- Vezani geni i citoplazmatsko nasljeđivanje na svakom kromosomu nalazi se velik broj gena koji kontroliraju

različita svojstva organizma

® linearno poredani na kromosomu jedan iza drugoga
® vezni geni – geni koji su na istom kromosomu
® otkrio ih Thomas Morgan na primjeru nasljeđivanja
vinske mušice

vinska mušica kao modelni organizam za

genetička istraživanja
- u genetički laboratorij je uveo Thomas H. Morgan –
proučavao njezinu genetiku
® prigodna svojstva za genetičku analizu
® životni ciklus 10 dana
® velik broj potomaka
® jednostavan uzgoj u laboratoriju mali broj kromosoma (2n=8)
® velik broj fenotipskih osobina
® osim divljeg tipa (fenotip najčešće u prirodnim populacijama),
poznate su po nizu lako prepoznatljivih mutantnih
fenotipovaaleli mutantnih fenotipova zapravo su promijenjeni
ili mutirani oblik divljeg tipa alela
- genetičari upotrebljavaju međunarodno priznate nazive i simbole za
opisivanje pojedinih svojstava vinskih mušica
® dominantna i recesivna svojstva se označuju malim slovom str. 69
 dominantne osobine divljeg tipa označavaju se malim slovom s indeksom +
 recesivne osobine mutanta označuju se samo malim slovom
- vezni se geni najčešće nasljeđuju zajedno
® pri odbajanju kromosoma tijekom mejoze svi geni koji su na jednom kromosomu odlaze zajedno u
gametu

potpuna vezanost
- vezni geni koji se
nasljeđuju zajedno
- u mužjaka vinske
mušice nikad se ne
događa kromatida izmjena (crossing over1) između
nesestrinskih kromatida homolognih kromosoma  potpuna vezanost
- zbog potpune vezanosti gena svi su potomci test-križanja roditeljskog
fenotipa u omjeru 1: 1

djelomična vezanost
- vezni geni se razdvajaju
kromatidnom izmjenom
- test-križanjem dobiju se 4
fenotipske klase potomaka zbog djelomične vezanosti fena
- broj potomaka roditeljskog fenotipa veći je od broja rekombiniranih potomaka
- postotak rekombiniranih potomaka – jedinica za relativnu udaljenost gena na kromosomu (centimorgan, cM,
Morganova jedinica – ne mogu se preračunati u pb ili stvarne metre)
- s pomoću takvih proračuna može se izraditi genska karta → mapiranje kromosoma nekoga organizma

1
Bivalenti – spareni homologni kromosomi  svaki bivalent čini četiri kromatide od kojih samo dvije sudjeluju u izmjeni
1
- Alfred Sturtevant – zaključio da postoji odnos između učestalosti rekombinacije i udaljenosti gena na
kromosomu zato što su poredani linearno
- geni koji su vrlo blizu češće se nasljeđuju zajedno jer je manja vjerojatnost da će se između njih dogoditi
kromatidna izmjena, a oni udaljeniji obrnuto
- na temelju učestalosti rekombinacije izrađuju se karte vezanih gena koje nam govore o relativnim položajima
gena i njihovoj međusobnoj udaljenosti na kromosomu
- potomci s novim kombinacijama roditeljskih svojstava nastaju genetskom rekombinacijom
® rezultat neovisne segregacije gena na različitim kromosomskim parovima i kromatidne izmjene između
vezanih gena u bivalentu
® uzrokuje fenotipske i genetske varijabilnosti u prirodi

kromosomska teorija nasljeđivanja (1903)

- Walter Sutton i Theodoer Boverti
- geni su dijelovi kromosoma,
- ponašanje kromosoma tijekom mejoze objašnjava Mendelove zakone nasljeđivanja
- potkraj 19. st. objašnjenja mejoza i mitoza
- Sutton je prvi zaključio da je razdvajanje homolognih kromosoma u anafazi mejoze osnovna za razdvajanje alela
tijekom gametogeneze
® nasljeđivanje svojstava kojih kontroliraju geni (aleli), tj. dijelovi kromosoma, imaju osnovu u događajima
tijekom mejoze
- s kromosomskom teorijom nasljeđivanja započinje razvoj nove grane genetike – citogenetike

Spolni kromosomi i nasljeđivanje vezano uz spol

- autosomi – kromosomi koji ne nose gen za spolnu determinaciju

- spolni kromosomi – kromosomi s genima koji određuju spol
® razlikuju se prema strukturi i organizaciji
® nasljeđivanje spolno-vezanih gena karakteristično je i ovisi o nasljeđivanju spolnih kromosoma
- dva su spolna kromosoma X i Y (kod čovjeka)
® njihova struktura i veličina razlikuju se od vrste do vrste
® pr. kod ljudi je X veći od , a kod vinske mušice je obrnuto
- XX kromosomi – žene  homogametni spol
® nakon gametogeneze svaka jajna stanica sadržava jedan X kromosom
- XY kromosomi – muškarci  heterogametni spol
® nakon mejoze ½ spermija ima kromosom X, a ½ kromosom Y

