FAKULTET ZA ISLAMSKE STUDIJE U NOVOM PAZARU

SEMINARSKI RAD
TEMA:

OBRAZOVANJE U KUR‘ANU

PREDMET:

TEMATSKI TEFSIR

Mentor: Student:

dr. Enver Omerović Mujo Bećirović

Broj indexa:O-735/20

NOVI PAZAR

2021.
 UVOD

Znaje predstavlja univerzalnu vrijednost svakog čovjeka, koji svoje

vrijednosti usklađuje prema Božijim propisima.

Kada je riječ o znanju koju Uzvišeni Allah spominje, možemo reći da se

pod korisnim znanjem podrazumjeva svaka ona oblast koja govori o pojmovima
koje koriste čovječanstvu.

Kada je riječ o znanju u Kur anu, Uzvišeni Allah dž.š., je tretirajući znanje
uvrstio ga kao vrijednost, objavljujući Svome Poslaniku ajete sure Alek:
„Čitaj u ime Gospodara koji stvara“.

Ovo je temeljna odrednica koju trebaju slijediti svi muslimani, ali i svi
ljudi. Ako pogledamo koje su to države koje su danas najnaprednije u
dunjalučkom smislu, sa sigurnošću imamo legitimitet tvrditi da su to one države
koje su se povinovale ovoj prvoj Božijoj odredbi.

Obrazovanje označava, formiranje ličnosti kroz prizmu moralnog

vaspitanja i odgoja kroz proces znanja.

2
 OBRAZOVANJE

Obrazovanje predstavlja sistemski proces u kome se jedna ličnost

obrazuje kroz sistem moralnih vrijednosti i sistema nauke ili znanja.

Kada je riječ o obrazovanju u islamu, ova tematika ima čvrsto uporište

kako u Allahovoj knjizi- Kur anu, tako i u hadisima Allahovog Poslanika
s.a.w.s. Ovakva tematika važna je zbog toga što se prvenstveno objave odnose
na ovu cjelinu, zbog toga obrazovanje za svkaog muslimana je od suštinskog
značaja. Ako kažemo da je obrazovanje sačinjeno na dva poglavlja te da se
sadrži od:

- Moralnog vaspitanja;
- Intelektualnog vaspitanja;
Potrebno je objasniti kako Kur an govori o ovim važnim
tematikama, imajući u obzir da je važnost Kur ana kroz prizmu
muslimanskog života ogromna, jer se ona tretira kao nepresušni izvor
kako moralnih sinteza, tako i smjernica kojima se život jednog
muslimana vodi. Vrlo često kada je ova oblastu pitanju, postavlja se
komparativna metoda koja nas usmjerava različitim zaključcima i
posmatranjima stvari. Tako na primjer kada je obrazovanje kao proces u
pitanju, uopšte ne postoji razlika u mišljenju učenjaka i ljudi da li je ovaj
proces potreban muslimanu, već se ona kroz ispravno razumjevanje i
uvjerenje shvata svojevrsnom obavezom svakog mumina koji je u stanju
da se obrazuje.
Obrazovanje nas podstiče da formiramo kalup ličnosti, na
temeljnim vrijednostima islama i onog sa čim je došao poslednji Božiji
Poslanik Muhammed s.a.w.s., te su pomenute vrijednosti trajne, zbog toga
čovjekovo sleđenje ovakvih stvari ima važnost u životnom kolosjeku. Jer
respektabilnost koje je ostavio Poslanik s.a.w.s., je kod mnogih ljudi na
3
 najvećem mogućem nivou bez obzira jesu li ti ljudi primarno muslimani,
ili ljudi drugih vjera koji imaju šira i ispravnija shvatanja u odnosu na
šovinističku masu.

KUR’AN O ZNANJU

Ako uzmemo u obzir da je Kur’an najveća knjiga koja je objavljena

čovječanstvu, ona sadrži sve vrijednosti kojima se treba voditi jedan čovjek,
nametanje vrijednosti suprotne Kur’anu i mimo ove plemenite knjige zasigurno
će unijeti tugu i poniženje svakome čovjeku koji se tome povinuje1.

