhammed, alejhi-s-selam, od Allaha Uzvišenog, bile uči, tj. či-
taj, istražuj, saznaji novo, dolazimo do zaključka da je obligatna dužnost
muslimana da se bave naukom, istraživanjem, proučavanjem.
Ta prva objava, tj. nekoliko ajeta spočetka sure El-’Alek, privukla
je pažnju mnogih istraživača, jer su, za divno čudo, prve riječi Objave
bile uči, a ne recimo vjeruj ili pokoravaj se, klanjaj ili prinosi žrtvu.
Ne, ništa od toga. Stvoritelj nebesa i Zemlje Svom posljednjem Posla-
niku, alejhi-s-selam, a time i svim muslimanima, počinje se obraćati
u Svojoj posljednjoj Knjizi s naredbom učenja i proučavanja kako ne
bi zapostavili najveću blagodat kojom ih je obdario - razum! Mi ćemo
uz Allahovu, dž.š.,22 pomoć, ovdje promišljati o kompatibilnosti islama
i medicine. Govorit ćemo o odnosu islama i medicine s više aspeka-
ta, a na osnovu spomenutog kur’anskog ajeta u kojem se ističe da će
se ljudima pružiti dokazi o jednom i jedinom Bogu, Stvoritelju svega
postojećeg, i u njima samima. Prvo ćemo navesti i prokomentirati ne-
koliko impresivnih naučnih dostignuća savremene medicine i drugih
naučnih disciplina dvadesetog stoljeća, a na koje je Kur’an aludirao još
prije mnogo stoljeća.
Potom ćemo iznijeti naučna, medicinska otkrića o fasciniraju-
ćoj građi i funkciji pojedinih organa i dijelova ljudskog tijela kao kruni
Božijeg stvaranja a na kraju ćemo navesti koristi, ali i štete po ljudsko
zdravlje, gledano kroz prizmu medicine, u slučaju kada se poštuju od-
nosno krše islamski propisi.
Stoga, uči, čovječe, proučavaj, saznaji, promišljaj, ali s Allahovim
imenom na umu, kako bi to proučavanje bilo blagoslovljeno, a Božiji
blagoslov sigurno ne poznaje granice.
Nadamo se da će ovo djelo, kroz fascinantne primjere i dokaze,
zaintrigirati tragaoce za istinskim znanjem i spoznajom i da će dopri-
nijeti ispravnijem odnosu i pristupu prema nauci općenito, posebno
prema medicini, ali i prema Kur’anu i Sunnetu kao primarnim izvorima
islama.
22 Dželle šanuhu - Uzvišeni
16
UVOD
Na kraju, želim se zahvaliti svima onima koji su na bilo koji način

doprinijeli da ova naša promišljanja dođu do čitalačke publike, a poseb-
nu zahvalnost dugujem svojoj supruzi, djeci i mnogim prijateljima na
podršci, savjetima i sugestijama, moleći Milostivog Allaha da njihov i
moj trud nagradi i upiše u dobra djela.
17
I POGLAVLJE
MODERNA MEDICINA
TEK NAKON 14 STOLJEĆA
POTVRĐUJE KUR’ANSKE
I HADISKE NAVODE
MODERNA MEDICINA TEK NAKON 14 STOLJEĆA POTVRĐUJE KUR’ANSKE I HADISKE NAVODE
Uzvišeni Allah, u plemenitoj knjizi Kur’anu, kaže:
Mi ćemo im pružiti dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i

u njima samima, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar
nije dovoljno što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten?23
Vidljivo je u ovom kur’anskom ajetu da nam Allah, dž.š., obećava

pružiti dokaze u nama samima, tj. u građi i funkciji pojedinih dijelova
našeg tijela, dokaze koji bi nas trebali uvjeriti da je Kur’an istina i da je
to od Allaha, dž.š., objava, a ne plod ljudskih ruku i umovanja. Ti do-
kazi u nama samima postajali su sve jasniji kako je napredovala nauka,
prije svega medicina. Također, postoje određeni dokazi da su i hadisi
Allahovog Poslanika, alejhi-s-selam, na svojevrstan način pravo čudo,
jer ih je potvrdila savremena znanost.
Stoga ćemo ovdje navesti neke od tih dokaza koje je savremena
medicina, uz pomoć naučno-tehnološkog napretka, uspjela osvijetliti
i učiniti ih shvatljivijim ljudskom razumu, ne gubeći iz vida činjenicu
da je Kur’an, prije i poslije svega, Knjiga Istine, kako je Allah, dž.š., i
opisuje:
Laž joj je strana, bilo s koje strane, ona je Objava od Mudroga i

hvale Dostojnoga.24
21
‘ALEK - ONO ŠTO SE ZAKVAČI
Uči u ime Gospodara tvoga Koji stvara, Stvorio je čovjeka od onog

što se zakvači.25
Ovo su prvi ajeti Časnog Kur’ana, objavljeni Muhammedu, alej-

hi-s-selam. Interesantno je primijetiti da je prva riječ i prva naredba
u Kur anu bila: Uči!, čime se ukazuje počast znanju, ali, istovremeno,
znači i to da nas Allah Uzvišeni podučava od čega čovjeka stvara: od
onog što se zakvači. Na čovjeku je bilo da uči, proučava i izučava, pa i
to kako se odigrava proces nastanka ljudskog ploda. I uspio je čovjek,
ali tek nakon otkrića elektronskog mikroskopa u dvadesetom stoljeću,
prikazati taj prvi stadij nastanka ljudskog zametka.
Život čovjeka ne počinje rođenjem. Dolazak na ovaj svijet je na-
stavak, a ne početak priče o životu čovjeka. Njegov normalan razvoj
traje oko 280 dana u utrobi majke, prije dolaska na ovaj svijet. Znamo
da se po islamskom učenju duša, tj. život, udahne u plod još dok je u
utrobi majke, negdje oko stotinu dvadesetog dana.26
Bazična i klinička istraživanja embrionalnog27 i fetalnog28 raz-
doblja donose sve više spoznaja o životu ljudskog ploda u materici.
25 Kur’an, El-’Alek: 1
26 Ovaj hadis prenosi Ebu Hurejre, r.a., a zabilježili su ga imam Buharija u svojoj hadis-
koj zbirci Sahihu-l-Buhari i imam Muslim u hadiskoj zbirci Sahihu-l-Muslim, a on glasi:
“Stvaranje svakog od vas (u vidu kapljice sjemena) u utrobi njegove majke traje četrdeset
dana, zatim isto toliko bude ‘aleka (ugrušak - zakvačak), zatim isto toliko bude mudga
(komad mesa), zatim Allah pošalje meleka kome se naredi da mu udahne dušu i zapiše
četiri odredbe: njegovo djelo, opskrbu, edžel ili životni vijek i da li će biti sretan ili nesretan.”
27 Embrion - zametak
28 Fetus - plod
22
Smještaj oplođenog jajašceta vrši se na preciznom mjestu unutrašnjeg

ženskog spolnog aparata. Ono, nakon oplodnje u jajovodu, silazi kroz
jajovod prema materici. Po dolasku u matericu klizi niz unutrašnju
stranu njezinog stražnjeg zida te se tu i ugnijezdi.
Oplođeno jajašce se doslovno zakvači, umećući se u ćelije sluzni-
ce stražnjeg zida materice. Riječ zakvači posebno izaziva pažnju. To je
doslovni prijevod arapske riječi ‘alek, a što još znači pripojiti se, umet-
nuti se. Sâm taj čin kačenja oplođene jajne ćelije za zid materice, od koje
će kasnije nastati najsavršenije Allahovo stvorenje - čovjek, ginekolozi i
embriolozi opisuju ovako:
Nakon ovulacije, odnosno procesa oslobađanja jajne ćelije iz jaj-
nika, ona biva unesena pomoću fimbrija29 u šupljinu jajovoda. Prema
mišljenju većine autora, jajna ćelija ugine za 12 do 24 sata nakon ovula-
cije, ako ne dođe do oplodnje. Oplodnjom, odnosno spajanjem muške
i ženske spolne ćelije stvara se zigota30 ili novi organizam. Ova zigota
počinje se dijeliti i formira tvorbu sličnu murvi ili dudu koja se zove
morula, a nastaje oko tri dana nakon oplodnje. Istovremeno sa dije-
ljenjem zigota putuje kroz jajovod prema materici, te nakon 3-4 dana
nalazi se na ulazu u matericu. U vrijeme kada morula uđe u šupljinu
materice, počinje kroz njenu membranu prodirati tekućina iz okoliša u
njenu unutrašnjost. To dovede do toga da se u moruli formira šupljina
ispunjena tečnošću a unutrašnje ćelije bivaju potisnute u jedan pol i
to je blastula, od koje će se u daljnjem procesu rasta formirati plod ili
embrij a od vanjskih ćelija te tvorbe formira se omotač ili trofoblast.31
Otprilike šestog dana od oplodnje, ćelije trofoblasta počinju pro-
dirati među ćelije pokrovnog epitela sluznice materice, tj. time otpo-
činje proces implantacije ili nidacije, odnosno kačenja zametka u zid
materice. Sluznica materice se u to vrijeme nalazi u svojoj sekretor-
noj ili progravidnoj fazi, kada se pod djejstvom hormona progesterona
ona priprema za ugradnju oplođene jajne ćelije. Na ovu implantaciju
29 Trepetljike
30 Ćelija nastala spajanjem muške i ženske spolne ćelije
31 Posinovec J., Osnovna građa jajnika, ovulacija i oplodnja, te rani razvoj zametka
u Ginekologija i perinatologija I, Kurjak A. i suradnici, Varaždinske Toplice 1995.
23
sluznica materice reagira tzv. decidualnom reakcijom, što znači da se

ćelije sluznice materice oko zametka prošire, nagomilaju glikogen i lipi-
de, i time postanu decidua-ćelije. Ove ćelije su značajne za implantaciju
i održanje trudnoće, te za prehranu i zaštitu zametka.32 Jasno se dâ za-
ključiti da se oplođena jajna ćelija po dolasku u matericu uzida, ugradi,
odnosno zakači za zid materice. (slika 1)
Slika 1
U suprotnom ako ne bi bilo tog kačenja ne bi bilo ni daljnjeg ra-

zvoja ljudskog zametka. Čovjek nastaje od ovog sićušnog tjelašca, koje
se zakači za zid materice, kako je Uzvišeni Stvoritelj i naveo na počeku
objave Kur’ana. Tvrditi ovo i vjerovati u ovo u 7. stoljeću je bez sumnje re-
volucionarno. Pa zamislimo, naprimjer, period od čak 500 godina poslije,
srednji vijek u Evropi, i da neko izađe u javnost sa ovom tvrdnjom da
se čovjek stvara od sićušne tvorbe koja se zakači u zidu materice. Nema
sumnje da bi završio na lomači, kao što su mnogi naučnici iz tog perioda
okončali svoj život na lomači ili vješalima zbog naučnih tvrdnji i otkrića.
Dakle, tek će u dvadesetom stoljeću nauka, prije svega embriologi-
ja, dokazati ovo što su Kur’an i Sunnet utvrdili još u sedmom stoljeću.
33
32 Kurjak A., Mladen M., Fetalni rast u Ginekologija i perinatologija II, Asim Kurjak
i suradnici, Varaždinske Toplice 1995.
33 Nauka koja se bavi proučavanjem zametka
24
SRCE - NAŠ DRUGI MOZAK
Prema konvencionalnim naučnicima zapadne civilizacije, srce je

samo ili uglavnom pumpa. No, za drevne narode kao i pjesnike i pisce,
srce je bilo i ostalo “kralj tijela”. Srce se oduvijek smatralo sjedištem lju-
bavi, emocija, (sa)osjećanja i intuicije. Stari Egipćani su npr. prilikom
balzamiranja tijela od svih unutrašnjih organa jedino srce ostavljali u
mumiji koju su spremali za duhovni put.
Kao što smo kazali, stav zvanične medicine jeste da je srce vitalni
organ čiji je zadatak da pumpa krv kroz cijelo tijelo te se tako putem krvi
do organa i tkiva prenosi kisik i hranjive materije za ishranu i funkcioni-
ranje organa, a od organa odnose materije koje su nepotrebne ili štetne.
Ovdje bi se sve završilo sa funkcijom srca, kako to medicina posmatra.34
No, da li je baš tako, pitanje je kojim se danas mnogi medicinski
stručnjaci bave. Da li je srce samo običan organ u tijelu čija je zadaća
da nas pumpajući krv održava u životu? Zar, zapravo, sreća nije spokoj
koji osjeća niko drugi do srce, a nesreća, opet, muka i jad koju ono trpi?
Nije li uistinu srce mjesto gdje brige odlažu svoj prtljag? Ko to podnosi
sjetu i dočekuje odrede tuge, ako ne srce?!
Postoje mnogobrojni kur’anski ajeti i hadisa Muhammeda, alej-
hi-s-selam,35 gdje se spominje srce i to uvijek kao centar ljudskog vjerova-
nja i emocija, centar od čijeg stanja zavisi stanje i aktivnost ostatka ljudskog
organizma. Evo nekoliko kur’anskih ajeta koji govore o ljudskom srcu:
- Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kada se Allah i

Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je još
34 Johnon L. R., Essential Medical Physiology, 1998.

35 Neka je Božiji mir na njega
25
davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato što je proteklo mnogo vreme-
na, postala nemilosrdna, i mnogi od njih su nevjernici.36
- Na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo
će onaj koji Allahu čista srca dođe spašen biti.37
- …a srca se doista, kad se Allah spomene, smiruju!38
- …ali oči nisu slijepe, već srca u grudima.39
I Poslanikovi, alejhi-s-selam, hadisi govore o srcu poput ajeta Ča-

snog Kur’ana:
- “Zaista, u svakom tijelu ima jedan dio (organ) koji, ako valja,
onda je cijelo tijelo dobro, a ako taj dio bude pokvaren, pokvari se cijelo
tijelo, a to je srce.”40
- “Doista Allah ne gleda u vaše likove niti u vaše imetke, nego
posmatra vaša srca i djela.”41
- “O Ti Koji prevrćeš srca, učvrsti moje srce u Svojoj vjeri.”42
Da li, zaista, Kur’an i hadis, kada spominju srce, ciljaju na ovu “pum-
pu”, koja pumpa krv kroz naš organizam, vrlo je kompleksno i delikatno
pitanje na koje postoje različiti odgovori velikih islamskih autoriteta.
Također, danas se pojavljuju naučnici s tvrdnjom da srce nije
samo pumpa, već da je ono naš “drugi mozak”. Primjerice, istraživači
instituta HearthMath proučavaju kako srce komunicira s drugim dije-
lovima tijela putem nervnih ćelija, hormona, pulsiranja i našeg elektro-
magnetnog polja. Tvrde da je otkriveno da srce ima svoj posebni mali
nervni sistem, tzv. srčani mozak, koji umrežuje 40.000 nervnih ćelija
koje su povezane s velikim mozgom u lobanji. To je dovelo do otkrića
dvosmjerne komunikacije između srca i mozga. (slika 2)
36 Kur’an, Al-Hadid: 16.

37 Kur’an, Eš-Šu’ara: 88-89.
38 Kur’an, Er-Ra’d: 28.
39 Kur’an, El-Hadždž: 46.
40 Buhari i Muslim
41 Sahihu-l-džami’
42 Muslim, Tirmizi
26
Slika 2
Ta složena nervna mreža moždanih ćelija dopušta srcu da djelu-

je, uči, pamti, donosi odluke i proizvodi osjećaje potpuno samostalno,
neovisno o velikom mozgu.
HeartMath istraživači su otkrili da srce zapravo mozgu šalje
ključne senzorne informacije, a ne obrnuto, što pobija sadašnje biološ-
ke okvire koji kažu da se ništa ne događa sve dok mozak to ne odredi.43
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća otkriveno je da, iako mo-
zak šalje “naredbe” srcu, srce ga ne sluša automatski, kao ostali organi
u tijelu. Ponekad čak reagira po nekoj svojoj unutrašnjoj logici. Osim
toga, istraživači izvještavaju kako se čini da srce šalje nazad poruke
mozgu koji ne samo da ih razumije, već im je i poslušan. To znači da
poruke srca utječu na ponašanje. Dalja istraživanja pokazala su kako se
utjecaji srca transformiraju u nervne impulse koji direktno utječu na
električnu aktivnost viših moždanih centara. To praktično znači da srce
utječe na to kako mislimo i kako se osjećamo.44
43 Childre D., Martin H.,Beech D., The Heart Math Solution, 1999. 56-71
44 Oschman J. L., Energy Medicine, The Scientific Basis, Elsivier, Edinburd 2016.
27
Neki od pacijenata kojima je transplantirano tuđe srce doživje-

li su duboke lične promjene povezane s osobnošću donatora. Supruga
jednog 41-godišnjaka koji je primio srce 19-godišnjaka, opisuje svog
supruga riječima: “On je ponovo dijete.”
Drugi 52-godišnji muškarac posramljuje svoju kćer slušanjem
preglasnog rock-and-rolla, nakon što je primio srce 17-godišnjaka. U
manjem broju takvi pacijenti ponekad mijenjaju sklonost prema hra-
ni, novim mirisima ili se počinju izražavati slično izražavanju donatora
srca, upotrebljavajući riječi koje ranije nisu koristili. Sve navedeno upu-
ćuje da srce čuva mnogo naših sjećanja.45
Naučnici tvrde da je srce centar naših emocija - emocionalne in-
teligencije, a za mozak koji prima sve vanjske podražaje, da je centar
logičke IQ inteligencije. A šta je to emocionalna inteligencija? Jedno-
stavno rečeno emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja
osjećaja, njihovog jasnog identificiranja, razumijevanja, sposobnost
kontroliranja osjećaja i korištenja za izražavanje misli. Samo po sebi
je razumljivo koliku ulogu osjećaji imaju u nošenju sa svakodnevnim
situacijama, komuniciranju s drugim osobama i najvažnije koliku oni
ulogu imaju u donošenju odluka. Emocionalno inteligentna osoba neće
se lahko zbuniti, rijetko žali za svojim odlukama ili postupcima i vrlo
dobro nosi se sa stresom. Ona prihvata izazove i ne slama se pod priti-
skom, samoograničavajuća je, ali ima visoko samopouzdanje i zna pre-
poznati svoje vrijednosti. Uglavnom je zdravija i više zadovoljna živo-
tom. Vrlo važna razlika od IQ-a, koji je definiran rođenjem, jest da se
EQ46 može razvijati i može se raditi na njegovom povećanju bez obzira
na godine. Danijel Goleman, psiholog i doktor Harvardskog univerzite-
ta, bazirajući svoje istraživanje na brojnim primjerima djece i odraslih
stavlja emocionalnu inteligenciju (EQ) iznad racionalne (IQ) u analizi
preduvjeta za uspjeh i sreću čovjeka u savremenom društvu. Kad radi-
mo nešto što je u skladu s našim osjećajima, otkucaji srca su ritmični
i ujednačeni te na taj način pomažu našem mentalnom sklopu, poseb-
no boljoj memoriji, kreativnosti i koncentraciji. Naprotiv, kad smo pod
45 Pearsall P., The Heart’s Code, 1998.

46 Koeficijent emocionalne inteligencije
28
emocionalnim stresom, srce emitira neuredni signal koji rezultira men-

talnom nesposobnošću, kao što su blokirana memorija i loša koncen-
tracija. To je razlog zbog kojeg teško kristaliziramo misli i ne pamtimo
informacije. Stoga, razvijanje tzv. srčane inteligencije može i te kako
pomoći našim mentalnim procesima.47
Trebamo li slijediti srce ili um?
Mnogi drevni narodi (Egipćani, Semiti i drugi) smatrali su da se

proces razmišljanja ne odvija u mozgu, već u srcu. Kur’an to isto na-
glašava, kada kaže: Kako oni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima
katanci!48 Međutim, savremeni čovjek, mada često koristi izraz “slušati
svoje srce”, čim je riječ o razmišljanju, prebacuje pažnju na um, mo-
zak ili glavu. Ali ipak, moramo priznati da nisu rijetke životne situacije
kada se pitamo trebamo li slijediti srce ili um? Ovo pitanje ne postavlja-
mo samo kad biramo životnog partnera. Ono nas muči i u svakodnev-
nom životu, pri donošenju naizgled nevažnih odluka, jednako kao i na
poslu. Koliko puta smo se upitali šta izabrati - potrošiti dragocjeno vri-
jeme s bliskim prijateljem jer to želimo ili posjetiti dalekog rođaka jer
to moramo? Hoćemo li izabrati bolje plaćeni ili zanimljiviji posao? Na
donošenje odluke zasigurno će utjecati mnogo faktora, od kojih neki
sežu čak do iskustva u ranom djetinjstvu. Kad prizovemo sposobnost
srca i uskladimo je s racionalnom logikom mozga, sposobnost izbora
prave odluke itekako je povećana. Uravnoteženje glave i srca siguran je
način unošenja više mira, radosti, sklada i ljubavi u naše živote - onoga
čemu svi težimo i što je dobro za sve nas.
Ovo je iznimno zanimljiva i važna tema koja će zasigurno u bu-
dućnosti zaokupljati pažnju mnogih naučnika i biti predmet ozbiljnih
ispitivanja pa se nadamo da će i ova naša promišljanja i propitivanja
o tome da li je srce samo pumpa koja pumpa krv ili je pak uloga srca
u našem tijelu mnogo suptilnija, veća i značajnija, biti inspiracija na
tom putu.
47 Goleman D., Emocionalna inteligencija, Nova knjiga, Podgorica 2014. 234-240.

48 Kur’an, Muhammed: 24.
29
PAPILARNE LINIJE - LIČNI IDENTITET
U Kur’anu se nalazi ajet sljedećeg sadržaja: Zar čovjek misli da kosti nje-
gove nećemo sakupiti? Hoćemo, Mi možemo stvoriti jagodice prsta njegovih po-
novo, ali čovjek hoće dokle god je živ da griješi, pa pita kad će Smak svijeta biti.49
Islamski učenjaci su kazali da se u ovom ajetu skreće pažnja ljudima
na Allahovu svemoć i da je On moćan, ne samo da sakupi kosti ljudske
i time ponovo formira ljudsko tijelo radi polaganja računa na Sudnjem
danu, u što mnogi ljudi sumnjaju, već Allah objašnjava da je to Njemu
lahko uraditi s obzirom da će On i jagodice prstiju ponovo stvoriti, upra-
vo onakve kakve su bile, što je mnogo teže, kompliciranije i detaljnije.
Međutim, moramo se zapitati, zašto nam Allah navodi kao primjer ja-
godice prstiju, a ne neki drugi dio našeg tijela! Vrlo je interesantno da Allah na-
vodi baš taj sićušni dio tijela kao primjer Svoje moći ponovnog stvaranja ljudi.
Možda bi mnogi pomislili da je logičnije navesti lice, kao predmet raspozna-
vanja ljudi, ili neki drugi dio tijela. No, Allah Uzvišeni navodi upravo jagodice
prstiju, jer na jagodicama postoji nešto što je jako interesantno za nas. (slika 3)
Slika 3
49 Kur’an, El-Kijame: 3-5.
30
Ovo, na što je Kur’an ukazivao sa jagodicama prstiju prije više

od četrnaest stoljeća, nauci je pošlo za rukom da otkrije tek mnogo
stoljeća kasnije. Naime, bez obzira na dugu tradiciju otisaka sa vrhova
ljudskih prstiju, prve naučne temelje u raspoznavanju otisaka prstiju
imamo mnogo stoljeća kasnije. Anatomi Nehemaih Grew i Marcello
Malpighi su bili među prvima koji su opisali građu i svojstva papilarnih
linija na dlanovima u 17. stoljeću. Tek nakon nešto više od 100 godina
Ivan Evangelisa Purkinije je prvi sastavio skicu otiska prsta i klasificirao
uzorke šara koji se javljaju na prstima. Klasificirao ih je u devet grupa.
Također, važno je ovdje spomenuti Sir Wiliama Herschela, koji je u In-
diji 1860. godine počeo uzimati otiske prstiju na potvrdama prilikom
isplate penzija, kao i Henrya Fauldsa, škotskog doktora koji je publici-
rao prvi naučni rad u časopisu Nature 1880. godine. On je u praksi po-
tvrdio kako se tragovi otisaka prstiju nađeni na nekom mjestu zločina
mogu upotrijebiti za identificiranje počinitelja. Godine 1903. New York
State Prision je počeo koristiti otisak prsta kao sredstvo za identifici-
ranje zatvorenika, a od 1905. koristi ga i američka vojska. FBI osniva
1924. godine odjel za prepoznavanje otisaka prstiju.
Danas postoji jedinstvena baza podataka AFIS - Automated fin-
gerprint identification system - Moderni računarski sistem za automat-
sku obradu otisaka prstiju, papilarnih linija i dlanova. Koristi savreme-
ne metode za identifikaciju koja se temelji na otiscima prstiju.50
Otisci prstiju omogućavaju nedvojbeno i naučno utemeljeno pre-
poznavanje osoba zbog sljedećih karakteristika:
- Individualnost - ne postoje dva čovjeka na svijetu s identičnim
otiscima papilarnih linija prstiju, čak ni jednojajčani blizanci
- Trajnost - oblik papilarnih linija u čovjeka je trajan od rođenja
do raspada kože,
- Stalnost - dermatoglifi imaju stalan oblik koji nije nasljedan, a
samo se traumatološkim oštećenima mogu trajno promijeniti.
Papilarne linije imaju odnosno stvaraju crteže i šare različitih
oblika. Šare nastaju već kada se u utrobi majke nalazimo kao zametak i
50 Tkalčić A., Daktiloskopija, Undergraduate thesis / Završni rad - Sveučilište u Za-

grebu, Fakultet organizacije i informatike, 2018.
31
one se ne mijenjaju do smrti. Rastom i razvojem organizma povećavaju

se papilarne linije no, svejedno, oblici i šare se ne mijenjaju. Oblici šara
se ne mijenjaju niti nakon površinskih ozljeda kože. Do promjene može
doći samo nakon što se povrijedi unutarnji sloj kože ili u slučaju neke
teške bolesti. Vrlo često dolazi do zabune jer ljudi smatraju kako su svi
crteži prstiju isti, a zapravo se razlikuju u malim, sitnim detaljima koji
ih čine potpuno različitim. Matematičkim putem se došlo do spozna-
je kako je vjerojatnost pojavljivanja identičnog crteža papilarnih linija
1:64 milijarde, drugim riječima praktično nemoguće. Otisak prsta je,
ustvari, uzorak izbočina i udubljenja na površini jagodice prsta.51 Na-
staje sakupljanjem mrtvih, otvrdnulih stanica, koje se neprekidno u slo-
jevima ljušte s površine prsta. Oblik i formacija zavise o početnim uvje-
tima razvoja embrija, te se vjeruje da su jedinstveni kod svake osobe i
svakog prsta. Razlikujemo četiri osnovna oblika papilarnih linija: oblik
luka, oblik petlje s otvorom prema palcu - radijalna petlja, oblik petlje
s otvorom prema malom prstu - ulnarna petlja i oblik kruga ili vrtloga.
Otkrivanje, potvrđivanje odnosno negiranje ljudskog identiteta,
našlo je svoju praktičnu primjenu u mnogim oblastima ljudskog živo-
ta, a prije svega u kriminalistici. Stoga se vremenom razvila posebna
disciplina u okviru kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem
papilarnih linija, formiranih u raznim oblicima na jagodicama i član-
cima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju identifikacije, dokazivanja
identiteta, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja krivičnih djela na te-
melju ostavljenih tragova papilarnih linija koja je nazvana daktilosko-
pija. Daktiloskopija je sigurna, jednostavna i najraširenija metoda za
utvrđivanje identiteta. Naziv je nastao od dvije riječi - grčke: dactilo
- prst i latinske: scopein - gledati, što bi u grubom prijevodu značilo
gledati, posmatrati prst.52
Prisjetimo li se samo da danas na planeti živi preko sedam mili-
jardi ljudi, s tim da ne postoje dva čovjeka s istim papilarnim linijama,
51 Kolar-Gregorić T., Salamunović V., Vlainić M., Obrada latentnih tragova papilar-
nih linija na mokrim i vlažnim glatkim neprozirnim podlogama. Policija i sigurnost,
2001.
52 Champod C., Lennard C., Margot P., Stoilović, Fingerprints and other ridge skin
impressions, CRC Press, Boton Raton, 2004.
32
štaviše, ono što je impresivnije, ne postoje ni dva prsta sa istim papilar-

nim linijama. Jagodice prstiju vjerno svjedoče o identitetu osobe bez
ikakve konfuzije.
Otisci prstiju su pokazatelj Allahove veličine i savršenstva u obli-
kovanju tih linija na malim površinama, kao što su jagodice prstiju.
Njihovo ponovno oblikovanje na Dan ponovnog oživljenja još je jedan
znak Allahove svemoći i potvrda potpunog stvaranja ljudskog identite-
ta na Sudnjem danu, čak do nivoa jagodica prstiju.53
53 Graevenitz G., Introduction to Fingerprinttechnology, A&S International under

“Sensingn Fingerprints”, Volume 53, Taipei, 2003.
33
KOŽA - ORGAN BOLA
U Kur’anu su spomenuti mnogobrojni prizori života na budu-

ćem svijetu, pa tako i prizori kažnjavanja u Džehennemu onih koji nisu
vjerovali u Allaha. Posebno je znakovit jedan prizor i opis kažnjavanja
nevjernika u džehenemskoj vatri, sadržan u ajetu: One koji ne vjeruju
u dokaze Naše, Mi ćemo sigurno u vatru ubaciti, kada im se kože ispeku
mi ćemo ih zamijeniti drugim kožama da osjete pravu patnju a Allah je,
zaista, Silan i Mudar!54
U spomenutom ajetu vidimo da Allah, dž.š., bol i patnju povezu-
je s kožom, odnosno njenim oštećenjem u džehenemskoj vatri. Stoga
ćemo nešto kazati o te dvije kategorije i međusobnom odnosu kože i
bola.
Bol
Bol je neugodan, subjektivan osjećaj koji prati šteta ili bliska šteta
tkiva. Nocicepcija55 se odnosi na sistem koji prenosi signale štete i bola
iz tkiva. Svi nociceptori, receptori koji reagiraju na bolne podražaje, su
ustvari slobodni nervni završeci čija su ćelijska tijela u kičmenoj mož-
dini. Nociceptori mogu uočiti mehaničke, toplotne i hemijske stimulu-
se a nalaze se na koži i unutrašnjim površinama kao što je pokosnica ili
zglobne površine. Dublje unutrašnje površine oskudno su snabdjevene
receptorima bola i dovode do osjećaja hroničnog bola ako dođe do štete
tkiva u ovim područjima.
54 Kur’an, En-Nisa’: 56
55 Bolni podražaj iz osjetnog receptora
34
Koža
Koža je najveći i jedan od najvažnijih tjelesnih organa pa je zbog

toga neophodno da se održava integritet kože kako bi se u svakom tre-
nutku održavale normalne funkcije tijela.
Ona je organ koji ima zaštitnu, osjetnu i regulatornu funkciju.
Površina kože u odraslog čovjeka prosječne visine iznosi 1,7m2, a težina
oko 18% ukupne težine tijela.56
Koža prima raznovrsne podražaje, koji izazivaju najmanje četiri vrste
osjeta: osjete dodira, topline i hladnoće, te boli. Receptori za te osjete su ra-
zličiti nervni završeci, kojih u koži ima nekoliko miliona, vrlo neravnomjer-
no raspoređenih. Mogu da se slobodno završavaju u koži ili formiraju speci-
jalizirana tjelašca koja služe kao receptori za pojedine draži. Poznata tjelašca
su: Merkelovo, Ruffinijevo, Paccinijevo i Meissnerovo. (slika 4)
Slika 4
Bol, taj složeni doživljaj koji uključuje brojne komponente, nasta-

je kod svake vrste podražaja slobodnih nervnih završetaka ili formira-
nih tjelašaca, kad pređe izvjesnu granicu intenziteta.
56 Collier M., Minimising pain and medical adhesive related skin injuries in vulnera-
ble patients, Review Br J Nurs. 2019. 8;28(15): S26-S32.
35
Mnoga su istraživanja pokušala otkriti kako osjet dodira djeluje

pa se pokazalo da svaki živčani završetak ima vlastito receptivno polje
- područje kože koje se podražuje kako bi se djelovalo na taj živac. Re-
ceptorska polja razlikuju se u stepenu osjetljivosti i ovise o koncentraci-
ji nervnih završetaka u različitim dijelovima kože. Obavijesti o dodiru
putuju od osjetnih završetaka, preko nervnih vlakana naših nerava, do
centralnog nervnog sistema.
Također, u koži postoje dvije vrste termičkih receptora: za toplo
i za hladno. Receptori za hladno su smješteni bliže površini a za to-
plo nešto dublje u koži. Receptori za toplo se aktiviraju pri povećanju
temperature kože, kada kožna temperatura postane veća od 30°C - po-
sebno djeluju pri temperaturi od 39-40°C, a za hladno pri smanjenju
temperature, kada je temperatura kože manja od normalne - 36°C. No,
ako u isto vrijeme podražimo i tople i hladne receptore, osjetit ćemo
samo toplinu. Ukoliko se temperatura kože povisi iznad 44°C ili snizi
ispod 17°C aktiviraju se receptori za bol.57
Opekotina
Opekotina je vrsta oštećenja kože ili potkožnih tkiva izazvana

toplotom, električnom strujom, hemijskim tvarima, trenjem ili radija-
cijom. Opekotine koje zahvataju samo površinski dio kože nazivamo
površinskim opekotinama ili opekotinama prvog stepena. U slučaju da
oštećenje prodre u donje slojeve kože, radi se o opekotini drugog stepe-
na, dok opekotine trećeg stepena zahvataju sve slojeve kože. Opekotine
koje prodru toliko duboko da osim kože zahvate i potkožna tkiva, mi-
šiće i kosti, definiramo kao opekotine četvrtog stepena. Karakteriziraju
se ugljenisanim tkivima a koža je blijedosiva ili tamnosmeđa, suha i
neosjetljiva na bol - anestetična.
Funkcije kože koje se gube prilikom opekotina su gubitak osjeta do-
dira, nemogućnost zadržavanja vode u tijelu kao posljedica isparavanja,
57 Kolarsick P. A. J., Kolarsick M. Goodwin C., Anatomy and Physiology of the Skin
in Journal of the Dermatology Nurses’ Association: July-August 2011 - Volume 3 -
Issue 4 - p 03-13
36
te nemogućnost reguliranja tjelesne temperature. Na temperaturi većoj