- 1. hemizigoti XY tipa – Y-kromosom ne sadrži alele koji se nalaze na X-kromosomu, pa je svaka mutacija na
X-kromosomu vidljiva u fenotipu jedinke (npr. žena je XX, a muškarac XY)
- 2. hemizigoti X0 tipa – jedan je oblik spolnih kromosoma, no mužjaci imaju samo jedan kromosom (X0), za
razliku od ženki koje imaju oba (XX) (npr. neki kukci)
- 3. hemizigoti ZW tipa – jednak XY tipu, samo obrnut;
genotip je mužjaka ZZ, a ženke ZW (npr. u ptica)
Spolno-vezni geni
- spolni kromosomi nose i druge gene koji su vezani uz spol
- spolno-vezni geni - geni koji se nalaze na spolnim
kromosomima, a njihovo je nasljeđivanje različito od
nasljeđivanja gena autosoma (zbog djelomično homolognih i
homolognih kromosoma X i Y)
® ljudski kromosom X ima oko 800 – 900 gena, a Y 60-
ak

2
- prilikom spolno-veznog nasljeđivanja mislimo isključivo na X kromosom
- nasljeđivanje prvog spolno-veznog gena otkrio t. Morgan na vinskoj mušici  boja očiju
® mutanti bijelih očiju, a divlji tip ima crvene oči

- žena za spolno-vezani gen može biti homozigotni (XW+Xw+) ili heterozigotni (Xw+Xw) genotipa jer na svakom X
kromosomu nosi jedan alel spolno-vezanog gena
- muškarci su heterozigoti (Xw+Y ili XwY) jer samo na kromosomu X se nosi gen za spolno vezano svojstvo (samo
jedan alel) koji se uvijek eksprimira u fenotipu

- X kromosom, osim gena za determinaciju spola, nosi i gene koji nisu važni za determinaciju spola (boja oka), ali
njihovo nasljeđivanje ovisi o nasljeđivanju spolnih kromosoma  spolno-vezano (ili X-vezano) nasljeđivanja

Spolno-vezano nasljeđivanje u čovjeka

sljepoća za boje (daltonizam) - spolno-vezana recesivna bolest
- potpuna ili djelomična neomgućnost raspoznavanja boja
- ne razlikuju zelenu ili vrvenu boju zbog nedostatka pigmenta osjetljiva na određenu valnu duljinu svjetlosti
(pigmenti smješteni u receptorima za boju u mrežnici)
- gen za sintezu pigmenta nalazi se na kromosomu X (Xd ili
XD)
® kod žena oba kromosoma moraju biti recesivni, a kod
muškaraca je jedan
 muškarac daltonist ima recesivni alel (X dY)
koji se eksprimira u fenotipu jer na
kromosomu Y nema alela za subtezu pigmenta
- češći u muškarca, a majke su nositeljice

hemofilija – spolno-vezana recesivna bolest

- posljedica nedostatka proteina koji sudjeluju u zgrušavanju
krvi
- osobe i pri maloj ozljedi mogu izgubiti mnogo krvi i život im
je ugrožen
- najčešće pogađaju muškarce jer imaju samo jedan X
kromosom
- „kraljevska bolest“ – učestala u europskim kraljevskim obiteljima
® prvi hemofiličar je princ Leopold, sin kraljice Viktorije, a on je prenesen u druge obitleji zbog brakova

jedna vrsta mišićne distrofije - spolno-vezano recesivno svojstvo

- mutacija gena za protein distrodin koji se nalazi na X kromosomu prouzročuje progresivnos slabljenje mišića i
gubitak koordinacije
- nasljeđuje se od zdrave heterozigotne majke nositeljice

- spolno-vezano – X-vezano – križno nasljeđivanje

® zato što otac spolno-vezano svojstvo prenosi na kćer, a majka na sina (sinovi od majke dobivaju X, a od
oca Y, a kćeri i od jednog i od drugog X)
- nasljeđivanje spolno-vezanih svojstava može se pratiti rodoslovnim stablom (razlikuje se jer ovisi o X i Y)
- odnos okolišnih čimbenika koji utječu na genetiku prate humani genetičari kod blizanaca

