GRIJANJE I KLIMATIZACIJA

doc. dr.sc. Sandro Nižetić, dipl.ing.stroj.

5. Energenti u sustavima grijanja

 Energenti u sustavima grijanja

Pogonski energenti, tj. goriva dijele se na kruta, plinovita i tekuća,

odnosno;

Energent

Kruto Tekuće Plinovito Ostalo

-kameni ugljen,
-mrki ugljen, -ekstralako loživo ulje,
-lignit, -lako specijalno loživo
-el. energija,
-briketi, ulje, -prirodni plin,
-solarna energija,
-ugljena prašina, -srednje loživo ulje, -ukapljeni naftni plin,
-biomasa,
-koks, -teško loživo ulje, -gradski plin.
-ogrjevno drvo.
-drveni ugljen, -ekstra teško loživo
-biomasa ulje.
 Energenti u sustavima grijanja
Kruta goriva: gorivo fosilnog porijekla koje se ranije koristilo u
sustavima grijanja stambenih zgrada, obiteljskih kuća i poslovnih
zgrada međutim danas je napuštena uporaba ovakve vrste goriva za te
namjene. Danas se kruto gorivo koristi najviše u velikim energetskim i
industrijskim postrojenjima i može se očekivati sve veća primjena
krutog goriva obzirom na trenutno stanje kao i buduće procjene trenda
potrošnje i zaliha komercijalnih fosilnih goriva. Kruto gorivo se najvećim
dijelom stastoji od ugljika, vodika, kisika, a ostatak je sumpor, dušik
voda, pepeo te ostatak otpada. Zalihe cca.100-200 god.
 Energenti u sustavima grijanja
Plinska goriva: predstavljaju plinske smjese koje se u današnje
vrijeme zahvaljujući svojim svojstvima, povoljnoj cjeni, smanjenoj
štetnosti za okoliš te dostupnosti sve više primjenjuju. Djele se na
prirodna (prirodni plin) te umjetna (UNP, gradski plin, bioplin i dr.).
Procjenjuje se da svjetske zalihe plina mogu osigurati eksploataciju od
100-200 godina. U RH zaliha plina ima za cca. 20 godina.
Prirodni plin je najvažnije plinsko gorivo danas i najčešće se pojavljuje
uz naftna ležišta (na 3-6 km dubine). Tijekom prerade iz njega se
izdvajaju proban i butan iz kojih se proizvodi UNP. Neotrovan je bez
boje i mirisa, okusa, lakši od zraka i izgara plavim plamenom. Pri
preradi mu se dodaje miris kako bi se u slučaju istjecanja mogao
posjetiti.
 Energenti u sustavima grijanja
Ukapljeni naftni plin (UNP – propan-butan) je smjesa zasićenih
ugljikovodika propana i butana u različitim omjerima. Teži je od zraka,
a ukapljuje se pri niskim tlakovima od 1,7 do 7,5 bara. Proizvodi se
preradom u rafinieriji iz nafte, naftnih plinova ili iz sirovog naftnog plina.
Neotrovan je bez boje i mirisa i transportira se u tekućem stanju.
Gradski plin se gotovo napušta danas, a nekada je bio osnova
plinskog gospodarstva. Proizvodi se termokatalitičkim procesima iz
ugljikovodika, tj. iz nafte i UNP-a. Iznimno je otrovan!

LNG tanker
Energenti u sustavima grijanja
 Energenti u sustavima grijanja
Tekuća goriva: predstavljaju najčešće loživa ulja koja se dobivaju
frakcijskom destilacijom sirove nafte, a koriste se u velikim i malim
energetskim postrojenjima. Sastoje se najvećim dijelom od ugljika, a
ostatak su vodik kisik i dušik. Prema hrvatskim propisima djele se na:
ekstraklako loživa ulja (EL), lako specijalno loživa ulja (LS), lako loživo
ulje (L), srednje loživo ulje (S), teško loživo ulje (T), ekstrateško loživo
ulje (ET). Pored standardnih loživih ulja postoje i loživa ulja sa niskom
količinom sumpora, tzv. niskosumporna loživa ulja u kojima je udio
sumpora manji od 1 % (sukladno zahtjevima EU).
 Energenti u sustavima grijanja