od 44°C, bjelančevine gube svoj trodimenzionalni oblik - denaturiranje i
započinju razgradnju, što rezultira oštećenjem stanica i tkiva.
Bol od opekotina započinje odmah nakon opekotine i može trajati
kroz čitav tok liječenja, a može pratiti i pacijente s dubokim opekotinama
u fazi stvaranja ožiljka. Bol od opekotina dugo vremena tjera pacijente na
tjeskobu, što ozbiljno smanjuje kvalitet njihovog života. Također, važno
je istaći da opekotine vrlo često uzrokuju jak emotivni i psihološki stres.58
Izgled i karakteristike opekotine uveliko ovise od dubine zahvaćenog
tkiva. Opekotine prvog stepena uzrokuju bol koja traje dva do tri dana. Kod
opekotina koje zahvataju sve slojeve kože - trećeg stepena pacijent često pot-
puno izgubi osjet na dodir ili ubod. Drugim riječima uništavanjem svih slo-
jeva kože kod opekotina, mi ne bismo više bili u stanju osjetiti bol.59 (slika 5)
Slika 5
58 Yang C. L., Wei Z. R., Advances in the research of burn pain in Zhonghua Shao
Shang Za Zhi. 2017 Jan 20; 33(1): 61-64.
59 Ptacek J., Patterson D. R., Doctor J., Describing and predicting the nature of pro-
cedural pain after thermal injuries: implications for research in J Burn Care Rehabil.
Jul-Aug 2000; 21(4): 318-26.
37
Veoma interesantno djeluje kur’anski navod da će kože, nakon što

izgore, biti ponovo stvorene i to kako bi bol i patnja bili trajni, nepre-
kidni, stalni. Također, postoji predaja u kojoj se spominje da su Muaz
ibn Džebel i hazreti Omer60 čuli od Poslanika, alejhi-s-selam, da će kože
stanovnika Džehennema u jednom satu biti promijenjene po stotinu
puta. Allah, dž.š., nije rekao “...kad im se kože opeku”, jer opekotina
može biti djelimična, nego je rekao: ...kad im se kože ispeku, dakle sa-
svim izgore i zaprijeti gubitak osjećaja boli, tek tada novoformirana i
funkcionalna koža zamjenjuje staru. Time je omogućeno da nervni za-
vršeci zaduženi za osjećaje boli i toplote ponovo obavljaju svoju funk-
ciju tako da stanovnik Džehennema kuša kaznu iznova, bez prekida.61
60 Tefsir Ibn Kesir, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, 2002., str. 286
61 URL:httpr://www.healthline.com/health/burns
38
LET U VISINU - TJESKOBA U GRUDIMA
Priču o letu u visinu započet ćemo kur’anskim ajetom u kojem

se krije svojevrsna aluzija na naučnu nadnaravnost Kur’ana a koji glasi:
Koga Allah htjedne uputiti na Pravi put, otvorit će mu srce za islam.
A onome koga Allah htjedne ostaviti u zabludi On srce njegovo stegne i
tegobnim učini kao kada čini napor da na nebo uzleti.62
Naime, iako je ovaj ajet objavljen u vrijeme u kojem apsolutno nisu
bile poznate činjenice da se čovjek može uspinjati u nebeske visine niti da
to uspinjanje sa sobom nosi određene tegobe, čitajući ga pažljivo, može
se zaključiti da Kur’an implicitno ukazuje na te dvije stvari, još u sedmom
stoljeću, kada kaže: ... kao kada čini napor da na nebo uzleti. Dakle, ovdje
je jako važno primijetiti dvije činjenice u navedenom ajetu:
- Mogućnost uspinjanja čovjeka na nebesa - stoljećima nakon
objavljivanja ovoga ajeta niko nije mogao ni zamisliti da će doći vrije-
me čovjekovog leta u nebeske visine. Spomenuta mogućnost ostvarena
je putem balona, različitih jedrilica, mlaznih aviona, svemirskih raketa
i drugih letjelica.
- Tjeskoba u prsima onoga koji se uspinje na nebesa, što se manife-
stira teškim disanjem, poremećajem rada srca i cirkulacije krvi. Tjeskoba
u prsima povećava se shodno povećavanju uspinjanja u nebesa sve dok ne
dođe do vrhunca tjeskobe zbog nedostatka kiseonika i tada nastaje šok, koji
se sigurno završava smrću, ako niste opremljeni specijalnom opremom.
S obzirom da je jako važno naglasiti vremensku distancu između
vremena objave Kur’ana i prvih pokušaja čovjeka da se vine u nebeske
visine, nešto ćemo reći o tome kada je ustvari i nastupio početak razvo-
ja zrakoplovstva i zrakoplovne medicine.
62 Kur’an, El-En’am: 125
39
Historijat razvoja zrakoplovstva i zrakoplovne medicine
Nakon starih legendi o ljudskom letu, kao što je legenda o Ikaru,

pojavljuju se realnije tvrdnje o letovima ljudi na kratkim rastojanjima,
kao što su letovi s krilima (Abbas Ibn Firnas u 9. stoljeću, Eilmer od
Malmesburyja u 11. stoljeću) i sa napuhanom pasarolom (Bartolomeu
Lourenço de Gusmão, u 18. stoljeću).
Začeci zrakoplovne medicine su u 18. stoljeću s prvim fizio-
loškim studijama ljekara baloniste, Jean-François Pilâtre de Roziera
(1754-1785), iz Metza, prvog čovjeka na svijetu koji je 15. oktobra 1783.
godine poletio balonom ispunjenim toplim zrakom. Tokom 1784. godi-
ne, godinu dana nakon prvog leta balona, napravljena je i prva studija
visinskog sastava atmosfere uz pomoć balona.
Prvu sveobuhvatnu studiju utjecaja letenja na zdravlje proveo je
francuski liječnik Paul Berta, koji je objavio svoja istraživanja 1878. go-
dine pod naslovom La pression barometrique, o utjecaju promjene pri-
tiska zraka na ljude koja se dešava s porastom visine.
Uspio je dokazati odnos zraka, gasova, pritiska vodene pare, krvi i
problema pri letenju, što je temelj zrakoplovne medicine. Godine 1894.
bečki fiziolog Herman fon Šreter dizajnirao je masku za kisik s kojom
je meteorolog Artur Berson postavio rekord i dostigao visinu od 9.150
metara leteći u balonu. Prvo polijetanje aviona desilo se 17. decemba-
ra 1903. Tokom 1919. godine otvorena je i prva škola za zrakoplovnu
medicinu.
U SAD-u, SSSR-u, Engleskoj, Nemačkoj i mnogim drugim ze-
mljama 1934. godine počinju prva proučavanja utjecaja visokih napre-
zanja u toku letenja na organizam pilota. Istraživanja koja će dovesti do
optimalnih uvjeta u odnosima čovjek - avion - sredina nastojala su osi-
gurati povoljno jedinstvo između pilota i aviona, izrade i razvoja prvog
hermetičkog (visinskog) odijela, a nešto kasnije i prvog anti-G odijela
i druge zaštitne opreme. Prva medicinska istraživanja u oblasti svemir-
ske medicine počinju 1960. godine.63
63 Anderoson W. R., Space Medicine, The Cosmic Compendium 2015.
40
Atmosferski uvjeti u nebeskim visinama
Organizam čovjeka fiziološki je prilagođen da bude uspješan u

funkcioniranju do oko 3.000 metara iznad nivoa mora, odnosno to je
područje zona fiziološke efikasnosti. Izvan tog područja, kompenza-
cijski mehanizmi organizma se neće moći suprotstaviti stresogenim
utjecajima visine. A atmosfera u kojoj se obavlja letenje jako je nego-
stoljubiva za organizam čovjeka i može proizvesti negativan utjecaj na
organizam čovjeka. Atmosferski pritisak direktna je posljedica težine
zraka. To znači da se pritisak zraka razlikuje s mjestom i vremenom jer
se količina (i težina) zraka iznad zemlje isto tako razlikuju.
Atmosferski pritisak se smanjuje za približno 50% na visini od
oko 5.000 metara. Prosječni atmosferski pritisak izmjeren na nivou
mora iznosi oko 101,3 kPa, na 9.000 m 30,1 kPa, a na 15.000 m samo
11,6 kPa. Letenje se obavlja na visinama u prosjeku od 9.100-18.300
metara, tj. pri sniženom barometarskom pritisku.64
Istovremeno s promjenom atmosferskog pritiska mijenja se i par-
cijalni pritisak kiseonika koji predstavlja udio kiseonika u smjesi gaso-
va koji čine zrak: na nivou mora iznosi 21,2 kPa, na 9.000 m 6,3 kPa, a
na 15.000 metara svega 2,4 kPa.
Po ovom principu očekuje se i da proporcionalno pada parcijalni
pritisak kisika u alveolarnom zraku, tj. u zraku koji smo udahnuli i koji
je dospio u najsitnije dijelove plućnog tkiva, u alveole. To se i događa
na manjim visinama zbog povećane ventilacije pluća. Međutim, na ve-
ćim visinama, vodena para i ugljen-dioksid se konstantno odstranjuju iz
krvi u alveole preko izdahnutog zraka, dovodeći do još većeg razrjeđe-
nja kisika u plućima, tako da na 9.000 metara visine parcijalni pritisak
kisika iznosi 6,3 kPa u atmosferi, a 2,8 kPa u alveolama. To u odnosu na
13,9 kPa, koliki je pritisak kisika u alveolama na nivou mora, predstav-
lja drastično smanjenje. Količina kisika i ugljen-dioksida koja se raz-
mjenjuje difuzijom preko alveolo-kapilarne membrane u plućima zavisi
prije svega od razlike parcijalnog pritiska kisika i ugljičnog dioksida u
64 Guyton A. C., Fiziologija letenja, putovanja u svemir i ronjenja u Medicinska fizi-

ologija, Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1987.
41
alveolarnom zraku i njihovog parcijalnog pritiska u venskom dijelu ka-

pilara. Zbog toga, prilično manja količina kiseonika difunduje u krvotok
i biva prenesena do ćelija. Rezultat je nedostatak kiseonika u ćelijama
organizma, tj. nastaje hipoksija sa svim pratećim posljedicama koje ona
izaziva u organizmu.65
Tijelo na takve izazove odgovara s više ili manje uspjeha. Zbog
smanjene količine kisika prilikom udisaja, disanje postaje češće. Da bi
se snabdijevanje tkiva i ćelija kiseonikom održalo na približno istom ni-
vou, plućna ventilacija (brzina udaha i izdaha) mora se povećati i tako
kompenzira smanjenje parcijalnog pritiska kisika. Zbog toga prva jasno
uočljiva fiziološka adaptacija pri boravku na većim nadmorskim visina-
ma je povećanje frekvencije disanja, tj. brže dišemo. Krvne žile u plućima
se sužavaju kako bi porastao krvni pritisak, te kako bi krv mogla dopri-
jeti u dio pluća koji u normalnim okolnostima ne koristimo. Također,
među prvim mehanizmima pomoću kojih se organizam adaptira na veće
nadmorske visine jeste promjena minutnog volumena srca. Srce počinje
kucati brže, brže je kolanje krvi, te se i na taj način pokušava neutralizirati
manjak kisika. Ti fiziološki postupci daju zadovoljavajuće rezultate do
određene granice. Zona smrti nastupa na oko 8.000 metara.
Iz ovih razloga ljudi su prinuđeni nositi kisik sa sobom pri us-
pinjanju na određene visine. Međutim, i to pomaže samo do određe-
ne granice. Najniži atmosferski pritisak, pri kome je moguće održavati
normalnu koncentraciju kiseonika u plućima udišući čisti kiseonik, je
na 10.400 metara pod uvjetom da čovjek sjedi i ne mrda. To je visina na
kojoj obično lete putnički avioni! Kod 11.500 metara, čovjeku već treba
čisti kiseonik pod pritiskom. Između 12.200 i 13.700 metara visine plu-
ćima je nemoguće osigurati dovoljnu količinu kiseonika bez mijenjanja
atmosferskog pritiska pa tu čovjek gubi svijest! Iznad 18.900 metara krv
“vrije” već na temperaturi čovječijeg tijela. Preživljavanje ovdje omogu-
ćava jedino specijalna nepropustljiva odjeća ili kabina pod pritiskom s
vlastitom rezervom kiseonika.
U ranim danima zrakoplovstva, karakterističnim po avionima sa
nehermetiziranim ili, čak, otvorenim kabinama, prethodno navedeno
65 Missoni E., Zrakoplovna medicina, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2003.
42
u vezi udjela kisika u zraku bio je glavni problem za pilote i njhove

putnike. Danas su kabine savremenih aviona hermetički zatvorene
pa su i promjene pritiska zraka minimalne zahvaljujući automatizi-
ranim sistemima za klimatizaciju i presurizaciju unutrašnjosti avi-
onske školjke. Osnovu ovih sistema čine, s jedne strane kompresori,
koji, prilikom penjanja aviona, “napuhavaju” njegov oklop, ubacujući
u kabinu dodatne količine zraka - i s druge strane posebni ventili koji
višak tog zraka ispuštaju u okolnu atmosferu ukoliko diferencijalni
pritisak (razlika zračnih pritisaka unutar i izvan aviona) zaprijeti da
ošteti konstrukciju avionske oplate. U većini slučajeva, sistem za kli-
matizaciju i presurizaciju garantira putnicima udoban let i stabilnu
vještačku klimu unutar aviona. No, ponekad su neprijatne promjene
zračnog pritiska neizbježne čak i u najboljim i najmodernijim avio-
nima. Tome može biti uzrok potreba za rapidnom promjenom visine
leta (naročito u snižavanju), kada uređaji nemaju vremena da blago i
neprimjetno interveniraju - ili, možda, mala neispravnost nekog sklo-
pa u sistemu za presurizaciju.
Visinsko odijelo sa zaštitnom kacigom osigurava disanje pilotu na

velikim visinama
U normalnim uvjetima leta, kabina zrakoplova se hermetizira već

na visini od 2.700-3.000m. Pritisak u kabini se uglavnom održava na
nivou od 500 mmHg, što odgovara visini od 2.500 metara. Ovu visinu
nazivamo kabinskom visinom.
Moderni vojni avioni na mlazni pogon konstruisani su drukči-
je. Kabina im nije pod pritiskom, to bi im jako ograničilo manevarske
sposobnosti. Zato piloti nose tijesno priljubljene maske, udišući smjesu
čistog kiseonika i zraka. Mješavina se automatski prilagođava visini i
pilot tako uvijek dobija dovoljnu količinu kiseonika, ali ne preveliku -
da se njome ne bi otrovao.66
66 Davis J. R., Johnson R., Stepanek J., Fogarty A. J., Fundamentals of aerospace me-
dicine: Fourth edition, Mayo clinic 2011.
43
Drugi, negativni utjecaji leta u visinu
Nije samo promjena atmosferskog pritiska i parcijalnog pritiska

kiseonika ta koja otežava uspinjanje u nebeske visine. Postoje još neki
mehanizmi koji let u visine čini tegobnim. Naime, tokom uspona na vi-
sinu, avioni (a posebno svemirski brodovi) kreću se velikom brzinom što
dovodi do velikog “g” opterećenja na organizam. U vertikalnom usponu,
uvećanje “g” ubrzanja dovodi do poremećaja isporuke arterijske krvi u
mozak uz istovremeni porast pritiska u venama stopala i do pet puta.
Zbog elastičnosti vena dolazi do njihovog širenja i preraspodjele veće
količine krvi iz gornjih ka donjim dijelovima tijela. Kako srce ne može
izbaciti krv, koja se u njega ne vraća, nastaje gubitak kiseonika u krvi
koja ide prema tkivima i organima, a najprije se to reflektira na mozak.
I na kraju, da spomenemo i barotraumu, kao opasnost koja tako-
đer prijeti da naruši zdravlje čovjeka kada se nađe na određenim visina-
ma. To je povreda šupljih organa i tkiva, uzrokovana razlikom pritiska
između gasom ispunjenih prostora u tijelu i zračnog prostora oko tijela,
u toku uspona ili silaska u tom prostoru.
Do oštećenja u organima ispunjenim zrakom dolazi jer sa pro-
mjenom pritiska u prostoru oko tijela nastaju i promjene pritiska gasova
u unutrašnjim šupljinama tijela. Sa visinom pada pritisak u atmosferi,
a raste zapremina gasa u zatvorenoj šupljini, što može dovesti do nje-
nog pucanja. Isto se dešava i sa gasom zarobljenim u šupljim organima
tijela, ukoliko iz njih kroz tjelesne otvore ne izađe višak gasa. Organi ili
tkiva kod kojih nastaju lakša ili teža barotraumatska oštećenja su sred-
nje uho, paranazalni sinusi i pluća.67
Kada se sumiraju svi ovi nepovoljni faktori koji se pojavljuju na
određenim visinama, kao što je pad atmosferskog pritiska i parcijalnog
pritiska kiseonika, povećanje “g” ubrzanja, te barotrauma, postaje nam
jasniji istiniti kur’anski navod tegobnog stanja onoga koji hoće da na
nebo uzleti.
Vidimo da su, tek nakon što je čovjek uspio da “poleti”, istraži-
vanja u medicini, fizici i drugim naukama konstatirala da što se čovjek
67 Anderoson W. R., Space Medicine, The Cosmic Compendium 2015.
44
više penje u visine to se sve više smanjuje parcijalni pritisak kiseonika

u zraku, što izaziva žestoku tegobu u prsima i poteškoće pri disanju. Što
se ide dalje u visinu, pritisak je sve manji i krajnji rezultat je gušenje
- nemali broj pionira među pilotima i astronautima doživio je guše-
nje. Stoga su danas prinuđeni nositi kiseonik i odijela koja ih čuvaju
od spomenutog utjecaja smanjenja parcijalnog pritiska kiseonika, do
kojeg dolazi penjanjem u visinu. Svi ovi problemi oko gubljenja pritiska
kiseonika kao i gasovi koji se oslobađaju loše utječu na sve organe kod
čovjeka. Dolazi do slabljenja cirkulacije krvi, neki od krvnih sudova
počinju pucati također i šuplji organi te bubne opne. Ovo stanje koje je
užasno i mučno za čovjeka, Allah, dž.š., poredi sa stanjem onoga koji
ne želi čuti Kur’an niti njegove upute, tj. sa stanjem onoga koji ne želi
islam: A onome koga Allah htjedne ostaviti u zabludi On srce njegovo
stegne i tegobnim učini kao kada čini napor da na nebo uzleti.
45
ČELO - MJESTO LJUDSKOG KARAKTERA
Za kraj ovog poglavlja navest ćemo sljedeći ajet: Ne valja tako!

Ako se ne okani dohvatit ćemo ga za kiku (čelo), kiku lažnu i grešnu.68
Prema stručnjacima za arapski jezik kao i komentatorima Kur’ana
časnog riječ en-nasije - kika, spomenuta u navedenom ajetu odnosi se
na prednji dio glave u predjelu čela koji je opisan kao “lažljiv i grešan”.
Dakle, lažljiv u riječima i grešan u djelima.69 Znamo da čovjek ima spo-
sobnost vladanja svojim postupcima, da odabire ispravno ili pogrešno,
kada su u pitanju i riječi i djela. On može lagati, ali i govoriti istinu,
raditi ispravno, ali i ono što je pogrešno, kršiti ili poštovati određene
moralne norme. Kako se dâ razumjeti iz teksta ajeta, ta sloboda čovje-
kova izbora odvija se putem ovog prednjeg dijela glave, jer Uzvišeni
Allah kaže: ... dohvatit ćemo ga za kiku, tj. čelo, lažljivo i grešno. Također
je zanimljivo primijetiti da ljudi upravo tim prednjim dijelom glave,
čelom, čine sedždu, tj. padaju na tlo.
Dok Kur’an ovo spominje u sedmom stoljeću, savremena neuroa-
natomska istraživanja počinju naslućivati takvo nešto tek u dvadesetom
stoljeću, tj. da se u kori velikog mozga, u području čela, nalaze regulaci-
oni centri koji upravljaju ljudskim pokretima, dobrovoljnim radnjama,
odabirom i izgovorom riječi.
Funkcija i disfunkcija čeonog režnja mozga
Fokus našeg interesiranja je, dakle, na čeonom ili frontalnom re-

žnju mozga. Frontalni režanj zadužen je za skup kognitivnih (spoznajnih)
68 Kur’an, Al-’Alaq: 15-16.

69 Tefsir Ibn Kesir, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, 2002.
46
vještina odgovornih za planiranje, započinjanje, izvršenje i kontrolira-

nje kompleksnih ciljanih radnji. (slika 6)
Slika 6
Mozak u predjelu čela, tj. “kike”, je mjesto gdje je smješten centar

za usmjeravanje pogleda u odabrani i označeni pravac. Taj centar igra
vitalnu ulogu u administrativnom upravljanju i to putem u njemu pohra-
njenih informacija i iskustava, nakon što ih analizira i pohrani u centar
razmišljanja i razuma. Relevantni udžbenici anatomije mozga navode da
prefrontalni korteks ili kora velikog mozga u području čela, ima ulogu
u rasuđivanju, apstraktnom mišljenju, planiranju, socijalnom ponaša-
nju, motivaciji i slično. Lezije ovog područja dovode do pada moralnih i
47
socijalnih normi ponašanja, opće nezainteresiranosti, intelektualne dete-

rioracije, tj. rastrojstva ličnosti i potpunog mentalnog propadanja.70
Čeoni režnjevi mozga čovjeka zauzimaju otprilike trećinu mož-
dane kore. Postoje najmanje četiri zasebna područja u frontalnim re-
žnjevima s odgovarajućim, pridodatim funkcijama: primarni motorni
korteks - motorna area u precentralnoj moždanoj vijuzi, smješten naj-
više pozadi, te orbitalno, medijalno i lateralno područje, podijeljeno na
inferolateralno i dorzolateralno.
U dorzolateralom području smještena su čeona polja za očne
pokrete, koja upravljaju istražujućim i orijentirajućim usmjeravanjem
pogleda prema zanimljivom objektu. Inferolateralno područje - area
Broca, čeono je središte jezične mreže, specijalizirano za artikulatorne,
sintaktičke i gramatičke aspekte jezika. Medijalno frontalno područje
odgovorno je za svijest i motivaciju. Orbitalno frontalno područje po-
maže u oblikovanju socijalnog ponašanja.
Bolesnici s oštećenjima frontalnog režnja ponekad postanu abu-
lični - bezvoljni, apatični, bez volje za ikakvu akciju, primjetno uspo-
renog odgovora. Bolesnici s oštećenjima u području orbitalnog fron-
talnog područja mogu postati emocionalno labilni i neosjetljivi na
posljedice njihovih akcija. Mogu biti i promijenjeni u smislu euforije,
šaljivosti, vulgarnosti, neosjetljivi na socijalne nijanse. Obostrano akut-
no oštećenje ovog prefrontalnog područja može kod bolesnika izazvati
napornu brbljivost, nemir i socijalnu disfunkciju. Starenjem, a posebno
kod raznih oblika demencije, degeneracija frontalnih režnjeva dovodi
do disinhibicije i neprimjerenog ponašanja. Oštećenja Brocinog, infe-
rolateralnog područja izaziva motoričku afaziju - slabije učenje i izraža-
vanje. Lezije dorzolateralnog frontalnog područja mogu smanjiti mo-
gućnost zadržavanja informacije i njezinu obradu u realnom vremenu.
Vjerovatno prvi dobro dokumentirani opis selektivnog oštećenja
čeonog režnja u čovjeka bio je slučaj Pineas Gagea, predradnika u iz-
gradnji bostonske željeznice kojeg je 1868. godine opisao Harlow. Prili-
kom eksplozije, željezna šipka prošla mu je kroz čeone režnjeve mozga.
70 Šećerov-Zečević D., Hižar-Špirić I., Anatomija CNS-a, Svjetlost, Sarajevo, 1999.

p70-76.
48
Po preživljavanju ovog incidenta, Gage je iskazivao dramatične promje-

ne u razmišljanju i osobnosti, iako su mu osjetno-motoričke funkcije
ostale relativno sačuvane.71
Također,opisan je i slučaj 63-godišnje žene koja je, nakon opera-
cije meningeoma u čeonom režnju mozga, započela intimne odnose s
potpunim strancima, čak i s jednim koji je upravo izašao iz zatvora. Kad
je upitana zašto to čini, ona se složila da takvo ponašanje nije pamet-
no, ali da ne može sebi pomoći jer je “izgubila kočnice”. Bolesnica nije
promijenila ponašanje čak ni kad joj je dotični ukrao njene stvari i pre-
nio spolnu bolest. Prilikom neuropsihološkog testiranja, tzv. “frontalne
kognitivne zadatke” rješavala je normalno. Postoperativne radiološke
snimke pokazivale su da je operacijom oštećen samo orbitofrontalni
korteks, dok su dorzolateralna područja moždane kore bila intaktna.
U skladu s ovim i mnogim drugim slučajevima može se zaključiti da
oštećenje orbitofrontalnih i medijalnih čeonih area dovode pretežno do
sindroma disinhibicije.72
Čovjekova psiha je u prefrontalnoj - čeonoj kori velikog mozga
Naučnici su uspjeli izdvojiti dva dijela mozga koja su angažirana
prilikom procesa zaključivanja i donošenja odluka. Prva regija ima za-
datak da procijeni situaciju, kao i postupke koje treba preduzeti. Potom
druga regija analizira dvije, pa čak i tri alternativne strategije da bi se
izabralo najefikasnije rješenje. Ova druga regija mozga, koja bira naj-
bolje rješenje, nalazi se u čeonoj kori velikog mozga, u frontopolarnoj
regiji. Za razliku od ljudi, životinje nemaju frontopolarnu regiju.73
Tim francuskih naučnika sa instituta INSERM i tim sa Visoke
nacionalne škole proučavao je složene mehanizme u mozgu koji su
zaslužni za našu sposobnost donošenja odluka i potvrdio je da se sve
71 Niedermeyer E., Frontal lobe Functions and dysfunctins, Clinical electroencepha-

lography 1998. Vol.29.no.2
72 Šimić G., Ustroj i djelovanje moždane kore: Uvod u neurologiju ponašanja čovjeka,
Zavod za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fa-
kulteta Sveučilišta u Zagrebu
73 Boly M., Phillips C., Balteau E., Schnakers C., Degueldre C., Moonen G., Luxen
A., Faymonville M-E, Consciousnessand cerebral baseline activity fluctuations in Hu-
man brain mapping, 2008. Jul, 29., 868-874.
49
odvija u prefrontalnom korteksu mozga. Prefrontalni korteks sudjeluje

u obradi informacija vezanih uz više kognitivne i polisenzoričke funk-
cije. Upravlja voljnim i drugim prilagođenim ponašanjem, te se može
smatrati u funkcionalnoj hijerarhiji najvišim područjem moždane kore.
Ovo područje je bitno za planiranje i donošenje odluka te ključno za
empatiju i saradnju sa drugim ljudima kao i za razvoj niza osobina.
Prof. Blekmur kaže da je prefrontalni korteks dio mozga koji nas čini
ljudima, jer postoji tako izražena veza između ove regije i naše indivi-
dualnosti. Tu se nalazi naša psiha.74
Rekli smo da je prednji, čeoni režanj mozga zadužen i za govor.
Francuski neurolog i antropolog Paul Broca uočio je 1878. da dio moz-
ga u području čeonog režnja sadrži centar za produkciju govora, te da
lezija tog dijela rezultira gubitkom mogućnosti govora. U Brokinom
području, odvija se motorika govora gdje je ustvari ključ upravljanja
govorom. Sve riječi koje se pojave u mislima ne bivaju izgovorene, jer
prolaze kroz centar u kojem se one formiraju, tj. u prednjem mozgu.
Zato je čovjek odgovoran za ono što njegov jezik izgovara, s obzirom da
može vladati odabirom riječi i organima zaduženim za govor. U prvom
redu misli se na jezik.75
Također, i upravljanje pogledom nalazi se u prednjem, čeonom
režnju mozga. U prednjem dijelu mozga nalazi se područje zaduženo za
pokretanje očiju (dakle, ne misli se na vid), a iznad njega nalazi se pod-
ručje zaduženo za kružno pokretanje glave. Oba ova područja usmjera-
vaju i koncentriraju pogled u određenom pravcu, shodno želji čovjeka.
Ova dva područja usmjeravaju primarno motoričko područje za okre-
tanje glave i usmjeravanje očiju u određenom pravcu. Čeona polja za
očne pokrete upravljaju istražujućim i orijentirajućim usmjeravanjem
pogleda prema zanimljivom objektu. Oštećenje frontalnih očnih polja
dovodi do teškoća u usmjeravanju/usklađivanju pogleda prema izvoru
interesiranja/pažnje.
74 Gazzaniga M. S., Handbook of cognitive neuroscience, New York, Plenum Press,

1984.
75 Corbetta M., Shulman G. L., Control of goal-directed and stimulus-driven attenti-
on in the brain, Nature reviews, Neuroscience 3, 2002., 201–215.
50
Karakteristike čela navedene na početku u citiranom ajetu kao

lažno i grešno vidimo da itekako odgovaraju savremenim neuroana-
tomskim istraživanjima i zaključcima. Oni nam potvrđuju da se po-
dručje zaduženo za odabir i izgovor riječi, pokretanje glave i očiju te
fokusiranje pogleda na željeni cilj, nalazi u kori prednjeg režnja velikog
mozga. Također, motivacija, planiranje, mišljenje i početak davanja ko-
mandi realizira se u prednjem dijelu čeonih režnjeva mozga.76
Frontalni dio mozga zadužen je i za osobenost osobe i on upravlja
njenim postupcima i radnjama, kao što su, npr. iskrenost i laž, tako da
ako se uspostavi kontrola nad tim dijelom mozga, moguće je ovladati i
samim osobom. Kad neko namjerava nešto kazati ili uraditi, bilo dobro
ili loše, odluku o tome donosi u prednjem, čeonom režnju mozga, jer
upravo taj dio mozga igra vitalnu ulogu u administrativnom upravlja-
nju i to putem informacija i iskustava pohranjenih u njemu, nakon što
ih analizira i pohrani u centar razmišljanja i razuma, a prije svega toga
mora usmjeriti svoju pažnju, koja je u osnovi svih ostalih mentalnih
funkcija, a čija kontrola se odvija u prefrontalnom korteksu.
Sve ovo je navelo naučnike na zaključak da je ustvari čovjekova
psiha u čeonom režnju mozga, pa samim tim i odluka za laž i grijeh,
kako je i aludirano u kur’anskom ajetu.
76 Kozarić-Kovačić D., Kujundžić M., Bogdanović Z., Jendričko T., Dijagnostika i

terapija sindroma frontalnog režnja, 3. hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji s me-
đunarodnim sudjelovanjem, Zbornik sažetaka Zagreb, 2007. str. 60-61.
51
II POGLAVLJE
ZADIVLJUJUĆI PODACI
O GRAĐI I FUNKCIJI
POJEDINIH ORGANA
I DIJELOVA LJUDSKOG
ORGANIZMA
ZADIVLJUJUĆI PODACI O GRAĐI I FUNKCIJI POJEDINIH ORGANA I DIJELOVA LJUDSKOG ORGANIZMA
Savršena preciznost i zapanjujuća složenost vlada u građi pojedi-

nih dijelova ljudskog organizma, kako na molekularnom nivou tako i na
nivou ćelija, tkiva, organa, ali i cijelog organizma.
Sve ima svoju posebnu, specifičnu funkciju: srce kao savršena pum-
pa dnevno pumpa preko 8.000 litara krvi kucajući preko 100.000 puta u
toku 24 sata, dostavljajući putem krvi kisik i hranjive materije u sve dije-
love našeg organizma, pluća primaju kisik iz spoljašnje sredine, a odaju u
tu istu sredinu karbon-dioksid koji je opet, divnog li čuda, potreban bilj-
kama, bubrezi odvajaju iz krvi sve nepotrebne materije i to izlučuju pu-
tem mokraće, želudac vari hranu, a crijeva prosljeđuju u krv iz hrane ono
što je korisno za organizam, a štetno izbacuju putem stolice. Odbrambeni
sistem (bijela krvna zrnca, limfoidni organi itd.) brane organizam od ra-
zličitih štetnih utjecaja, dok mozak sve to mudro nadgleda i kontrolira,
preko živaca i žlijezda sa unutrašnjim lučenjem.
Logika nam govori da veličina nekog djela ukazuje na veličinu nje-
govog autora. Računari i mobiteli npr., ili svemirski brodovi, kao ljud-
ski proizvod ukazuju na veličinu ljudskog razuma, pameti i inteligenci-
je, koja ga uzdiže visoko iznad svih ostalih stvorenja. Neprihvatljivo je
pomisliti da je takvo nešto moglo uraditi neko drugo stvorenje, koje ne
raspolaže razumom i inteligencijom. Sljedstveno tome, sljedeći podaci o
građi, funkciji i biohemijskim procesima u ljudskom tijelu ukazuju na
veličinu i moć Onoga Koji ih je stvorio. Stvoritelja samog čovjeka - Uzvi-
šenog Allaha.
55
ĆELIJA - TA MINIJATURNA TVORNICA
Čovječije tijelo sastavljeno je od više biliona ćelija udruženih u tkiva i

organe, od kojih svaki ima svoj poseban oblik i funkciju. Više organa tvore
sisteme, u kojima se njihovo djelovanje međusobno upotpunjuje služeći za-
jedničkoj zadaći, kvalitetnom funkcioniranju ljudskog organizma kao cjeline.
Počet ćemo sa ćelijom, tom osnovnom živom jedinicom svakog or-
ganizma, vidljivom tek pod mikroskopom. Impresivno je da u tako malom
prostoru vlada tako složena organizacija i međusobna koordinacija još ma-
njih substruktura, ćelijskih malih organa, nazvanih organele. To je ustvari
prava mala fabrika, sa specijaliziranim odjelima za proizvodnju energije iz
hranjivih materija, za obezbjeđenje zaštite i druge vitalno važne procese,
kako za samu ćeliju tako i za cijeli ljudski organizam. (slika 7)
Slika 7
56
Ćeliju je otkrio britanski naučnik Robert Huk 1665. godine. Svaka