Citoplazmatsko nasljeđivanje
- neka svojstva nisu kontrolirana genima iz jezgre, već genima koji se nalaze u organelima u citoplazmi
eukariotske stanice
® geni plastida i mitohondrija  imaju vlastitu DNA (dvolančana i prstenasta poput bakterijske)
3
 - nije u skladu s Mendelovim zakonima  nekromosomsk ili citoplazmatsko nasljeđivanje
- prvi put ih je Karl Correns opisao i opazio kod biljaka (šari listovi – bijeli i zeleni na istoj krani kod noćurka)
® boja lista potomaka uvijek je identična boji listova majčinske biljke
® tijekom oplodnje jajna stanica daje jezgru i citoplazmu s organelima, a muška daje samo jezgru
 budući da dijete nasljeđuje majčine kloropaste oni su iste boje  majčinsko nasljeđivanje
- citoplazmatsko nasljeđivanje nalazimo u nekih bakterija koje osima bakterijskog kromosoma u stanici imaju
plazmide – male kružne molekule DNA, nositeljice gena za neke bakteriji korisna svojstva
® gen za otpornost na antibitotike (R-plazmid)
® gen koji određuje spol bakterije (F-plazmid, faktor ernilnosti)
® gen za sintezu nekih toksina (Col-plazmid, toksin kolicin)
- u genetičkom inženjerstvu biljaka često se kao prenositelj stranih gena rabi Ti-plazmid iz bakterije
Agrobacterium tumefaciens
- plazmidi se replicitaju neovisno o bakterijskom gennomu, ali se mogu i ufraditi u bakterijski kromosom  mogu
se prenositi iz jedne bakterijske stanice u drugu konjugacijom
Mutacije gena i kromosoma
- mutacija – iznenadna promjena nasljedne tvari
- nasljedne – prenose se diobama na stanice kćeri u istom organizmu ili s roditelja na potomstvo tijekom spolnog
razmnožavanja (tzv. vertikalno nasljeđivanje)
- genske ili točkaste i kromosomske mutacije
- mutacije su temelj evolucijske promjene
® pozitivno – omoguuju promjenu vrstama, a time i bolju prilagodbu uvijetima okoliša
® ali su najčešće štetne za organizam (brojne bolesti)
- nasljedne bolesti mogu biti pod kontrolom jednog gena (para alela) te se nasljeđuje prema Mendelovim
zakonima nasljeđivanja
® vidljivo u rodoslovlju
- najčešće su takve bolesti recesivne – pojavljuju se samo u homozigotnom obliku

genske mutacije
- događaju se unutar jednog gena što rezultira nastankom novih oblika alela
- promjene u molekuli DNA događaju se u tjelesnim stanicama te u germinativnim stanicama iz kojih nastaju
stanice u organizmu i učinak im je najčešće zanemariv jer u vrsta koje se spolno razmnožavaju nisu nasljedne
® pr. mozaičnost šarenice oka i šarolikost listova i cvjetova nastaju zbog somatskih mutacija
- somatske mutacije u ljudima mogu prouzročiti ozbiljne polest (npr. tumore)
- somatske mutacije su važne za jedinku, a genetske za populaciju
- genske mutacije nastaju spontano ili su inducirane
- spontane mutacije – nastaju zbog pogrešaka tijekom replikacije DNA
® može se dogoditi na bilo kojem mjestu u molekuli DNA i kromosomu
- inducirane mutacije – nastaju zbog djelovanja različitih okolišnih tvari i učinaka – mutagenima
- spontane i iduncirane mutacije imaju istu molekularnu osnovu – mogu nastati supstitucijom, adicijom ili
delecijom
- supstitucija – zamjena jednog nukleotida drugim u lancu DNA
® može prouzročiti promjenu aminokiselinskog slijeda u proteinu što mijenja njegovu funkciju
Vrste mutacija koje nastaju supstitucijom

Transktipt gena – mRNA produkt gena Divlji tip – oznaka koja se odnosi na fenotip izvonog oblika
vrste kakav se pojavljuje u prirodi

mRNA AUG AAG UUU GGC

protein Met – Lys – Phe - Gly
Istovjetna (tiha) mutacija mRNA AUG AAG UUU GGU
4
 protein Met – Lys – Phe – Gly
Pogrešna mutacija mRNA AUG AAG UUU AGC
protein Met – Lys – Phe – Ser
Besmislena mutacija (prerani završetak translacije) mRNA AUG UAG UUU GGC
protein Met – Stop kodon