Prva Božija objava usmjerena Poslaniku s.a.w.s. je označavala:

Prijevod ”Čitaj u ime Gospodara svoga Koji stvara” prvog ajeta sure
el-‘Alek u našem, bosanskom jeziku postao je standardan uz male, gotovo
neznatne varijacije. Lingvistički promatrano, on je vjeran i blizak Izvorniku i
njegovom slijedu. Također, i svi veliki komentari i komentatori Kur'ana u
prošlosti i danas daju i nude otprilike takvo razumijevanje i tumačenje.
Odstupanja ili drukčija čitanja su, prema našim uvidima, više formalne nego
suštinske naravi2.

Ipak, moguće je još jedno čitanje, razumijevanje ili novi prijevod ovog
ajeta. Ali prije toga, a da bismo razumjeli to novo čitanje, dajemo kratku
gramatičku analizu tog ajeta: ikre’ – imperativ drugog lica jednine (fi'l
emr); bismi – prijedlog bi i imenica u genitivu (džar ve medžrūr); Rabbike –
drugi član genitivne veze (mudāf ilejh); ellezī – odnosna zamjenica (ism mevsūl)
koja se odnosi na prethodno spomenutu imenicu, ovdje u funkciji atributa ili
pridjeva (na't); halek – glagol perfekta u trećem licu jednine čiji je subjekt ‘On’
(fi'l mādī). Iz ovakve gramatičko-sintaksičke analize proizlazi gornji prijevod.
1
hfz. D`evad Hrva, Islamsko znanje, Sarajevo, 2001. str. 4.
2
hfz. D`evad Hrva, isto. Str. 6.
4
 Druga sura koja je bila objavljena Muhammedu, s.a.v.s., je bila sura
„Kalem“, što znači peropisanja posebno ili generalno sredstvo za pisanje. Sam
naziv sure "Kalem" govori o tome. Kaže Uzvišeni Gospodar u prvom ajetu ove
sure: "Kunem se perom i ono što oni pišu" (Kalem 1).

Sama riječ "učeni" spominje se 224 puta u Kur'anu. Ime Boga

"Sveznajući" se spominje 185 puta, "znanje" se spominje 375 puta,
u Sahihu imama el-Buharije, postoji posebno poglavlje pod nazivom "znanje",
koje sadrži 102 hadisa u kojem se spominje riječ znanje, mudrost, nauka,itd.

Ove plemenite riječi otkrivaju mudrost i vrijednost znanja i promoviraju

njegovo sticanje. Kur'anski ajeti i hadisi koji jasno ukazuju na važnost i
vrijednost znanja i podsticanje na njegovo istraživanje i akviziciju, su brojni. Od
tih kur'anskih ajeta možemo spomenuti kuranski ajet u kojem Allah, dž.š.,
kaže: "Allah svjedoči, kao i njegovi meleki, i učeni (ljudi od znanja), da ne
postoji drugi bog dostojan obožavanja osim Njega. Nema božanstva osim Njega,
Svemogućeg, Mudrog." (Ali Imran, 18)3.

Ako bi išta drugo bilo vrijednije od znanja i mudrosti, onda bi Allah, dž.š.,
zasigurno podučio svog miljenika i poslanika da Ga moli za to, kao što je bio
slučaj sa traženjem i povećanjem znanja – mudrosti.  

Allah, dž.š., u Kur'ana kaže:

"A, Allaha se boje od robova Njegovih - učeni." (Fatir, 28).

"...Reci: "Da li su isti, oni koji znaju i oni koji ne znaju?' Samo oni oji
pameti imaju pouku primaju!". (Zumer, 9).

 "... Gospodaru moj, povećaj mi znanje!" (Ta Ha, 114).

Allahov poslanik, Muhammed, s.a.v.s., u hadisu kojeg prenosi Muslim,

kaže: "Allah će olakšati put ka Džennetu čovjeku koji slijedi put traženja znanja
na ovom svijetu."

3
Safet Sujič, Ko traži šerijatsko znanje, Sarajevo, str. 12.
5
 Poslanik, s.a.v.s., je također rekao: "Vrijednost učenjaka nad
pobožnjakom, je kao moja vrijednost nad najnižim od vas."

On je, s.a.v.s., također rekao: "Vrijednost učenjaka u odnosu nad

pobožnjakom (onoga koji obožava Allaha, čineći mu ibadet) je kao mjesec u
odnosu na druge planete. Zaista su učeni nasljednici poslanika, a poslanici nisu
ostavili u nasljedstvo ni dinara ni dirhema, ali su u nasljedstvo ostavili znanje.
Ko je preuzeo to (nasljeđe) od njih, preuzeo je veliku blagodat." (Ebu Davud,
Tirmizi). U skladu sa ovih riječi, jesu i riječi Allaha Uzvišenog koji u Kur'anu
kaže, da kome je On podario od znanja, dato mu je veliko i neizmjerno
dobro (ju'tihi hajren kesiren).