ćelija prilagođena je da obavlja jednu ili više posebnih funkcija. Njihov
broj u ljudskom tijelu iznosi oko 100 biliona (1 bilion = milion miliona
= 1012 ), različitih oblika i veličina, vidljivih tek pomoću mikroskopa.77
Samo na eritrocite, specijalizirane crvene krvne ćelije za prijenos
kiseonika, otpada 25 biliona. Različite ćelije u tijelu imaju različite život-
ne cikluse, od 10 sati, kao što je slučaj sa ćelijama koštane srži, do cijelog
životnog vijeka samog organizma, kao što je kod većine nervnih ćelija.78
Da bismo mogli shvatiti o kako sićušnim strukturama se radi,
moramo navesti mjerne jedinice pomoću kojih se mjeri ćelija i njeni
dijelovi, a to su mikro i nanometri. Mikrometar ili mikron, simbol µm,
je SI izvedena mjerna jedinica za dužinu koja je jednaka 10-6 metara. To
je milioniti dio metra ili hiljaditi dio milimetra ili 0,001 mm. Poređenja
radi, 5 µm veličina je glave ljudskog spermatozoida. Nanometar, simbol
nm, milioniti dio milimetra ili milijarditi dio metra, 10-9 metara.
Najveći broj ćelija ljudskog organizma je veličine između 10 i 100
mikrometara a najveća je jajna ćelija veličine 250 mikrometara i mogla
bi se primijetiti ljudskim okom kao tačkica koja ostane na papiru kada
ga dodirnemo vrhom igle. Ćelijska membrana, koja obavija ćeliju, de-
bela prosječno 7,5-10 nm, elastična je struktura specifične građe, pri-
lagođena za razmjenu materija. Debljina membrane između alveola u
plućima i lumena plućnih kapilara iznosi 0,4 do 2,0 mikrometara.
Električni potencijal, koji postoji na membranama mnogih ćelija,
naziva se membranskim potencijalom a služi, između ostalog, i za prijenos
signala u nervnim ćelijama i njihovim nastavcima. Brzina prijenosa tog si-
gnala u debelim mijeliniziranim nervnim vlaknima iznosi i do 100m/s ili
6 km u minuti ili 360 km/h. Dok ta brzina provođenja signala u mišićnim
vlaknima iznosi 3-5 m/s, u srčanim mišićnim vlaknima je 0,3-0,5 m/s.79
Cilije su šiljaste dlačice koje strše sa površine ćelija u disajnom sistemu
a služe za zadržavanje različitih štetnih čestica i njihovo izbacivanje iz organiz-
ma, dužine su 2-4 mikrona. Epitelne ćelije disajnih puteva imaju po 200 cilija,
77 Guyton A. C., Hall J. E., Medicinska fiziologija p3, Medicinska naklada Zagreb 2012.
78 Ibid. p37
79 Ibid. p697
57
koje iznutra podupire 11 malih cjevčica. Pokreću se brzim naglim zamahom

prema naprijed, 10-20 puta u minuti, te tako guraju sadražaj naprijed.80
Ipak, unutar ćelije, jedne tako sićušne tvorevine, postoji, kako
rekosmo, nekoliko još sitnijih, visokoorganiziranih, fizičkih struktura,
koje se nazivaju organele ili mali organi ćelije, i ćelijsko jedro. Primjera
radi, broj mitohondrija u jednom hepatocitu81 iznosi prosječno 2.000.
Ćelijsko jedro, koje je nekoliko puta manje od ćelije, prečnika
5-10 mikrometara, u sebi sadrži 23 para hromosoma građeni hod DNK.
DNK u hromosomima zbijena je u savijenu i naboranu tvorbu dužine
nekoliko mikrometara. Sabijanje 174 cm duge DNK (promjera oko 2
nm) i njeno pakovanje u hromosome sadržane u ćelijskom jedru omo-
gućavaju proteini u hromosomu. To je isto kao kada bismo uspjeli ko-
nac dužine 100 metara saviti i sabiti u tvorbu dužine 1 cm.82,83 (slika 8)
Slika 8
80 Ibid.p24
81 ćelija jetre
82 Junqueira L. C., Carneiro J., Osnovi histologije, p 330, Data status - Beograd, 2005.
83 Ibrulj S., Haverić S., Haverić A., Citogenetičke metode - primjena u medicini, Isti-
tut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo 2008.
58
Na 46 hromosoma, naslijeđenim od oca i majke po 23, posto-

ji približno 35.000 gena u ljudskom genomu, koji određuju otprilike
100.000 proteina.84
Tjelesna ćelija sadrži 23 para hromosoma - 22 para su homologni
hromosomi ili autosomi a jedan par je spolnih hromosoma, koji može
biti XX ili XY par.
Ako je par spolnih hromosoma izgrađen od kombinacije XY, ta
jedinka je genetski muškog spola, a ako je XX onda je ženskog spola.
Drugim riječima, muška i ženska jedinka se razlikuju još na nivou ćelije.
Svaka spolna ćelija sadrži haploidan broj hromosoma, tj. 23 i tek
spajanjem sa spolnom stanicom suprotnog spola, tj. oplodnjom, taj broj
postaje diploidan - 46, odnosno 23 para.
Da li će jedinka biti muškog ili ženskog spola ovisi isključivo od
muških spolnih ćelija, tj. muške spolne ćelije određuju spol buduće je-
dinke. Polovina muških spolnih ćelija, spermatozoida, u svom genomu
sadrže hromosom X, a druga polovina hromosom Y, dok ženske spol-
ne ćelije sadrže isključivo X hromosom. Ako se hromosom X iz sper-
matozoida spoji sa hromosomom X iz jajašceta - ženske spolne ćelije,
onda nastaje kombinacija XX, pa će se roditi žensko dijete, a ako se
hromosom Y iz spermatozoida spoji sa ženskom spolnom ćelijom, koja
nosi isključivo X hromosom, nastaje kombinacija XY i rađa se muško
dijete. Prema tome hromosomski spol zametka je određen spermatozo-
idom, tj. muškom spolnom ćelijom.85
84 Sadler T. W., Langmanova embriologija, p 15, 39, 245, Školska knjiga d.d. Za-
greb, 2008.
85 Guyton A. C., op.cit. p 67
59
MOZAK - NAJSLOŽENIJI KILOGRAM U UNIVERZUMU
Kaže se da je mozak najsloženiji kilogram u univerzumu, složeni-

ji od bilo kojeg kompjutera, satelitske mreže ili vasionskog broda. Spo-
sobnost čovjekovog mozga da skladišti informacije i da ih se prisjeća,
najznačajniji je fenomen u čitavom svemiru. Mozak je visokorazvijeni i
glavni dio nervnog sistema koji usklađuje i održava cjelovitost funkci-
ja čitavog organizma. Nervni sistem čine u najgrubljoj podjeli: mozak,
kičmena moždina i nervi. Mozak je sjedište svijesti i najviših intelektu-
alnih funkcija, svojstvenih samo čovjeku. Posjeduje oko 100 milijardi
nervnih stanica - neurona, a svaka ostvaruje funkcionalne kontakte sa
oko stotinu susjednih. Kora velikog mozga čovjeka sadrži otprilike 20
milijardi neurona - moždanih ćelija.86 Ona, kao najsloženija struktura
nervnog sistema, središte je svjesne obrade informacija, motorne ko-
ordinacije, kontrole i posredovanja većine složenih, usklađenih oblika
ponašanja te “viših mentalnih procesa” poput govora, mišljenja i rješa-
vanja problema.
Neurobiologija ponašanja čovjeka u najvećem dijelu odnosi se na
proučavanje moždane kore, koja je, kao nosilac najviših kognitivnih87
funkcija, najčešći fokus neuropsiholoških studija. Kora velikog mozga
sive je boje i nije glatka, već je naborana i sastoji se od brojnih vijuga
i udubina. Zato je i površina mozga puno veća od unutrašnje površine
kostiju glave, koje je obuhvataju. Kod čovjeka ona predstavlja najveći
dio mozga i kao padobran natkriljuje druge, ‘niže’, moždane struktu-
re. Ukupan izgled kore velikog mozga mogao bi da se zamisli kao par
86 Brodal P., The central nervous sistem-structure and function, fourth edition,
Oxford Univerity Pres, New York, 2010.
87 intelektualnih
60
takvih ‘padobrana’, od ‘platna’ debljine oko 2,5 milimetra, ukupne po-

vršine oko 2 do 2,5m2, ali ‘zgužvanih’ tako da prečnik svakog od njih ne
prelazi više od oko 18 centimetara. Također, i kora malog mozga je veli-
ka naborana površina, oko 17 cm široka i 120 cm dugačka. ‘Izuvijanost’
kore ima svrhu da omogući ‘pakovanje’ što veće površine moždane kore
na što manji prostor. Kora velikog mozga je anatomski podijeljena na
režnjeve mozga a to su čeoni ili frontalni, tjemeni ili parijetalni, zatiljni
ili okcipitalni i sljepoočni ili temporalni režanj. (slika 9)
Slika 9
Koliko je važan organ u ljudskom tijelu govori podatak da nor-

malan protok krvi kroz mozak odrasle osobe u minuti prosječno iznosi
50 do 65 ml na 100 grama moždane mase. Za cijeli mozak to iznosi 750
do 900 ml/min. Stoga, iako mozak čini samo 2% tjelesne mase, on do-
biva 15% srčanog minutnog volumena u mirovanju.88
61
Pojedini dijelovi mozga čine funkcionalne cjeline - specifične

funkcije pridružene su svakom pojedinom režnju.89 Mozak je jedin-
stven po golemoj složenosti misaonih procesa i kontrolnih postupaka
koje može obavljati. Svake minute prima milijarde pojedinačnih in-
formacija, iz različitih osjetnih nerava i osjetnih organa, te ih integrira
da bi odredio kako će reagirati. Mozak odbacuje više od 99 % osjetnih
informacija kao nevažne. Naprimjer, mi uopće nismo svjesni da su po-
jedini dijelovi našeg tijela u kontaktu s odjećom, pritiska sjedala dok
sjedimo itd. Samo mali dio, i to obično najvažnije osjetne informacije,
uzrokuju neposrednu motoričku aktivnost. Sve se informacije pohra-
njuju a taj proces se zove pamćenje.
89 Šimić G., Ustroj i djelovanje moždane kore: Uvod u neurologiju ponašanja čovje-
ka, Zavod za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
62
SRCE - NAJBOLJA PUMPA
Srce je, možemo slobodno reći, pravo Božije čudo. To je organ koji
neumorno obavlja svoju funkciju 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Po-
činje kucati još dok smo u utrobi majke i ne prestaje sve do smrti, i to
bez utjecaja naše volje. Napravi dnevno oko 100.000 otkucaja, 30 miliona
godišnje, a za jedan prosječan ljudski vijek oko 3,5 milijardi otkucaja.
Srce odrasle osobe nešto je veće od njene stisnute pesnice, teško
250-300 gr, i to je ustvari jedna šuplja mišićna pumpa. Kaže se da je ne-
moguće napraviti takvu pumpu koja bi imala radni učinak koji ima srce,
a uz to bez remonta. Po veličini je peti, ali po važnosti prvi organ u našem
tijelu, jer prestankom njegovog rada prestaje rad cijelog organizma.90
Ali hajde da se malo pobliže upoznamo sa ovim Božijim čudom.
Ako uzmemo tenisku lopticu i jako je stisnemo, dobit ćemo predstavu
kako jako se kucajuće srce stišće da bi pumpalo krv.
Kroz jako dugu mrežu krvnih sudova srce ispumpa svakodnevno
između 8 i 9 hiljada litara krvi.
Drugim riječima, srce odraslog čovjeka, kada je u mirovanju,
pumpa svake minute oko 5 litara krvi tako da dnevno ta količina iznosi
nevjerovatnih 7.200 litara, a za mjesec dana to je već preko 200 hiljada
litara krvi - i to kada bi cijeli mjesec mirovao. Međutim, treba istaći da
se sa fizičkom aktivnošću količina krvi koju srce pumpa povećava tako
da se pri teškom mišićnom radu minutni volumen poveća 4-6 puta, pa
sa onih osnovnih 5 litara poraste do 25 litara krvi u minuti.91 Gotovo je
nemoguće napisati brojku koja bi pokazala koliko ljudsko srce ispumpa
krvi za vrijeme jednog životnog vijeka, od recimo 70 godina. Procjenju-
je se da bi kuhinjska česma morala biti maksimalno otvorena 45 godina
90 Anderson, R. M., Fritz, J. M., and O’Hare, J. E., The Mechanical Nature of the He-
art as a Pump, American Heart Journal 73 (1967): 92-105.
91 Guyton A. C., op.cit. p106
63
da bi kroz nju prošla ona količina vode, koliko krvi srce ispumpa tokom
prosječnog života. (slika 10)
Slika 10
Ljudski organizam sadrži oko 10 milijardi kapilara, ukupne po-

vršine oko 500-700 metara kvadratnih, što otprilike odgovara površini
fudbalskog igrališta.
Kada bismo istovrsne krvne žile prosječnog čovjeka poredali jed-
nu pored druge i presjekli, dobili bismo površine poprečnog presjeka,
za arterije 0.62 m2, vene 3.38 m2 i za kapilare 250 m2.92 Naprijed smo re-
kli da postoje ozbiljna istraživanja koja ukazuju da srce nije samo pum-
pa, ali i ovi podaci koji govore o veličini srca kao mehaničke pumpe su
doista fascinantni.
92 Ibid. p 157
64
OKO - NAJSAVRŠENIJI FOTOAPARAT
Oko je parni organ koji služi pretvaranju svjetlosti u nervne impul-

se. Djeluje slično fotoaparatu i kamerama: prozirni prednji dijelovi oka
lome zrake svjetlosti projicirajući umanjenu i obrnutu sliku na fotosen-
zitivnu, unutrašnju očnu ovojnicu, mrežnicu, koja je osjetljiva na svjetlo.
Ona sadrži specijalizirane ćelije, štapiće, koji primjećuju slabu svjetlost i
odgovorni su za crno-bijelo gledanje i čunjiće koji zapažaju boje.93
Ljudsko oko može razlikovati 10 miliona nijansi boja. U unutrašnjoj
očnoj ovojnici, mrežnici, ima oko 100 miliona štapića i oko 4 miliona ču-
njića, fotoreceptora za boje i svjetlost, a svaki od njih sadrži i do 1.000 ploča
nastalih presavijanjem njihove ćelijske membrane. Osoba kojoj nedostaje
jedna vrsta čunjića ne može razlikovati jednu vrstu boje od druge.94 (slika 11)
Slika 11
93 Ibid, p 609
94 Junqueira L. C., op. cit. p 157
65
PLUĆA
Pluća su glavni organ disajnog sistema, čija je osnovna funkcija prijenos

kiseonika iz atmosfere u krv te odavanje ugljen-dioksida iz krvotoka u atmos-
feru. Ta razmjena gasova odvija se u posebnim tankim mjehurićima koje se
nazivaju alveolama. Ta kesasta proširenja daju spužvast izgled plućima. Uku-
pan broj alveola u oba plućna krila je oko 300 miliona, prečnika 0.25 mm.95
Odrastao čovjek pri normalnom mirnom disanju dnevno udahne
preko 8.500 litara zraka, a za jednu godinu preko 3 miliona litara.
Površina respiratorne membrane za izmjenu gasova u svim pluć-
nima alveolama je oko 140 metara kvadratnih, što bi odgovaralo po-
vršini poda prostorije dugačke 20, a široke 7 metara. Ukupna količina
krvi koja treba prekriti tu površinu je 60-140 ml. Da biste shvatili koliko
je to tanak sloj tečnosti, zamislite da se pola čaše vode razlije tako da
prekrije prethodno spomenutu prostoriju 20 x 7 metara.96 (slika 12)
Slika 12
95 Ibid. 349
66
BUBREZI
Bubreg je duguljasti parni organ veličine stisnute šake, mase oko

150 grama, oblika graha, koji filtriranjem krvi izlučuje mokraću i time
održava stalnu količinu vode i soli u organizmu.
Oba bubrega zajedno sadrže oko 2.400.000 nefrona, osnovne gra-
divne jedinice bubrega, koji imaju oko 200 mikrona u promjeru. Svaki
nefron sâm za sebe može stvarati mokraću. Osnovna je funkcija nefro-
na prolaskom krvi kroz bubreg očistiti krv od nepotrebnih tvari.97
Svakog minuta kroz bubrege protiče oko 1.2 litara krvi, pa bi
dnevni protok iznosio preko 1.700 litara krvi. Bubrezi dnevno izluče
oko 180 litara tzv. primarne mokraće koja se na svom putu ka spoljaš-
njoj sredini ponovo vraća u krvotok, tako da se dnevno izluči do 1.5
litar definitivne mokraće.98, 99 (slika 13)
Slika 13
97 D. K. Molina, V. J. M. DiMaio, Normal Organ Weights in Men, The American

Journal of Forensic Medicine and Pathology. 2012,33 (4): 368–372.
98 Guyton A. C., op. cit. p305
99 Junqueira L. C., op. cit. p373
67
CRIJEVA
Tanko crijevo je dio sistema za varenje hrane, gdje se probavljena

hrana u cijelosti preradi i pretvori u tekućinu, pa odlazi u krv. Kod osobe
starije od pet godina, tanko je crijevo dugačko 5-6 metara. Resorptivna
površina tankog crijeva povećana je postojanjem kružnih nabora sa mi-
lionima crijevnih resica, čije stanice sadrže na stotine mikroresica, tako
da ukupna površina tankog crijeva iznosi oko 250 metara kvadratnih.
Sa te površine se svakodnevno apsorbira oko 7 litara tečnosti, nastale
od izlučenih probavnih sokova i unesene tečnosti.100,101
Crijevne resice, su izdanci sluznice, dugi 0.5-1.5 mm koji strše u
lumen tankog crijeva. Apsorptivne ćelije crijevnih resica na svom vrhu
imaju oko 3.000 mikro resica. Procjenjuje se da ih na jednom mm2 slu-
znice ima oko 200.000.000. Mikroresice imaju važnu fiziološku ulogu
jer povećavaju dodirnu površinu između crijeva i hrane. Procjenjuje
se da crijevni nabori, resice i mikroresice povećavaju površinu crijeva
1.000 puta, tako da je ukupna površina tankog crijeva oko 250 m2, a što
je približno površini teniskog igrališta. (slika 14)
Slika 14
100 Ibid. 298-299.

68
JETRA
Jetra je najveći unutrašnji organ, u odraslog čovjeka teška oko

1.2-1.5 kg. Kaže se da je jetra ogledalo našeg zdravlja. Temeljna funk-
cionalna jedinica jetre je jetreni režnjić (hepatocit), cilindrična tvorba
dužine nekoliko mm. Jetrenih režnjića ima oko 100.000 u jetri.102 Zbog
niza važnih, za život neophodnih funkcija koje obavlja, slikovito se na-
ziva “hemijskom fabrikom” našeg organizma i po metabolizmu najslo-
ženiji je naš organ. Sve što uđe u naša usta mora prvo proći kroz jetru i
kroz njene mnogobrojne bezbjedonosne provjere, prije nego što uđe u
krvotok, kako bi nahranilo svaku ćeliju u tijelu. (slika 15)
Slika 15
69
Da bi uspješno obavljala svoje funkcije, kroz jetru prolazi oko 1.5

l krvi u minuti, što čini oko 1/4 ukupne količine krvi koju izbaci srce.
U jetri se normalno nalazi oko 450 ml krvi, a zbog rastegljivosti u nju
može još stati pola do 1 litar krvi. Ako se volumen krvi u tijelu smanji,
iz jetre se može otpustiti oko dodatnih 100 ml krvi. U njoj se odvija
metabolizam svih hranjivih tvari - ugljikohidrata, bjelančevina i masti.
Jedna od brojnih funkcija jetre je i lučenje žuči, koje iznosi do 1
litar dnevno. Žuč ima dvije važne funkcije; igra važnu ulogu u probavi
masti - ona je put izlučivanja bilirubina, kao konačnog proizvoda raz-
gradnje hemoglobina.103, 104
103 Ibid. p867

104 Junqueira L. C., op.cit. p 330
70
MATERICA
Materica je mišićni organ i predstavlja optimalno mjesto za ra-

zvoj ploda tokom cijele trudnoće. Materica se u toku trudnoće uveća
oko 20 puta. Prije trudnoće teška je oko 40-50 gr, da bi pred kraj trud-
noće dosegla težinu preko 1.000 gr. Van trudnoće dugačka je 6-7 cm, a
njena unutrašnjost duboka prosječno 5.5 cm. Uz težinu proporcionalno
se povećava i zapremina, kako bi se unutar nje mogao smjestiti plod te-
žine 3.200 g i dužine 52 cm, što su prosječne vrijednosti novorođenčeta.
Svoju prvobitnu veličinu, koju je imala prije trudnoće, materica
ponovo dosegne pri kraju babinja.105 (slika 16)
Slika 16
71
III POGLAVLJE
ZDRAVSTVENE POSLJEDICE
ZBOG POŠTIVANJA
ODNOSNO KRŠENJA
ISLAMSKIH PROPISA
ZDRAVSTVENE POSLJEDICE ZBOG POŠTIVANJA ODNOSNO KRŠENJA ISLAMSKIH PROPISA
Kao muslimani vjerujemo da kako god je Allah sve u kosmosu sa

svrhom stvorio, makar mi i ne dokučili mudrost tog stvaranja, tako isto
vjerujemo da su naredbe i zabrane Uzvišenog Stvoritelja svrsishodne i
da u islamu nema ništa što je Allah naredio a da bi ljudski um mogao
zaključiti i reći: da je to zabranjeno, bilo bi bolje, niti ima ijedna zabrana
za koju bi ljudski um mogao zaključiti i kazati: da je to naređeno ili do-
zvoljeno, bilo bi bolje.
Osim toga, kao muslimani mi duboko vjerujemo da će na ahiretu,
budućem svijetu, nakon proživljenja, ljudi biti suočeni s određenim po-
sljedicama, nagradama i kaznama, kao rezultat njihovog ponašanja na
ovome svijetu. Posljedice koje će ljude zadesiti u skladu su sa njihovim
odnosom spram naredbi i zabrana svoga Stvoritelja.
Međutim, vrlo je interesantno primijetiti i neke posljedice tog našeg
odnosa spram naredbi i zabrana po naše zdravlje još na ovome svijetu.
Što će reći da su, ustvari, naredbe i zabrane zbog samih ljudi, za njihovo
dobro, kako na onome tako i na ovome svijetu, mada se to ponekad sa-
svim drukčije čini.
75
POST - OPERACIJA BEZ NOŽA
Post je jedna od obligatnih islamskih dužnosti, koja zasigurno ima

svoje efekte i na ljudsko zdravlje. Zdravlje je prema Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja,
a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći.106 Uz ovu, sveobuhvatnu definiciju,
nalazimo za shodno navesti šta zdravlje predstavlja nama muslimanima.
Za muslimane je zdravlje jedna od najvećih Allahovih blagodati
kojom čovjek biva darovan od Uzvišenog Stvoritelja, a koja po islam-
skom učenju dolazi odmah nakon blagodati imana.
Zašto? Pa jednostavno zato što onaj kome je podareno zdravlje
u tijelu i duhu ima mogućnost da saznaje, radi i privređuje, odnosno
da bude konstruktivan i koristan član svoje zajednice. Također, zdrava
osoba može obavljati svoje vjerske i ovodunjalučke dužnosti na najbo-
lji mogući način, dok bolesnik to čini znatno teže ili nije u mogućno-
sti uopće izvršavati te obaveze, pa stoga ulazi u skupinu onih za koje
vrijede olakšice. Iako opravdano izostavlja obaveze, ipak ga mimoilazi
veliki bereket - blagoslov, rezerviran za one koji upotpunjuju ono što je
propisano.
Allahov poslanik Muhammed, a.s., u hadisu kaže:
“Mnogi ljudi obmanjeni su u pogledu dvije blagodati: zdravlja i
slobodnog vremena”,107 kao i:
106 World Health Organization. WHO definition of Health, Preambula Ustava Svet-
ske zdravstvene organizacije koji je donijela Međunarodna zdravstvena konferen-
cija u New Yorku, 19-22. juna 1946.; potpisali 22. jula 1946. predstavnici 61 države
(Official Records of the World Health Organization, no. 2, p. 100) i na snagu stupio
7. aprila 1948. U: Grad, Frank P. (2002). “The Preamble of the Constitution of the
World Health Organization”. Bulletin of the World Health Organization 80 (12): 982.
107 Ibn Madže
76
“Molite Allaha da vam podari zdravlje, jer poslije čvrstog imana

nema ništa bolje od zdravlja ...”108 Jedna arapska poslovica, aludirajući
na vrijednost zdravlja, kaže: “Zdravlje je kruna na glavama zdravih ljudi
a vide je samo oni koji su bolesni.”
I zbog toga što islam pridaje posebnu pažnju ljudskom zdravlju,
on je propisao muslimanima kako da se brinu o svom zdravlju. Sugerira
im da daju tijelu njegovo pravo time što će se hraniti samo dozvoljenom
halal-hranom, nalažući održavanje potpune čistoće i higijene tijela, na-
ređujući suzdržavanje od hrane tokom mjeseca ramazana te obavezom
liječenja u slučaju bolesti. Stoga možemo slobodno zaključiti da je ču-
vanje zdravlja dužnost svakog muslimana. A jedna od najstarijih i vrlo
efikasnih metoda čišćenja organizma, prevencije i očuvanja zdravlja te
liječenja jeste post.
Kada se danas spomene post, muslimani ga, što je sasvim logič-
no, vezuju za islamski post. Međutim, nije se post tek sa islamom, kao
posljednjom Allahovom objavom, počeo prakticirati, već je u ovoj ili
onoj formi bio poznat kod ranijih naroda, kako sljedbenika nebeskih
knjiga tako i kod drugih. Stoga smatramo da je korisno nešto reći i o
historiji posta.
Historijat posta
Post je vjerovatno prakticiran od samog nastanka ljudskog roda.

Na post nas upućuju mnoge stare civilizacije, ali i sve tri nebeske reli-
gije. Stoljećima su ljudi postili zbog vjerskih, ali i zdravstvenih razloga.
Suzdržavali su se od hrane da bi kroz meditaciju “pročistili” svoju dušu,
pronašli sebe i približili se Bogu, ali i da bi “očistili” svoje tijelo od štet-
nih sastojaka i očuvali svoje zdravlje. Zapisi u faraonskim hramovima
na papirusu govore da su stari Egipćani upražnjavali post.
Hipokrat je još u 5. stoljeću prije nove ere pisao uputstvo za obav-
ljanje posta i ukazao na njegovu medicinsku važnost. Post, kao odgojni
metod razvijanja strpljenja, samosavlađivanja i izdržljivosti bio je po-
znat i starogrčkim pedagozima. Smatrali su da post pridonosi većim
108 Ahmed, Ibn Hibban
77
misaonim sposobnostima, smirenosti uma, da daje osjećaj blagostanja

koji se teško postiže bilo kakvom drugom tradicionalnom medicin-
skom metodom.
Mnogi veliki mudraci su upražnjavali post: od - Lao Cea do Pita-
gore, Hipokrata, Avicene itd., a njegove pozitivne učinke poznavale su
skoro sve prijašnje civilizacije: Asirci, Babilonci, Kinezi (Taoisti), Grci,
Palestinci i Rimljani, Indijci, Egipćani i drugi.109
“Želite li biti zdravi, zatvorite usta.”
Ovako bi se ukratko mogla definirati promišljanja mnogih umnih

ljudi kroz historiju,odnosno maksime i krilatice kod raznih kultura i ci-
vilizacija. Mi ćemo navesti neke.
Prenosi se da je mudri Lukman110, između ostalih, svom sinu
uputio i ovu mudrost: “Sine, kada je želudac pun, misli su uspavane,
mudrost ugašena a udovi sputani od (činjenja) ibadeta.”
Hipokrat ( 460. – 380. god. p.n.e.) veliki ljekar antike, govorio je:
“Što bolesnika više hranite, to
mu nanosite više štete”, ili “Čovjek liječnika nosi u sebi, treba mu
samo pomoći pri djelovanju,”
misleći na post. Ibn Sina (Avicena, 980-1037. god.) preporučuje,
kao najjeftinije liječenje,
liječenje postom 3 - 5 sedmica, uz kretanje, gimnastiku, kupke i
masažu.
Post je kroz historiju ljudskog roda prisutan i kao dio Objava
Uzvišenog Stvoritelja koje su dostavljane preko Allahovih poslanika od
Adema do posljednjeg poslanika Muhammeda, alejhi-s-selama, stoga
ga susrećemo i kod drugih nebeskih religija kao dio prakse tih vjerskih
učenja - katolika, ortodoksa i jevreja.
Štaviše, čovjek nije jedino biće koje posti. Biolozi su ustanovili
da mnoga živa bića prolaze kroz period svojevrsnog posta. Poznato je
da mnoge životinje imaju zimski san u kojem se, periodično, potpuno
109 https://www.targethealth.com/post/short-history-of-fasting
110 Dobri čovjek iz historije islama
78
ustežu od hrane i smanjuju tjelesnu aktivnost na minimum. Post je kod

insekata zastupljen dok su u fazi larvi. Iz te faze one izlaze mnogo vital-
nije i aktivnije. Većina insekata ubrzanije raste nakon tog perioda.
Stavovi savremene medicine o postu
Od sredine 20. stoljeća postajemo svjedoci sve većeg broja na-

učnih radova i istraživanja na polju zdravstvenog učinka posta, kako
u preventivnom tako i u terapeutskom smislu. Dr. Alan Cott u svojoj
knjizi Post kao način života ističe da post dovodi do cjelokupnog fizi-
ološkog odmora digestivnog i centralnog nervnog sistema, a francuski
biolog, dobitnik Nobelove nagrade dr. Alexis Carrel kaže: “Tokom po-
sta u tijelu se dešavaju složeni i neobjašnjivi procesi, koji su veoma važ-
ni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja
ih.” Također, Amerikanac dr. Herbert M. Sherlton tvrdi: “Nema ništa
ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bo-
lesti kao što su: čir na želucu, astma, proširene vene, kolitis, bronhitis,
kamenci u mokraćnim putevima i žuči itd.”
U novije vrijeme svjedoci smo povratka muslimana temeljnim
porukama islama, pa, između ostalog, i nauci, izučavanju i ispitivanju
medicinskih fenomena islamskog posta. To je rezultiralo da se pojav-
ljuje sve više ozbiljnih medicinskih studija muslimanskih naučnika koje
potvrđuju koristi islamskog posta po zdravlje ljudi. Tako je 1996. godi-
ne u Maroku održana internacionalna konferencija od strane Fonda-
cije za zdravlje u ramazanu. Prezentirano je preko 50 studija naučnika
raznih profila i zaključeno da ramazanski post ima važne zdravstvene
benefite za čovjeka. Danas sve više naučnici na post gledaju kao na pri-
rodni fenomen bez kojeg skoro pa da nema zdravog i ispravnog načina
života. Postom, koji bi trebao prerasti u način življenja savremenog čo-
vjeka, po mišljenju stručnjaka možemo mnogo učiniti za naše zdravlje,
psiho-fizičku kondiciju i ljepotu. U uvjetima savremenog načina života,
u kojem smo svakodnevno pod raznim psihičkim opterećenjima te se
neredovno hranimo, a sama hrana je bogata raznim otrovima, pestici-
dima, bojama, aditivima, konzervansima, emulgatorima itd., čišćenje
79
od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu suzdržavanjem od

hrane postaje zanimljivije nego ikad.
Hronični umor, glavobolja, nadutost, loša probava, razdražljivost,
može značiti da vaše tijelo pati, da je puno toksina i da treba odmor.
Sve češće se savjetuje najjeftinije, potpuno prirodno rješenje - post.111
Periodičnim suzdržavanjem od hrane možemo pročistiti i regenerirati i
sistem za probavu i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i
podmladiti. Također, ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme
posta ublažava, odnosno amortizira stresne situacije, pogotovo kada je
u pitanju psihosocijalni stres.
Uspostavljanje složenih fizioloških procesa u tijelu za vrijeme bo-
lesti, poznatih kao gubitak apetita je ustvari automatsko uspostavljanje
posta od strane našeg organizma.
Upravo danas medicina je na stanovištu da ako se čovjek razboli,
naročito ako su u pitanju probavni organi, treba ograničiti ili potpuno
prekinuti unos hrane. To je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da
ponovo uspostavi ravnotežu narušenu bolešću. U tom smislu postoji i
narodna izreka: “Ako jedeš kada si bolestan, onda hraniš svoju bolest.”
Također, pred operativne zahvate i prije nekih dijagnostičkih
procedura, savjetuje se neuzimanje hrane i pića.
Medicinski efekti posta
Ako posmatramo post sa medicinskog aspekta, možemo govoriti

o dvije njegove dimenzije:
- tjelesnoj ili somatskoj
- mentalnoj ili psihičkoj.
Također, efekti posta mogu se posmatrati kao preventivno, ali i
kao terapeutsko sredstvo.
U pozitivne učinke posta po naše tijelo u fizičkom smislu navode se:
- Prirodna detoksikacija, kojom se svi organi i sve stanice čiste od
štetnih tvari i obnavljaju
111 Moe A. M., Hassan A., Physiological changes during fasting in Ramadan, Journal
of the Pakistan Medical Association 2015 May, 65(5 Suppl 1): S6-S14
80
- Uspješno liječenje bolesti metabolizma, čiji je izvor u lošoj pre-

hrani, a posebno metaboličkog sindroma.112
Metabolički sindrom prije svega uvjetovan je pogrešnim stilom
života, posebno prehrane, a uključuje u sebe povećanu koncentraciju
masnoća i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost centralnog,
tj. abdominalnog tipa.
Osobe sa razvijenim metaboličkim sindromom su pod poveća-
nim rizikom od nastanka kardiovaskularnih incidenata. Klinički se to
može manifestirati kao:
- koronarna arterijska bolest - angina pektoris, srčani infarkt,
- cerebrovaskularna bolest - TIA, moždani udar,
- periferna arterijska bolest - klaudikacije, gangrena.
Vodeći uzrok smrti u svijetu i kod nas su upravo te, kardiova-
skularne bolesti. Vrlo interesantno zvuči, ali je i istinita sljedeća kon-
statacija: Stanovništvo se najviše boji raka, a, ustvari, najviše umire od
kardiovaskularnih bolesti.113
Ova četiri rizikofaktora - povećane masnoće, šećer, krvni pritisak
i tjelesna težina imaju tendenciju da se pojavljuju zajedno, a na sva če-
tiri pozitivno djeluje post.
Post snižava masnoće
Ateroskleroza predstavlja ukratko nakupljanje masnih naslaga na

njihovom unutrašnjem zidu. Osnova za njen nastanak su povišene ma-
snoće u krvi, uz ostale navedene rizikofaktore.
Ateroskleroza u konačnici dovodi do začepljenja arterija, a to je
preduvjet nastanka infarkta - srčanog i moždanog. Post upravo smanju-
je nivo masnoća u krvi, holesterola i triglicerida koji su osnova pojave,
oboljenja krvnih sudova. Ispitivanja pokazuju značajan pad koncentra-
cije ukupnog kolesterola (7.9%, p <0.001) u serumu tokom ramazana u
112 H. O. Santos, R. C. O. Macedo, Impact of intermittent fasting on the lipid profile:

Assessment associated with diet and weight loss Clin Nutr ESPEN . 2018 Apr; 24:
14-21
113 A. Michalsen, C. Li, Fasting therapy for treating and preventing disease - current
state of evidence, Forsch Komplementmed. 2013. 20(6): 444-53
81
poređenju sa periodom prije posta, uz značajno smanjenje koncentracije

serumskih triglicerida (30%, p <0.001) tokom ramazanskog posta u odno-
su na razdoblje prije ramazana. Smanjenje oba parametra, serumskih tri-
glicerida i ukupnog holesterola se zadržava mjesec dana nakon ramazana.
Također, ispitivanja su potvrdila i porast dobrog holesterola - HDL, a pad
lošeg LDL holesterola - kod ispitanika pri kraju ramazana. Serumski HDL
holesterol izrazito raste (14.3%, p <0.001) i ostaje povišen mjesec dana
nakon ramazana, za razliku od LDL holesterola koje pokazuje značajan
pad (11.7%, p <0.001) također se održao mjesec dana nakon ramazana.
Srednja tjelesna težina je pala za 2.6% (p <0.01) na 29. dan ramazana.114
Pored nalaza ukupnog holesterola u serumu, triglicerida, lipo-
proteina visoke gustoće (HDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), ta-
kođer i koagulacijski status krvi - protrombinsko vrijeme, aktivirano
parcijalno tromboplastinsko vrijeme - aPTT, plazma fibrinogen, D-di-
mer, kao i nivo homocisteina koji je nezavisni faktor za nastanak kar-
diovaskularnih oboljenja, prije svega srčanog i moždanog udara, za
vrijeme posta ramazana pokazali su pozitivne promjene.115 Posebno je
nivo D-dimer-a i homocisteina bio značajno niži na kraju ramazana
u odnosu na nivo prije i poslije posta (20 dana) (p <0.001). Također i
upalni parametri, kao što je C reaktivni protein i interleukin-6, pokazali
su niže vrijednosti kod postača nakon posta mjeseca ramazana.116
Post snižava krvni pritisak
Povišen krvni prtisak je opasnost za nastanak ateroskleroze krv-

nih sudova i posljedičnih kardiovaskularnih oboljenja, ali i slabljenja
114 Adlouni A., Ghalim N., Benslimane A., Lecerf J. M., Saïle, Fasting during Ra-
madan Induces a Marked Increase in High-Density Lipoprotein cholesterol and de-
crease in Low-Density Lipoprotein cholesterol, Ann Nutr Metab. 1997;41(4):242-9
115 Aksungar F. B., Eren A., Ure S., Teskin O., AtesG., Effects of Intermittent Fasting
on Serum Lipid Levels, Coagulation Status and Plasma Homocysteine Levels, Ann
Nutr Metab. 2005.,49(2):77-82.
116 F. B. Aksungar, A. E. Topkaya, M. Akyildiz, Interleukin-6, C-Reactive Protein
and Biochemical Parameters during Prolonged Intermittent Fasting, Ann Nutr Me-
tab. 2007.; 51(1): 88-95.
82
srčanog mišića. Osnova za visok pritisak je povećan unos soli i masti, te

povećana napetost krvnih žila a post djeluje na oba ova faktora.
Dijeta je pored medikamentozne terapije osnova u liječenju viso-
kog krvnog pritiska a kazali smo da je post svojevrsna dijeta.117
Post snižava nivo šećera u krvi
Šećerna bolest - dijabetes melitus, koja se karakterizira nedostatkom

inzulina ili njegovom nefunkcionalnošću, dovodi do endotelne disfunkcije
- oštećenje unutrašnjeg sloja krvnih sudova, a to predstavlja prvi korak u
nastanku ateroskleroze krvnih sudova. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzro-
kovan postom, u krvi smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime
se ustvari prevenira nastanak dijabetesa.118 Zdravstveni eksperti širom svi-
jeta također preporučuju dijetu kao metodu liječenja pacijenata u ranoj
fazi šećerne bolesti, ali i u slučajevima razvijene bolesti osnova liječenja je
dijeta.119 Ispitivanja ukazuju da nema akutnih komplikacija dijabetesa za
vrijeme posta mjeseca ramazana.
Post prevenira gojaznost
Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama

osuđena kao riziko faktor koji pospješuje nastanak mnogih opasnih
i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca - angina pectoris i infarkt
miokarda te krvnožilnog sistema, ali i organa za disanje, varenje, izlu-
čivanje mokraće, endokrinih žlijezda - žlijezda sa unutrašnjm lučenjem
- dijabetes melitus, osteomuskularnog sistema a nepobitan je utjecaj
117 Goldhamer A., Lisle D., Parpia B., Anderson S. V., Campbell T. C., Medically su-
pervised water-only fasting in the treatment of hypertension. J Manipulative Physiol
Ther. 2001 Jun; 24(5): 335-9.
118 Ahmedani M. Y., Haque M. S., Basit A., Fawwad A., Alvi S. F. D., Ramadan Pros-
pective Diabetes Study: the role of drug dosage and timing alteration, active glucose
monitoring and patient education. Diabet Med. 2012. 29(6): 709-15.
119 Zubrzycki A., Cierpka-Kmiec K. , Kmiec Z., Wronska A., The role of low-calorie
diets and intermittent fasting in the treatment of obesity and type-2 diabetes. J Phy-
siol Pharmacol . 2018 Oct; 69(5).
83
gojaznosti i na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jer su to uglavnom oso-

be koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.
Gojaznost u SAD-u npr. je državni problem. Više od 72 miliona
odraslih Amerikanaca,odnosno 26.7% je gojazno. Pretilost je postala
“glavnom prijetnjom javnom zdravlju” u Sjedinjenim Državama, a sta-
nje se svake godine pogoršava - navodi se u izvještaju američkog Centra
za kontrolu i sprečavanje bolesti - CDC.
Unos hrane u organizam mora osigurati metaboličke potrebe or-
ganizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.
Gojaznost je bez sumnje uzrokovana prekomjernim unosom
energije u odnosu na njenu potrošnju. U liječenju gojaznosti dizajnira-
ne su različite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u
većem ili manjem stepenu, ustezanje od hrane.
Sa fiziološkog aspekta post nastupa s početkom korištenja masti
kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hra-
ne, tj. nakon jela.120 Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjele-
sne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena - osnovnog tjelesnog
ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja
bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje
razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgra-
đuje nepotrebne masne naslage.121 Smanjenjem količine masnog tkiva
smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne, lipofilne materije kojih
je u ishrani savremenog čovjeka jako puno - lijekovi, pesticidi, prerađe-
na hrana, boje, konzervansi itd. koji se nerijetko povezuju sa pojavom
malignih i drugih oboljenja. I na kraju valja reći da višak masnog tkiva
bezrazložno, dodatno zamara naše srce jer je bogato vaskularizirano.
Svakako ćemo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna
postiti, svake godine prođe neku vrstu dijete i time prevenira ili liječi
gojaznost a redukciju tjelesne težine potvrdila su i naučna ispitivanja.122
120 Guyton A. C., Hall J. E., Medicinska fiziologija 721, Medicinska naklada Zagreb, 2012.
121 Ibid.
122 A. Adlouni, Ghalim N., Benslimane A., LecerfJ. M., Saïle R., Fasting during Ra-
madan Induces a Marked Increase in High-Density Lipoprotein Cholesterol and De-
crease in Low-Density Lipoprotein Cholesterol, Ann Nutr Metab. 1997; 41(4): 242-9.
84
Post povećava lučenje endorfina
Endorfini su prirodna droga koja otklanja bol. Dejstvo je slično

opijumu a stvara ih nervno tkivo, tj. mozak. Poznato je da se povećano
luče u ženskom tijelu za vrijeme i nakon poroda. To govori koliko su
jaki analgetici, jer unatoč izuzetno jakom bolu većina žena se porađa
bez analgetika. Endorfini, pored umanjenja bola, stvaraju osjećaj zado-
voljstva, vlastite vrijednosti, smirenosti i samopouzdanja.
Nakon nekoliko dana posta povećava se nivo endorfina ili hor-
mona sreće u krvi, sugeriraju mnogi naučni radovi, kao što je rad Nivo
plasma beta endorfina za vrijeme posta kod čovjeka123, gdje se kaže da
nalazi ukazuju na to da je nivo plazma beta-endorfina značajno povišen
u ranoj fazi posta, te se u kasnijim fazama posta, tj. kod dužeg posta, ne
primjećuje tako značajan skok plazma beta-endorfina u serumu.
Pozitivni efekti kod asmatičnih bolesnika
Rezultati ispitivanja utjecaja posta na simptome bronhalne astme

ukazuju da post za vrijeme mjeseca ramazana ima pozitivne efekte na sma-
njenje simptoma i ublažavanje težine kliničke slike asmatičnih bolesnika.124
Jačanje vlastitih odbrambenih snaga
Neka istraživanja sugeriraju da za vrijeme posta opada nivo leu-

kocita, da bi se nakon posta njihov broj povećao rezultirajući u konač-
nici ustvari zamjenom starih za nove, funkcionalnije leukocite.125 Imuni
123 Komaki T. and all., Plasma beta-endorphin during fasting in man. Hormone
Research Journal. 1990; 33(6): 239-43.
124 Askari V. R., Alavinezhard A., Boskabady M. H.,The impact of “Ramadan fasting
period” on total and differential white blood cells, haematological indices, inflamma-
tory biomarker, respiratory symptoms and pulmonary function tests of healthy and
asthmatic patients, Allergol Immunopathol (Madr). Jul-Aug 2016; 44(4): 359-67.
125 LatifyniaA., VojganiM., GharagozlouM. J., Sharifian R Neutrophil function
(innate immunity) during Ramadan. J Ayub Med Coll Abbottabad . Oct-Dec 2009;
21(4): 111-5.
85
sistem ima zadaću da se bori protiv raznih materija i klica stranih na-
šem organizmu, koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam pu-
tem hrane ili zrakom, tj. udisajem, pa za vrijeme posta, takoreći, imuni
sistem nema posla s tim materijama, već preusmjerava svoje aktivnosti
u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i pre-
kanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.126
Povećano lučenje kortikosteroida i produkcija matičnih ćelija
U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona

nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov značaj danas u medicini. Oni
predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja.127
Postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje. Po-
stoje ozbiljne indicije da se aktivacijom matičnih ćelija našeg organiz-
ma putem posta, naše tijelo može boriti sa ćelijama raka.128
Mentalna sfera
Kako smisao posta nije samo u dobrobiti za tijelo, nego u istoj

mjeri i za psihu, pozitivne posljedice vidljive su i u toj sferi. Post po-
spješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani vodi lijenosti,
uspavanosti i nepromišljanju. Poboljšava kognitivne sposobnosti u
Alzhimerovoj bolesti.129 Postom se razgrađuju negativni osjećaji koji
126 Faris M. E., Kacimi S., Al-Kurd R. A., Fararjeh M. A., Bustanji Y. K., Mohammad
M. K., Sale M L Intermittent fasting during Ramadan attenuates proinflammatory
cytokines and immune cells in healthy subjects. Nutr Res . 2012 Dec; 32(12): 947-55.
127 Dikensoy E., Balat O., Cebesoy B., Ozkur A., Cicek H., Canm G., The effect of
Ramadan fasting on maternal serum lipids, cortisol levels and fetal development.
Arch Gynecol Obstet . 2009 Feb; 279(2): 119-23.
128 Shin B. K., Kang S., Kim D. S., Park S.,Intermittent fasting protects against the
deterioration of cognitive function, energy metabolism and dyslipidemia in Alzhei-
mer’s disease-induced estrogen deficient rats, Exp Biol Med (Maywood) . 2018 Feb;
243(4): 334-343.
129 Shin B. K., Kang S., Kim D. S., Park S.,Intermittent fasting protects against the deteri-
oration of cognitive function, energy metabolism and dyslipidemia in Alzheimer’s disea-
se-induced estrogen deficient rats, Exp Biol Med (Maywood) . 2018 Feb; 243(4): 334-343.
86
ugrožavaju psihofizičko zdravlje - bijes, tjeskoba, nemir, te stvaraju i

akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakod-
nevnim stresnim situacijama. Post dovodi do jačanja volje, kontrole
nad strastima, samokritičnosti i discipline, intenziviranja karaktera i
jačanja duha uopće.
Sve nam ovo pomaže da krizne životne situacije lakše prebrodi-
mo, a idealna je prilika i za prestanak sa ovisnostima o alkoholu, drogi
i cigaretama. U uvjetima kada se čovjek odriče osnovnog nagona za
samoodržanjem - nagon za hranom, biva lakše ustezanje od psihoak-
tivnih supstanci - alkohola, droge, cigareta i stvaraju se uvjeti za defini-
tivno ustezanje upravo preko jačanja volje.
Primjeri učinka posta na pojedine organe
Zbog veličine korisnog učinka na naše organe i organske sisteme,

često se kaže da je post operacija bez noža. Slijede impresivni primjeri
tog učinka na pojedine organe u našem organizmu.
Regenerator probavnog sistema
Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hra-

ne koristi ogromne količine energije iz tijela. Te aktivnosti su:
1. Motorna - pasiranje hrane od početnog do završnog dijela
probavne cijevi,
2. Sekretorna - luče se razni sokovi i enzimi za razgradnju hrane,
3. Apsorptivna - upijanje hranjivih materija iz hrane u krv.130
U toku posta, s obzirom da nema potrebe za te aktivnosti, ta
energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sâm probavni
sistem dobija priliku da se regenerira: popravljaju se eventualna ošte-
ćenja sluznice koja su podloga ulkusima ili prekancerozama - stanjima
koja prethode karcinomima.
130 Guyton A. C., Hall J. E., Medicinska fiziologija 756, Medicinska naklada Zagreb,
2012.
87
Post štedi jetru i gušteraču
Jetra i gušterača su biohemijske “tvornice” enzima za probavu

hrane. Jetra je veliki biohemijski laboratorij prerade hranljivih tvari,
proizvodnje krvnih proteina, žuči i holesterola, skladište glikogena,
vitamina i željeza, velika barijera ulasku otrova, lijekova i bakterija u
krvotok. Gušterača proizvodi enzime za obradu hrane, ali luči i dva
važna hormona za kontroliranje metabolizma - glukagon i inzulin.131
Za vrijeme posta gušterača i jetra smanjuju lučenje i regeneriraju svo-
je kapacitete za lučenje spomenutih probavnih sokova, čime se preve-
niraju oboljenja koja nastaju usljed njihovog nedostatka.132 Najbolji i
najvažniji primjer je dijabetes. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan
postom, u krvi smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime se štedi
gušterača, a što bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije di-
jabetesa. Jer, inače, pretjerano konzumiranje šećera, vremenom dovodi
do smanjenja funkcije gušterače, koja rezultira smanjenim izlučivanjem
hormona inzulina i nastanka dijabetesa.
Preko 300 miliona dijabetičara je danas u svijetu pa dijabetes
predstavlja planetarni problem. Zdravstveni eksperti širom svijeta pre-
poručuju dijetu kao jednu od metoda liječenja pacijenata u ranoj fazi
šećerne bolesti.133
Post štedi srce
Da bismo shvatili važnost utjecaja posta na rad srca, trebamo zna-

ti da su metaboličke potrebe određenog tkiva neuporedivo veće u fazi
aktivnih metaboličkih procesa nego što je to slučaj u fazi mirovanja, a
materije neophodne za te metaboličke procese tkivo dobija krvlju, koju,
2012.
132 Ebrahimi S., Gargari B. P., Aliasghari F., Asjodi F., Izadi A., Ramadan fasting
improves liver function and total cholesterol in patients with nonalcoholic fatty liver
disease. Int J Vitam Nutr Res. 2020 Jan; 90 (1-2): 95-102.
133 M. A. Jaleel, S. A. Raza, F. N. Fathima, B. N. F.Jaleel. Ramadan and diabetes:
As-Saum (The fasting) Indian. J Endocrinol Metab. 2011 Oct-Dec; 15(4): 268–273.
88
kao što znamo, pumpa srce. Uzet ćemo za primjer crijeva. Za vrijeme
varenja hrane 10% od ukupne krvi ispumpane iz srca ide u gastrointe-
stinalni trakt. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta. To znači manji
umor i više odmora za srčani mišić. A evo i kako.134
Poslije obroka raste motorna, sekretorna i apsorptivna aktivnost
crijevnih resica čija je površina oko 250 m2, to je, otprilike, površina
teniskog igrališta. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud
kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba pumpati krv. Ne kaže
se džabe nakon obroka: “Uh što mi je pritisak opao!”, “Baš mi se spava.”
I tačno je to. Upravo zbog ovoga. Protok u narednim satima polahko
opada da bi poslije nešto više od 6 sati poslije obroka uglavnom zao-
bilazio resice. Nije teško zaključiti kako poslije, recimo deset sati posta
svaki dan u ramazanu, srce ustvari nema potrebe da pumpa krv u tu
ogromnu mrežu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica.
To u praksi znači ako srce kuca prosječno oko 70 puta u minuti
u mirovanju , a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce
kuca oko 60 puta u minuti, ili oko 85.000 puta dnevno, što znači da se
sačuva više od 15.000 otkucaja srca u 24 sata.
Srce prosječno pumpa 5 litara krvi u minuti, a to znači da kroz
srčani mišić prođe 300 litara krvi na sat, 7.200 litara na 24 sata. Dok za
vrijeme posta 260 litara krvi na sat , 6.200 na 24 h što znači manje za
1.000 litara na 24 sata.135
Neželjeni efekti posta
Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost,

nervozu i neraspoloženje zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, či-
jom razgradnjom nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se iz-
bace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz mozak i u blizini nerava,
što dovodi do ovih kratkotrajnih simptoma.
2012.
135 Cansel M., Taşolar H., Yağmur J., Ermiş N., Açıkgöz N., Eyyüpkoca F., Pekdemir
H., Ozdemir R., The effects of Ramadan fasting on heart rate variability in healthy
individuals: a prospective study. Anadolu Kardiyol Derg. 2014 Aug; 14(5): 413-6.
89
Post sagorijeva taloge izmjene tvari, odnosno ostatke raznih me-

taboličkih procesa u našem tijelu, zaostatke mokraćne kiseline, nakupi-
ne masnoća, iznojavanja tijela, a razna nabreknuća, izrasline, otekline
postaju “žrtve” pročišćavajuće izmjene tvari. Na početku posta sve se
funkcije izlučivanja tijela automatski povećavaju. Urin postaje mutan,
zaudara, koncentriran je, povećana su isparavanja kože s neugodnim
mirisom. Može doći do jačeg izbacivanja sluzi iz usta, ždrijela, bronhija.
Dah ima kiseo i neprijatan miris, jezik je obložen, siv ili smeđ - hadis
o zadahu postača. Postepeno dolazi do poboljšanja simptoma, umje-
sto malaksalosti i neraspoloženja, dolazi do duševne i tjelesne svježine,
izgled se poboljšava, oči su svjetlije, boja lica postaje svjetlija.
Osobenosti islamskog posta
Kada se govori o islamskom postu, važno je naglasiti da post s

namazom predstavlja savršenu kombinaciju. Post za vrijeme ramazana,
koji je neodvojiv od pet dnevnih namaza, blagotvorno djeluje na psihu
i tijelo budući da je u pitanju kombinacija duhovne i blage fizičke ak-
tivnosti.
Islamska definicija posta glasi: “Post je uzdržavanje od jela, pića,
spolnog općenja i svega onoga što kvari post od zore do zalaska sunca.”
Islamski post, međutim, puno je više od pukog gladovanja.
Post bi čovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga što
je, po islamu, strogo zabranjeno, prije svega, ogovoranja, laži, prenoše-
nja tuđih riječi s ciljem sijanja neprijateljstva među ljudima, nepravde,
nasilja, a zatim i ostalih velikih grijeha, jer svrha posta nije puko glado-
vanje i apstinencija od hrane, pića i strasti, nego stjecanje bogobojazno-
sti, kao što je rečeno u Kur’anu:
O vjernici, propisuje vam se post kao što je bio propisan i onima
prije vas, da bi bili bogobojazni.136 Znači, svrha posta i glavni njegov cilj
je bogobojaznost, odnosno, stalna svijest o Allahu, o tome da nas On
vidi i čuje u svakoj situaciji, a to je opet uvjet čovjekovog uspjeha i na
dunjaluku i na ahiretu. Međutim, to ne isključuje i druge blagodati pored
136 Kur’an, El-Bekara: 183.
90
osnovnog cilja. Kao što je došlo u predaji: “Postite, bit ćete zdravi!” Pola-
zeći od jednog od osnovnih principa islama, da je u svemu onome što je
Allah, dž.š., naredio dobro i u svemu onome što je Allah, dž.š., zabranio
loše, može se reći da ramazanski post, kao stroga islamska vjerska obave-
za, ima i zdravstveno korisne posljedice po postača, ako se post provodi
u okvirima i granicama propisanim za post. Poznato je da čovjek može
živjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do
različitih procesa koji dovode do nervnih poremećaja ishrane u mozgu,
što utječe na endokrine žlijezde, ponašanje i razdražljivost. Može doći do
tzv. trovanja vodom.
Ovdje se vidi važnost ograničavanja posta na period od zore do
zalaska sunca. Nakon toga veoma je važno da se nastavlja s raznovr-
snom ishranom tokom iftara, što podrazumijeva namirnice iz svih pre-
hrambenih skupina, kako bi se unijele tvari od vitalne važnosti (vitami-
ni i minerali) i neophodne količine kalorija, čega nema u samoj vodi.
Mi znamo da je praksa i preporuka Muhammeda, alejhi-s-selam, da
se iftarimo hurmom, pa da klanjamo. Upravo hurma obiluje šećerom,
vitaminima i mineralima, lahko svarljivim, a istovremeno neophodnim
materijama. Time ćemo ublažiti glad (porast će nivo šećera u krvi), uni-
jeti u tijelo neophodne hranjive materije i ne manje bitno - nećemo
pretjerivanjem u jelu poništiti sve one pozitivne efekte posta po naše
zdravlje. Naime, postoje i studije koje su potvrdile da kod postača do-
lazi do ogromnog porasta nivoa masnoća nakon večernjih obroka, tj.
iftara, te im se preporučuje da kontrolirano unose šećere, meso i mesne
prerađevine. Stoga je veliki akcenat na iftaru, da se iftarimo zdravom
hranom, koja podrazumijeva izbjegavanje visokokaloričnih namirnica
i namirnica bogatih industrijskim šećerom.
Pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze posta sasvim
je dovoljan dokaz iskrenim i pametnim osobama da islam itekako pazi
da svojim propisima ne nanese štetu ljudima. Islam je vrlo tolerantan u
pogledu obaveznosti posta kod djece pretpubertetske dobi, trudnica, do-
jilja, žena u hajzu i nifasu, starijih osoba, bolesnika, putnika, svake osobe
koja bi postom dovela svoje zdravlje u ozbiljnu opasnost, npr. dijabetičari
na inzulinskoj terapiji, teški bubrežni bolesnici i sl. Njima može biti, s
91
medicinskog gledišta, post kontraindiciran, što je i u islamu poznato i

regulirano kroz mogućnost naknadnog posta ili hranjenja siromašnih.
Ako razmatramo sve spomenute tjelesne, ali i mentalne ili duhovne
aspekte ramazanskog posta, moramo poći sa stanovišta da je post nami-
jenjen zdravim ljudima, ali da se ne smije olahko prići preporuci da neko
u određenom zdravstvenom stanju ne može ili ne treba postiti. Smatra-
mo da ramazanski post ima korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja
zdravih ljudi a da se korisni efekti mogu naći i kod nekih stanja organiz-
ma koja se mogu okvalificirati odstupanjem od punog zdravlja, odnosno
bolesti. Također, ramazanski post prevencija je mnogih oboljenja.
Kod značajnog broja bolesnih stanja mogućnost prakticiranja po-
sta može biti zdravstveno dvojbena te u pogledu zdravstvene odluke
treba konsultirati ljekara specijalistu za dotično bolesno stanje, koji i
sâm posti, ili zna i sklon je cijeniti vrijednost ramazanskog posta. On
može dati savjete da li je moguće nadzirati svoju bolest tokom čitavog
razdoblja ramazanskog posta. Nakon toga trebao bi se konsultirati vjer-
ski autoritet u svrhu donošenja konačne odluke da li postiti ili ne. Ipak,
potpuno je jasno i poznato, da su milioni muslimana postili kroz mno-
ge genaracije, bez očiglednih štetnih posljedica po zdravlje.
Razvoj karaktera
Pod ličnošću se najčešće podrazumijeva poseban kompleksan, in-

tegriran, konzistentan i relativno stabilan sklop psiholoških karakteristi-
ka individue, koji određuje njeno karakteristično i dosljedno ponašanje.
Može se reći da je ličnost sveobuhvatni pojam koji pretendira da poje-
dinca objasni u cjelini. Ona je i jedinstvena kombinacija biološki datih i
stečenih osobina koje su u interakciji. Postoji možda implicitno uvjerenje
da je ličnost srž onoga što čovjek jeste i što mu daje osećaj cjelovitosti.
Karakter, od grčke reči χαρακτήρα što znači znak utisnut na nov-
čiću, danas označava skup svih atributa i osobina kod jedne osobe, kao
što su: integritet, hrabrost, moralnost, iskrenost, odanost… Pojam ka-
raktera se pojavljuje u okviru mnogih teorija ličnosti, bilo kao osnovni
ili prateći pojam u objašnjenju individualnog reagiranja pojedinca. Po-
92
drazumijeva se da je karakter spoj različitih osobina nekog pojedinca

koji daje cjelovitu sliku te osobe. Karakter je zaslužan za dosljednost u
reakcijama neke osobe kada se ona nađe u sličnim situacijama. Često se
izjednačava sa ličnošću u cjelini pa se sa tim terminom koristi naizmje-
nično, ali može predstavljati i uži pojam pa kao takav najčešće označava
osobeni sklop pretežno socijalnih aspekata u strukturi ličnosti, motiva-
cionih, moralnih ili konativnih. Nekada se ovaj pojam upotrebljava u
još užem značenju kao spremnost čovjeka da se ponaša u skladu s mo-
ralnim normama. (“Dobar ili loš” karakter u svakodnevnom značenju
prevodi se kao moralan ili nemoralan čovjek.)
Termini karakter i ličnost ukazuju na opću ljudsku potrebu da se
razumije pojedinac, objasne njegovi postupci i predvidi ponašanje. Ovo
važi i za razumijevanje ljudi oko nas, i za razumijevanje nas samih. Bez
pojmova ličnost i karakter ne bismo mogli predvidjti ponašanje osobe.
Poremećaji ličnosti
Psihijatrijski podaci kažu da izvjestan procenat od svih hospi-

taliziranih ljudi s mentalnim problemima dolaze iz grupe poremećaja
ličnosti, a kod poremećaja ličnosti je visoka stopa samoubistva te kom-
binacije s drugim vidovima mentalnih problema. Poremećaji ličnosti
predstavljaju karakteristične i trajne obrasce ponašanja, mišljenja i
osjećanja koji prilično odudaraju od onog što je uobičajeno. Ove de-
vijacije se obično javljaju u sferi volje, nagona i emocija, i to u periodu
adolescencije. Oni se nastavljaju tokom života i ukoliko se osobe ne
obrate za pomoć, moguće je da se struktuiraju u sve teže obrasce nepri-
lagođenog ponašanja.
Nagoni i karakter
Nagoni su urođeni, naslijeđeni i nenaučeni obrasci ponašanja, koji

teže zadovoljenju. Nagonske potrebe se zadovoljavaju na način koji ne ovisi
o iskustvu individue, po nenaučenim obrascima ponašanja, nezadovoljenje
izaziva unutrašnju napetost, dok je zadovoljenje praćeno osjećajem ugode.
93
Razlikujemo vitalne i socijalne nagone. Vitalni nagoni uključuju

nagon za samoodržanjem - nagon za ishranom, nagon za održanjem vr-
ste - seksualni nagon i roditeljski nagon. Socijalni nagoni su afilijativni
nagon - za životom u zajednici s drugim ljudima, nagon za igrom i ra-
zonodom, za radoznalošću i istraživanju novog, nagon za autoafirma-
cijom - biti prihvaćen i priznat od drugih, naći svoje mjesto u grupi itd.
Potiskivanje nagona
Prve karakterne odbrane javljaju se već u ranom djetinjstvu, onda

kada se dijete suoči s prvim zabranama, tj. kada se realnost suprotstavi
njegovim prohtjevima. Frustracije u doba ranog detinjstva su neizbjež-
ne, jer sve za šta dijete u prvim godinama života zna jesu njegovi nagoni
i želja za njihovim neposrednim zadovoljenjem. Kako ne postoje uvjeti
u kojima bi svi nagoni bili zadovoljeni, frustracija je neizbježna. Ipak,
način na koji će dijete reagirati na ove zabrane razlikuju se od djeteta do
djeteta - u zavisnosti od njegovih već izgrađenih obrazaca ponašanja,
odnosa sa okolinom i, ponajviše, odnosa roditelja prema njemu.
Karakter se, dakle, formira kada dođe do sukoba između djete-
tovih potreba - nagona, i reakcija sredine. Dijete uči kako da suzbije
svoje potrebe i nagone koji nisu prihvaćeni, koji su osujećeni, kažnje-
ni i stvara uhodane načine reagiranja koji će smanjiti sukobe sa sre-
dinom i napetost koja se zbog toga javlja u djetetu. Ono što se dešava
u ovom periodu, usljed jakog straha od kazne koji dijete osjeća, jeste
potiskivanje nagona. Međutim, kako bi nagoni ostali potisnuti i sam
ego se mora promijeniti. Ta prva promjena ega u cilju njegovog ja-
čanja kako bi potiskivanje bilo trajno, predstavlja početak oblikova-
nja karaktera. Upravo se u egu oblikuje karakter, tu gdje je potrebno
uskladiti različite zahtjeve unutrašnjeg i spoljašnjeg svijeta individue.
U ovom trenutku dolazi do oklopljavanja ega kako bi se zaštitio od
potisnutih nagona koji prijete da ponovo isplivaju na površinu, ali
i od kazne koja prijeti u slučaju da se nagoni oslobode. Potiskivanje
nagona, čije je zadovoljavanje spriječeno od strane okruženja, stvara
novu karakternu crtu koja postaje dio ega te se nakon toga za to poti-
94
skivanje više ne mora trošiti energija. Zato je tajna zdravog karaktera

u balansu između zadovoljenja unutrašnjih nagona i istovremenog
poštovanja spoljašnjih ograničenja.
Izgradnja karaktera između savjeta psihologa i prakticiranja

ramazanskog posta
Karakter je možda ono najznačajnije što možemo posjedovati u

životu, jer nas on određuje kao osobe i individue. Ojačati karakter znači
oblikovati samog sebe u produktivnu osobu, u čovjeka zadovoljnog sa-
mim sobom, čovjeka koji ima psihičku snagu i stabilnost.
Psiholozi tvrde da snaga karaktera zapravo predstavlja posjedova-
nje kvaliteta koji će nam pomoći da držimo kontrolu nad svojim instin-
ktima i nagonima, da vladamo samim sobom i da odolimo bezbrojnim
iskušenjima s kojima se svakodnevno suočavamo. A upravo je ustezanje
od vitalnih nagona - hrana i seksualno uživanje ono što u osnovi kvari
post i na čemu se striktno insistira tokom ramazana.
- Saosjećanje sa drugim ljudima, naročito sa slabijim od sebe i
onima koji su u nevolji znatno će ojačati karakter tvrde psiholozi, a
upravo post razvija ovo saosjećanje jer postač i sâm postaje svjesniji da
je slab i potrebniji nečije pomoći.
- Savjetuju nas da se čuvamo iracionalnih pobuda - strasti, koje
iako ponekad mogu biti korisne, često umiju prevladati naš intelekt i
natjerati nas da činimo loše stvari: da se prejedamo hranom, da iracio-
nalno upražnjavamo seksualne potrebe, da se iracionalno plašimo ne-
čega - da imamo fobije, da postanemo obuzeti tugom ili bijesom. Kažu
da je odgovor na ovo da uvijek treba razmišljati unaprijed, vježbati do-
bre navike kako bi se oslobodili i kako ne bismo postali robovi svojih
strasti. Vidimo da će nas vježbanje samokontrole karakterno ojačati, a
to je upravo ono čime ćemo položiti ramazanski ispit.
- Preporučuju nam da naučimo činiti dobro i da izbjegavamo zlo,
da potražimo svoj mir i istrajemo u njemu.
- Učiti treba da ne postižemo svoje ciljeve tako što ćemo drugi-
ma činiti zlo, već se trebamo usmjeriti na plemenite i istinski vrijedne
95
ciljeve kojima ćemo unaprijediti i sebe i društvo uopće. Ako u svemu

tražimo i vidimo samo lični interes, dolazit ćemo u sukobe i konflikte
sa drugima i na kraju ćemo neizbježno pasti. Dok, ako tražimo i posti-
žemo uzajamno dobro, svi oko nas imat će benefite od toga a i mi ćemo
postići svoje lične ciljeve, ali na mnogo zdraviji i kvalitetniji način. Sve
su ovo vrijednosti na kojima islam inače insistira, a posebno se afirmi-
raju u ramazanu, dok čovjek posti.
- Psiholozi preporučuju da uvijek budemo smireni, jer smirenost
je stanje koje nam pomaže da uvijek sagledamo situaciju na pravi način.
Smirenost i kontemplacija137 vode ka idejama a ideje ka mogućnostima
i, na kraju, mogućnosti vode ka uspjehu. Bez smirenosti nema jakog
karaktera. A upravo je osjećaj smirenosti i spokoja ono što zasigurno
doživljavaju i osjećaju postači tokom posta.
- Kažu nam: “Imajte strpljenja.” Raditi na sebi nije nimalo lahko.
Ne smije se odustati poslije prvog neuspjeha, mora se imati strpljenja i
upornosti. Strpljenje i upornost su glavne odlike jakog karaktera. A to
je upravo ono što svaki postač brusi, dok prolaze ramazanski dani, jer
se strpljivo i ustrajno usteže od hrane, pića i seksualnog užitka kako
bi došao do krajnjeg cilja, nagrade koja je obećana postačima na kraju
ramazana.
- Savjetuju nas da smo iskreni u svemu što radimo i u svakom
aspektu našeg života, jer kada smo neiskreni, neiskreni smo prije svega
prema sebi samima, a to je atak na naš karakter. I iskrenost je nešto što,
bez imalo sumnje, ojača u ramazanu, jer postoji bezbroj načina da se od
ljudi sakrijemo, no svijest da smo stalno pod Allahovom, dž.š., pažnjom
tjera nas na iskrenost u našim namjerama jer postimo.
Zbog svega navedenog, žudnja svih muslimana postača na kraju
ramazana zasigurno bi trebala biti da steknu sve ove vrline, kako bi
među ljudima postači bili poznati kao ljudstvo i karakter.
137 Razmatranje
96
DOJENJE - PLANETARNO DOBRO
Milostivi Stvoritelj, Allah Uzvišeni, iz Svoje plemenitosti i ljubavi

prema ljudskom rodu, na nekoliko mjesta u Kur’anu govori o dojenju
kako bi ljudi shvatili da je to nešto što je od izuzetne važnosti po zdrav-
lje i majki, i djece. Allah Milostivi u Svojoj plemenitoj knjizi, Kur’an-i
kerimu, sugerira majkama da doje djecu pune dvije godine i kaže:
Majke neka doje svoju djecu, pune dvije godine, onima koje žele da
dojenje potpuno bude. Otac djeteta ih je dužan prema svojoj mogućnosti
hraniti i odijevati. Niko se ne zadužuje iznad mogućnosti svojih: majka
ne smije trpjeti štetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I
nasljednik je dužan sve to. A ako njih dvoje na lijep način i sporazumno
odluče dijete odbiti, to nije grijeh. A ako zaželite da djeci svojoj dojilje
nađete - pa, nije grijeh kada od srca ono što ste naumili date. Allaha se
bojte i znajte da Allah dobro vidi ono što radite.138
Ali i djeci naređuje poslušnost prema roditeljima, između osta-
log, i zbog toga što ga majka nosi, a potom i doji pune dvije godine,
zbog čega njeno zdravlje trpi.
Mi smo naredili čovjeku da bude poslušan roditeljima svojim. Maj-
ka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi
zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni će se svi vratiti.139
World healt organisation (WHO)140, American Academy of Pe-
diatrics (AAP)141 i mnoge druge renomirane zdravstvene organizacije
preporučuju dojenje kada kažu: “Majčino mlijeko je prirodna prehrana
138 Kur’an, El-Bekara: 233