- DIVLJI TIP – fenotip prirodne populacije

- MUTANT – jedinka s novim svojstvom

- recesivna autosomna bolest čovjeka – srpasta anemija

® posljedica je supstitucije nukleotida u genu za sintezu proteina hemoglobina
® posljedica te supstitucije je zamjena jedne minokiseline (glutaminske) s drugom (valinom) u
hemoglobinu
® eritrociti imaju oblik srpa i ne mogu prenositi dovoljno kisika do tkiva što uzrokuje i brojne poremećaje
- osobe homozigotnog genosipa HbsHbs (Hbs – alel za srpastu anemiju) oboljevaju od te bolesti
- heterozigoti ne obolijevaju ali su nositelji
- u krvi heterozigota dvije populacije eritrocita – dioksidni i
srpasti – što je primjer za kodominantni odnos alela gena
- heterozigoti za srpastu anemiju imaju selekcijsku prednost u nekom geografskim regijama gdje je malarija
endemska bolest (npr. dijelovi Afrike)
® te osobe ne oboljevaju ni od malarije, ni srpaste anemije
® Plasmodium je parazit kojeg premosi komarac malaričar
® u heterozigota se parazit ne može razmnožavati, a osoba ne obljeva od srpaste anemije

- supstitucija može prouzročiti i mutacije bez učinka na krajnji produkt gena  uzrok je veličina genskog koda
- genski kod ima 64 tripleta koji nosi uputu za 20 aminokiselina  kod je prevelik da bi nekoliko tripleta nosilo
informaciju za istu aminokiselinu
® zato se supstitucijom jedne baze u tripletu ne mijenja poredak aminokiselina  tiha ili istovjetna
mutacija

- adicija – dodatak jednog ili više nukleotida u genu mutacije pomaka okvira čitanja
- delecija – gubitak jednog ili više nukleotida u genu
- okvir čitanja – način je na koji ribosom na mRNA očitava triplet kodona i prevodi ih u aminokiseline
- ako se ubaci ili izbacij jedna baza u gensku sekvenciju, okvir čitanja se pomiče za jedan pa ribosom očitava neki
drugi triplet za drugu aminokiselinu – promjena strukture i funkcije gena
- mutacije se mogu popraviti s pomoću enzima za popravak molekule DNA, ali učinkovitost popravka ovisi o
njihovu broju
® ako se akumulira velik broj mutacija u organizmu, njihov je popravak reduciran ili više nije moguć
Mutacije pomaka okvira čitanja nastale delecijom ili adicijom jednog nukleotida
Divlji tip Mutacija pomaka okvira čitanja nastala delekcijom jednog nukleotida (U)
mRNA AUG AAG UUU GGC U mRNA AUG AAG UUG GCU
protein Met – Lys – Phe - Gly protein Met – Lys – Leu - Ala
Divlji tip Mutacija pomaka okvira čitanja nastala adicijom jednog nukleotida (U)
mRNA AUG AAG UUU GGC U mRNA AUG UAA GUU UGG CU
protein Met – Lys – Phe - Gly protein Met – Stop kodon

Otkrivanje mutacija
- mutacije u haploidnim organizmima se lako otkrivaju jer su sve
eksprimirane (izražene) u fenotipovima
- u diploidnog organizma dominantna mutacija u gameti pojavit će se u
fenotipu potomstva (F1 generacije)
5
- recesivna mutacija neće biti vidljiva u prvoj generaciji potomaka (ako nije spolno-vezana)
® može ostati neotkrivena čak ako je i smrtonosna
® test križanjem dvaju heterozigota u sljedećoj generaciji može se pojaviti u homozigotnom obliku, a
vjerojatnost je 25% (križanje Bb x Bb)
- recesivna svojstva nasljedne autosomne recesivne bolesi u čovjeka, ispoljavaju se u fenotipu djece rođene u
braku bliskih rođaka  najčešće štetna i katkad letalna svojstva
- recesivna svojtvase u krvno sredstvenim brakovima pojavljuju zbog zajednočkog pretka koji prenosi recesivan
alel (b) na oba potomka heterozigota (Bb) čijim se brakom to svojstvo može ispoljiti u sljedećoj generaciji u
homozigotnom obliku (bb)
- incest ili rodoskvrnuće – brakovi među sestrom i bratom, majek i sina, oca i kćeri
® u nekim država je dopušten brak među rođacima prvog koljena

