ISPIT IZ NAUKE 0 CVRSTOCI

GRUPAA
18.6.2019.
1. Homogena koeka A postavljena je u utor idealno
krutih stijenki i opterecena silom F preko krute ploce
B-B C. Potrebno je odrediti:
~~~~
!
a) promjenu duljina bridova i volumensku deformaciju
I kocke,
.L_~ -----y b) ekvivalentna naprezanja po teorij i najvece distorzije
;;:i energije.
'-' i
r--- -~--- ~ Zadano: F == 100 kN, a == 0, 1 m, al ,01 m,
'x E = 70 GPa, v = 0,33 . 0,11 m
03/2d
~- 02d 2. Sastavljeni okrugli homogeni stap prema slici
a;r - ~ - - - -- M - j . 03d opterecen je momentom M na presjeku B . Potrebno je
ft-i- ...... ;------ dimenzionirati poprecne presjeke stapova prema
~-- f - --- - . ....... ;
kriteriju cvrstoce, tj . odrediti parametar d.
~ 21 ' ---31--'----t
B;'-
Zadano: M = 2, 2 kNm, 1=1 m, G = 80 GPa,
"dop = 80 MPa, .9doP = 0,2 °/m.

3. Za gredu zadanu i opterecenu prema slici, potrebno

Je:
a) skieirati i kotirati dijagrame unutarnjih sila i
momenata,
b) odrediti dimenziju t,
c) za izracunatu dimenziju t odrediti najveca
tangeneijalna naprezanja na presjeku C (x = ~ a ) i
2
skicirati dijagrame svih naprezanja u presjeku C.
Zadano:
F = 20 kN, a = 1 m, q = F / a, O"dop =180 MPa.

~ 2a
:i! a
x
-~-
4. Za gredu zadanu prema slici potrebno je izracunati
normalna naprezanja u kriticnim tockama, te odrediti polozaj
neutralne osi u kriticnom presjeku.
Zadano: M =10 kNm, a = 1 m, t =100 mm, E = 210 GPa,

I
y
='!'!t
12
4
'
I
z
='!'!t
12
4
I
'yz
=_!t
3
4
•

F
5. Za stap presjeka zadanog slikom potrebno je odrediti :
B a) najmanju visinu ~ za kojuje moguc proracun visine
provesti po Euleru,
b) kriticnu silu izvijanja ako je ~ = 0, 8~ .
Zadano: 0"0=310 MPa, -O"T=220 MPa, O"p=180 MPa,
E=210 GPa, t = 1,5 em.
A
NAPOMENA: 3. kolokvij su 4. i 5. zadatak (90 minuta)!
 1. Zadatak
Napomena: U zadatku je napravljena greška u vrijednostima.
a1 Veličina a1 predstavlja ukupnu
udaljenost između bridova kao što je prikazano slikom!!
Zadatak se rješava putem pretpostavke. Pošto nije moguće sa sigurnošću reći hoće li sila F biti
dovoljna da deformira blok i stvori naprezanje  x , napravit će se pretpostavka.

Pretpostavit će se da sila F nije dovoljno velika da se blok izdeformira do te mjere da se izazove

naprezanje u smjeru osi x. Ulazne vrijednosti stoga su
 x = 0,
 y
 0,
F
z = − 2
= − 1 0 M P a,
a
 x  0,
 y = 0,
 z  0.

Smična naprezanja i deformacije se ne pojavljuju pa se neće ni razmatrati. Iz Hookeovog zakona

za 3D stanje naprezanja slijedi
1
y =  y −  (  x +  z )  →  = − 3, 3 M P a,
E   y

1
x =  x −  (  y +  z )  →  x = 0, 0000627 m m /m m .
E  

Iz deformacije  x se može izračunati promjena duljine u smjeru osi x

 a x =  x  a = 0, 00627 m m .

Pošto vrijedi
 a x < a1

pretpostavka je valjana, tj. sila nije dovoljno velika da izazove naprezanje u smjeru osi x.
Da je vrijednost  a x veća od a1 pretpostavka bi bila neispravna, te iz tog razloga treba ponoviti
proračun ali uzimajući u obzir da je naprezanje u smjeru osi x različito od nule a deformacija u
smjeru osi x jednaka
a1
x = = 0,1 m m /m m .
a

Slijedi deformacija u smjeru osi z

 1
z =  z −  (  x +  y )  = − 0, 0001273 m m /m m .
E  

Promjena duljine birda u smjeru osi z iznosi

 a z =  z  a = − 0, 01273 m m .

Volumenska deformacija je
 =  x +  y +  z = − 0, 0000646 m m /m m .

Pošto se tijekom naprezanja ne pojavljuju smična naprezanja, tri normalna naprezanja

predstavljaju tri glavna naprezanja (  1   2   3 ),

 1 =  x = 0 M P a,
 2 =  y = − 3, 3 M P a,
 3 =  z = − 10 M P a.