139 Kur’an, Lukman: 14
140 Svjetska zdravstvena organizacija SZO
141 Američka akademija pedijatara
97
svakog novorođenčeta i dojenčeta, a dojenjem se djetetu osigurava ne

samo hrana nego toplina i zaštita.” Prirodna prehrana utječe na zdravlje
djeteta, jer predstavlja optimalnu hranu, koja je najbolje probavljiva i
utječe na sazrijevanje djetetovog probavnog trakta, štiti novorođenče
od infekcije, sprečava razvoj alergijskih bolesti - dijete preko majčinog
mlijeka dobija gotova antitijela čime se jača otpornost. Također, ne ma-
nje važno za daljnje socijalno sazrijevanje djeteta dojenjem, između
majke i djeteta uspostavlja se čvrsta emotivna veza.
Historija ljudske brige za potomstvo pokazuje da su majke nosile
djecu uza se i dojile ih vjerovatno svaki čas na traženje djeteta. I to je
tako vjerovatno otkada čovjek postoji. Takav je odnos, majka - dijete,
osiguravao djetetu hranu, toplinu, zaštitu, odgoj i socijalnu stimulaciju.
Sredinom dvadesetog stoljeća, savremena društva zamjenjuju
ovaj prirodni sistem ishrane novorođenog djeteta sa prehranom iz “bo-
čice”. Posljednjih 50-ak godina dvadesetog stoljeća prehrana kravljim
mlijekom uzima sve više maha u razvijenim i nerazvijenim zemljama.
Hambraeus142 to naziva “jednim od najvećih nekontroliranih bioloških
eksperimenata na svijetu”.143
Međutim, na prelazu u 21. stoljeće nalazimo se pred velikim zao-
kretom vraćanja kulturi dojenja. Posljednjih godina brojni su istraživa-
či dokazali da dojenje novorođenčetu, a poslije i dojenčetu, osigurava:
- optimalnu hranu,
- zaštitu od brojnih infekcija,
- pomaže sazrijevanju gastrointestinalnih funkcija,
- prevenira preosjetljivost na strane bjelančevine,
- smanjuje smrtnost dojenčadi, posebno u onim dijelovima svije-
ta gdje je smrtnost zbog infekcija i neuhranjenosti bila i najveća.
Istraživanja pokazuju da dojena djeca manje obolijevaju od ga-
stroenterokolitisa, ekcema, pretilosti, hipokalcijemije i hipernatrijemi-
je. Majčino mlijeko je efikasnije od nadomjestaka za poboljšanje teži-
ne ELBW (Extremely low birth weight) novorođenčadi. Hranjenje sa
nadomjescima povećava učestalost NEC-a - necrotising enterocolitis,
142 Leif Hambraeus švedski stručnjak iz oblasti ljudske ishrane

143 Gjurić G., Sve o dojenju, Mali svijet, Zagreb 1994.
98
invazivnih infekcija i morbiditeta među ELBW novorođenčadi.144

Danas se također uočavaju brojni povoljni učinci dojenja na
zdravlje poslije dojenačke dobi.
Dojenje ne pruža samo hranu, nego i osjećaj zaštićenosti, brige,
ljubavi i kontinuiranu socijalnu stimulaciju. Pretpostavlja se da ta pri-
marna socijalna relacija osigurava zdrav psihički razvoj u daljem živo-
tu. Štaviše, ima nekih studija koje pokazuju da postoji i značajna razli-
ka između koeficijenta inteligencije one djece koja su dojila i one koja
nisu, tj. nedojenje je povezano sa nižom inteligencijom. (Tabela 1 )
- Biohemijski sastav majčinog mlijeka prilagođen je potrebama novo-

rođenčeta
- optimalna probavljivost majčinog mlijeka
- zaštita djeteta od infekcije
- prevencija alergije
- stimulacija emotivne veze majka-dijete
- najjeftinije
Tabela 1. Podaci u prilog dojenju
I na kraju, dojenje je i najjednostavniji način hranjenja bebe, jer

nema flašica, sterilizatora, četkica za pranje flašica i kadica za podgrija-
vanje mlijeka. Noću je mnogo jednostavnije podojiti bebu, nego spre-
mati, mućkati, zagrijavati pa hladiti hranu.
Dojenje ima povoljne učinke i na blagostanje majke, a izdvajamo
sljedeće:
- štiti je protiv postporođajnog uteritisa - upale materice,
- pomaže pri zaustavljanju krvarenja nakon porođaja,
144 Grgurić J., Bosanac V., Program promicanja dojenja u rodilištima Hrvatske.
Gynaecol Perinatol 1995; 4,suppl1: 35-38.
99
- pomaže da se materica vrati u normalnu veličinu i položaj ubrzo

nakon porođaja,
- sprečava ponovnu trudnoću, bez kontracepcije, sa prilično viso-
kom stopom vjerovatnoće,
- štiti ženu od nastanka raka jajnika, dojke i vjerovatno dijabetesa.
Na društvenom planu majčino mlijeko je prvorazredni nacio-
nalni izvor hrane, teško nadoknadiv za zemlje u razvoju. Napuštanje
dojenja u jednoj zemlji znači gubitak specijalizirane hrane koju treba
nadomjestiti lokalnom proizvodnjom adaptiranog kravljeg mlijeka ili
uvozom. Izvori hrane u slabije razvijenom dijelu svijeta sve su oskudni-
ji pa i sa tog stanovišta treba podsticati prehranu majčinim mlijekom.
Prehrana prirodnim ili industrijski prerađenim kravljim mlijekom tro-
struko je skuplja od pravilne prehrane dojilje pa zbog toga dojenje znači
značajnu uštedu novca u porodici. Ne treba gubiti iz vida troškove veza-
ne za veće obolijevanje nedojene djece, koji također imaju važnu ulogu
u ekonomiji svake nacije.145
Biohemijski sastav majčinog mlijeka
Isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci djetetovog života

preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije ali i drugih organizaci-
ja koje se bave pitanjima zdravlja najmlađih. Termin “isključivo doje-
nje” znači prehranu djeteta isključivo majčinim mlijekom tokom prvih
šest mjeseci života djeteta, bez ikakve druge dodatne hrane ili tekući-
ne, sa izuzetkom vitaminskih kapi ili lijekova. Također, prema poda-
cima UNICEF-a “isključivo dojenje” u prvih šest mjeseci života može
značajno smanjiti smrtnost do pete godine u zemljama u razvoju, jer
smanjuje broj smrti uzrokovanih akutnom respiratornom infekcijom i
dijarejom, što su inače dva glavna uzroka smrti novorođenčadi. Razlog
za ovakve stavove i preporuke je taj jer se dokazalo da se u majčinom
mlijeku nalazi sve što treba za razvitak djeteta do šest mjeseci - u njemu
145 Victora C. G., Bahl R., Barros A. J., França G. V., Horton S., Krasevec J., Murch
S., Sankar M. J., Walker N., Rollins N. C., Breastfeeding in the 21st century: epide-
miology, mechanisms, and lifelong effect,See comment in PubMed Commons below
The Lancet. 2016 30; 387(10017): 475-90.See comment in PubMed Commons below
100
se nalazi idealan odnos bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, vitamina

i minerala i nema potrebe za dodavanjem bilo kakvih drugih sastojaka,
pa ni vode, jer i nje ima dovoljno u majčinom mlijeku. Sastav kravljeg
mlijeka, bez obzira kako ga razrijedimo i zasladimo, daleko je od opti-
malnog sastava majčinog mlijeka, a i mliječne zamjene oponašaju samo
približno majčino mlijeko i ne uvažavaju dovoljno dinamiku promjena
sastava majčinog mlijeka.146
Koristi majčinog mlijeka u izbjegavanju brzog dobitka na težini
u ranom djetinjstvu i kasnije pretilosti može se povezati i s njegovim
sadržajem hranjivih tvari. Naime, sve je više nagovještaja da je rana po-
stnatalna - nakon rođenja ishrana od ključne važnosti za optimalan rast
u djetinjstvu, a također može biti povezana s dugoročnim zdravstvenim
ishodima. Dojenje je povezano s nižim stopama dobijanja na težini u
dojenačkom periodu i kasnijom gojaznošću. Naime, rano rapidno do-
bijanje na težini kod novorođenčadi predodređuje nepovoljan meta-
bolički fenotip kasnije u životu, s povećanim rizikom od prekomjerne
tjelesne težine, centralne gojaznosti i inzulinske rezistencije.
Istraživanja pokazuju da je hranjenje isključivo dojenjem u odno-
su na mješovito hranjenje, više kalorično s višim procentom masti, ni-
žim procentom ugljenih hidrata i nižim procentom proteina. Viši TCC -
total calorie content -ukupni sadržaj kalorija majčinog mlijeka povezan
je sa nižim dvanaestomjesečnim indeksom tjelesne mase - BMI i goja-
znosti, nižim 3-12 mjesečnim dobitkom na težini - BMI. Procenat masti
majčinog mlijeka je obrnuto proporcionalan 3-12 mjesečnom dobitku
na težini, BMI i gojaznosti, dok procenat ugljenih hidrata je direktno
proporcionalan u vezi sa ovim mjerama. Također, procenat proteina u
majčinom mlijeku je pozitivno proporcionalan u vezi sa 12-mjesečnim
BMI, ali ne i sa gojaznošću.147
146 Manea A., Boia M., Iacob D., Dima M., Iacob R. E., Benefits of early enteral
nutrition in extremely low birth weight infants, Singapore Med J. 2016 Nov; 57(11):
616-618.
147 Philippa P., Ken K. O., Marieke H. S., Eric A. F., Jacques V., Ieuan A. H., Carlo
L., Breast milk nutrient content and infancy growth, Acta Paediatr. 2016 June; 105(6):
641-647.
101
Voda
Voda je sastojak kojeg u mlijeku ima najviše - oko 87.5 g /100ml.

Zdravom djetetu dojenje osigurava dovoljnu količinu vode stoga najče-
šće nije potrebno davanje dodatne tekućine.
Bjelančevine
Količina bjelančevina u zrelom majčinom mlijeku kreće se, na

osnovu analize ukupnog nitrogena, između 1.1 i 1.2 g/100ml. Bjelan-
čevine mlijeka su kazein, bjelančevine surutke, imunoglobulini i drugi
glikoproteini.
Kravlje mlijeko je tzv. kazeinsko mlijeko jer na kazein otpada u
prosjeku oko 77% od ukupnih proteina, dok u majčinom mlijeku u pro-
sjeku samo oko 34% ukupnih proteina otpada na kazein. U majčinom
mlijeku koncentracija cisteina je visoka, dok je u kravljem vrlo niska. Na-
suprot tome u kravljem mlijeku ima vrlo mnogo metionina. Za novoro-
đenče je cistein esencijalna aminokiselina, jer enzim cistationaza koji iz
metionina stvara cistein i cistin, nije još dovoljno aktivan kod dojenčeta.
Majčino mlijeko bogato je taurinom148, važnim za mentalni ra-
zvoj djeteta. Kazein majčinog mlijeka taloži se u želucu u fine flokule,
a onaj kravljeg u grube grudice, što pri prehrani majčinim mlijekom
ubrzava pražnjenje želuca i prolaze kroz crijevo.
Proteini surutke čine oko 66%, a kazein samo oko 34% bjelančevi-
na majčinog mlijeka pa ga zato označavamo kao nekazeinsko. U majči-
nom mlijeku proteini surutke se sastoje od pet glavnih frakcija: alfa-lak-
talbumin, laktoferin, imunoglobulini, lizozimi i serumski albumini. U
kravljem mlijeku su laktoferin, lizozimi i sekretorni imunoglobulin A
zastupljeni tek u tragovima. Surutka majčinog mlijeka sadržava nosače
raznih minerala i vitamina zbog čega djetetu koje doji najčešće ne treba
dodavati željezo, cink i većinu vitamina, osim vitamina D.
Majčino mlijeko je u pogledu količine bjelančevina prilagođeno
potrebama rasta i razvoja djeteta. Gotovo tri puta veća koncentracija
148 Organska kiselina
102
proteina u kravljem mlijeku prilagođena je mnogo većoj brzini rasta te-

leta. Hranimo li novorođenče nerazrijeđenim i nemodificiranim krav-
ljim mlijekom, ono dobija preveliku količinu proteina. Neiskorišteni
višak ono mora izlučiti a svaki gram suvišnih bjelančevina opterećuje
ekskretorni kapacitet bubrega sa 5.7 mOsm.149 Veća koncentracija mi-
nerala u kravljem mlijeku dodatno je osmotsko opterećenje. Time se
ozbiljno remeti ravnoteža vode u organizmu, posebno ako se ovakvoj
prehrani pridruži vanjski gubitak tekućine - povišena tjelesna tempera-
tura, proljev ili je unos tekućine manji ili se dodatno smanji sposobnost
koncentracije urina - bolest bubrega.
Nedostatak cistina u kravljem mlijeku, a time i taurina koji je nje-
gov derivat, ima važnu ulogu u razvoju mozga, što se može odraziti na
mentalni razvoj djeteta. (Tabela 2)
Zrelo majčino Kravlje

Hranjive tvari u 100ml Kolostrum
mlijeko mlijeko
Bjelančevine (g) 2.3 1.1 3.2
Omjer bjelančevina
60/40 20/80
Surutke/kazein %
Ugljikohidrati (g) 5.7 7.1 4.7
Masti (g) 2.9 4.5 3.8
Minerali (g) 0.3 0.2 0.7
Kalcij (mg) 48 34 137
Fosfat (mg) 16 14 91
Omjer Ca/P (mg) 3:1 2.5:1 1.5:1
Tabela 2 Biohemijski sastav kolostruma, zrelog majčinog i kravljeg

mlijeka Prema podacima iz Geigy Scientific Tables 7th edit.
149 Miliosmol
103
Mast
Mast u mlijeku najvažniji je izvor energije za novorođenče a ujed-

no i najvarijabilniji sastojak mlijeka. Majčina prehrana utječe na kva-
litativne osobine masti u mlijeku, ali ne na ukupnu količinu masnoće.
Količina masti u mlijeku zavisi o stepenu laktacije i trajanju gestacije a
postoje varijacije za vrijeme dana i samog podoja.
Koncentracija masti povećava se sa trajanjem laktacije: u kolostrumu
je ima 2-2.5 g%, u prijelaznom mlijeku 2.5-3.5 g%, a u zrelom 3.5-4.5 g%.
Majčino mlijeko sadrži malo zasićenih - palmitinska i mnogo ne-
zasićenih masnih kiselina - oleinska, linolna, linolenska, arahidonska,
a kravlje ima mnogo zasićenih - palmitinska, stearinska i malo nezasi-
ćenih - oleinska, linolna. Nezasićene masne kiseline važne su za održa-
vanje fluidnosti ćelijskih masnih membrana, za sintezu prostaglandina
i stvaranje mijelina. Masti majčinog mlijeka sadrže dugolančane ome-
ga-3 masne kiseline, koje su također esencijalne za dojenče. U majči-
nom mlijeku nalazi se nespecifična lipaza, tj. lipaza stimulirana žučnim
kiselinama. Ona je slična nespecifičnoj pankreasnoj lipazi koja nado-
punjuje gastričnu emulgaciju i hidrolizu masti i omogućava potpunije
iskorištavanje masti uz još nedovoljno pankreasnu sekreciju u mlađeg
dojenčeta. Tako se masnoća majčinog mlijeka probavlja u količini 90-
95%, a kravljeg mlijeka samo oko 60%.
Ugljikohidrati
Glavni ugljikohidrat majčinog i kravljeg mlijeka je laktoza. Zre-

lo majčino mlijeko ima 7% ugljikohidrata, kolostrum nešto manje, a
kravlje mlijeko oko 5%. Laktoza olakšava apsorpciju kalcija, što je važno
zbog niske koncentracije kalcija u humanom mlijeku. Laktoza majčinog
mlijeka razgrađuje se pod dejstvom enzima, crijevne laktaze, na glukozu
i galaktozu. Galaktoza se ugrađuje u galaktolipide neophodne za razvoj
mozga. Dio laktoze izbjegne razgradnji i stiže u debelo crijevo gdje je
bakterije fermentiraju u mliječnu kiselinu i niskomolekularne masne
104
kiseline. Tako nastaje kiseli mediji u crijevu koji ne pogoduje rastu Eše-
rihije koli. Majčino mlijeko sadrži i bifidus faktor, niskomolekularni
ugljikohidrat koji sadržava i nitrogen neproteinskog porijekla, a kojeg
nema u kravljem mlijeku. On pomaže razvoj Lactobacillus bifidusa - Bi-
fidobacterium bifidus, gram pozitivnog, nepokretnog anaerobnog baci-
la, glavnog predstavnika crijevne flore djeteta hranjenog majčinim mli-
jekom. Taj bacil čuva crijeva novorođenčeta od naseljavanja patogenim
bakterijama. Time bi se mogla objasniti zaštita od infekcija probavnog
trakta djece koja doje. Majčino mlijeko sadrži samo 0.2%, a kravlje 0.7%
minerala. Time kao i već spomenutim, povećanim unosom proteina pu-
tem kravljeg mlijeka, kravlje mlijeko trostruko povećava osmotsko opte-
rećenje bubrega u odnosu na majčino mlijeko. Količina kalcija i fosfata
u majčinom mlijeku manja je nego u kravljem, ali je njihov međusobni
odnos (2:1), povoljniji za resorpciju nego u kravljem (5:1).
Promjene majčinog mlijeka tokom laktacije
Od prvog dana rođenja djeteta gotovo do kraja prvog mjeseca

dojenja mijenjaju se i sastav i količina majčinog mlijeka. Od prvog do
trećeg dana stvaraju se male količine kolostruma, od četvrtog do četr-
naestog dana javlja se prelazno mlijeko, čija se količina iz dana u dan
povećava, a tek u trećoj, pa i četvrtoj sedmici nakon poroda, nastaje zre-
lo mlijeko, koje kakvoćom i količinom potpuno zadovoljava sve potrebe
djeteta u prvoj polovici prve godine života.
Kolostrum150 sadržava više bjelančevina, a manje masti i uglji-
kohidrata. Ima više, u masti topivih vitamina A, karotena i vitamina E,
soli, imunoglobulina, posebno sekretornog imunoglobulina A i antiti-
jela protiv raznih virusnih i bakterijskih uzročnika bolesti nego prela-
zno i zrelo mlijeko.
Kolostrum je žućkaste boje jer sadržava puno karotena. Njegova
je glavna vrijednost zaštitna, jer novorođenom djetetu daje imunoglo-
buline i antitijela koji ga štite od raznih infekcija. Kolostrum također
pomaže pražnjenju crijeva novorođenčeta, tj. ispuštanju mekonija.
150 Mlijeko koje se stvara u prvim danima dojenja
105
Prelazno mlijeko je ono koje nastaje nakon kolostruma, a prije

zrelog mlijeka. Vrlo je promjenjivog sastava iz dana u dan i tokom dana.
U njemu postupno opada sadržaj ukupnih bjelančevina i imunoglobu-
lina, kao i liposolubilnih vitamina, a raste koncentracija masti, laktoze,
vodotopivih vitamina i ukupni sadržaj energije.
Zrelo mlijeko javlja se krajem prvog mjeseca dojenja. Makro-
skopski je slično kravljem mlijeku, ali je slađeg okusa. Energetska vri-
jednost kravljeg i zrelog majčinog mlijeka je jednaka oko 68 kcal/100
ml (285 kJ/100ml). Majčino mlijeko nije jednako na početku i na kraju
podoja. Na početku podoja tzv. prvo mlijeko sadržava više vode i manje
masti. Važno je stoga da dijete isprazni dojku dokraja i tako dobije i ma-
snoćom bogatije tzv. zadnje ili “skriveno mlijeko” veće energetske gu-
stoće. Prijevremeno prekidanje dojenja na jednoj dojci može dovesti do
toga da dijete dobija samo tzv. prvo mlijeko i možda će zbog toga slabije
napredovati. Povećana količina masti u tzv. zadnjem, skrivenom mlijeku
djeluje na smanjivanje apetita djeteta pa ono prestaje dojiti. To bi mogao
biti i mehanizam koji sprečava pretjerano debljanje djeteta koje se hra-
ni na dojci. Majku koja doji treba razuvjeriti popularne predrasude da
je zrelo mlijeko, koje je izgledom vodenije i prozirnije, “slabo” mlijeko.
Ova zabluda dovodi često do nepotrebnog uvođenja flašice i postupnog
prekidanja dojenja. Važno je napomenuti da čak i kod umjerene pothra-
njenosti majke, sastav mlijeka se relativno malo mijenja.151
Imunosne i antialergijske osobine majčinog mlijeka
Odavno je primijećeno da se djeca hranjena majčinim mlijekom

razboljevaju manje od djece hranjene kravljim mlijekom. To se pripisu-
je odbrambenim faktorima u majčinom mlijeku. Epidemiološka istra-
živanja nesumnjivo dokazuju da djeca hranjena majčinim mlijekom
mnogo manje boluju od akutnih infekcija, posebno proljeva, nego ona
koja se hrane umjetnim mlijekom.
151 Kolaček S., Grgurić J., Dugoročni utjecaji rane dojenačke prehrane, Liječ. Vijes.
1996; 118: 80-82.
106
Ćelijski elementi
Majčino mlijeko sadrži žive imunokompetentne ćelije. Neki stari

narodi zvali su ga opravdano “bijela krv”. U kolostrumu je nađeno 0.5
-10 miliona ćelija u 1ml, u zrelom mlijeku samo 2% od te količine. To
su makrofazi, granulociti, T i B limfociti.
U kolostrumu i zrelom mlijeku postoje brojna antibakterijska i
antivirusna antitijela a nađeno je i svih devet komponenata komple-
menta, iako u niskoj koncentraciji.
Majčino mlijeko, a posebno kolostrum, sadrži relativno visoke
koncentracije imunoglobulina IgA, koji štite površinu sluznice crijeva
dojenčeta od adherencije gram negativnih crijevnih bakterija, poseb-
no ešerihije i enterovirusa. Kod odraslih se sekretorni IgA luče u zidu
crijeva, dok ga kod novorođenčeta u prvim sedmicima uopće nema, a
nema ga ni u kravljem mlijeku.
Laktoferin
Majčino mlijeko sadrži 0.1-0.6 g/ml laktoferina. U prisustvu anti-

tijela i hidrokarbonata, željezom nezasićeni laktoferin, kakav se i pojav-
ljuje u majčinom mlijeku, ima snažan bakteriostatski učinak.
Lizozimi
Majčino mlijeko sadrži tri hiljade puta veću koncentraciju lizo-

zima nego kravlje. In vitro152 oni izazivaju raspad Ešerihije koli u pri-
sustvu peroksida i askorbinske kiseline koje ima u majčinom mlijeku.
Još iz 1963. godine potječu prva istraživanja koja utvrđuju da
produženo dojenje smanjuje učestalost atopijskog dermatitisa kod dje-
ce. Kravlje je mlijeko najčešća hrana odgovorna za alergiju kod dojen-
čadi na prehrani flašicom. Alergijske reakcije javljaju se u oko 1% takve
djece. Izazivaju ih u prvom redu beta laktoglobulin i serumski bovini
albumin od kojih se nijedan ne nalazi u majčinom mlijeku.
152 Van živog organizma
107
Bifidus faktor
Polisaharidni faktor rasta za crijevnu floru - Bifidus faktor stimulira

rast Lactobacillus bifidus, koji koči rast neželjenih bakterija, kao patogena
E. coli. U kravljem mlijeku ima ga 40 puta manje i kuhanjem se uništi.
Mikrobiološke osobine majčinog mlijeka
Crijevna flora dojenčeta hranjenog majčinim mlijekom obiluje lakto-

bacilom za razliku od bakterijske flore crijeva dojenčeta na prehrani kravljim
mlijekom koje je kolonizirano mikroorganizmima iz grupe aerobakter i Es-
herihia coli. Ova se razlika pripisuje tzv. bifidus-faktoru, visokoj koncentra-
ciji laktoze, niskoj koncentraciji bjelančevina i maloj puferskoj sposobnosti.
Mlijeko podojeno iz dojke praktički je sterilno, dok je kravlje
redovno više ili manje kontaminirano, a industrijsko se mlijeko lahko
onečišćuje u uvjetima nižeg higijenskog standarda.
Dosada je utvrđeno da majčino mlijeko, a posebno kolostrum, pruža
dojenčetu relativnu zaštitu od crijevnih infekcija, nekrotizirajućeg entero-
kolitisa, sepse i infekcija uzrokovanih respiratornim sincicijskim virusom.
Neke metaanalize ukazuju na zaštitu od infekcija, povećanje inte-
ligencije i vjerovatno smanjenje viška kilograma i dijabetesa.
I na kraju, zapamtimo da hranjenje na bočicu je samo hranjenje,
a dojenje je još i prenošenje ljubavi i drugih finih osjećanja.153
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i dojenje
SZO preporučuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci života.

Od šestog mjeseca pa do druge godine treba uvesti čvrstu hranu u obli-
ku pirea od voća i povrća kao nadopunu dojenju. Također se preporu-
čuje da dojenje treba započeti u roku od jednog sata od rođenja. Doje-
nje bi trebalo biti “na zahtjev”, tako često kako dijete želi, i danju i noću,
a flašice i dude treba izbjegavati.
153 Lavrič M., Laktacija i dojenje u Ginekologija i perinatologija II, Asim Kurjak i
suradnici, Varaždinske Toplice 1995.
108
Dojenje koristi i majci i djetetu
Danas su dokazi jači nego ikada da dojenje ima znatne prednosti

i za majke i za djecu - i u bogatim i u siromašnim zemljama.
Nove procjene Svjetske zdravstvene organizacije objavljene u The
Lancet154 otkrivaju da bi povećanje dojenja na nivo blizu optimalnog
(isključivo dojenje prvih šest mjeseci života) moglo uštedjeti više od
800.000 života svake godine, među kojima najviše djece mlađe od 6
mjeseci. Osim toga, gotovo polovica svih proliva i jedna trećina svih
respiratornih infekcija djece u zemljama s niskim i srednjim prima-
njima može se spriječiti s povećanjem stope dojenja. Djeca koja doje
uspješnija su u testovima inteligencije, manje je vjerovatno da će biti
sa prekomjernom težinom ili pretilo te manje su sklona dijabetesu u
kasnijem životu. Majke koje doje smanjit će rizik od razvoja raka dojke
i jajnika. Po trenutnim stopama dojenja, procjenjuje se da je spriječeno
20.000 smrti od raka dojke i dodatnih 20.000 se može spasiti ako se
stope dojenja poboljšaju.
Također, dojenje je identificirano kao intervencija visokog učin-
ka kako bi se postigla globalna strategija za zdravlje žena, djece i ado-
lescenata (2016-2030), koja je pokrenuta uz održive razvojne ciljeve kao
putokaz za okončanje preventabilnih smrti u generacijama. Dojenje je
važno za preživljavanje djece, ali i da bi se osiguralo da djeca mogu
napredovati i ostvariti svoje pune kognitivne i razvojne mogućnosti to-
kom čitavog života.155
Dojenje jača ekonomiju
Osim zdravlja, novi pokazatelji predstavljaju snažan ekonomski

razlog za ulaganje u promoviranje i zaštitu dojenja širom svijeta. Nalazi
od strane SZO-a i partnera procjenjuju da su globalni ekonomski gubici
154 The Lancet - vodeći svjetski medicinski žurnal o svim aspektima ljudskog zdravlja
155 Brown J. L., Pollit E., Malnutrition, poverty and intellectual developmnet, Sci
Amer 1996; 38-43.
109
zbog slabije svijesti u vezi sa nedojenjem, dosegli više od 300 milijardi

dolara u 2012. godini, što odgovara 0.49% od svjetskog brutonacional-
nog dohotka.
Promoviranje i zaštita dojenja
Dojenje pruža kratkoročne i dugoročne zdravstvene, ekonomske i

ekološke prednosti djeci, ženama i društvu. Da bi se ostvarili ovi dobici,
potrebni su politička podrška i finansijska ulaganja za zaštitu, promovi-
ranje i podržavanje dojenja. Uprkos značajnih, potvrđenih prednosti, u
mnogim društvima dojenje nije kontinuirana praksa. Multifaktorijalne
determinante, koje određuju uspjeh dojenja, trebaju mjere podrške na
mnogim nivoima - od pravne i političke direktive do društvenih sta-
vova i vrijednosti, uvjeta ženskog rada, zapošljavanja te zdravstvenih
usluga, kako bi se omogućilo ženama da doje. Marketing nadomjestaka
za majčino mlijeko vrlo negativno utječe na dojenje: globalna prodaja
u 2014. godini od 44.8 milijardi američkih dolara pokazuju veliki indu-
strijski, konkurentni utjecaj na hranjenje novorođenčadi. Nedojenje je
povezano s ekonomskim gubitkom od oko 302.000.000.000 dolara go-
dišnje ili 0.49% svjetskog brutonacionalnog dohotka. Kako bi se riješio
problem agresivnog marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko, koji
potkopava napore za poboljšanje stope dojenja, zagovara se inicijativa
“Globalno dojenje”, koju predvodi UNICEF i WHO u saradnji sa me-
đunarodnim partnerima. Osim borbe protiv marketinga nadomjestaka
za majčino mlijeko, sve bi zemlje morale ulagati u politike i programe
koji podržavaju dojenje. Također, sistemi za podržavanje zdravstvene
njege porodilja, adekvatna prava na porodiljski dopust, intervencije na
radnom mjestu, savjetovanje i obrazovni programi, mogu pomoći u po-
boljšanju stope dojenja.156
156 Rollins N. C., Bhandari N., Hajeebhoy N., Horton S., Lutter C. K., Martines J. C.,
Piwoz E. G., Richter L. M., Victora C. G., Why invest, and what it will take to impro-
ve breastfeeding practices?, The Lancet, 2016 Jan 30; 387(10017): 491-504.
110
KAKO ISPRAVNO MOKRITI
Islam kao vjera čistoće, kroz razne pravne odluke, svojim sljed-
benicima nalaže čistoću u svakom smislu, prije svega duhovnu, ali i
fizičku, odnosno onu materijalne prirode. U tom smislu islam preferira,
ne kao obligatnu dužnost, sjedeći položaj pri mokrenju kod muške po-
pulacije i to na osnovu nekoliko hadisa:
Abdurrahman ibn Hasene je rekao: “Allahov Poslanik, alej-
hi-s-selam, mokrio je sjedeći pa smo rekli: ‘Vidite mokri kao što žene
mokre’...”157
Aiša, r.a., je kazala: “Ko vam kaže da je Allahov Poslanik mokrio
stojeći, ne vjerujte mu. On nije mokrio stojeći otkako mu je Kur’an po-
čeo silaziti.”158
Prenosi se od Ibn Abbas da je rekao: “Poslanik, alejhi-s-selam, pro-
šao je pored dva kabura i rekao: ‘Oni se kažnjavaju, a kazna ih nije stigla
zbog velikih stvari.’ Zatim je rekao: ‘Jedan od njih je prenosio lažne vijesti,
kojima je zavađao ljude, a drugi se nije prao poslije mokrenja.’”159
Optimalan položaj mokrenja bio je tema razgovora od davnina.
Uvođenje modernih sanitarnih čvorova tokom 19. stoljeća intenzivi-
ralo je još više ovu raspravu. Geografski gledano, položaj tijela tokom
mokrenja kod muškaraca razlikuju se od regije do regije. Tako u većini
zapadnih zemalja mokrenje u stojećem položaju je uobičajeno, dok su
u istočnim i azijskim zemljama sjedeći i čučeći položaji češći. Prvi me-
dicinski opis utjecaja pozicije tijela pri mokrenju na zdravlje mjehura
datira iz 1883. godine, kada je engleski ljekar Raglan W. Barnes izrazio
157 Ibn Madže i Nesai