- mutacije koje prouzročuju dominantne nasljedne autosomne bolesti nasljeđuju se u svim generacijama potomaka
® Huntingtova bolest (progresivno propadanje živčanog sustava), neurofibromatoza (tumori živčanog tkiva
i kože), hiperkolesterolemija (povišen kolesterol – veća opasnost od bolesti krvo-žilnog sustava)
- predikcija pojave nasljednih bolesti kao i njihovo dijagnosticiranje može se napraviti genskom analizom
® mogu se otkriti potencijalni nositelji bolesti u obitelji, odnosno moguće je predvidjeti rizik za genske
bolesti
- većina bolesti je poligenska – pod kontrolom više gena
- na razvitak bolesti mogu utjecati i okolišni čimbenici, a najviše način života
® pr. dijabetes, rak, bolesti srca i krvožičnog sustava, različite mentalne bolesti
- na učestalost mutacija utječu čimbenici poput veličine gena, genotipa, topline, starenja i različitih mutagenata
® što je sekvencija gena veća, na više mjesta u tom genu može doći do mutacija
® stalna temperatura, starenje (brojni popravci DNA – akumulacija mutacije)

- mutageni – različita zračenja i kemijske tvari koje inducijraju mutacije čija je učestalost mnogo veća od
učestalosti spontanih mutacija
- zračenja
® ionizirajuća – npr. X-zračenje, te zračenja različitih radioaktivnih izvora prouzročuju lomove u molekuli
DNA ili lomove u drugim moolekulama (npr. molekulama vode koje postaju reaktivne i neizravno
oštećuju DNA)
® neionizirajuća – manje prodorno i djeluju drugačije
 pr. UV zračenje prouzročuje nastanak piramidinskih (timinskih i citozinskih) dimeta u
polinukleotidnom lancu na mjestima na kojima se dva pirimidna nalaze jedan do drugoga
 dimeti narušavaju strukturu dvolančane uzvojnice, odnosno sparivanje komplementarnih
baza, no mogu se izrezati s pomoću enzima za popravak DNA
- u svakoj stanici se neprestano kontrolira struktura i funkcija DNA  ako se jave mutacije, enzim za popravak ih
uklanja i vraća molekulu u prvobitno stanje
® ako ima previše promjena, enzim neće moći sve popraviti pa se neke mutacije zadržavaju i prenose
- kemijski mutageni – različite kemijske tvari koje imaju mutageni potencijal
® otkriveni tijekom I. svjetskog rata
® pr. alkilirajući spojevi – mijenjaju specifičnost sparivanja baza u molekuli DNA, prouzročuju gubitak
baza
® analogne dušićne baze – spojevi čija je kemijska struktura nalik strukturi dušićnih baza pa se lako
ugrađuju u molekulu DNA te prouzročuju nepravilno sparivanje s drugim bazama
® akridinske boje, denoli, pesticidi, metali, azbestna vlakna…

6
 Kromosomske anomalije (mutacije)
- velike promjene u genomu
- obuhvaćaju promjenu broja ili promjenu
strukture kromosoma

promjene broja kromosoma

- euploidija – promjena u broju kromosoma
koja zahvaća sve kromosome u
kromosomskom setu
- u euploide ubrajamo monopoidne i
poliploidne organizme

Amesov test
- biotest kojim se određuje mutagenost i kancerogenost neke tvari na temelju njezine sposobnosti uzrokovanja
povratnih mutacija sojeva bakterije Salmonella tiphymurium, konstruiranih genetičkim inženjerstvom
- najprije isprobano na mišu i stanicama njegove jetre

- monoploidni (haploidni) – imaju jedan set kromosoma (n)

® nastaju iz neoplođene jajne stanice i pojavljuju se veoma rijetko u mnogostaničnih organizama
® pr. trutovi (razvijeni iz neoplođene jajne stanice), jednostanični eukarioti poput kvasaca i gljiva, gamete
eukariota koje nastaju mejozom

- poliploidni – organizmi s trima setovima kromosoma ili više njih

® mogu imati tri seta kromosoma (3n – triploid), četiri (4n – tetraploid), pet (5n – pentaploid)…
® uglavnom ograničena na carstvo biljka  pr. kultivirani krumpir je tetraplodni, pšenica je heksaplodna…
® jedan od mehanizama nastanka nove vrste u biljaka, a događa se i u nekih vrsta guštera, riba i nekih
beskralježnjaka
® najčešće ćetalna u sisavaca i čovjeka zbog genske neravnoteže koje prouzročuje probleme u razvitku i
funkcioniranju organizama

- aneuploidija – promjena broja kromosoma koja zahvaća pojedine kromosome u setu

® organizam može imati povećan broj ili manjak jednog ili nekoliko kromosoma
® može nastati nepravilnim razdvajanjem kromosoma tijekom mejoze poliploidnih biljnih vrsta, osobito
onih s neparnim brojem kromosoma
® nastaje i nerazdvajanjem kromosoma
tijekom mitoze ili mejoze zbog pogreške u
funkciji diobenog vretena
® prouzročuje neravotežu u kromosomskoj
garnituri, što najčešće rezultira
abnormalnim fenotipom
 stupanj abnormalnosti ovisi
o tome koji je kromosom
viška ili nedostaje
 općenito je manjak
kromosoma štetniji od viška

aneuploidfija u čovjeka
- često zahvaća spolne kromosome
- u pravilu nisu letalne