Ekstralako loživo ulje (EL): gorivo koje se primjenjuje za izvore

topline opremljene sa isparnim i pretlačnim plamenicima, bez
predgrijavanja. Najčešće je obojeno crvenom bojom.
Lako specijalno loživo ulje (LS): gorivo namjenjeno za izvore topline
u sustavima grijanja i industriji.
Lako loživo ulje (L): namjenjeno za izvore topline koji imaju
mogućnost za predgrijavanje pri skladištenju i uporabi.
Srednje loživo ulje (S): namjenjeno za izvore topline u industriji
(industrijske peći) i energetska postrojenja, a koja imaju mogućnost
predgrijavanja goriva pri prijenosu, skladištenju i upotrebi.
Teško loživo ulje (T): gorivo namjenjeno za velike izvore topline u
industriji i velika industrijska postrojenja uz obvezno predgrijavanje.
Ekstrateško loživo ulje (ET): ostatak goriva namjenjen isključivo za
velika energetska postrojenja u industriji.
 Energenti u sustavima grijanja
Biomasa i ogrjevno drvo: Biomasa predstavlja kruto gorivo biološkog
podrijetla, odnosno obnovljivi izvor energije. Nalazi se u različitim
oblicima, tj. kao ogrjevno drvo, slama, treset, stabljika žitarica i sl.
Biomasa se djeli na drvnu biomasu (ostaci iz šumarstva) tj., otpadno
drvo, drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće), ostatke i otpatke
iz poljoprivrede te životinjske ostatke i otpatke. Zbog svog ekološkog
aspekta danas se sve više za primjenjuje u sustavima grijanja
obiteljskih kuća, izgaranjem drvnih ostataka ili poluproizvoda (piljevina,
briketi, peleti) u specijalnim kotlovima na biomasu.
Energenti u sustavima grijanja

Biomasa kao obnovljivo gorivo

 Proračun emisija ugljičnog dioksida
5.1. Proračun emisija ugljičnog dioksida CO2
Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada NN 113/08
donesenom od strane Ministarstva zaštite okoliše, prostornog uređenja
i graditeljstva, dane su specifične godišnje emisije ugljičnog dioksida
svedene na jedinicu energenta (pogonskog goriva) ili po jedinci
oslobođene energije.

Godišnje emisije CO2 prema

Pravilniku NN 113/08.
 Proračun emisija ugljičnog dioksida
Pored vrijednosti donešenih u Pravilniku NN 113/08, emisije ugljičnog
dioksida (EM) nastale izgaranjem fosilnih goriva mogu se proračunati
prema sljedećem izrazu,

ukupna emisija EM = EFC ⋅ H d ⋅ Oc ⋅ 44 / 12 ⋅ Q

CO2, t

Emisijski faktor Donja ogrjevna Frakcija ugljika koji Količina goriva, kt

ugljika EFC, t C/TJ, vrijednost goriva, oksidira, tab.1.
tab. 1. GJ/T, tab. 1.

Faktori za preračunavanje
godišnjih emisija za RH
 Proračun emisija ugljičnog dioksida

Tabela 1. Faktori za preračunavanje godišnjih emisija izgaranjem

različitih energenata

Za poračun ostalih emisija NOx i SO2, ovisno o vrsti energenta može se

orijentacijski uzeti,
Emisije NOx spojeva
-za el. energiju 0,64 g/kWh,
-za plin ili UNP (praktično nema emisija)
-za loživo ulje oko 1,15 g/kWh (izgaranje u kotlovima)
 Proračun emisija ugljičnog dioksida

Emisije SO2 spojeva

-za el. energiju 0,64 g/kWh,
-za plin ili UNP 0,32 g/kWh,
-za loživo ulje oko 0,72 g/kWh

Emisije za naveden spojeve su orijentacijske vrijednosti iz razloga što

iste ovise o mnogo faktora kao primjerice načinu proizvodenje energije,
vrsti generatora topline, sastavu i kvaliteti goriva itd. Međutim ove
vrijednosti mogu biti korisne za procjenu godišnje emisije navedenih
spojeva.