Nema sumnje da je znanje jedan od glavnih potreba i uslova za osnivanje i

napredak pojedinca i društva. Potreba za znanjem i saznanjem nikad se neće
ugasiti; kao što je tijelo potrebno za hranom, tako je znanje hrana za um i dušu.

Božiji poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Učenje (podučavanje znanjem) je

obaveza za svakog muslimana i muslimanku. " (Ibn Madže). Mi znamo da je
iman (vjerovanje) srž religije, međutim, Božija objava je počela sa riječima
"čitaj, uči", a ne "vjeruj"4.

Znanje je put koji vodi ka Džennetu, tvoj je sagovornik u samoći, vodič ka

ljubaznosti, pomoć u teškoćama, i najjače oružje protiv neprijatelja. Allah sa
znanjem podiže ljude, čineći ih dobrim vođama i saputnicima po kojima bi se
trebalo ići... Meleki se žele družiti sa učenima, prisustvuju njihovom društvu i
šire svoja krila milosti nad njima. Čovjek sa znanjem dosegne vrijednosti
odabranika te visoke stepene u društvu i životu na ovom a i na onom svijetu.
Znanje je prenosilac rada, dok je rad ovisan i usko povezan sa znanjem, koje se
daruje sretnicima a zabranjuje se iskvarenima, jadnicima i nesretnicima....

Mudre izreke naših predaka o znanju i njegovog sticanja

4
Safet Sujič, Ko traži šerijatsko znanje, Sarajevo, str. 15.
6
 Ebu Darda, r.a., je rekao: „Znanje je život za srca od sljepila, a svijetlo za
oči od tame.5“

Imam Shafi, r.h.m, je rekao: „Nema dobara od onoga koji ne želi znanje.
Stoga, ne sprijatelji se sa takvima, jer je znanje život srca i baklja razuma.“

Omer ibn Hattab, r.a., je rekao: „Čovjek iz svoje kuće izađe prepun
grijeha kao brdo Tuhame (brdo u Saudijskoj Arabiji). Kada čuje o znanju
ustrahuje, povrati se Allahu i pokaje se.“

Ali, r.a., je rekao: "Znanje (Mudrost) je vrednija od bogatstva. Znanje

(Mudrost) te čuva, dok bogatstvo trebaš ti čuvati. Znanje je sudija, a bogatstvo je
osuđeno. Sakupljači (magazineri) bogatstva su umrli, dok sakupljači znanja
ostaju živi. Njihove oči nedostaju, dok je njihova ličnost živa u srcima ljudi. 6"

MORALNE VRIJEDNOSTI U KUR’ANU

Moral se u islamu naziva Ahlak. Sam prijevod riječi ahlak na naš jezik
znači: moral, islamsko vladanje, etika, ćudoređe, prefinjeni bonton, itd Islamsko
vladanje ili moral je skup islamskih pravila čiji je cilj da izgrade plemenita
svojstva kod ljudi. Po definiciji Imama Fahruddina Razija, moral ili ahlak je
bogatstvo duše koje moralnoj osobi olakšava činjenje dobrih djela, a samo
činjenje dobrih dijela je nešto, a lahkoća činjenja je nešto sasvim drugo. E
upravo to stanje ili taj hal lahkoće činjenja dobrih djela naziva se lijepim
vladanjem ili ahlakom ili ti moralom.

Vladanje ili ponašanje je podložno promjenama i utjecaju. Ono se može

mijenjati na bolje ili na gore. U zavisnosti od toga nešto nazivamo moralnim a
5
Safet Sujič, Ko traži šerijatsko znanje, Sarajevo, str. 18.
6
Emil Bektaš, Znanje, Zenica, str. 45.
7
nešto drugo nemoralnim. U jednoj predaji stoji: „Vladanje, ponašanje ili ahlak
mijenja se sa prijateljstvom, druženjem i međusobnim ophođenjem i
poslovanjem.“ U drugoj predaji stoji: „Čovjek je na vjeri ili u vjeri svoga
prijatelja, pa neka svako od Vas pripazi sa kime se druži.“ Otuda i dolazi ono
pravilo: da je druženje sa sa odabranima pohvalno a druženje sa pokvarenjacima
ili lošim društvom pokuđeno, ružmo, štetno i zabranjeno7.