7
- npr. Turnerov sindrom – ženske osobe s jednim kromosomom X koje su spolno nezrele i sterilne
- monosomija (2n-1), 44+xo

- ako aneuplodija zahvati autosome tada je tiječ o trisomijama – tri kopije jednog kromosma
- najpoznatija je trisomij 21. kromosoma  Downov sindrom
® osobe s Downovim sindromom imaju karakteristična
fenotipska svojstva i sklonost čestim respiratornim
infekcijama, bolestima srca, leukemiji i ubrzanom starenju
- Klinefelterov sindrom – 44xxy
- Sindrom dvostrukog y – 44xyy
- Pataulov sindroma – trisomija 13. kromosoma
® višak prstiju, rascjepana usnica, preživljava do godine dana,
deformacija glave, problemi s disanjem
- Edwardov sindrom – trisomija 18. kromosoma
® mala usta, zašiljena glava, prekrižene noge, višak prstiju, kratki
životni vijek (do godinu dana), deformirane uši

promjene strukure kromosoma ili kromosomske aberacije

- strukturne promjene kromosoma posljedica su njegova loma ili pogrešaka tijekom mejoze
- kromosomske aberacije dijele se na delecije, duplikacije, inverzije i translokacije

- delecija – gubitak kromosomskog segmenta zbog loma kromosoma

® najčešće su smrtonosne za gamete životinja i čovjeka
® haploidna generacija biljaka (gametofit) posebno je osjetljiva na delecije
® neki primjeri delecija kromosoma ipak preživljavaju, ali sa znatnim fenotipski promjenama
® pr. Cri-du-chat ili sindrom mačjeg plača – učestalost 1 : 50 000
 kraći peti kromosom
 prouzročuje mentalnu retardaciju, abnormalnosti lica i glave te karakterističan plač poput glasanja
mačke

- duplikacija – kad je neki kromosomski segment prisutan dva put u diploida

® duplikacije su manje štetne od delecija jer nema gubitka nasljedne tvari

- inverzija – promjena redoslijeda gena koji nastaje nakon dvaju lomova u kromosomu, rotacije
segmenata ii ponovnog vezanja
® nema gubitka ni duplikacije nasljedne tvari, ali zbog obrnutog rasporeda gena homologni se
kromosomi u mejozi ne mogu spariti cijelom svojom duljinom

- translokacija – premještanje segmenata iz jednog kromosoma na drugi nehomologirani kromosom

® katkada dva nehomolofa kromosoma izmjenjuju segmente recipročnom traslacijom –
česte u ljudi koji boluju od kromične mijeloidne leukemije i nekih drugih tumora

tumori
- teške bolesti koje mogu zahvatiti različita tkiva i organa, a nastaju mutacijom gena, što prouzrouje
nekontrolirani rast i diobu stanica
- nastaje kad se neka normalna stanica promjeni (transformira) te se počinje nekontrolirano dijeliti i stvarati masu
stanica
® staničnu diobu reguliraju dvije vrste gena
 protoonkogeni – stimuliraju, potiču st. diobu
 geni supresori – inhibira, zaustavlja st. diobu
8
 u tumorskim stanicama regulacija tih gena je poremećena
 onkogeni – neprestano stimuliraju st. diobu
 geni supresori (p53) – gube kontrolni mehanizam zaustavljanja st. diobe
- benigni tumori – ne šire se u druge dijelove tijela
® u pravilu nisu veliki problem i može ih se liječiti kirurški
- maligni tumori (rak) – neprestano raste i širi se krvnim žilama u druge dijelove tijela izazivajući metastaze
(sekundarne tumore)
® teško ih je liječiti – ne postoji lijek
® uklanjaju se kirurški, no najveći je problem zaustaviti metastaziranje
® najčešće se uportrebljavaju kemoterapeutici, imunomodulator i zračenja
® neki od oblika raka – karcinom, sarkom i malanom

- tumor – rezultat serije genetičkih događaja, mutacija u genima i kromosmima koji kontroliraju stanični ciklus
- neke od tih mutacija su nasljedne, a druge nastaju tijekom života zbog oštećanja molekula DNA koji izazivaju
različite tvari iz našeg okoliša – karcinogenima
® svi karcinogeni izazivaju mutacije gena i kromosoma pa ih možemo nazivati i mutagenima
 npr. zračenja, pesticidi, smog, dim cigarete, konzervansi…
 osobito opasni za mladi organizam koji se razvija