158 Ebu Avane i Hakim
159 Buhari
111
zabrinutost zbog visoke prevalencije kamenja u bešici kod indijskog

stanovništva, koje je, po njemu, bilo povezano s njihovom pozicijom
tijela pri mokrenju.
Otkad je Barnes propagirao svoju hipotezu, počeli su se istraživati
efekti mokrenja na urodinamske160 parametre, upoređujući stojeći u odno-
su na sjedeći položaj pri mokrenju kod muške populacije. Stoga se vreme-
nom došlo do hipoteze da položaj tijela za vrijeme mokrenja može utjecati
na parametre urodinamike kod bolesnika sa simptomima donjeg mokrać-
nog trakta161, prije svega na maksimum urinarnog protoka - Qmax, vrijeme
mokrenja - TQ te rezidualni volumen nakon mokrenja - PVR. Urodinamski
profil kod bolesnika sa simptomima donjeg mokraćnog trakta karakterizi-
ra smanjen maksimalni urinarni protok, povećano vrijeme mokrenja - TQ
i povećan rezidualni volumen nakon mokrenja - PVR, što može rezultirati
sa tegobama i komplikacijama kao što su upala mokraćne bešike - cistitis te
nastanak kamenca u mokraćnoj bešici. Benigna hiperplazija prostate ili ne-
maligno proširenje prostate najčešće uzrokuje simptome donjeg urinarnog
trakta kod muškaraca, a standardno ljekarsko zbrinjavanje kod bolesnika
sa simptomima donjeg mokraćnog trakta ima za cilj da se smanji rezidual-
ni volumen nakon mokrenja i vrijeme mokrenja jer povećava maksimum
urinarnog protoka. To se postiže farmakološki uz korištenje alfa-blokato-
ra i inhibitora 5α-reduktaze. Ovaj oblik liječenja pokazuje samo skromno
ublažavanje simptoma. Alternativni tretman je operacija, naprimjer u obli-
ku transuretralne resekcije prostate.162
Poznato je da su kontrakcije mišića karlice povezane s poreme-
ćenim protokom urina. Opuštanje tih mišića bolje se postiže mokre-
njem u sjedećem položaju i potpomognuto je i udobnim položajem
stopala kada čovjek sjedi. Također, napetost mišića u unutrašnjem i
prednjem odjeljku bedra smanjena je u sjedećem položaju. Ovi mišići,
160 Urodinamika ili urodinamsko ispitivanje je niz postupaka kojima se ispituje

mokraćna bešika i susjedni mišići, radi otkrivanja uzroka poremećaja mokrenja
161 Osjećaj nepotpunog pražnjenja mokraćnog mjehura, učestalo mokrenje, napre-
zanje pri mokrenju, isprekidanost mlaza mokraće, slab mlaz, nemogućnost odgađa-
nja mokrenja, noćno mokrenje itd.
162 Odstranjenje tkiva prostate kroz mokraćnu cijev, predviđena je za muškarce koji
imaju otežano mokrenje zbog uvećane iste, radi povećanja protoka urina.
112
ako su aktivno kontrahirani, povećavaju kontraktilnost mišića poda

karlice. Kontrakcija muskulature poda karlice inhibira aktivnost miši-
ća detruzora bešike, čija je kontrakcija potrebna za mokrenje. To znači
da stojeći položaj preko kontrakcije mišića poda karlice ima negativan
utjecaj na urodinamske parametre.
Postoji dosta stručnih radova i analiza o utjecaju promjene položaja
mokrenja na urodinamiku, tj. na maksimalni protok urina, vrijeme mo-
krenja i količinu urina koji ostaje u bešici nakon mokrenja. Tako npr. u
istraživanju od El-Bahnasawyija163 dvije stotine pacijenata su podvrgnuti
ultrazvuku karlice dok su im mjehuri bili puni, a zatim nakon mokrenja.
Mjerenje urinarnog protoka, učinjeno je u sjedećem i stojećem položaju
i upoređeno za obje grupe pacijenata. Dalja poređenja izrađena su prema
dobi pacijenata - ispod i iznad 50 godina i prema maksimumu urinarnog
protoka. Poređenja urodinamskih rezultata u oba položaja pokazala su
statistički značajne razlike i to znatno veći rezidualni volumen urina u
stojećem položaju u odnosu na sjedeći položaj. Također, mokrenje u sje-
dećem položaju pokazalo je značajno bolji protok nego tokom stojećeg
položaja. U istraživanju od Eryildirima164 i ostalih, gdje je evaluirano 30
odraslih zdravih muškaraca u sjedećem i stojećem položaju pri mokre-
nju, nađeno je da je maksimum urinarnog protoka statistički značajno
veći pri sjedećem položaju, što ih je navelo na zaključak da vrijednosti
urodinamskih parametara itekako ovise o položaju tijela pri mokrenju.
Međutim, meta-analize165 imaju veće vrijednosti u kliničkom
odlučivanju na osnovu dokaza, s obzirom da u sebe uključuju mnoga
163 El-Bahnasawy M. S., Fadl F. A., Uroflowmetric differences between standing and
sitting positions for men used to void in the sitting position, Urology, 2008 Mar; 71(3):
465-8.
164 Eryıldırım B., Tarhan F., Kuyumcuoğlu U., Erbay E., Pembegül N., Position-re-
lated changes in uroflowmetric parameters in healthy young men, Neurourol Urodyn,
2006. 25: 249–251.
165 Meta-analiza predstavlja statistički i analitički metod koji kombinira i sintetizira
različite međusobno nezavisne studije i integrira njihove rezultate u zajednički, jedin-
stveni rezultat. Ukoliko su rezultati nekog istraživanja dobijeni pravilnom meta-ana-
lizom, smatraju se validnim i nema potrebe za daljim ispitivanjima. Meta-analiza je
zasnovana na preciznim matematičkim i statističkim pravilima; zbog toga ona pred-
stavlja objektivan metod, koji nije pod jakim utjecajem ličnog mišljenja istraživača.
113
istraživanja. Stoga ovdje navodimo meta-analizu od De Jonga166 i osta-

lih, koja je imala za cilj da analizira utjecaj položaja tijela na urodinam-
ske parametre kod zdravih muškaraca i muških pacijenata sa simptomi-
ma donjeg mokraćnog trakta. Ukupno su preuzete 2.352 publikacije za
njihovo istraživanje. Jedanaest studija su ispunile kriterijume inkluzije
i uključile su se u meta-analizu.
Otkrili su da je, kod pacijenata sa simptomima donjeg urinarnog
trakta, sjedeći položaj povezan sa trendom povoljnijeg urodinamskog
profila jer se povećava maksimum urinarnog protoka, rezidualni vo-
lumen urina nakon mokrenja je niži i vrijeme mokrenja je kraće nego
u stojećem položaju. Ovo je klinički važno jer prisustvo rezidualnog
urina može dovesti, kao što smo napomenuli, do komplikacija kao što
su cistitis i pojava kamenaca u bešici. Zaključuju da je sjedeći položaj
najbolji položaj za muškarce s problemima u vezi s mokrenjem, npr.
zbog uvećane prostate. Također, ističu da kod bolesnika sa simptomima
donjeg urinarnog trakta, sjedeći položaj poboljšava učinak alfa-bloka-
tora, tj. lijekova koji se koriste za ublažavanje tih simptoma.
Međutim, kod zdravih muškaraca rezultati njihovih meta-analiza
pokazuju da nema statistički značajne razlike ni u jednom od mjerenih
urodinamskih parametara. Stoga zaključuju da se, za zdrave muškarce,
rasprava o stojećem položaju u odnosu na sjedeći prilikom mokrenja,
ne može riješiti samo na osnovu mjerenja urodinamskih parametara.
Međutim, logičnim se čini zaključak da muškarci koji su zdravi, tj. oni
koji nemaju simptome donjeg mokraćnog trakta, trebali bi iz preventiv-
nih razloga preferirati sjedeći položaj, jer upravo taj položaj pri mokre-
nju olakšava spomenute simptome, ako se razviju.
Na kraju, nabrojat ćemo nekoliko razloga zbog kojih bi muškarci,
koji češće mokre stojeći, možda trebali odabrati sjedeći položaj pri mo-
krenju, a naveli smo na samom početku kako i islam preferira sjedeći
nad stojećim položajem za vrijeme mokrenja. Mokrenjem u sjedećem
položaju muškarci mogu poboljšati parametre urodinamike, odnosno
166 De Jong Y., Pinckaers J. H. F. M., Brinck R. M., NijeholtA. A. B., Dekkers O. M.,
Urinating Standing versus Sitting: Position Is of Influence in Men with Prostate En-
largement. A Systematic Review and Meta-Analysis. PLoS One. 2014; 9(7).
114
bolje pražnjenje mokraćnog mjehura, pa time prevenirati ali i liječiti

simptome, prije svih upale mokraćne bešike i pojavu kamenca u mo-
kraćnoj bešici. Kada je u pitanju javno zdravlje, mokrenje u sjedećem
položaju je bolje, više je higijenski, jer urin, iako sterilan u svom osnov-
nom obliku, može biti odličan medij za rast bakterija pa time i širenja
bolesti među ljudima. Definitivno se mokrenjem u sjedećem položaju
smanjuje prskanje urina unaokolo, čime se sprečava formiranje mrljica
urina, koje mogu davati neprijatan miris i vrlo ružan izgled. Na kraju,
kao primjer lijepog manira, ističemo, da je sjedeći položaj za vrijeme uri-
niranja, korektniji i obzirniji, za domaće i komercijalne čistače nužnika.
115
KARANTIN - SPREČAVANJE ŠIRENJA

ZARAZNIH BOLESTI
Ljudi su u vrijeme Allahovog Poslanika, alejhi-s-selam, a i pri-

je njega, pa sve do vremena Pasterovog otkrića mikroorganizama kao
uzročnika bolesti u 19. stoljeću, imali ubjeđenje da bolest prouzrokuju
zli duhovi, šejtani i/ili zvijezde, te da ne postoji veza između bolesti i
čistoće, i sistema ponašanja ili uvjeta življenja. Dakle, nisu znali da po-
stoji mogućnost prenošenja bolesti putem sitnih stvorenja sa osobe na
osobu i zbog toga su tražili lijek u čarolijama i praznovjerju.
Allahov Poslanik, alejhi-s-selam, postavlja pravilo, u 7. stoljeću, koje
se smatra osnovom savremene preventivne medicine, nakon što su se ot-
krili uzročnici bolesti i zaraze. A to je pravilo uspostavljanje “karantina”,
sistema koji sprečava širenje razornih zaraza i epidemija, u gradovima, se-
lima i drugim ljudskim zajednicama. Alejhisselam se nadahnuto izrazio
sljedećom naredbom muslimanima, ali i svim ljudima: “Kada čujete za
‘kugu’ (tj. zaraznu bolest o.p.) u nekom području, ne idite u njega, a ukoliko
se pojavi u području gdje ste vi, ne izlazite iz njega bježeći od ‘kuge’!”167
Allahov Poslanik, alejhi-s-selam, “udario” je neprobojni zid oko
mjesta epidemije i obećao, kao garanciju za izvršavanje njegove opo-
ruke, nagradu šehadeta onome ko ostane u mjestu epidemije a istovre-
meno je upozorio “bjegunca” iz mjesta epidemije na nesreću i propast:
“Bjegunac od ‘kuge’ je kao bjegunac sa bojnog polja, a ko se strpi u njoj,
pripast će mu nagrada šehida.”168
Tek savremena istraživanja otkrivaju mudrost ovih Poslanikovih,
alejhi-s-selam, naredbi, jer je danas naučno stanovište da zdrave osobe,
167 Buharija, 3473, Muslim, 5903.

168 Ahmed, Sahihu Džami’a, 4277, Albani
116
jakog imuniteta, koji nemaju simptoma oboljenja, mogu biti nosioci za-
razne bolesti. Oni kao takvi ustvari predstavljaju istinsku prijetnju u pre-
nošenju epidemije na druga mjesta, jer se kreću i miješaju sa zdravim
osobama, bez straha ili opreza, i prenose im infektivni agens a da toga
uopće nisu svjesni. Oni su u stvarnosti opasniji od oboljelih osoba, jer
se ljudi udaljavaju i štite od oboljelih, a od njih ne. Sistem “karantina” je
takav da se svim stanovnicima grada, mjesta ili neke druge manje lokacije
ili objekta, pogođenog epidemijom, zabranjuje izlazak iz tog mjesta, kao
što se zabranjuje i ulazak u njega, a to je ustvari i poruka hadisa.
Jasno je da su vjernici muslimani, svojim odgovornim, a islamom
utemeljnim ponašanjem, dužni doprinijeti da se među stanovništvom
sprečava moguće širenje zarazne bolesti.
Posebno je važna ova naredba zbog asimptomatskih bolesnika,
koji bi, da to i ne znaju, svojim izlaskom iz mjesta gdje vlada epidemija
istu proširili na druga područja. Naravno, i sve one mjere i ponašanja
koja se savjetuju od strane stručnih osoba i službi za vrijeme epidemija
zaraznih bolesti, a koje su analogne karantinu - nošenje maske, dezin-
fekcija ruku, izbjegavanje bliskih kontakata ne bi smjela biti upitna za
sprovođenje od strane vjernika muslimana.169
169 Kiliç R., Hatipoğlu A. Ç., Güneş C., Quarantine and its legal dimension, Tur-
kish Journal of Medical Sciences, 2020, 50(SI-1): 544-548
117
AIDS - MORALNO-ETIČKI PROBLEM DRUŠTVA
U našem jeziku poznati termin AIDS dolazi iz engleskog jezika,

što je skraćenica od Acquired Immunodeficiency Syndrome a u prije-
vodu bi značilo “sindrom stečenog deficita imunog sistema”. To je iden-
tično prijevodu s francuskog jezika: ili Syndrome d’immunodéficience
acquise, skraćeno SIDA.
AIDS je bolest koja napada i uništava naš tjelesni imuni sistem, a
koji, ustvari, predstavlja “policijske snage” našeg organizma - da bude-
mo svima razumljivi. Funkcija imunog sistema je da identificira i uni-
šti sve što je strano organizmu, uključujući razne klice koje uzrokuju
bolesti kada dospiju u organizam. Njegovim oštećenjem ugrožena je
odbrana našeg organizma od raznih opasnosti.
AIDS uzrokuje virus poznat pod nazivom HIV - virus humane
imunodeficijencije. Ćelije koje su napadnute virusom HIV-a su CD4
limfociti, jedna podgrupa bijelih krvnih ćelija - leukocita. Virus se
ugrađuje u napadnutu ćeliju i tu može ostati mjesecima, pa i godina-
ma. U slučaju neke druge infekcije, organizam, nastojeći da se odbrani
od napada stranog antigena - neke strane materije iz okoline, aktivi-
ra, kao i obično, svoj odbrambeni sistem u koji spadaju i spomenuti
CD4 limfociti, kao podgrupa leukocita. Istovremeno se aktivira i pro-
dukciju HIV-a koji je smješten u CD4 stanicama, što ima za posljedicu
umnožavanje virusa i raspad, odnosno, uništenje CD4 stanice. HIV u
konačnici dovodi do smanjenja broja CD4 limfocita i sloma imunog si-
stema domaćina. Takav organizam nije se u stanju odbraniti od napada
uobičajenih štetnih supstanci s kojima smo svakodnevno u kontaktu,
a koje uzrokuju opake infekcije i maligne tumore, jer nema osnovnih
odbrambenih “policijskih snaga”. Ustvari, tu situaciju sa oslabljenim
118
imunim sistemom iskorištavaju mikroorganizmi koji redovno žive na

i u čovjeku i organizmi koji dolaze spolja. Čovjek na kraju umire od
raznih infekcija disajnog sistema, tumora itd.
Iako se bolest ne razvije odmah nakon infekcije s HIV-om, ljudi s
HIV infekcijom su jako opasni po društvo jer su izvor infekcije i mogu
širiti virus dalje, na druge ljude.
Još jedna od specifičnosti HIV-virusa je ta da on ulazeći u sastav
monocita i makrofaga, također jako važnih odbrambenih ćelija našeg
organizma, zapravo sebe štiti od odbrambenog mehanizma domaćina.
Postoje tri glavna načina prenosa HIV-a:
- seksualni kontakt - homoseksualni i heteroseksualni,
- kontakt sa krvlju - transfuzija krvi, transplantacija organa, kon-
taminirane šprice, igle,
- kontakt majka-dijete - za vrijeme trudnoće preko posteljice i u
toku porođaja, za vrijeme dojenja preko mlijeka.
Važno je naglasiti da se virus HIV-a ne prenosi ličnim kontaktom
u školi, na poslu, u
prodavnicama itd. Također se ne prenosi ni upotrebom zajednič-
kog toaletnog pribora, peškira,
zajedničkog kupatila, čak niti u bazenima, zatim grljenjem, obič-
nim poljupcem - npr. susret sa
rodbinom, korištenjem zajedničkog pribora za jelo, pijenjem iz
iste čaše itd.
Medicinski stručnjaci su izdiferencirali nekoliko rizičnih grupa
ljudi za dobijanje AIDS-a. To su prije svih sljedeće tri rizične kategorije:
- Homoseksualci,
- Promiskuitetne osobe,
- Intravenski narkomani.170
Zaista je medicinski gledano nemoguće početi diskutirati o
AIDS-u, a ne spomenuti homoseksualce, prije svega što su oni rizična
grupa broj jedan kod AIDS-a. Želimo naglasti ovdje da ne prihvatamo
u startu pripisivanje homofobne etikete svakome onom ko se usudi bilo
170 Quinn T. C., The epidemiology of the acquired immunodeficiency syndrome in

the 1990s, Emerg Med Clin North Am. 1995. Feb; 13(1): 1-25
119
šta kritički promišljati o homoseksualizmu, te stoga apsolutno dajemo

pravo nauci, koje joj pripada, a to je da sve posmatra u svjetlu dokaza
i činjenica, pa i homoseksualno općenje. Slijede podaci iz relevantnih
naučnih radova, bez bilo kakve subjektivnosti autora.
Muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima čine najveći
udio novih HIV infekcija u Sjedinjenim Državama.171 Posebno zabri-
njavajuće je pojava ponašanja “bareback” - bez sedla, namjerno nezašti-
ćeni analni seks između muškaraca.172
Jako je važno znati da se homoseksulizam razvija, tj. da je to na-
učeno ponašanje, te da mnogi odustanu od tog načina spolnog općenja
ako ih sredina osudi. Suprotno, ako se prihvate u društvu, javljaju se
novi slučajevi. Jevrej Root Bernstein je još osamdesetih godina tvrdio
da je HIV bio bezazlen virus te da je mutirao u homoseksualnom cri-
jevu - “sindrom homoseksualnog crijeva”.173 Homoseksualci čine oko
70-74% od ukupnog broja oboljelih od AIDS-a u Americi i Evropi. Prvi
put bolest je otkrivena u SAD-u u ljeto 1981. godine, kod pet, dotada
zdravih homoseksualaca, koji su oboljeli od upale pluća, i 26 do tada
zdravih homoseksualaca koji su oboljeli od malignog tumora krvnih
sudova.174,175 S obzirom da su američki naučnici od prvih mjeseci epide-
mije bili svjesni da je nova bolest apsolutno homoseksualno prenosiva
nazvali su je GRID - Gay-related immune deficiency ili homoseksualno
uvjetovan nedostatak imuniteta. Potrebno je naglasiti da su Haićani na
171 Kahler C. W., Wray T. B., Pantalone D. W., Kruis R. D., Mastroleo N. R., Monti
P. M., Mayer K. H., Daily associations between alcohol use and unprotected anal sex
among heavy drinking HIV-positive men who have sex with men AIDS Behav, 2015
Mar; 19(3) 422-30.
172 Díaz Y. M. S., Orlando-Narváez S. A., Ballester-Arnal R., Risk behaviors for HIV
infection, A review of emerging trends, Cienc.saude coletiva 2019. vol. 24, n. 4,pp.
1417-1426.
173 Badri M., Aids/Sida, i kriza modernog svijeta u svjetlu islama, El-Kalem, Saraje-
vo, 2002, p 67-74.
174 Ivančević Ž., Rumboldt Z., Bergovec M., Silobrčić V., Bruketa D., Harrison -
principi interne medicine, Prvo hrvatsko izdanje, 1997. Placebo d.o.o. p 1377.
175 Cock M. D., Jaffe H. W., Curran J. W., The evolving epidemiology of HIV/AIDS,
Aids 2012 Jun 19; 26(10): 1205-13.
120
početku bili nepravedno optuženi kao riziko-grupa za AIDS u medicin-

skoj literaturi, dok se nije otkrilo da su homoseksualnost među njima,
koja je kod njih bila tabu-tema, raširili bogati homoseksualci sa Zapa-
da. U početku epidemije na Haitiju bolest su primarno širili muškarci
odnosom s drugim muškarcima, koji su bili biseksualci. Ovi inficirani
muškarci, biseksualci, počeli su inficirati svoje heteroseksualne partne-
re, pa sredinom 1980-tih heteroseksualno širenje postaje glavni put pri-
jenosa, uz sve veći broj inficiranih žena. Uporedo s ovakvim kretanjem
povećavala se i inficiranost dojenčadi.176
Od pojave AIDS-a 1981. godine pa do 1. jula 1993. godine u
SAD-u je ukupno prijavljeno 302.000 odraslih bolesnika i adolesce-
nata s AIDS-om. Većina bolesnika (56%) su muškarci homoseksualci.
U SAD tipični odrasli bolesnik s AIDS-om je mladi homoseksualac ili
ovisnik o drogi. Epidemiološke studije u SAD prepoznale su pet rizič-
nih skupina odraslih osoba koje mogu oboljeti od AIDS-a. Homosek-
sualci i biseksualni muškarci čine najveću grupu, oko 70% opisanih i
registriranih slučajeva.177 Na kraju 2019. godine blizu 38 miliona ljudi u
svijetu već je živjelo sa HIV-om, prema SZO.
Kulturalni aspekti side
AIDS je postala globalna pandemija. Od početka epide-

mije - 90-tih godina prošlog stoljeća, 76 miliona ljudi inficira-
no je sa HIV-om, a 33 miliona ljudi umrlo je od te infekcije.178
Subsaharski region u Africi je najviše pogođen.179 U 2010. godini, oko
68% - 22.9 miliona svih slučajeva HIV-a i 66% svih smrtnih slučajeva
- 1.2 miliona dogodio se na ovim prostorima. Južna Afrika ima najveći
176 Ivančević Ž., op.cit. p 856-862

177 Osnove patologije, Robbins S. L., prema petom američkom izdanju, Jukić S.,
Dominis M.,TIZ Zrinjski, Čakovec, 1995.P 133-37.
178 https://www.who.int/data/gho/data/idicators-details/GHO/estimated-num-
ber-of-peple-(all-ages)-living-with-hiv
179 Quinn T. C., The epidemiology of the acquired immunodeficiency syndrome
in the 1990s, Emerg Med Clin NorthAm, 1995 Feb; 13(1): 1-25.
121
broj osoba s HIV-om od bilo koje zemlje u svijetu. Južna i jugoistočna

Azija je drugi najviše pogođeni region. Rasprostranjenost je najniža na
Bliskom istoku i sjevernoj Africi gdje iznosi 0.1% ili manje. (slika 17)
n nema podataka
n manje od 0.1 %
n 0.1-0.5 %
n 0.5-1 %
n 1-5 %
n 5-15 %
n 15-50 %
Slika 17 Rasprostranjenost AIDS-a u svijetu
Kada se prikaže procentualna rasprostranjenost AIDS-a u Africi,

vidljivo je da su najugroženija područja, kao što smo i kazali, subsahar-
ska Afrika i ako to uporedimo s područjima koja naseljavaju muslimani
u Africi, dobijemo uistinu sliku koja nijednog zdravog, pametnog čo-
vjeka ne ostavlja ravnodušnim. (slika 18)
n 91-100 %
n 81-90 %
n 71-80 %
n preko 15 % n 61-70 %
n 5-15 % n 51-60 %
n 2-5 % n 41-50 %
n 1-2 % n 31-40 %
n 0,5-1 % n 21-30 %
n 0,1-0,5 % n 11-20 %
n nema podataka n 0-10 %
Slika 18 Rasprostranjenost AIDS-a u Africi lijevo, i muslimanska
populacija u Africi desno
122
Na slici je očigledno da je procenat rasprostranjenosti AIDS-a u

obrnutom odnosu s procentom muslimanskog stanovništva, tj. što je
veći procenat rasprostranjenosti AIDS-a to je manji procenat musli-
manskog stanovništva. Kao što se i kaže u poslovici: “Pametnom je i
išaret dovoljan.”
Uzet ćemo za primjer Nigeriju, gdje epidemija AIDS-a kontinu-
irano raste. Ispitivanja ukazuju da je tamo među određenim skupina-
ma ljudi - policajci i pomorsko osoblje, jako rasprostranjeno ponašanje
koje islam osuđuje, prije svega promiskuitet i posjećivanje prostitutki,
sa kojima imaju seksualne odnose bez zaštite. Posebna je opasnost od
širenja AIDS-a zbog njihovog slobodnog kontakta s civilnim stanovniš-
tvom, što ih čini premošćujućom skupinom u tom smislu.180
Islamska rješenja za AIDS
Nesumnjivo je da islam strogo zabranjuje homoseksualizam, blud

i nevjeru u braku kao i drogu, a kako smo vidjeli, upravo takva po-
našanja je medicina označila kao rizična. Najveću prijetnju za širenje
AIDS-a predstavljaju neograničeni, slobodni spolni, posebno homo-
seksualni odnosi. Svi seksualno aktivni ljudi, mladi ili stari, muškarci ili
žene, moraju shvatiti ogroman rizik takvih odnosa sa svima onima koji,
pored njih, imaju također i druge partnere. Promiskuitet i prostitucija
su najučestaliji oblici širenja AIDS-a i moraju se izbjegavati. Interesan-
tno je da alkohol, još jedna islamska zabrana, može olakšati prijenos
HIV-a povećavajući nezaštićeni analni seks.181 Svaka žena ne samo da
ugrožava svoj život, već to radi i svom još nerođenom djetetu, ukoliko
učestvuje u aktivnostima koje je izlažu riziku dobijanja AIDS-a. HIV-
om zaražena trudnica ima 30-50% “izgleda” da inficira svoje nerođe-
no dijete. Naravno, neshvatljiva je strategija pojedinih udruženja koja
180 Nwokoji J. A., Ajuwon A. J., Knowledge of AIDS and HIV risk-related sexual
behavior among Nigerian naval personnel, Public Health, 2004; 4:24.
181 Kahler C. W., Wray T. B., Pantalone D. W., Kruis R. D., Mastroleo N. R., Monti
P. M., Mayer K. H., Daily associations between alcohol use and unprotected anal
sex among heavy drinking HIV-positive men who have sex with men. AIDS Behav.
2015. Mar; 19(3); 422-30.
123
stimuliraju omladinu na promiskuitet, sa kampanjama o tzv. sigurnom

seksu, misleći pri tome na upotrebu kondoma. Niti su kondomi 100%
zaštita, niti se može očekivati da će pojedinac ogrezao u promiskuitet
baš uvijek koristiti kondom.182
Smatramo da je AIDS, mada zlokobna bolest koja uništava imuni
sistem čovjeka, prvenstveno etički i moralni problem. Tim prije, jer je
posljednji Allahov Poslanik, alejhi-s-selam, u hadisu rekao: “Kada se u
jednom narodu pojavi blud i rasprostrani do te mjere da se počne javno
činiti, u njemu će se pojaviti kuga i bolesti koje nisu poznavali njihovi
preci.”
Rješenje mora obuhvatiti problem od temelja sljedećim mjerama:
- Prezentirati islamski stav prema homoseksualizmu,
- Promiskuitet i seks izvan braka mora biti osuđen,
- Čestitost prije braka mora biti snažno promovirana,
- Vjernost u braku mora biti podržavana,
- Sve socijalne i kulturne organizacije moraju zajednički raditi na
ohrabrenju ljudi da podržavaju seksualnu moralnost.
182 Liu Y., Ruan Y., Strauss S. M., Yin L., Liu H., Amico K. R., Zhang C., Shao Y.,
Qian H-Z., Vermund S. H.,Alcohol misuse, risky sexual behaviors, and HIV or syp-
hilis infections among Chinese men who have sex with men, Drug Alcohol Depend,
2016. Nov. 1; 168: 239-246.
124
PUŠENJE DUHANA - PROZOR U NARKOMANIJU
Pušači “uživaju” u pušenju duhana više od 500 godina. Prvi po-

daci o pušenju su zapisani u dnevniku Kristofora Kolumba 6.10.1492.
godine. U razdoblju od 1600. do 1700. godine, pušenje je definitivno
zahvatilo Evropu, a u 20. stoljeću postaje javnozdravstveni i socijalni
problem, tim više što su ga prihvatile i žene.
Pušenje duhana je složeno naučeno ponašanje utkano u niti svakod-
nevnog života a povezano je s načinom kako se pušač nosi s okolinom. Niz
dnevnih aktivnosti, misli i emocija služi kao snažan podsticaj za pušenje.
Lične karakteristike kao što su stepen obrazovanja, vjera u mogućnost pro-
mjena i sposobnost usvajanja vještina odrednice su za upotrebu duhana.
Duhanski dim je mješavina plinova, kapljica i sitnih čestica, prije svega
ugljičnog monoksida, vode, nikotina i duhanskih katrana. Nikotin je glav-
na opojna tvar duhana, a duhanski dim sadrži 1% nikotina. Nikotin izaziva
ovisnost sličnu heroinskoj. Zbog te činjenice, samo 2% pušača uspije u pr-
vom pokušaju prestati pušiti, iako njih dvije trećine to želi.
Primarni kriteriji za definiranje ovisnosti o drogama su:
• Kompulzivna - prisilna upotreba,
• Psihoaktivni učinci,
• Ponašanje uvjetovano drogama.
Upotreba duhana ispunjava sve ove kriterije zbog toga jer:
• Stvara prinuđujući poriv za pušenjem,
• Osigurava ugodne promjene u ponašanju,
• Motivira hroničnu potrebu za duhanom i njegovom upotrebom.
U svijetu je u 2002. godini pušilo milijardu i dvije stotine miliona
ljudi. Zbog pušenja godišnje u svijetu umre više od četiri miliona ljudi,a
procjenjuje se da u Evropi svakoga sata zbog bolesti koje su posljedica
125
pušenja umre 140 osoba. Svjetska zdravstvena organizacija - SZO, ističe

da je pušenje glavni preventabilni uzrok smrti u svijetu.
Cigarete puši 80-95% alkoholičara, što pokazuje sigurnu poveza-
nost pušenja sa još jednim velikim društvenim problemom. Također se
kaže da je pušenje prozor u narkomaniju. Osoba koja puši npr. 20 ciga-
reta dnevno, uradi u toku 24 sata oko 400 automatiziranih pokreta koji
su u vezi sa činom pušenja, a takav pušač je prema SZO pušač ovisnik.
SZO posebno upozorava da je zabrinjavajuće korištenje duhana
u centralnoj i istočnoj Evropi, kao i u drugim zemljama u razvoju i ze-
mljama koje su odnedavno postale industrijski razvijene. Prema SZO
do 2002. godine u Evropi 215 miliona ljudi puši cigarete, od čega je 130
miliona muškaraca. Prema podacima EU na prvom mjestu po procentu
pušača u ukupnoj populaciji je Grčka sa 45%, a najmanje u Švedskoj
22%. Mladi najviše puše u Austriji. U Hrvatskoj ima 1.6 miliona pušača.
U našoj državi procjenjuje se da na pušače otpada oko 40% stanovniš-
tva, koji godišnje na cigarete izdvajaju oko milijardu eura. Trend da sve
mlađa populacija počinje pušiti, predstavlja značajan rizik za zdravlje
u predstojećem periodu. U Evropi je među omladinom između 15-18
godina 30% pušača. Prema anketi iz 2001. godine koja je obuhvatila
7.500 učenika, 18% mladih iz srednjih škola Tuzlanskog kantona puši
cigarete. Obolijevanje od malignih neoplazmi, posebno bronha i pluća
jedan je od najznačajnijih indikatora masovnog pušenja u društvu, a
trend je da prevalenca ovih oboljenja raste u našoj zemlji.183
SZO naziva pušenje “prenosivom bolešću” jer se prenosi rekla-
mama i sponzorstvima, a duhanske kompanije ulažu milione dolara
svake godine na sponzoriranje sportskih događaja. “Tvrde da ne ciljaju
na mladost, ali u stvarnosti se trude osigurati da njihovo sponzorstvo
i reklama cvjetaju na mjestima na kojima se okupljaju i koja privlače
mlade”, tvrdila je predsjednica SZO, dr. Harlem Brundtland.184 Držav-
ne ekonomije na svaki dolar zarađen od prodaje duhanskih proizvoda
183 Cerić I., Basara-Mehić N., Oruč Lj., Salihović H., Zloupotreba psihoaktivnih sup-
stanci i lijekova, Medicinski fakultet Sarajevo, 2007.
184 Dr. Gro Harlem Brundtland Director-General World Health Organization,
“Burden of Disease and Best Practices” High-level roundtable on “Tobacco Control
and Development Policy” , Brussels, Belgium, 4 February 2003.
126
plaćaju četiri dolara za liječenje posljedica pušenja. Istraživanje, koje je

1951. godine pokrenuo profesor Richard Doll s Oksfordskog sveučili-
šta, pokazalo je da su muškarci rođeni u razdoblju od 1900. do 1930.
godine, koji su pušili tokom cijelog svog života, umrli u prosjeku deset
godina ranije od svojih vršnjaka koji nikada nisu zapalili cigaretu.185
Povezanost pušenja i pojave oboljenja
Pušenje se nesumnjivo povezuje s mnogim vrlo ozbiljnim i teškim

oboljenjima, posebno malignim. Za dvadesetak materija iz duhanskog
dima dokazano je karcinogeno djelovanje. Najjači karcinogeni među nji-
ma su policiklički aromatski ugljikovodici, nitrozamini i aromatski amini.
Glavno opterećenje za nastanak raka je rani početak korištenja duhana.
Danas medicina povezuje pušenje s pojavom raka pluća, grla, usne šuplji-
ne, nosne šupljine i sinusa, mokraćne bešike, bubrega, jednjaka, želuca,
pankreasa, grlića materice, jetre, mijeloidne leukemije. Vodeći je uzrok
smrti koji se može izbjeći u svijetu.186 Kako tvrde eksperti SZO, postoji
više od 25 poznatih bolesti čiji je nastanak povezan s pušenjem. Pušenje
duhana i dalje je glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti - KVB i
plućne bolesti, prije svega HOPB.187 Uz dijabetes i povećane masnoće u
krvi, pušenje je jedan od najozbiljnijih rizikofaktora za smrtonosna obo-
ljenja kao što su moždani udar i infarkt srca.188,189
185 Ferenčak K., Karcinogeneza uzrokovana pušenjem, Preddiplomski studij mole-

kularne biologije, Zagreb, 2011.
186 T. Kondo, Y. Nakano, S. Adachi, T. Murohara, Effects of Tobacco Smoking on

Cardiovascular Disease, Circ J., 2019. Sep. 5; 83(10): 1980-1985.
187 Hronična opstruktivna plućna bolest
188 T. Münzel, O. Hahad, M. Kuntic, J. F. Keaney, J. E. Deanfield, A. Daiber, Effects
of tobacco cigarettes, e-cigarettes, and waterpipe smoking on endothelial function and
clinical outcomes, Eu Heart J. 2020 Nov 1; 418419: 4057-4070.
189 Gale N., McEwan M., Eldridge A. C., Fearon I. M., Sherwood N., Bowen E., Mc-
Dermott S., Holmes E., Hedge A., Hossack S., L. Wakenshaw, J. Glew, O. M. Camac-
ho, G. Errington, J. McAughey, J. Murphy, C. Liu, C. J. Proctor, Changes in Biomar-
kers of Exposure on Switching From a Conventional Cigarette to Tobacco Heating
Products: A Randomized, Controlled Study in Healthy Japanese Subjects, Nicotine
Tob Res. 2019 Aug 19;(9): 1220-1227.
127
Pušenje duhana smatra se etiološkim faktorom za gastroezofage-

alnu refluksnu bolest, čir želuca i dvanaestopalačnog crijeva.190
Nastanak pobačaja, rađanje mrtvorođene bebe ili rađanje bebe
male tjelesne težine, zbog slabljenja krvotoka u posteljici ploda, proble-
mi su koji se javljaju u trudnoći, a u vezi su s pušenjem trudnice.
Pušenje i rak pluća
Rak pluća najučestaliji je u svijetu. Otkrije se oko 1.2 miliona no-

vih slučajeva godišnje. Najčešći uzročnik raka pluća je pušenje. Prije če-
trdesete godine života, incidenca raka pluća je relativno niska, a znatan
porast je negdje između 70. i 75. godine života. Sve veća incidenca raka
pluća kod žena u zadnje vrijeme objašnjava se pojavom sve većeg broja
žena koje puše. Identificirano je 4.000 različitih supstanci u duhanskom
dimu, od kojih su mnoge farmakološki aktivne, cititoksične, antigene,
mutagene i kancerogene.
Postoji generalno mišljenje da pojava raka pluća kod pušača ovisi o:
• Godine kad je osoba počela pušiti,
• Koliko dugo osoba puši,
• Koliko cigareta na dan osoba puši.
U vezi s navedenim pušači imaju 20-30 puta veći relativni rizik za
nastanak raka pluća od nepušača, ali je važno naglasiti da i pasivno pušenje
također izaziva rak pluća u 20% slučajeva. Od raka pluća oboli 900.000
muškaraca i 330.000 žena godišnje. Rak pluća javio se kao posljedica upo-
trebe duhana kod više od 80% muškaraca pušača. U SAD-u i sjevernoj
Evropi, pušenje je uzrok nastanka raka pluća kod 70% žena. Porast broja
žena oboljelih od raka pluća predstavlja ozbiljan zdravstveni problem. U
pojedinim evropskim državama skoro 50% mladih žena su pušači.191
190 Jensen E. N., Lagergren J., Tobacco smoking, alcohol consumption and ga-
stro-oesophageal reflux disease, Best Pract Res Clin Gastrenterol. 2017. Oct 31(5):
501-508.
191 Obralić N., i saradnici : Registar malignih neoplazmi Kliničkog centra Univer-
ziteta Sarajevo, 1998-2002. p. 78-86.
128
Rak pluća u Bosni i Hercegovini
Kod nas, u Bosni i Hercegovini, rak pluća je također najučestali-

ja maligna bolest. Tokom perioda 2000-2004. godina u KCU Sarajevo
registrirana su 1.095 nova slučaja karcinoma pluća, što je predstavljalo
najbrojnije maligno oboljenje. Od toga su 916 muškarci i 177 žene, od-
nos 5.2 : 1, a podsjećanja radi maligna oboljenja uz kardiovaskularne
bolesti najčešći su uzrok smrti, i kod nas i u Evropi.192
Pušenje i trudnoća
Pušenje u trudnoći u prosjeku smanjuje porođajnu težinu za 105

gr i gestacijsku dob za 6.2 dana. Smanjenje porođajne težine kod trud-
nica pušača je direktan efekat pušenja - infarkti placente. U dvije ko-
hortne studije provedene u Meksiku od 1993-2000. godine, postotak
trudnica koje puše je 4.7 %. Njihova novorođenčad su bila 154 gr lakša
u odnosu na prosječnu težinu.
U odnosu na meksičke, sarajevske ratne trudnice su pušile u da-
leko većem postotku - čak 34.6 %. Njihova novorođenčad su bila lakša
za 219 gr u odnosu na trudnice - nepušače. Studija urađena u Sarajevu
na 500 djece rođene u ratnom periodu.193
Nikotin prolazi nesmetano kroz posteljicu, ali u tkivu fetusa
dostiže daleko niže koncentracije. Oko 3.800 razgradnih produkata
iz cigareta prelazi prilikom pušenja nefiltrirano u krvotok djeteta.
Majka koja puši u trudnoći prisiljava dijete u svojoj utrobi da se
bori za zrak.
Kod trudnica koje puše povećana je učestalost prijevremenog po-
roda a rizik javljanja spontanih pobačaja je dvostruko viši u odnosu na
trudnice koje ne puše. Perinatalna smrtnost novorođenčadi - sudden
infant death syndrom je također učestalija u djece majki koje puše.
192 Ibid, 134-140.