            Časni Kur'an, koji poziva cijelo čovječanstvo da se ugleda na

Poslanika Muhammeda, a.s.,  hvali ga riječima:

 „Jer ti si, zaista najljepše-veličanstvene, ćudi.“

Pa kao što je Kur'an Časni nazvan i opisan riječima „Veličanstveni-

Azim“, tako je i naš Poslanik hazreti Muhammed, a.s., opisan istim riječima,
zbog toga što su u njemu sabrana sva najljepša svojstva, sve najljepše moralne i
plemenite osobine i zbog toga je njegovo vladanje najljepše i najveličanstvenije-
Azim. Pa kao što su raniji poslanici bili prepoznatljivi po nekoj prefinjenoj
osobini koja je kod njih bila dominantna u Poslaniku Muhammedu a.s., su
sabrane i sukusirane sve osobine ranijih Poslanika i to: Zahvalnost Nuha,
Prijateljstvo Ibrahima, Iskrenost Musaa, Dosljednost u ispunjenja obećanja kod
Ismaila, Strpljivost Jakuba i Ejjuba, Kajanje Davuda, Poniznost Sulejmana i Isaa
i mnoge druge preferirajuće karakterne osobine drugih poslanika8.

Kako je to divno opisao jedan pjesnik u svojoj elegiji Poslaniku

Muhammedu,a.s., on kaže:

‫ و جملتها مجموعة لمحمد‬       ‫لكل نبي في االنام فضيلة‬

Svaki Poslanik je imao posebnu odliku koja ga je međ ljudima krasila;

A sve te poslaničke osobine su sabrane u hazreti Muhammedu.

Kako god Svevišnji Allah Poslanika hvali kao onog koji je najljepše ćudi,
isto tako nama poručuje govoreći:
7
Emil Bektaš, Znanje, Zenica, str. 48.
8
Ahmet Kerzun, Vrline učenjaka, Istanbul, str. 33.
8
  „Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor.“

Upravo zato, zapovjednik vjernika kaže: „Najveći plemić među vama

jeste onaj ko je najljepše ćudi.“

Lijepa ćud ne znači uvijek biti prijaten i nasmijan iako i to jesu osobine
koje su vrlo često korisne. Lijepa ćud katkada znači i podnositi najteže muke i
biti spreman suočiti se s teškim problemima. Ukoliko se čovjek uvlači u neku
zabludu, ma kako ponuda bila primamljiva, on mora stisnuti zube, ostati na
strani pravde i istine te odbaciti zabludu. Zato hazreti Alija r.a., i kaže: „Najbolje
ćudi jeste onaj ko je strpljiv u istini.“9

Najbolji put koji su Božiji poslanici odredili za izgradnju zdravog i

civiliziranog društva jeste da svaki pojedinac u tom društvu radi na razvoju i
unapređenju vlastitog morala. Samo vrli čovjek može graditi „grad vrline“. Ne
postoji arhitekt ili inžinjer koji vam može sagraditi takav grad. Arhitekt ili
inžinjer imaju svoje vrijednosne kriterije prema kojima određuju kako da neka
građevina bude valjana, a ti kriteriji isključivo su stručni i nemaju nikakve veze
s pitanjima morala.

Vjera, pak, iako sva znanja smatra vrijednim i korisnim, prije svega moral
uzima kao vrijednosni kriterij, a potom poštuje stručnost i upućenost u neki
posao. Moral je za vjeru temelj izgradnje slobodnog čovjeka, ono što garantira
da on neće prelaziti granice dozvoljenog i da će na najbolji način obavljati svoje
dužnosti10.

MORALNE VRLINE U DRUŠTVU

U islamskom poretku, kriterij kojim se pridobija naklonost i podrška ljudi

jeste moral. U jednom od kazivanja Zapovjednika vjernika, čitamo: „Srca

9
Ahmet Kerzun, Vrline učenjaka, str. 35.
10
Ahmet Kerzun, Vrline učenjaka, str. 38..
9
podanika jesu njive upravitelja, pa zato pazite šta sijete na njih. Ljudi će
podnijeti nevolje i nesreće, ali zulum, zlo ponašanje vladara i njihov loš moral,
neće“.