- inače su znanstvanici tumor smatrali genetskom bolešću jer mutacijom gena dolazi do poremećaja regulacije
diobe i rasta
- genetičari su 1981 u tumorskim stanicama otkrili i onkogene – gene uključene u nastanak tumora
® potencijalni onkogeni nalaze se u svim stanicama ljudskog tijela u kojima su većibom inaktivni
® njihovim mutacijama dolazi do nakupljanja promjena koje prouzročuju nastanak tumora  nastaju tek
kada nešto aktivira te gene
- dva osnovna načina na koji se normalne stanice transformiraju u rumorske
® geni koji stimuliraju staničnu diobu i rast u svim su napim stanicama, ali su aktivni samo tijekom
embtionalnog rasta i razvoja – nakon što se rast i razvoj završi, prestaje i aktivnost tih gena – ako se neki
od tih gena ponovo aktiviraju, genskom ili kromosomskom mutacijom doći će do transkofrmacije i
nekontrolirane diobe stanica  tumor
® geni supresori (tumorski suresori) – inhibira staničnu diobu, odnosno spriječava rast tumora  u
tumorskim stanicama ti su geni promijenjeni, mutirani pa se te stanice nekontrolirano dijele
 najpoznatiji je p53 koji nosi poruku za sintezu proteina p53 koji inhibira staničnu diobu
 ako taj gen mutira, više neće koditazi za protein koji blokira staničnu diobu, a posljedica je
nekontrolirana dioba stanica
 p53 nalazi se u stanicama 50%ljudskih tumora
 mutacija u genima supresorima dovodi do promjene njihove funkcije – do nekontrolirane diobe
stanica i njihove transformacije u tumorske stanice

- osim genetskih promjena u tumorima su prisutne i epigenetske promjene – nasljedne promjene ekspresije gena i
staničnog fenotipa koje nisu posljedica promjena u sekvenciji DNA
® uključuju kemijske modifikacije molekule DNA (metilacija citozina) i proteina histona, remodeliranje
kromatina i tazličite molekole mikroRNA koje mijenjaju ekspresiju gena
Genetika bakterija i virusa
- koriste se u molekularnoj henetici
- genski kod je protumačen i razjašnjen na bakterijama i virusima
- danas imaju ključnu ulogu u kloniranju i genetičkom inženjerstvu
- prokarioti – jedan kromosom u obliku prstenaste molekule DNA

9
 ® nemaju stanične organele i dijele se jednostavnom diobom nakon udvostručavanja molekule DNA
® arheje i bakterije

Bakterije
- vrlo pogodni objekti za genetička istraživanja zbog jednostavne građe,
kratkog životnog ciklusa, jednostavna uzgoja u laboratoriju te
raznolitkosti fenotipa, daju velik broj potomaka
- Jednostavno se uzgajaju u laboratorijskim uvjetima na tekućoj ili krutoj
hranjivoj podlozi koja sadržava organske spojeve (šećer) i anorganske
tvari (dušik, sumpor, fosfor…)
- prema obliku – bacili (štapći), koki (kuglasti), spiriti (zavojiti), vibrioni (u obliku zareza)
- bojanje po Gramu – Gram pozitivne (plave) i Gram negativne (crvene)
- potreba za kisikom - aeorobi, anaeorobi (obligatni, fakultativni)
- prema načinu prehrane – autotrofi (fotoautotrofi, kemoautotrofi), heterotrofni (paraziti, saprofiti)

kromosomska organizacija prokariota

- prokarioti – bakterije, cijanobakterije i mikroplazme
® 1 kromosom = gola prstenasta DNA = nukleoid (nositeljica genetičke upute)
® nemaju jezgru
® binarna dioba
® svjetlosni ili elektronski mikroskop
® kratak životni ciklus
® velik broj potomaka u kratko vrijeme
® jednostavne za uzgoj u labaratoriju ( tekuća hranjiva podloga)
- haploidni organizmi – njihov kromosom je kružna molekula DNA
- svi geni bakterije eksprimirani su u fenotipu
- bakterijski kromosom sješten je u strukturi koju nazivamo nukleotidom u kojem je dvolančana DNA povezana s
proteinima koji su slični histonima
- Escherichia coli – najpoznatija bakterija
® živi u probavnom sustavu
- plazmid - uz bakterijski kromosm u stanici se mogu nalaziti jedna ili više kružnih molekula DNA
® neovisna samoreplicirajuća molekula, replicira se neovisno o bakterijskom kromosomu, a svaki plazmid
ima relativno mali broj gena
- dijele se nespolnom binarnom diobom prije koje se DNA replicira
® u povoljnim uvjetima se vrlo brzo repliciraju
® koloniju stanica nastalih binarnom diobom čine genetički identične stanice – klonovi
® neke stanice ipak mutiraju pa se razlikuju od drugih – mutacije
- mutacije bakterijskih gena su važne jer prouzročuju genetsku raznolikost, a smatramo ih glavnim razlogom
individualne varijabilnosti u bakterija
® rekombinacija pridonosi genetskoj varijabilnosti u bakterija, ali ne na razini populacije