193 Mulaosmanović V., Korelacija porođajne težine i krvnog pritiska u dječijoj popu-
laciji, Magistarski rad, Sarajevo 2005. P 34.
129
Nikotin sužava krvne žile, smanjuje protok krvi kroz posteljicu,

te izaziva porast krvnog tlaka u još nerođenog djeteta. Toksični ugljični
monoksid koji nastaje prilikom pušenja vezuje se za krvni pigment u
crvenim krvnim zrncima i potiskuje iz istih kiseonik. Nerođeno dijete
već u ovim uvjetima pati od hroničnog manjka kiseonika i bori se još u
maternici za zrak.
Pušenje u trudnoći je, osim toga, značajan faktor rizika za kasni-
ji razvitak alergije, neurodermitisa, kao i astme u djeteta.
Šta se dobija prestankom pušenja
Iako je najbolje ni ne otpočinjati s pušenjem, epidemiološki po-
daci ukazuju na ogromnu prednost u slučaju odvikavanja od pušenja,
pogotovu ako se prekine prije 35. godine života.
Simptomi koji se javljaju s prestankom pušenja - uznemirenost,
napetost, nesanica, porast apetita itd. obično se javljaju već unutar samo
nekoliko sati - 2-4 sata nakon prekida, a s maksimumom izraženosti
unutar 24-48 sati. Većina simptoma prekida pušenja nastavlja se unutar
4 sedmice, ali glad i želja za duhanom može potrajati 6 i više mjeseci.
Međutim, ono što je važnije, pozitivni efekti po naše zdravlje nakon
prekida pušenja nastupaju sljedećim ritmom i dinamikom:
- poslije 20 minuta - krvni pritisak, puls i periferna cirkulacija se
popravljaju,
- poslije 8 sati - nivo nikotina i CO pada za pola, pp194 O2 se vra-
ća na normalu,
- poslije 48 sati - pritisak CO se vraća na normalu, opada rizik
od infarkta srca,
- poslije 72 sata - lakše se diše, popušta spazam bronhija,
- poslije 2-12 nedjelja - popravlja se cirkulacija,
- poslije 3-9 mjeseci - kašalj i zviždanje u grudima prolaze,
- poslije godinu dana - rizik od infarkta srca se smanjuje za 50%,
- poslije 5 godina rizik od nastanka karcinoma pluća jednak je
kao kod nepušača.
194 Parcijalni pritisak
130
Islam zabranjuje čovjeku sve što mu šteti
Islam je, kako se navodi u islamskim pravnim knjigama kao po-

sljednja Allahova, dž.š., objava, došao da zaštiti pet stvari kod ljudi, iz-
među ostalog i život, tj. zdravlje. Uzvišeni Allah dozvolio je ljudskom
rodu sve što je korisno, a zabranio sve što je štetno. ...i sami sebe ne
ubijajte! Allah je doista prema vama milostiv!195 Uzimajući u obzir stro-
gu kur’ansku zabranu: Ne bacajte se svojim rukama u propast i njenu
primjenu na pušenje duhana, možda se može upotrijebiti i najjači ste-
pen zabrane u Šerijatu haram u slučaju pušenja duhana uvažavajući sa-
vremena saznanja i otkrića o štetnosti spomenute pojave o kojoj govore
izvještaji SZO i medicinske nauke. Ako bismo i pokazali neku rezervu
prema upotrebi termina haram - stroga zabrana, nema dileme oko toga
da tu pojavu okarakteriziramo kao strogu pokudu - mekruh tahrimi,
posebno imajući u vidu da pušenje duhana šteti ne samo zdravlju pu-
šača već i zdravlju svih onih koji dolaze u dodir s duhanskim dimom,
posebno zdravlju djece. Vjerovjesnik, alejhi-s-selam, je rekao: “Nije do-
zvoljeno nanositi štetu niti na štetu uzvraćati štetom.”196 Prema tome,
možemo konstatirati sljedeće: pušenje je, kao po zdravlje opasna i štet-
na pojava, zabranjeno, a ta zabrana je još jača ako se njime šteti i drugi-
ma ili se još i propagira među njima.197
195 Kur’an, En-Nisa’: 29.

196 Hadis bilježi imam Ahmed u djelu El-Musned, I/313.
197 https://www.islamskazajednica.ba/da-li-je-pusenje-duhana-haram
131
ALKOHOL - MAJKA SVIH ZALA
Pored duhana i kofeina, alkohol je širom svijeta najprihvaćeni-

ja rekreativna droga i daleko najčešći uzrok teških oštećenja duševnog
i tjelesnog zdravlja. Iako je alkoholizam “postao” bolest, u stvarnom,
svakodnevnom životu on se smatra, lijepo rečeno, samo “stilom života”
i ništa više. Kroz ljudsku povijest do danas oblikovao se mentalitet u ko-
jem je pijenje alkohola nešto sasvim normalno. Štaviše, ljudsko društvo
izgradilo je niz običaja i navika te tako alkoholizam duboko ukorijenilo
u svoju stvarnost kao običajnu pojavu, ne vidjevši pritom posljedice i
stvarnu sliku koju alkoholizam ostavlja za sobom.198
U stvarnosti alkoholizam predstavlja izrazitu ovisnost o alkoho-
lu, odnosno hroničnu i progresivnu bolest koju karakterizira gubitak
kontrole nad uzimanjem alkoholnih pića, a koju prate odgovarajuće
socijalne i psihološke posljedice. Upotreba alkohola kao psihoaktivne
supstance anksiolitičkog dejstva ima veoma dugu historiju i proteže se
u daleku prošlost čovječanstva. Prvi koji je opisao bolest, koja nastaje
usljed pijančenja, bio je dr. Benjamin Rush, ljekar iz Filadelfije 1785.
godine. Alkoholičar je osoba koja je dugotrajnim prekomjernim pije-
njem postala ovisna o alkoholu - psihički i/ili fizički, te su se kod nje
usljed toga razvile zdravstvene i socijalne poteškoće. Alkoholizam je
stoga, prvenstveno, bolest ovisnosti kod koje postoje izraženi fenomeni
psihičke i fizičke ovisnosti, izrazite tolerancije na alkohol, a nakon sma-
njenja ili naglog prekida uzimanja alkohola, pojavljuje se akutni alko-
holni apstinencijalni sindrom.
198 Cerić l., Mehić-Basara N., Oruč Lj., Salihović H., Zloupotreba psihoaktivnih sup-
stanci i lijekova, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu 2007.
132
Konzumacija alkohola povećava rizik obolijevanja od ciroze jetre,

pojedinih vrsta raka, povišenog krvnog pritiska, urođenih malformaci-
ja novorođenčeta, moždanog udara itd. Konzumiranje alkohola vezano
je često za probleme u porodici, na poslu i društvu u cjelini. Mnoge ne-
sreće, požari, napadi, kriminalne radnje, nenamjerne povrede, nasilja,
ubistva, samoubistva, povrede i nesreće u saobraćaju izazivaju ljudi u
akutnom alkoholiziranom stanju. Osoba može umrijeti zbog predozi-
ranja alkoholom usljed respiratorne depresije i u slučaju kad je visoko
tolerantna na alkohol.199
Alkoholizam u svijetu i kod nas
Tek s pojavom industrijske revolucije alkoholizam se počeo shva-

ćati kao ozbiljan zdravstveni, odnosno društveni problem. SZO defini-
rala je 1952. godine alkoholizam kao bolest definicijom: “Alkoholizam
je bolest a alkoholičar je bolesnik kod koga se zbog prekomjerne i du-
gotrajne upotrebe alkoholnih pića pojavljuje psihička i fizička ovisnost,
zdravstveni problemi, obiteljski i društveni poremećaji.”
Deseta revizija Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdrav-
stvenih problema - MKB-10 svrstava alkoholizam u poglavlje Mentalni
poremećaji i poremećaji ponašanja zbog upotrebe psihoaktivnih tvari.200
Rasprostranjenost zloupotrebe alkohola u savremenom svijetu
poprimila je goleme razmjere. U svijetu je recimo 2007. godine bilo
oko 76.3 miliona alkoholičara, a 2000. godine je 1.8 miliona ljudi umr-
lo zbog alkoholizma. Oko 90% ljudi u zemljama zapadnog kulturnog
kruga povremeno ili trajno pije alkoholna pića u nekom periodu svog
života. Različite probleme zbog pijenja alkohola ima 40% onih koji se
opijaju, dok 10% muškaraca i gotovo 5% žena su ozbiljni bolesnici,
odnosno alkoholičari. Utjecaj alkohola na javno zdravlje gori je i s te-
žim posljedicama nego sve ilegalne droge zajedno. Procjenjuje se da u
199 M. A. Schuckit, Alcohol-use disorders, The Lancet, 2009 Feb 7; 373(9662): 492-
501.
200 Ginter E., Simko V., Ethanol and cardiovascular diseases: epidemiological, bio-
chemical and clinical aspects, Bratisl Lek Listy, 2008; 109(12): 590-4.
133
SAD-u godišnje umre 200.000 ljudi zbog prekomjernog konzumiranja

alkohola, Evropljana umre oko 55.000.
Jedan od četiri smrtna ishoda mladih muškaraca od 25 do 29 go-
dina povezan je sa alkoholom. Evropa ima i najveći procenat potrošnje
alkohola u svijetu, od 0.9-13.3 litara po glavi stanovnika.
Zato je bila nužna Evropska povelja o alkoholizmu - Pariz 1995.
godine, da se obezbijedi politički okvir čiji je cilj smanjenje štetnog
utjecaja alkohola. Neki od strateških ciljeva te Evropske povelje o alko-
holizmu su:
• Informirati ljude o štetnom utjecaju alkohola na zdravlje, po-
rodicu i društvo, te o efikasnim mjerama koje se mogu poduzeti da se
taj utjecaj prevenira ili smanji kroz široku primjenu edukacionih pro-
grama ranog djetinjstva;
• Uspostaviti i sprovesti zakone koji efikasno preveniraju vožnju
u alkoholiziranom stanju;
• Promovirati zdravlje kroz kontrolu pristupačnosti alkoholnih
pića, npr. za mlade ljude, i kroz povećanje cijene alkoholnih proizvoda,
npr. preko poreza;
• Primijeniti strogu kontrolu prihvatajući postojeća ograničenja
ili zabranu direktnog ili indirektnog reklamiranja alkoholnih proizvoda
u nekim zemljama, te osigurati da se nijedna forma reklamiranja ne
usmjeri na mlade ljude, npr. kroz povezivanje alkohola i sporta;
• Podržati nevladine organizacije i pokrete za samopomoć koji
promoviraju zdrav stil života, posebno one koji su usmjereni na preven-
ciju ili smanjenje štetnog utjecaja alkohola.
Što se tiče Bosne i Hercegovine i upotrebe alkohola među njenim
stanovništvom, značajno je spomenuti da je uspostava austrougaraske
vlasti poslije Berlinskog kongresa u BiH, imala i brojne negativne po-
sljedice među kojima je i široka upotreba alkoholnih pića u društvu.
Potom, Drugi svjetski rat na teritoriji Bosne i Hercegovine poprimio
je karakteristike prave kataklizme, poslije koga je došlo do ogromne
upotrebe alkoholnih pića, što je navelo Crveni krst Jugoslavije da 1954.
godine osnuje Komisiju za borbu protiv alkoholizma.
134
Prema podacima Federalnog zavoda BiH za statistiku evidentno

je povećanje ukupne proizvodnje alkohola u litrima po stanovniku iz
godine u godinu, a što prati i permanentan trend porasta mentalnih
poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom od 1998.
godine, kako se novodi u podacima ZZJZ FBiH.
Kada su u pitanju mladi, situacija je također zabrinjavajuća. Pre-
ma studiji provedenoj na Psihijatrijskoj klinici u Sarajevu 2002. godine
koja je obuhvatila 600 adolescenata, u dobi od 15-17 godina, u Kantonu
Sarajevo i u Tuzlanskom kantonu, alkohol konzumira 15.5% mladih,
a prema anketi iz 2001. godine među 1.000 učenika tri srednje škole
Tuzlanskog kantona 17.9 % povremeno pije alkohol. Od 900 učenika
osnovnih škola iz iste ankete njih 6.4 % povremeno pije alkohol. Pre-
ma podacima UNDP BiH 2000. godine 11% mladih konzumira alkohol
redovno, 43% u određenim prilikama, dok samo 46% nikad ne konzu-
mira alkohol.
Utjecaj alkohola na ljudsko tijelo i psihu
Etanol ili etilni alkohol prirodno se dobija procesom fermentacije

- alkoholno vrenje, iz plodova voća i žitarica koje sadrže šećer. Glavni
faktori za taj mehanizam su enzimi kvaščevih gljivica koji služe kao ka-
talizator. To je jedina vrsta alkohola koja se koristi u alkoholnim pićima
i dobro se rastvara u vodi, te se putem krvotoka, u kratkom vremenu,
nađe u svim tjelesnim sistemima. Tkiva koja sadrže više vode sadrže
i više alkohola prilikom konzumacije. Vrh alkoholne koncentracije u
krvi postiže se trideset do devedeset minuta nakon konzumiranja ne-
kog alkoholnog pića, zavisno da li se pije na prazan stomak. Hemijski
sastav alkohola omogućuje djelovanje na gotovo sve stanice u tijelu i u
visokoj dozi može dovesti do kome i smrti. Alkoholna dehidrogena-
za, enzim koji razgrađuje alkohol, kod žena je prisutan u manjoj kon-
centraciji pa je razumljivo da alkohol jače djeluje kod žena.201 Akutna
alkoholna intoksikacija - akutno opijanje je prolazno stanje a prati ga
201 Breitenfeld D., Lang B., Thaller V., Breintenfeld T., De Syo D., Jagetiþ N.,Psyc-
ho-social characteristics of female alcoholics, Coll Antropol 1998;22: 613-8.
135
poremećaj svijesti različitog stepena, kognitivnih funkcija, percepcije,

afekta ili ponašanja. Alkohol izaziva produženje trajanja refleksa, nega-
tivno djeluje na čula vida i sluha, a što se očituje u lošoj ravnoteži i ko-
ordinaciji.202 Konzumacija alkohola dovodi do dezinhibiranog ponaša-
nja - bezobzirnost i veselost se upravo temelje na nedostatku inhibicije.
Dobro raspoloženje prelazi u euforiju - prenaglašena veselost. Pomiču
se etičke granice. Činjenice se više ne procjenjuju stvarno, kao ni vla-
stita osobnost. S precjenjivanjem samoga sebe dolazi do opasnosti. Po-
našanje prema sebi i drugima sve je neodgovornije. Gubi se sposobnost
ispravnog reagiranja a kod veće koncentracije i sposobnost mišljenja.
Kod teških intoksikacija može doći do stupora ili kome i do smrti može
doći kada su pored alkohola uzete i neke druge psihoaktivne ili toksič-
ne supstance. Nerijetko u kombinaciji sa traumom posebno povredama
glave akutne alkoholne intoksikacije završavaju također smrtno.203
Alkohol ima značajne toksične efekte na brojne organe, posebno
na mozak, jetru, probavni trakt itd. Dominantni efekat alkohola je de-
presija centralnog nervnog sistema.
Kod dugotrajnog pijenja ćelijske membrane moždanih neurona
postaju rigidne i krute sa smanjenom količinom vode što je kritično
za normalno funkcioniranje receptora, jonskih kanala i drugih funk-
cionalnih proteina u membrani. Najvažniji toksični efekat je oštećenje
parenhima jetre što dovodi do povećane “masne” jetre koja kasnije vodi
do alkoholnog hepatitisa i ciroze jetre. Ciroza jetre je teška hronična
neizlječiva bolest jetre, čiji je najčešći uzrok alkohol. Sva alkoholna pića
se dovode u vezu s cirozom jetre, a najčešće vino. Najčešća akutna al-
koholna psihoza je delirium tremens alcoholicum, kod koje se javlja
poremećaj svijesti, halucinacije, tremor, sumanutost, klonično-tonični
grčevi itd. Najozbiljnija je komplikacija alkoholne bolesti s visokim pro-
centom smrtnosti - do 15%. Dugotrajna teška opijanja dovode također
202 Smith J. W.,Medical manifestations of alcoholism in the elderly, Int J Addict 1995;
30: 1749-98.
203 Mostafa S. M., Murthy B. V.,Alcohol-associated admission to an adult intensive
care unit: ans audit, Eur J Anesthesiol 200219193-6.
136
do ezofagitisa, gastritisa, ulkusa želuca i pankreatitisa.204 Kontinuirano

pijenje alkohola uzrokuje povećan krvni pritisak, remeti metabolizam
lipoproteina i triglicerida, a time se povećava rizik od srčanog i mož-
danog udara. Utjecaj alkohola na pojavu oboljenja srca poznat je kao
alkoholna srčana bolest.
Konzumacija alkohola dovodi također i do problema u toku rada
na radnom mjestu, interpersonalnih problema, psihijatrijskih proble-
ma poput depresije, paničnih napada, socijalne fobije ili psihoze. Alko-
holna ovisnost prema brojnim studijama je i porodični problem, jer oko
70% alkoholičara imaju porodičnu alkoholnu historiju. Sinovi i kćeri
alkoholičara tri do četiri puta češće i sami postaju alkoholičari.
Alkoholičar vremenom gubi kontrolu nad svojim ponašanjem. U
stanju je da učini i nemoguće da obezbijedi dovoljnu količinu alkohola
kako bi spriječio pojavu apstinencijalnog sindroma, koji je jako neprija-
tan. Skloni su laži, varanju, krađi, a nerijetko su jako ljubomorni. Alko-
holna paranoja jedna je od alkoholnih psihoza sa razvojem ljubomore
prema supružniku kojeg optužuju za nevjerstvo. Mada je gotovo nemo-
guće pobrojati sve tjelesne i psihičke negativne efekte na naš organizam,
smatramo da navedeno jasno daje sliku kakva je ovo opasnost po poje-
dinca, njegovu porodicu, ali i društvo u cjelini.205
Majka svih zala
S obzirom da je islam posvetio dužnu pažnju i za mnogo manje

probleme po čovječanstvo, jasno je da je i po pitanju pijenja alkoho-
la pokazao svu svoju brigu za ljudski rod. Jedan od osnovnih ciljeva
šerijatskih propisa jeste formiranje zdravog društva fizički i mentalno
zdravih i svjesnih pojedinaca, sposobnih da odgovore zadaći namje-
sništva na Zemlji. Ovaj cilj se jasno prepoznaje i u definiciji osnovnih
vrijednosti zaštićenih šerijatskim normama, a to su: vjera, život, razum,
204 Žuškin E., Ovisnost o alkoholu - posljedice za zdravlje i radnu sposobnost, Arh
Hig Rada Toksikol 2006; 57: 413-426
205 Mouton A. J., Alcohol effects on cardiac function Jason D Gardner, Compr Phy-
siol 2015 Apr;5(2): 791-802.
137
čast i potomstvo te imovina. Jasno je da konzumiranje alkohola manje

ili više ugrožava sve spomenute temeljne ljudske vrijednosti i dobra,
a posebno razum, pa je sasvim logično da je islam kategorički osu-
dio i zabranio konzumiranje alkoholnih pića, naloživši muslimanima
ne samo da ih ne konzumiraju već i da se ne približavaju ovoj velikoj
pošasti - “majci nevaljalština”, kako je alkoholna pića okarakterizirao
Muhammed, alejhi-s-selam. Znajući kako je teško iskorijeniti upotre-
bu alkohola, kur’anska osuda upotrebe alkoholnih pića prošla je kroz
nekoliko faza, koje su temeljito pripremile teren, odnosno ljudske duše,
za konačnu i nedvosmislenu zabranu konzumiranja alkoholnih pića. Ta
zabrana je eksplicitna, decidna i opća, jer nije ograničena ni vremenom
ni prostorom niti nekom okolnošću:206 O vjernici, vino i kocka i kumiri i
strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite
da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među
vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja
molitve odvrati. Pa, hoćete li se okaniti?207
A Muhammed, alejhi-s-selam, je rekao: “Sve što opija je hamr, a
svaki hamr je haram.” Ovakvo značenje ovog pojma potvrdio je i hazreti
Omer, r.a., rekavši: “Sve što zanosi pamet je hamr.” Muslimanima je sve
pojašnjeno do u detalje, kada je u pitanju alkohol, i naređeno potpuno
distanciranje od njega kroz hadis Muhammeda, alejhi-s-selam, u kojem
je prokleo deset osoba koje bi mogle imati bilo kakvog posla s opojnim
pićima: proizvođača, naručioca proizvodnje, konzumenta, distributera,
skladištara, poslužitelja, prodavca, korisnika zarade, onoga ko ga kupu-
je i kome se kupuje.208 Štaviše, zbog te ogromne opasnosti po ljudsko
društvo, musliman je dužan izbjegavati ona društva, skupove i mjesta u
kojima se toči, služi i konzumira alkohol.
206 Ljevaković E., Konzumiranje alkohola u svjetlu šerijatskih propisa, GLASNIK

RIJASETA IZ-e u BiH, br. 7-8, 2003.
207 Kur’an, El-Ma’ida: 90-91.
208 Et-Tirmizi, Ibn Madže
138
OBREZIVANJE - IBRAHIMOVA, ALEJHI-S-SELAM,

TRADICIJA
Obrezivanje muškaraca jedan je od najstarijih i vjerovatno najče-

šćih, hirurških zahvata u ljudskoj historiji, koji se tradicionalno podu-
zima kao vjerska naredba, ali i iz zdravstvenih ili kulturoloških razloga.
Bila je to praksa i prijašnjih poslanika i vjerovjesnika, i prije dola-
ska islama i Muhammeda, alejhi-s-selam. Najraniji zapisi koji prikazuju
praksu obrezivanja dolaze iz egipatske grobnice, oko 2300. god. prije
nove ere.209 Muslimanima je, na osnovu relevantnih vjerskih izvora, po-
znato da je još Ibrahim, alejhi-s-selam, bio obrezan, i da im je upravo
naređeno da slijede vjeru Ibrahimovu u ajetu: Poslije smo tebi objavili:
“Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu.”210 Navedeno potvrđuje i hadis
Muhammeda, alejhi-s-selam: “Pet postupaka smatraju se prirođenim
ljudskoj naravi: obrezivanje, uklanjanje dlaka oko stidnog mjesta, ukla-
njanje dlaka ispod pazuha, potkresivanje brkova i rezanje noktiju.”211
Pojavom i širenjem islama u 7. stoljeću, obrezivanje muškaraca
je široko prihvaćeno ne samo među muslimanima. S napretkom hirur-
gije u 19. stoljeću i povećanjem migracija stanovništva u 20. stoljeću,
postupak je uveden u neke kulture koje ranije nisu nikada prakticirale
obrezivanje iz zdravstvenih ili nekih drugih razloga.212
209 Dunsmuir W. D., Gordon E. M.,The history of circumcision, BJU Int, 1999, 83
(Supp. 1): 1-12.
210 Kur’an: En-Nahl, 123
211 Buharija i drugi
212 World Health Organization and Joint United Nations Programme on HIV/
AIDS (UNAIDS),2007, Male circumcision, Global trends and determinants of pre-
valence, safety and acceptability
139
Demografsko-kulturološka rasprostranjenost obrezivanja
Procjenjuje se da je danas u svijetu obrezano približno 30% muš-

karaca starijih od 15 godina. Od ovih, oko dvije trećine - 69% su musli-
mani - uglavnom naseljeni u Aziji, na Bliskom Istoku i u sjevernoj Afri-
ci, 0.8% su Jevreji i 13% su muškarci koji nisu ni muslimani ni Židovi
u Sjedinjenim Američkim Državama. Ostatak je u drugim državama
i obično je obrezivanje iz nereligijskih razloga. Tako npr. u Republici
Koreji dramatično je prisutna promjena prakse obrezivanja tokom 20.
stoljeća - povećava se od zanemarljivog broja obrezanih 1945. godine
na trenutno preko 90%.
Uz izuzetke islama i židovstva, religija obično nije glavna odred-
nica obrezivanje muškaraca, jer mnoge religije, uključujući hinduizam
i budizam, imaju neutralan stav prema obrezivanju. Ipak kopti u Egiptu
i Etiopljani, kao pravoslavci, dva najstarija preživjela oblika kršćanstva,
zadržali su mnoga obilježja ranog kršćanstva, uključujući i obrezivanje
muškaraca. Tako je 97% pravoslavnih muškaraca u Etiopiji obrezano.
Obrezivanje u drugim oblicima kršćanstva nije propisano.213
Danas se muško obrezivanje vrši iz niza razloga, pored vjerskih,
uglavnom zbog socijalnih i zdravstvenih, ili zbog etničke pripadnosti.
Želja za prilagođavanjem tamo gdje je većina dječaka obrezana također
je važna motivacija za obrezivanje. Ispitivanja su pokazala da je kod
mnogih poveznica statusa obrezivanja bio status obrezivanja oca, pri
čemu se 90% obrezanih očeva odlučilo obrezati svog sina - u usporedbi
s 23% neobrezanih očeva.
Socioekonomski faktori također utječu na prevalenciju obreziva-
nja, posebno u industrijskim zemljama engleskog govornog područja.
Kada se započelo s prakticiranjem obrezivanja muškaraca u Velikoj Bri-
taniji, u kasnom 19. i početkom 20. stoljeća, bilo je najrasprostranjenije
među višim klasama. Studija objavljena 1953. godine utvrdila je da je
74% pacijenata u privatnoj bolnici u New York City bila obrezana, u
odnosu na 57% pacijenata iz javnih zdravstvenih ustanova. Sličan pro-
213 Thomas A.,Circumcision: an ethnomedical study, The Gilgal Society, London,

2003.
140
cenat je i u nacionalnom istraživanju u Australiji, koji je utvrdio da je

udio obrezanih muškaraca značajno povezan s višim nivoima obrazova-
nja i većim prihodima.214 U Sjedinjenim Američkim Državama, pregle-
dom 4.7 miliona novorođenih muških obrezivanja širom zemlje, izme-
đu 1988. i 2000. godine, utvrđena je značajna povezanost obrezivanja s
privatnim osiguranjem i višim socioekonomskim statusom, dok je ni-
ska prevalenca obrezivanja među djecom nedavnih imigranata od kojih
su mnogi, osim što dolaze iz zemalja koje ne prakticiraju obrezivanje,
kao što su Kina i Meksiko, nižeg socioekonomskog statusa.215 Suprotno
tome, demografska i zdravstvena istraživanja u zemljama podsaharske
Afrike ne pokazuju povezanost sa socioekonomskim statusom.
Kada je u pitanju obrezivanje muškaraca u Centralnoj i Južnoj
Americi, obrezivanje se tradicionalno prakticiralo među Astecima i
Majama, ali je uglavnom iščezlo nakon evropskih osvajanja. Nedavno
istraživanje u više država pokazalo je da nema nijedne zemlje u Cen-
tralnoj ili Južnoj Americi s prevalencijom obrezivanja većom od 20%.
Jedna od pokretačkih odrednica širenja prakse obrezivanja u in-
dustrijaliziranom svijetu koji govori engleski jezik bila je percepcija da
ono rezultira poboljšanju higijene spolnog organa i manjem riziku od
infekcija. To su ujedno bile i glavne utvrđene odrednice u novijim studi-
jama o faktorima koji određuju prihvatljivost obrezivanja muškaraca u
subsaharskim afričkim zajednicama koje se tradicionalno ne obrezuju.
Prva epidemiološka ispitivanja, kao što su ona kod pacijenata od
veneričnih bolesti 1855. godine, utvrdila su da je 61% nejevrejskih pa-
cijenata, koji su bili neobrezani, imalo sifilis u poređenju sa 19% jevrej-
skih pacijenata. Krajem 19. stoljeća, obrezivanje muškaraca je u zemlja-
ma engleskog govornog područja zagovarano kao preventivna mjera
protiv niza stanja i bolesti, uključujući sifilis i noćno nekontrolirano
mokrenje.216
214 Ibid 175

215 Nelson C. P. et al. The increasing incidence of newborn circumcision: data from
the nationwide inpatient sample, J Urol, 2005, 173(3): 978-981.
216 Lissauer T., Clayden G., Illustrated Textbook of Paediatrics, Fourth edition,
Elsevier 2011. 352-353.
141
Zdravstveni aspekt obrezivanja
Obrezivanje može da ima terapeutsku i profilaktičku svrhu. Ono je

mogući terapeutski tretman za patološku fimozu, refraktorni balanopo-
stitis i hroničnu infekciju urinarnog trakta. Najčešći medicinski razlog za
obrezivanje muškaraca je fimoza - striktura ili suženje kožice koja sužava
otvor. Druge, rjeđe medicinske indikacije za obrezivanje su parafimoza
- u kojoj je kožica zarobljena iza korone glansa i formira usku traku ste-
znog tkiva uzrokujući oticanje glavice i kožice, balanpostitis - akutna ili
kronična upala sluznice glavice i kožice i balanitis xerotica obliterans -
hronična skleroza i atrofični proces penisa i kožice, a što predstavlja fak-
tor rizika za rak penisa i apsolutna je indikacija za obrezivanje.
Promocija obrezivanja muškaraca u profilaktičke svrhe nekad je
bila kontraverzna, uglavnom zbog nedostatka dovoljno dokaza za snaž-
no zaštitno dejstvo obrezivanja muškaraca protiv čestih spolnih bolesti.
Međutim, novije epidemiološke studije pokazale su da obrezani muš-
karci imaju manji rizik od nekoliko infekcija spolnih organa u odnosu
na neobrezane.
Obrezivanje prije svega značajno smanjuje rizik od HIV infekcije
kod muškaraca, posebno u sredinama s visokom učestalošću HIV-a, a
time se indirektno smanjuje rizik i od izloženosti žena HIV infekciji.217,218
Procjenjuje se da je 2.1 milion odraslih osoba novozaraženo HIV-om od
kojih dvije trećine živi u subsaharskoj Africi.219 Prevalencija je najveća u
južnoj Africi, gdje živi preko 15% odraslih s HIV-om. No pored nje svaka
zemlja u ovoj regiji s velikom prevalencijom HIV-a - Bocvana, Lesoto,
Malavi, Mozambik, Namibija, Svazilend, Zambija, Zimbabve ima relativ-
no nisku prevalenciju obrezivanja,220 dok je preko 80% obrezanih muš-
217 Krieger J. N., Male circumcision and HIV infection risk, World J Urol, 2012.,
30(1): 3-13.
218 Friedman B., Khoury J., Petersiel N., Yahalomi T., Paul M., Neuberger A., Pros
and cons of circumcision: an evidence-based overview, Clin Microbiol Infect, 2016,
22(9): 768-774.
219 UNAIDS.AIDS epidemic update. December 2007, Geneva, UNAIDS, 2007.
220 Drain P.K. et al. Male circumcision, religion and infectious diseases: an ecologic
analysis of 118 developing countries, BMC Infect Dis, 2006, 6(1): 172
142
karaca u dvije južnoafričke zemlje sa malom prevalencijom HIV-a - An-

gola 3.7%, Madagaskar 0.5%. Tri randomizirana kontrolirana ispitivanja
u Keniji, Južnoj Africi i Ugandi otkrila su da je kod obrezanih muškarca
48-60% smanjen rizik od zaraze HIV-om.221 Kohranova meta-analiza,
studija izvršena među seksualno aktivnim ljudima u Africi je utvrdila da
obrezivanje smanjuje stepen HIV infekcija među heteroseksualnim muš-
karcima za 38-66% tokom perioda od 24 mjeseca.222 Sve je to dovelo do
toga da je obrezivanje danas integrirano u paket mjera SZO za prevenciju
HIV-a, te da se povećalo u istočnoj i južnoj Africi, u regijama s najvećom
incidencijom HIV-a među općom populacijom.
Procjenjuje se da bi pad udjela obrezanih američkih muškaraca
sa sadašnjeg nivoa na nivo od 10%, koji je zabilježen u zapadnoj Evropi,
doveo do povećanja prevalencije HIV-a među američkim muškarcima
za 12%, HPV - Humani papiloma virus za 29%, virus herpes simplex
tipa-2 za 20% i infekcije mokraćnog sistema kod novorođenčadi za
21%. Žene bi također imale veći broj spolno prenosivih infekcija - za
18% porast onkogenog HPV-a i više od 50% povećanje prevalencije
bakterijske vaginoze i trihomonijaze.
Dosta studija su otkrile smanjen rizik i od gonoreje kod obreza-
nih muškaraca, a pored virusnih i bakterijskih infekcija, nedavna stu-
dija kod dječaka u Turskoj utvrdila je znatno veću prevalenciju gljivica
u uzorcima prepucija i glansa penisa neobrezanih - 62.5% u odnosu na
obrezane - 37.5%.223
Obrezivanje smanjuje učestalost HSV-2 infekcija za 28%, i pove-
zano je sa umanjenom prevalencijom onkogenog ljudskog papilomavi-
rusa i umanjenim rizikom od infekcija urinarnog trakta i raka penisa.224
221 Leibowitz A. A., Desmond K., Infant Male Circumcision and Future Health Dis-
parities, Arch Pediatr Adolesc Med. 2012.Oct; 166(10): 962-963.
222 Siegfried N., Muller M., Deeks J. J.,Male circumcision for prevention of hetero-
sexual acquisition of HIV in men, Cochrane Database of Systematic Reviews, Vol-
mink J (2009.)
223 Iskit S. et al. Effect of circumcision on genital colonization of Malassezia spp. in
a pediatric population, Med Mycol, 2006, 44(2): 113-117.
224 Albero G., Castellsague X., Giuliano A. R., Bosch F. X., Male Circumcision and
Genital Human Papillomavirus: A Systematic Review and Meta-Analysis, Sax Transm
143
Postoje jasni dokazi iz studija u Sjedinjenim Američkim Drža-

vama da obrezani muškarci imaju znatno niži rizik od invazivnog raka
penisa.225 Pored toga obrezivanje pruža značajnu zaštitu od infekcije
HPV-a s kojim se povezuje pojava karcinoma prostate kod muškaraca i
karcinoma grlića materice kod žena.
Dob u kojoj se vrši obrezivanje određena je sociokulturnom i
vjerskom tradicijom i može se vršiti od neonatalnog perioda do ranih
dvadesetih. U islamu ne postoji jasno propisana dob za obrezivanje,
musliman se može obrezati u bilo kojoj dobi između rođenja i puberte-
ta, mada mnogi muslimani obavljaju obred sedmi dan od rođenja.
Obrezivanje novorođenčadi jednostavniji je postupak nego obre-
zivanje odraslih i ima vrlo niske stope štetnih posljedica. Obrezivanje
adolescenata ili odraslih u kliničkim uvjetima može izazvati krvarenje,
hematom ili sepsu, ali bez dugoročnih posljedica kada su poduzete u
kliničkom okruženju od strane iskusnih, dobro obučenih osoba.
Pozitivne zdravstvene koristi od obrezivanja muškaraca javljaju
se prvenstveno u odrasloj dobi, no obrezivanje koje se izvodi u doje-
načkoj dobi ima mnogo prednosti u odnosu na ono koje se odgodi. Do-
jenačko obrezivanje nosi niži rizik komplikacija, ima brže zacjeljivanje
rana i jeftinije je od onog koje se radi kod odraslih. Pored toga, novo-
rođenačko obrezivanje vjerovatno ima zaštitni učinak protiv karcinoma
prostate i penisa.226
I na kraju, jako je važno istaći da nema naučnih dokaza o štetnim
efektima obrezivanja na seksualno, psihološko ili emocionalno zdravlje
muškaraca.
Dis. 2012 Feb; 39(2): 104-13.