Hazreti Alija, r.a., kaže da postoje četiri uvjeta opstanka neke vlasti,
odnosno ukoliko želimo znati da li će neka vlast opstati ili će biti oborena, četiri
su mjerila na osnovu kojih ćemo to zaključiti. Ako neka vlast, kojom nesrećom,
ima sljedeća četiri svojstva, ona će pasti:

1.      Ako krši moralne norme;

2.      Ako nasilje i nepravda zamijene pravdu i red;

3.      Ako se ljudi kojima su povjereni položaji bahate i ohole i;

4.      Ako sposobni ljudi od poštenja i povjerenja budu zanemareni a

položaji povjeravani nedostojnim i iskvarenim ljudima11.

Dakle, kako bismo sačuvali islamski poredak, nužno je da popravljamo

sebe, kako bismo  u svim pitanjima na sceni imali valjan sistem vrijednosti,
odnosno kako bi oni koji se brinu za prava ljudi bili vrle ličnosti, oni koji
predstavljaju pravi uzor drugim ljudima.

Zato, ukoliko neko napravi jedan korak na putu dobra, iskoračit će

naprijed za deset koraka. To je zbog toga što se takav kreće ispravnim pravcem i
ka ispunjenju svoje prisege Bogu12.

Naprimjer, ukoliko se plivač nađe u uzburkanom moru ili brzoj rijeci,

veoma brzo će, jednim zamahom, prelaziti veliku razdaljinu bude li plivao u
smjeru valova odnosno niz bujicu, dok će mu biti veoma teško plivati suprotno
od snažnih morskih valova ili uzvodno uz riječnu bujicu. Zato onaj šerijatski
stav:

„Ko uradi dobro djelo, bit će desetorostruko nagrađen.“

11
Enes Karić, Islam u Islamu između istoka i zapada, Sarajevo, 2010, str. 12.
12
Enes Karić, Islam u Islamu između istoka i zapada, Sarajevo, 2010, str. 13.

10
 Nije tek neka metaforička poruka, nego je poruka da ukoliko upregnete
svoju dušu da napravi jedan korak ka moralnim vrlinama, iskoračit će deset
koraka naprijed13.

Moral je promjenljiv a svjedoci tome su upravo spuštanje Objave i slanje

Božijih poslanika i nebeskih knjiga u kojima su sadržane upute, temelji, norme i
načela morala kako za pojedinca tako i za cjelokupnu zajednicu14.

13
Enes Karić, Islam u Islamu između istoka i zapada, Sarajevo, 2010, str. 15.
14
Enes Karić, Islam u Islamu između istoka i zapada, Sarajevo, 2010, str. 16.
11
 ZAKLJUČAK

Znaje predstavlja univerzalnu vrijednost svakog čovjeka, koji svoje

vrijednosti usklađuje prema Božijim propisima.

Kada je riječ o znanju koju Uzvišeni Allah spominje, možemo reći da se

pod korisnim znanjem podrazumjeva svaka ona oblast koja govori o pojmovima
koje koriste čovječanstvu.

Kada je riječ o znanju u Kur anu, Uzvišeni Allah dž.š., je tretirajući znanje
uvrstio ga kao vrijednost, objavljujući Svome Poslaniku ajete sure Alek:
„Čitaj u ime Gospodara koji stvara“.

Ovo je temeljna odrednica koju trebaju slijediti svi muslimani, ali i svi
ljudi. Ako pogledamo koje su to države koje su danas najnaprednije u
dunjalučkom smislu, sa sigurnošću imamo legitimitet tvrditi da su to one države
koje su se povinovale ovoj prvoj Božijoj odredbi.

Zahvaljujem se svima onima koji su pročitali ovaj rad, posebno onima

koji mi ukažu korisne sugestije.

12
 LITERATURA

1. hfz. D`evad Hrva, Islamsko znanje, Sarajevo, 2001.;

2. Safet Sujič, Ko traži šerijatsko znanje, Sarajevo, 2002.;

3. Emil Bektaš, Znanje, Zenica, 2005.;

4. Ahmet Kerzun, Vrline učenjaka, Istanbul, 2019.;

5. Enes Karić, Islam u Islamu između istoka i zapada, Sarajevo, 2010.;

13
 SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................2

OBRAZOVANJE......................................................................................3

KUR’AN O ZNANJU................................................................................4

MORALNE VRIJEDNOSTI U KUR’ANU............................................7

MORALNE VRLINE U DRUŠTVU.....................................................10

ZAKLJUČAK..........................................................................................12

LITERATURA........................................................................................13

SADRŽAJ................................................................................................14

14