- BINARNO CIJEPANJE – oblik nespolnog razmnožavanja

® 1. DNA se prihvaća za membranu
® 2. Udvostručenje DNA
® 3. Rast i produžavanje membrane i stanične stijenke, razmicanje DNA
® 4. Stvaranje procijepa – postupno oblikovanje nove membrane i stijenke
® 5. Odvojene stanice kćeri jednake roditeljskoj stanici

- rekombinacija – izmjena genetskog materijala između dvije homologne molekule DNA

10
 ® genetski materijal jedne bakterije može se ugraditi u genetski materijal druge pa nastaju rekombinirani
potomci  horizontalni prijenos gena
® mehanizmi genetske rekombincaije – transformacija, konjugacija i transdukcija

- transformacija – izmjena gena između molekule DNA iz okoliša i molekule DNA

stanice primateljice (recipijenta)
® kad se strana DNA ugradi u bakterijski kromosom stanice primateljice,
bakterija poprimi novi fenotip
® stanica s ugrađenim stranim genom – rekombinantna stanica
® otkrio je Grifith pokusom s bakterijom koja prouzročuje upalu pluća u miševa

- konjugacija – neizravan prijenos gena iz stanice davateljice (donora) u stanicu

primateljicu koju uključuje stanični kontakt
® stanice koje konjugiraju moraju biti različiti tipova parenja, što ovisi o prisutnosti F-
plazmida ili spolnog faktoa u citoplazmi
® da bi došlo do rekombinacije, F-plazmid se mora ugraditi u bakterijski kromosom
donora te se tijekom konjugacije u stanicu primateljicu prenosi plazmd i bakterijski
kromosom
 dolazi do izmjene gena bakterijskog kromosoma donora i recipijenta 
rekombinacija

- transdukcija – prijenos gena iz jedne bakterije u drugu s pomoću bakterijskih virusa

ili bakteriofaga
® bakterijski genetičari istražuju mutacije gena
® postoje sojevi bakterija koji zbog nedostatk jednog enzima ili nekoliko njih
ne mogu sintetizirati određenu tvar koja je nužna za rast i razvoj
 nedostatak enzima – posljedica mutacije
 ne mogu sintetizirati aminokiseline, vitamine ili nukleotide
® za razmnožavanje i rast te im se tvari moraju dodavati u hranjivu podlogu

virusi
- nemaju staničnu organizaciju
- građa – nukleinska omotnica i nasljedna tvar
- submikroskopske čestice – vidljice samo pomoću elektronskog mikroskopa
- sadrža jednu molekulu nukleinske kiseline koja se nalazi unutar proteinskog omotača kapside
- umnožavaju se u stanici domaćina koju npadaju
- na granici živog i neživog svijeta
- obligatni paraziti – nemaju vlastitu izmjenu tvari i ne mogu se sami razmnožavati, ovise o domadaru
- genom – dvolanana DNA, dvolančana RNA ili jednolančana RNA - linearna ili kružna molekula nukleinske
kiseline
- njihov se životni ciklus sastoji od unutarstanične faze, kad se razmnožavaju te izvanstanične inertne daze
® u izvanstaničnoj dazi pokazuju veliku raznolikost oblika i strukture
- jednom kad uđe u stanicu domaćina, preuzima njen metabolizam koji upotrebljava za svoje razmnožavanje pa
stanica pomaže stvaranju mnogobrojnih kopija virusa
- prema nasljednoj tvari – RNA virusi i DNA virusi
- prema domadaru – animalni, biljni, bakteriofazi
- vidljivi elektronskim mikroskopom

životni ciklusi bakteriofaga

litički ciklus-
- fag sjeda na bakterijsku stanicu i ubacuje svoj genetski materija
11
- preuzima bakterijski metabolizam (sinteza mRNA, sinteza enzima koji ce razgraditi bakterijsku DNA)
- genetski matrijal se umnožava, kontrolira proizvodnju proteinskih djelova
- oslobađanje stotine novih virusa

- lizogeni ciklus
- defektni fagi ugrađuju svoju DNA u kromosom domaćina
- pasivno se replicira kao dio bakterijskog kromosoma te se kod
djeljenja prenosi zajedno s bakterijskim kromosomom na stanice
kćeri
- u nepovoljnim uvjetima mogu ući u litički ciklus

12