225 Moses S., Bailey R. C., Ronald A. R., Male circumcision: assessment of health
benefits and risks, Sex Transm Infect, 1998., 74(5): 368-73.
226 Leibowitz A. A., Desmond K.,Infant Male Circumcision and Future Health Dis-
parities, Arch Pediatr Adolesc Med, 2012, Oct; 166(10): 962-963.
144
RECENZIJE
RECENZIJE
Djelo doktora Zalihića, koje imamo pred sobom, lahko je i ko-

risno štivo kako za zdravstvene profesionalce tako i za nemedicinske
ljubitelje pisane riječi. I jedni i drugi, u okvirima vjere, mogu sagledati
neke važne savremene aspekte medicinskih fenomena. Najveći broj
ovih pojava i dokaza o nadnaravnosti i savršenstvu anatomsko-mor-
foloških i funkcionalnih osobina čovjeka, u vrijeme kada su objav-
ljeni Kur’anom i dodatno pojašnjeni sunnetom, teško bili shvatljivi.
Tadašnja štura medicinska znanja nisu ni izbliza mogla pretpostaviti
o kakvim se glamuroznim naučnim postulatima govori kroz svjetlo
vjere. Stoljećima kasnije, učenjaci različitih profila, od Ibn Sine do
eminentnih stručnjaka današnjice, diviti će se ovim putokazima i iz
njih crpiti nadahnuća za pisanje nekih od najvažnijih književnih opu-
sa svoga doba. I ovi izvori ne presušuju i ne prestaju biti inspiracija
novim generacijama da istražuju kur’ansku nadnaravnost solvirajući
medicinske probleme, za koje upravo mogu pronaći na istom mjestu,
te ibrete i rješenja.
U svjetlu svoga ljekarskog poziva i vjerskog ubjeđenja, dr. Zalihić
dosljedno i logički propituje sve nas o mnogim aspektima vjere. S druge
strane, nadopunjuje naše znanje o medicini, te odnosu Kur’ana i nauke,
istovremeno nas podstičući da razmišljamo o islamu s aspekta zdrav-
stvenih profesionalaca, ali i vjerskih učenjaka i laika. Za svakog od nas
se u ovoj pisanoj riječi može naći ponešto.
Djelo donosi niz savjeta kako se lakše nositi sa eventualnim di-
lemama u tumačenju složenih procesa u funkcioniranju organizma -
činjenice i o zdravlju i o bolesti - a s aspekta islama. Knjiga je pisana
jednostavnim stilom, jasno, lijepo i razumljivo. U referalnom smislu s
145
jedne strane, citiraju se kur’anski ajeti i hadisi Poslanika, a.s., a sa druge

strane najnovija medicinska istraživanja.
Djelo je po koncepciji, sadržaju i pristupu uglavnom izvorno, ali
se oslanja na slične publikacije drugih istaknutih autora. Knjigu treba
gledati “kroz prizmu”, kako to reče autor, i islama i medicine, u smislu
pojašnjenja kur’anskih fenomena u tumačenju savremenih postulata
prvenstveno anatomije i fiziologije ljudskog tijela, kako njegovih dije-
lova tako i čovjeka u cijelini.
Radi se o djelu koje ima sve karakteristike dobrog, lahko čitljivog
i poučnog štiva, korisnog za šire mase čitatelja.
Uvjeren sam da ova knjiga dr. Zalihića može poslužiti svakome
da proširi svoje znanje, razjasni eventualne dileme i učvrsti svoje vjero-
vanje, temeljem neupitnih činjenica iznijetih lahkim jezikom.
Neka Uzvišeni Bog nagradi autora za nijet i trud.
Sarajevo, marta 2021.
Doc. dr. Ibrahim Omerhodžić
146
RECENZIJE
Knjiga Medicina kroz prizmu islama već u naslovu najavljuje kom-

parativni pristup fiziološkom i patološkom stanju ljudskog organizma.
Autor vrlo vješto plovi kroz organske sisteme i pravi konekciju između
islamskih aksioma i naučnih spoznaja. Fascinantno je kako knjiga vrlo
suptilno skreće pažnju na povezanosti koje su nam svakodnevno vrlo
bliske, a o kojima ne razmišljamo. Koliko je ljudski organizam kom-
pleksan i besprijekorno uređen sistem organa; zašto ne znamo zbog
čega neke bolesti nastaju; Kur’an je najveći prijatelj i zdravog i bolesnog
čovjeka; kako ćemo prevenirati neke bolesti itd., samo su neke od njih.
Djelo je potkrijepljeno medicinskim podacima zasnovanim na činjeni-
cama, uz citiranje recentne medicinske literature.
Ova knjiga naći će put do svojih čitalaca i pružiti im razumljiva
objašnjenja koja će imati aplikativnu vrijednost za zdrav svakodnevni
život. Knjiga dr. Zalihića predstavlja kvalitetan temelj za dalje istraživa-
nje povezanosti religioznog i savremenog, medicinskog, naučnoistraži-
vačkog, pristupa zdravlju.
Doc. dr. Edina Lazović-Salčin
147
LITERATURA
1. A
dlouni A., Ghalim N., Benslimane A., Lecerf J. M., Saïle, Fasting
during Ramadan Induces a Marked Increase in High-Density Li-
poprotein cholesterol and decrease in Low-Density Lipoprotein
cholesterol, Ann Nutr Metab. 1997; 41(4): 242-9
2. A
hmedani M. Y., Haque M. S., Basit A., Fawwad A., Alvi S. F. D.,
Ramadan Prospective Diabetes Study: the role of drug dosage and
timing alteration, active glucose monitoring and patient educati-
on, Diabet Med. 2012. 29(6): 709-15.
3. A
lbero G., Castellsague X., Giuliano A. R., Bosch F. X., Male Circu-
mcision and Genital Human Papillomavirus: A Systematic Review
and Meta-Analysis, Sax Transm Dis. 2012 Feb; 39(2): 104-13.
4. A
ksungar F. B., Eren A., Ure S., Teskin O., AtesG., Effects of Inter-
mittent Fasting on Serum Lipid Levels, Coagulation Status and Pla-
sma Homocysteine Levels, Ann Nutr Metab. 2005., 49(2): 77-82
5. A
ksungar F. B., Topkaya A. E., Akyildiz M., Interleukin-6, C-Rea-
ctive Protein and Biochemical Parameters during Prolonged Inter-
mittent Fasting, Ann Nutr Metab. 2007.; 51(1): 88-95
6. A
nderoson W. R., Space Medicine, The Cosmic Compendium
2015.
7. A
nderson, R.M., Fritz, J.M., and O’Hare, J.E., The Mechanical Na-
ture of the Heart as a Pump, American Heart Journal, 73 (1967):
92-105.
8. A
skari V. R., Alavinezhard A., Boskabady M. H., The impact of “Ra-
madan fasting period” on total and differential white blood cells,
haematological indices, inflammatory biomarker, respiratory symp-
148
LITERATURA
toms and pulmonary function tests of healthy and asthmatic pa-

tients, Allergol Immunopathol (Madr). Jul-Aug 2016; 44(4): 359-67.
9. Badri M., Aids/Sida, i kriza modernog svijeta u svjetlu islama,
El-Kalem, Sarajevo 2002., p 67-74.
10. B
enić-Penava M., Benić Đ., Srednjovjekovna islamska civilizacija,
postignuća i doprinosi razvoju ekonomske misli, Sveučilište u Du-
brovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, UDK 2018.
11. B
oly M., Phillips C., Balteau E., Schnakers C., Degueldre C., Mo-
onen G., Luxen A., Faymonville M. E.,Consciousnessand cerebral
baseline activity fluctuations in Human brain mapping, 2008 Jul,
29, 868–874.
12. B
reitenfeld D., Lang B., Thaller V., Breintenfeld T., De Syo D., Jage-
tiþ N.,Psycho-social characteristics of female alcoholics, Coll Antro-
pol 1998; 22: 613-8.
13. Brodal P., The central nervous sistem-structure and function, fourth
edition, Oxford Univerity Pres, New York, 2010.
14. B
rown J. L., Pollit E., Malnutrition, poverty and intellectual deve-
lopmnet, Sci Amer 1996; 38-43.
15. B
rundtland G. H., Director-General World Health Organization,
„Burden of Disease and Best Practices” High-level roundtable on
“Tobacco Control and Development Policy” , Brussels, Belgium, 4
February 2003.
16. C
ansel M., Taşolar H., Yağmur J., Ermiş N., Açıkgöz N., Eyyüpko-
ca F., Pekdemir H., Ozdemir R., The effects of Ramadan fasting on
heart rate variability in healthy individuals: a prospective study,
Anadolu Kardiyol Derg. 2014 Aug; 14(5): 413-6.
17. C
erić I., Basara-Mehić N., Oruč Lj., Salihović H., Zloupotreba psi-
hoaktivnih supstanci i lijekova, Medicinski fakultet, Sarajevo 2007.
18. C
hampod C., Lennard C., Margot P., Stoilović, Fingerprints and
other ridge skin impressions, CRC Press, Boton Raton, 2004.
19. C
hildre D., Martin H., Beech D., The HeartMath Solution, 1999.
56-71
149
20. C
ock M. D., Jaffe H. W., Curran J. W., The evolving epidemiology of
HIV/AIDS, Aids 2012 –jun 19;26(10):1205-13.
21. Collier M., Minimising pain and medical adhesive related skin inju-
ries in vulnerable patients, Review Br J Nurs. 2019. 8;28(15):S26-S32.
22. D
avis J. R., Johnson R., Stepanek J., Fogarty A. J., Fundamentals of
aerospace medicine, Fourth edition, Mayo clinic 2011.
23. D
e Jong Y., Pinckaers J. H. F. M., Brinck R. M., NijeholtA. A. B.,
Dekkers O. M., Urinating Standing versus Sitting: Position Is of
Influence in Men with Prostate Enlargement, A Systematic Review
and Meta-Analysis. PLoS One. 2014; 9(7).
24. D
íaz Y. M. S., Orlando-Narváez S. A., Ballester-Arnal R., Risk be-
haviors for HIV infection, A review of emerging trends, Cienc.saude
coletiva 2019.vol.24, n.4,pp.1417-1426.
25. D
ikensoy E., Balat O., Cebesoy B., Ozkur A., Cicek H., Canm G., The
effect of Ramadan fasting on maternal serum lipids, cortisol levels and
fetal development, Arch Gynecol Obstet. 2009 Feb;279(2):119-23.
26. D
rain P. K. et al., Male circumcision, religion and infectious diseases:
an ecologic analysis of 118 developing countries, BMC Infect Dis,
2006, 6(1):172
27. D
unsmuir W. D., Gordon E. M., The history of circumcision, BJU
Int, 1999, 83(Supp. 1):1–12.
28. E
brahimi S., Gargari B. P., Aliasghari F., Asjodi F., Izadi A., Rama-
dan fasting improves liver function and total cholesterol in patients
with nonalcoholic fatty liver disease, Int J Vitam Nutr Res. 2020
Jan;90(1-2):95-102.
29. E
l-Bahnasawy M. S., Fadl F. A., Uroflowmetric differences between
standing and sitting positions for men used to void in the sitting po-
sition, Urology, 2008 Mar;71(3):465-8.
30. El-Munziri, Muslimova zbirka hadisa, Kuća mudrosti, Zenica 2004.
31. E
ryıldırım B., Tarhan F., Kuyumcuoğlu U., Erbay E., Pembegül N.,
Position-related changes in uroflowmetric parameters in healthy yo-
ung men, Neurourol Urodyn, 2006. 25: 249–251
150
LITERATURA
32. F
aris M. E., Kacimi S., Al-Kurd R. A., Fararjeh M. A., Bustanji Y.
K., Mohammad M. K., Sale M. L., Intermittent fasting during Ra-
madan attenuates proinflammatory cytokines and immune cells in
healthy subjects, Nutr Res . 2012 Dec;32(12):947-55.
33. Ferenčak K., Karcinogeneza uzrokovana pušenjem, Preddiplomski
studij molekularne biologije, Zagreb 2011.
34. F
riedman B., Khoury J., Petersiel N., Yahalomi T., Paul M., Neu-
berger A., Pros and cons of circumcision: an evidence-based over-
view, Clin Microbiol Infect, 2016., 22(9):768-774.
35. G
ale N., McEwan M., Eldridge A. C., Fearon I. M., Sherwood N.,
Bowen E., McDermott S., Holmes E., Hedge A., Hossack S., L. Wa-
kenshaw, J. Glew, O. M. Camacho, G. Errington, J. McAughey, J.
Murphy, C. Liu, C. J. Proctor, Changes in Biomarkers of Exposure
on Switching From a Conventional Cigarette to Tobacco Heating
Products: A Randomized, Controlled Study in Healthy Japanese Su-
bjects, Nicotine Tob Res. 2019 Aug 19;(9):1220-1227.
36. G
azzaniga M. S., Handbook of cognitive neuroscience, New York,
Plenum Press, 1984.Corbetta M., Shulman G. L., Control of go-
al-directed and stimulus-driven attention in the brain, Nature re-
views, Neuroscience 3, 2002., 201–215
37. G
inter E., Simko V., Ethanol and cardiovascular diseases: epidemio-
logical, biochemical and clinical aspects, Bratisl Lek Listy .
2008;109(12):590-4.
38. Gjurić G., Sve o dojenju, Mali svijet, Zagreb 1994.
39. Gleisinger L., Historija medicine, Zagreb, Školska knjiga 1978.
40. G
oldhamer A., Lisle D., Parpia B., Anderson S. V., Campbell T. C.,
Medically supervised water-only fasting in the treatment of hyper-
tension, J Manipulative Physiol Ther. 2001 Jun;24(5):335-9.
41. Goleman D., Emocionalna inteligencija, Nova knjiga, Podgorica
2014., 234-240.
42. G
raevenitz G., Introduction to Fingerprinttechnology, A&S Inter-
national under “Sensingn Fingerprints”, Volume 53, Taipei, 2003
151
43. G
uyton A. C., Hall J. E., Medicinska fiziologija p3, Medicinska na-
klada, Zagreb, 2012.
44. Hiti F., Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas, Sarajevo,
1973.
45. I brulj S., Haverić S., Haverić A., Citogenetičke metode-primjena u
medicini, Istitut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Saraje-
vo, 2008.
46. I skit S. et al., Effect of circumcision on genital colonization of Mala-
ssezia spp. in a pediatric population, Med Mycol, 2006, 44(2):113–
117.
47. I vančević Ž., Rumboldt Z., Bergovec M., Silobrčić V., Bruketa D.,
Harrison - principi interne medicine, Prvo hrvatsko izdanje, 1997.,
Placebo d.o.o. p 1377.
48. J aleel M. A., Raza S. A., Fathima F. N., Jaleel B. N. F., Ramadan and
diabetes: As-Saum (The fasting) Indian, J Endocrinol Metab., 2011
Oct-Dec; 15(4): 268–273.
49. Jensen E. N., Lagergren J., Tobacco smoking, alcohol consumption
and gastro-oesophageal reflux disease, Best Pract Res Clin Gastren-
terol., 2017. Oct 31(5):501-508.
50. Junqueira L. C., Carneiro J., Osnovi histologije, p 330, Data status
- Beograd, 2005.
51. K
ahler C. W., Wray T. B., Pantalone D. W., Kruis R. D., Mastroleo
N. R., Monti P. M., Mayer K. H., Daily associations between alcohol
use and unprotected anal sex among heavy drinking HIV-positive
men who have sex with men AIDS Behav, 2015 Mar;19(3)422-30.
52. Karalić M., Tirmizijin džami’-Sunen, Tirmizijina zbirka hadisa, Ze-
nica, 1999.
53. K
iliç R.., Hatipoğlu A. Ç., Güneş C., Quarantine and its legal dimen-
sion Turkish,Journal of Medical Sciences, 2020, 50(SI-1):544-548.
54. Korkut B., Prevod Kur’ana, Zagreb 1993.
55. K
olaček S., Grgurić J., Dugoročni utjecaji rane dojenačke prehra-
ne, Liječ.Vijes., 1996; 118:80-82.
152
LITERATURA
56. K
olarsick P. A. J., Kolarsick M., Goodwin C., Anatomy and Physi-
ology of the Skin in Journal of the Dermatology Nurses’ Associati-
on: July-August 2011 - Volume 3 - Issue 4 - p 03-13.
57. K
olar-Gregorić T., Salamunović V., Vlainić M., Obrada latentnih
tragova papilarnih linija na mokrim i vlažnim glatkim neprozirnim
podlogama, Policija i sigurnost, 2001.
58. K
omaki T. and all. Plasma beta-endorphin during fasting in man,
Hormone Research Journal, 1990;33(6):239-43.
59. K
ondo T., Nakano Y., Adachi S., Murohara T., Effects of Tobacco
Smoking on Cardiovascular Disease, Circ J, 2019. Sep. 5;83(10):1980-
1985.
60. K
ozarić-Kovačić D., Kujundžić M., Bogdanović Z., Jendričko T.,
Dijagnostika i terapija sindroma frontalnog režnja, 3. hrvatski
kongres o psihofarmakoterapiji s međunarodnim sudjelovanjem,
Zbornik sažetaka, Zagreb, 2007., str. 60-61.
61. K
rieger J. N., Male circumcision and HIV infection risk, World J
Urol, 2012., 30(1):3-13.
62. Lavrič M., Laktacija i dojenje u Ginekologija i perinatologija II,
Asim Kurjak i suradnici, Varaždinske Toplice 1995.
63. L
atifynia A., Vojgani M., Gharagozlou M. J., Sharifian R.,Neutrop-
hil function (innate immunity) during Ramadan, J Ayub Med Coll
Abbottabad, Oct-Dec 2009;21(4):111-5.
64. L
eibowitz A. A., Desmond K.,Infant Male Circumcision and Future
Health Disparities, Arch Pediatr Adolesc Med, 2012, Oct; 166(10):
962-963.
65. L
iu Y., Ruan Y., Strauss S. M., Yin L., Liu H., Amico K. R., Zhang
C., Shao Y., Qian H-Z., Vermund S. H., Alcohol misuse, risky sexu-
al behaviors, and HIV or syphilis infections among Chinese men
who have sex with men, Drug Alcohol Depend., 2016. Nov. 1;
168:239-246.
66. L
jevaković E, Konzumiranje alkohola u svjetlu šerijatskih propisa,
GLASNIK Rijaseta IZ-e u BiH, br. 7-8, 2003.
153
67. L
issauer T., Clayden G., Illustrated Textbook of Paediatrics, Fourth
edition, Elsevier 2011. 352-353.
68. Manea A., Boia M., Iacob D., Dima M., Iacob R. E.,Benefits of early
enteral nutrition in extremely low birth weight infants, Singapore Med J.,
2016 Nov;57(11):616-618.
69. Mayeaux E. J. Jr., A History of Western Medicine and Surgery, 2004.
70. M
ichalsen A, Li C, Fasting therapy for treating and preventing di-
sease - current state of evidence, Forsch Komplementmed. 2013.
20(6):444-53 70. Missoni E., Zrakoplovna medicina, Fakultet pro-
metnih znanosti, Zagreb, 2003.
75. M
olina D. K., DiMaio V. J. M., Normal Organ Weights in Men, The
American Journal of Forensic Medicine and Pathology. 2012,33
(4): 368-372.
76. M
oe A. M., Hassan A., Physiological changes during fasting in Ra-
madan, Journal of the Pakistan Medical Association 2015 May,
65(5 Suppl 1):S6-S14
77. M
outon A. J., Alcohol effects on cardiac function Jason D. Gardner,
Compr Physiol 2015 Apr;5(2):791-802.
78. M
oses S., Bailey R. C., Ronald A. R., Male circumcision: assessment
of health benefits and risks, Sex Transm Infect, 1998., 74(5):368-73.
79. M
ostafa S. M., Murthy B. V., Alcohol-associated admission to an adult
intensive care unit: ans audit, Eur J Anesthesiol 2002;19:193-6.
80. Mulaosmanović V., Korelacija porođajne težine i krvnog pritiska u dje-
čijoj populaciji, Magistarski rad, Sarajevo 2005. P 34.
81. M
ünzel T., Hahad O., Kuntic M., Keaney J. F., Deanfield J. E., Daiber
A., Effects of tobacco cigarettes, e-cigarettes, and waterpipe smoking on
endothelial function and clinical outcomes, Eu Heart J. 2020 Nov
1;418419:4057-4070.
82. Niedermeyer E., Frontal lobe Functions and dysfunctins, Clinical ele-
ctroencephalography 1998. Vol.29.no.2
83. N
elson C. P. et al., The increasing incidence of newborn circumcision:
data from the nationwide inpatient sample, J Urol, 2005, 173(3):978-
981.
154
LITERATURA
84. N
wokoji J. A., Ajuwon A. J., Knowledge of AIDS and HIV risk-related
sexual behavior among Nigerian naval personnel, BMC Public Heal-
th. 2004;4:24.
85. Nunn J. F., Ancient Egyptian medicine, London, British Museum, 1996.
86. O
bralić N. i saradnici,Registar malignih neoplazmi Kliničkog centra
univerziteta Sarajevo1998.-2002. p.78-86, Osnove patologije, Robbins
S. L., prema petom američkom izdanju, Jukić S, Dominis M,TIZ
Zrinjski, Čakovec, 1995. P 133-37.
87. O
schman J. L., Energy Medicine, The Scientific Basis, Elsivier, Edin-
burd 2016.
88. P
avlović B., Od praistorije do savremene mediicinske nauke , Letopis
studeničke akademije, 9th International Inter University Scientific
Meeting Academy of Studenica 2003.
89. Pearsall P., The Heart’s Code, 1998.
90. P
hilippa P., Ken K. O., Marieke H. S., Eric A. F., Jacques V., Ieuan A.
H., Carlo L., Breast milk nutrient content and infancy growth, Acta
Paediatr. 2016 June; 105(6): 641-647.
91. P
tacek J., Patterson D. R., Doctor J., Describing and predicting the
nature of procedural pain after thermal injuries: implications for re-
search in J Burn Care Rehabil., Jul-Aug 2000;21(4):318-26.
92. R
ollins N. C., Bhandari N., Hajeebhoy N., Horton S., Lutter C. K.,
Martines J. C., Piwoz E. G., Richter L. M., Victora C. G., Why invest,
and what it will take to improve breastfeeding practices?,The Lancet,
2016 Jan 30;387(10017):491-504.
93. S adler T. W., Langmanova embriologija, p 15, 39,245, Školska knjiga
d.d. Zagreb, 2008.
94. Sahihu-l-Buhari, Buharijeva zbirka hadisa, Visoki saudijski komitet
za pomoć BiH, Sarajevo, 2008.
95. S antos H. O., Macedo R. C. O., Impact of intermittent fasting on the
lipid profile: Assessment associated with diet and weight loss Clin
Nutr ESPEN . 2018 Apr;24:14-21
96. Schuckit M. A., Alcohol-use disorders, The Lancet, 2009 Feb
7;373(9662):492-501. Šećerov-Zečević D., Hižar-Špirić I., Anatomija
CNS-a, Svjetlost. Sarajevo, 1999. p70-76.
155
97. S hin B. K., Kang S., Kim D. S., Park S.,Intermittent fasting protects
against the deterioration of cognitive function, energy metabolism
and dyslipidemia in Alzheimer’s disease-induced estrogen deficient
rats, Exp Biol Med (Maywood), 2018 Feb;243(4):334-343.
98. S iegfried N, Muller M, Deeks J J, Male circumcision for prevention of
heterosexual acquisition of HIV in men, Cochrane Database of Syste-
matic Reviews, Volmink J (2009.)
99. S mith J. W., Medical manifestations of alcoholism in the elderly, Int J
Addict 1995;30:1749-98
100. Šimić G., Ustroj i djelovanje moždane kore: Uvod u neurologiju pona-
šanja čovjeka, Zavod za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraži-
vanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
101. Thomas A.,Circumcision: an ethnomedical study, The Gilgal Society,
London, 2003.
102. Tefsir Ibn Kesir, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, 2002.str, 286.
103. Tkalčić A., Daktiloskopija, Undergraduate thesis / Završni rad- Sveu-
čilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike 2018.
104. Thaller L., Od čarobnjaka do liječnika, Zagreb 1932.
105. Thorwald J., Macht und Geheimnis der fruehen Aerzte, prevod-Moć i
znanje drevnih liječnika, Popović M, IP August Cesarec, Zagreb 1991.
106. Tomić-Karović K., Snake as a cultural-historical phenomenon, Lijec.
Vjesn., 1952.
107. UNAIDS. AIDS epidemic update. December 2007, Geneva, UNAIDS,
2007.
108. Victora C. G., Bahl R., Barros A. J., França G. V., Horton S., Krasevec J.,
Murch S., Sankar M. J., Walker N., Rollins N. C., Breastfeeding in the 21st
century: epidemiology, mechanisms, and lifelong effect.See comment in
PubMed Commons belowThe Lancet, 2016 30;387(10017):475-90
109. World Health Organization and Joint United Nations Programme on
HIV/AIDS (UNAIDS),2007, Male circumcision, Global trends and
determinants of prevalence, safety and acceptability
110. Zubrzycki A., Cierpka-Kmiec K., Kmiec Z., Wronska A The role of
low-calorie diets and intermittent fasting in the treatment of obesity
and type-2 diabetes. J Physiol Pharmacol . 2018 Oct;69(5).
156
LITERATURA
111. Žuškin E., Ovisnost o alkoholu - posljedice za zdravlje i radnu spo-

sobnost, Arh Hig Rada Toksikol 2006;57:413-426
112. Yang C. L., Wei Z. R., Advances in the research of burn pain in Zhon-
ghua Shao Shang Za Zhi. 2017 Jan 20;33(1):61-64.
113. Quinn T. C., The epidemiology of the acquired immunodeficiency
syndrome in the 1990s, Emerg Med Clin NorthAm, 1995 feb; 13(1):1-
25.
114. https://www.targethealth.com/post/short-history-of-fasting
115. https://www.who.int/data/gho/data/idicators-details/GHO/estima-
ted-number-of-peple-(all-ages)-living-with-hiv
116. https://www.islamskazajednica.ba/da-li-je-pusenje-duhana-haram
117. httpr://www.healthline.com/health/burns
157
SADRŽAJ
PREDGOVOR ..................................................................................... 5
UVOD .................................................................................................. 11
I POGLAVLJE
MODERNA MEDICINA TEK NAKON 14 VIJEKOVA
POTVRĐUJE KUR’ANSKE I HADISKE NAVODE
Alek, ono što se zakači .................................................................. 22
Srce, naš drugi mozak .................................................................... 25
Papilarne linije, lični identitet ...................................................... 30
Koža, organ bola ............................................................................ 34
Let u visinu, tjeskoba u grudima .................................................. 39
Čelo, mjesto ljudskog karaktera ................................................... 46
II POGLAVLJE
ZADIVLJUJUĆI PODACI O GRAĐI I FUNKCIJI POJEDINIH
ORGANA I DIJELOVA LJUDSKOG ORGANIZMA
Ćelija, ta minijaturna tvornica ..................................................... 56
Mozak, najsloženiji “kilogram” u univerzumu ........................... 60
Srce, najbolja pumpa ..................................................................... 63
Oko, najsavršeniji fotoaparat ........................................................ 65
Pluća ................................................................................................ 66
Bubrezi ............................................................................................ 67
Crijeva ............................................................................................. 68
Jetra ................................................................................................. 69
Materica .......................................................................................... 71
III POGLAVLJE
ZDRAVSTVENE POSLJEDICE ZBOG
POŠTIVANJA ODNOSNO KRŠENJA ISLAMSKIH PROPISA
Post, operacija bez noža ................................................................ 76
Dojenje, planetarno dobro ............................................................ 97
Kako ispravno mokriti .................................................................. 111
Karantin, sprečavanje širenja zaraznih bolesti ............................ 116
AIDS, moralno-etički problem ..................................................... 118
Pušenje duhana, prozor u narkomaniju ...................................... 125
Alkohol, majka svih zala ............................................................... 132
Obrezivanje, Ibrahimova, alejhi-s-selam, tradicija .................... 139
RECENZIJE ......................................................................................... 145
LITERATURA ..................................................................................... 148

Islam Medicina 27 - 04

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Islam Medicina 27 - 04

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Adem Zalihić

Dizajn i tehničko uređenje

Štampa Intea BH Sarajevo

Islam - kao vjera znanja i spoznaje - poziva svoje sljedbenike da

razmišljanje kao što čini islam. Stoga se poslanička misija Muhamme-

Kur’ana, naziva nadnaravnost Kur’ana - ar. I’džazu-l-Kur’an, i to poseb-

određene aluzije sadržane u Kur’anu. Požure usvojiti i kur’anske ajete

čija se misija završava nakon nestanke te generacije, nego za sve ljude i

stenje pod teretom nepravde, rasizma i najbrutalnije dominacije čovje-

Abdusamed Nasuf Bušatlić, profesor islamske teologije

Brojna su tumačenja historičara medicine kada je medicina

Ali i drugi narodi van, granica Mezopotamije, imali su u ovom

6 Pavlovic B., op.cit.

napretka, zapadnom civilizacijskom krugu. Za islamsku medicinu kaže

10 Hiti F., Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas, Sarajevo, 1973.

medicine, koje se sastoji od pet knjiga i do 18. stoljeća bio je standardna

11 Benić-Penava M., Benić Đ., Srednjovjekovna islamska civilizacija, postignuća i

hronologije razvoja medicine kroz ljudsku historiju, vidjeli smo da je

I zašto oni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome

Podstičući na nauku i proučavanje mikro i makrokosmosa Kur’an

Mi ćemo im pružiti dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i

17 Posljednja Božija Objava ljudskom rodu, objavljena posljednjem Božijem posla-

Ako ovome dodamo i činjenicu da su prve riječi Objave koju je

22 Dželle šanuhu - Uzvišeni

Na kraju, želim se zahvaliti svima onima koji su na bilo koji način

Uzvišeni Allah, u plemenitoj knjizi Kur’anu, kaže:

Mi ćemo im pružiti dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i

Vidljivo je u ovom kur’anskom ajetu da nam Allah, dž.š., obećava

Laž joj je strana, bilo s koje strane, ona je Objava od Mudroga i

‘ALEK - ONO ŠTO SE ZAKVAČI

Uči u ime Gospodara tvoga Koji stvara, Stvorio je čovjeka od onog

Ovo su prvi ajeti Časnog Kur’ana, objavljeni Muhammedu, alej-

Smještaj oplođenog jajašceta vrši se na preciznom mjestu unutrašnjeg

sluznica materice reagira tzv. decidualnom reakcijom, što znači da se

U suprotnom ako ne bi bilo tog kačenja ne bi bilo ni daljnjeg ra-

SRCE - NAŠ DRUGI MOZAK

Prema konvencionalnim naučnicima zapadne civilizacije, srce je

- Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kada se Allah i

34 Johnon L. R., Essential Medical Physiology, 1998.

I Poslanikovi, alejhi-s-selam, hadisi govore o srcu poput ajeta Ča-

36 Kur’an, Al-Hadid: 16.

Ta složena nervna mreža moždanih ćelija dopušta srcu da djelu-

Neki od pacijenata kojima je transplantirano tuđe srce doživje-

45 Pearsall P., The Heart’s Code, 1998.

emocionalnim stresom, srce emitira neuredni signal koji rezultira men-

Trebamo li slijediti srce ili um?

Mnogi drevni narodi (Egipćani, Semiti i drugi) smatrali su da se

47 Goleman D., Emocionalna inteligencija, Nova knjiga, Podgorica 2014. 234-240.

PAPILARNE LINIJE - LIČNI IDENTITET

49 Kur’an, El-Kijame: 3-5.

Ovo, na što je Kur’an ukazivao sa jagodicama prstiju prije više

50 Tkalčić A., Daktiloskopija, Undergraduate thesis / Završni rad - Sveučilište u Za-

one se ne mijenjaju do smrti. Rastom i razvojem organizma povećavaju

štaviše, ono što je impresivnije, ne postoje ni dva prsta sa istim papilar-

53 Graevenitz G., Introduction to Fingerprinttechnology, A&S International under

KOŽA - ORGAN BOLA

U Kur’anu su spomenuti mnogobrojni prizori života na budu-

Koža je najveći i jedan od najvažnijih tjelesnih organa pa je zbog

Bol, taj složeni doživljaj koji uključuje brojne komponente, nasta-

Mnoga su istraživanja pokušala otkriti kako osjet dodira djeluje

Opekotina je vrsta oštećenja kože ili potkožnih tkiva izazvana

te nemogućnost reguliranja tjelesne temperature. Na temperaturi većoj

Veoma interesantno djeluje kur’anski navod da će kože, nakon što