Simfonija u romantizmu

Romantizam – zlatno stoljeće orkestralne glazbe

 Simfonija je u razdoblju bečke klasike postala najznačajnijim oblikom
orkestralne glazbe
 Simfonija ostaje glavna forma orkestralne glazbe
 Postaje sadržajno bogatija i duža, mijenja se uobičajeni broj i redoslijed
stavaka
 Skladatelji koriste istu temu u nekoliko različitih stavaka - ciklična djela
 Stavci bez stanke – attaca (tal. Napad)
 Bogatije izražajne mogućnosti velikog orkestra, sve važniji puhački
instrumenti, programna simfonija
Predstavnici simfonije: Antonin Dvorak i Johannes Brahms

Kasni romantizam
Glazbena moderna ili glazba na prijelazu stoljeća - otprilike od 1860. - 1910.g.
 Glazbenike na prijelazu stoljeća nazivaju modernistima, a razdoblje od
1890. - 1920.g. glazbenom modernom
OBILJEŽJA glazbe s prijelaza stoljeća
 Tipična glazbena vrsta jest orkestralna pjesma, staraju se programi
 Sastav orkestra je povećan
 Veći broj stavaka, oni su dulji i složeniji
 Melodijska linija obiluje velikim instrumentalskim skokovima, rabe se
disonance i alterirani tonovi, disonanca se emancipira, granice tonaliteta se
razmiču od krajnosti, iznenadne modulacije, kromatika, novo strukturiranje
akorda
 Veća važnost zvukovne boje – bogata instrumentacija, kromatika
Richard Strauss, Vragolije Tilla Eulensiegela
 Simfonijska pjesma
 Veliki orkestar
  Orkestracija - raskoš zvukova
 Novi koloristički efekti
Richard Strauss, Tako je govorio Zarathustra
 Simfonijska pjesma napisana prema filozofskom spjevu njemačkog filozofa
Friedricha Nietzchea
Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, Poema ekstaze
 Simfonijska pjesma
 Tekst je nastao na temelju Skrjabinovog religijskog i filozofskog razmišljanja
 Težio je ostvarenju cjelovitoga umjetničkog djela na području orkestralne
glazbe

Impresionizam u glazbenoj umjetnosti

OBILJEŽJA
 Vrijeme: oko 1890.g.
 Mjesto: Francuska
 Poticaj: u slikarstvu i poeziji (simbolisti)
 Napuštaju se pravila akademske umjetnosti
 Motivi iz svakodnevnice, prirode - posebice vode
Claude Debussy (1862. - 1918.), OBILJEŽJA
 Utemeljitelj suvremene glazbene škole koju je oblikovao oko 1880.g.
 Vlastito poimanje harmonije, tonaliteta i oblika
 Nestalnost orkestralnih boja, nestabilan ritami metar, “zamagljivanje
tonaliteta”
 Programne skladbe, nastoji probuditi dojmove
 Kraće glazbene vrste, povezivanje više umjetnosti
Claude Debussy, Preludij za poslijepodne jednog fauna
 Glazbom je nastojao slobodno oslikati poemu poslijepodne jednog fauna,
francuskog simbolista Stephanea Mallarmea
 Drvena puhaća glazbala su solistička
  Prigušio zvukove rogova i glissanda harfe
 Izostavio je trublje, trombone i timpane jer je htio stvoriti ugođaj
senzualnog
 Prevladavaju mali intervalni pomaci
 Debussy rabi posebnu ljestvicu – cjelostepensku ljestvicu
 Iz nje su izvedeni povećani trozvuci koji harmoniji daju posebnu boju
 Nov način slaganja akorda - često od različitih intervala
 Slobodno povezani akordi
Ostali skladatelji: Maurice Ravel, Božidar Kunc, Blagoje Bersa