Ekvivalentno naprezanje prema teoriji najveće distorzijske energije je

1 2 2 2
 ekv = ( 1 −  2 ) + (  2 −  3 ) + (  3 −  1 ) = 8, 825 M P a.
2
 2. Zadatak
Homogeni štap se sastoji od dva dijela:
- Prvog, duljine 2l i šupljeg poprečnog presjeka
- Drugog, duljine 3l i punog poprečnog presjeka
Za polarne momente tromosti vrijedi
4
    1, 5 d    d
4
 81  175  d
4
175
I P1 = (d 4
v
−d
4
u ) = ( 2 d
4
)  1 −    =  16 1 −  = = IP,
32 32   2 d   32  256  16 32 16

 4
IP2 = ( 3d ) = 81 I P .
32

Ovakav zapis polarnih momenata tromosti je napravljen zbog jednostavnosti pri daljnjem
računanju.
Zadatak je jednom statički neodređen, te je uz jednadžbu ravnoteže momenata uvijanja

M x
= 0; M A
+M B
− M = 0,

potrebna još jedna dopunska jednadžba. Ta dopunska jednadžba slijedi iz uvjeta

 A +  AB +  BC =  C = 0, →  AB +  BC = 0.

Kut uvijanja  povezan je s unutarnjim momentom uvijanja preko sljedeće jednadžbe

M tl
 = ,
GIP

a za slučaj ovog zadatka, i dva kuta uvijanja (  A B i  B C ) slijedi

M t1 2 l M t 2 3l
+ = 0.
G I P1 GIP2

Dva unutarnja momenta uvijanja potrebno je preko presjeka povezati s aktivnim i reaktivnim
momentima.
 x
M A

M t1
A
x
2l

M A
M M t2
A B
Dva pozitivna presjeka
Sada se kutevi uvijanja mogu izraziti preko momenata M A , i M kao

− M A 2l (M −M A ) 3l
+ = 0,
G I P1 GIP2

odnosno

− M A 2l (M −M A ) 3l
+ = 0.
175 G 81 I P
G IP
16

Množenjem gornje jednadžbe s G I p i sređivanjem se dobiva

65 1
M A
= M,
297 27

odnosno
11
M A
= M = 0, 372 kN m ,
65
54
M B
= M = 1, 83 kN m .
65

Potrebno je dimenzionirati štap prema kriteriju čvrstoće, i taj kriterij mora biti ispunjen za oba
dijela štapa, zbog toga će se analiza provesti na oba dijela štapa.
Prvi dio:
11
M
M t1 2 d 65 32 M
 m ax = = 4
d = 3
  dop .
I P1 2 176  d 65 d 
16 32
Drugi dio:
54
M
M t 2 3d 3d 32 M
 m ax = = 65 4 = 3
  dop .
IP2 2 d  2 65 d 
81
32

Vidljivo je da je maksimalno smično naprezanje na prvom i drugom dijelu štapa jednako, znači da
je minimalni dopušteni promjer jednak za oba dijela štapa. Minimalni promjer d je

32 M 32 M
3
  dop → d  3 → d  16, 27 m m .
65 d  65  dop
 3. Zadatak
Zadatak je statički određen (jedan pomični i jedan nepomični oslonac), te nakon rastavljanja tijela
veza i raspisivanja jednadžbi ravnoteže dobivaju se reaktivne sile u osloncima
F D = F = 20 kN ,
F B = 2 F = 40 kN ,

te dijagrami unutarnjih veličina.

F
q
B
A C D x
FB FD
z
20
Q z , kN
-20 10 -20

M y, kN m

-20
Dijagrami unutarnje poprečne sile i momenta savijanja
Veličina t nije poznata, iz tog razloga provest će se simbolički proračun kako bi se ona odredila.
Iskoristit će se simetričnost presjeka. Iz tog razloga dovoljno je izračunati koordinatu težišta z T ,
jer je y koordinata jednaka nuli
1
t  8t  t + 2  4 t  t  3t
zT = 2 = 1, 75 t .
2 2
8t + 2  4 t

Kako je ukupna visina (u smjeru osi z) jednaka 5t, maksimalna udaljenost od težišta je pozitivna i
iznosi
z m ax = 5 t − 1, 75 t = 3, 25 t .

Za proračun je dovoljan samo aksijalni moment tromosti oko osi y

 8t  t 3 2 
 t  ( 4t )3 2
 109
+ 8 t  t  ( 1, 25 t )  + 2  + 4 t  t  ( 1, 25 t )  =
4 4
Iy =  t = 36, 33 t .
 12   12  3
Dimenzioniranje presjeka, tj. izračunavanje veličine t vrši se putem provjere čvrstoće. Uzima se
maksimalna apsolutna vrijednost unutarnjeg momenta savijanja, odnosno

M y , m ax
= − F a = 20000 N m = 20000000 N m m .

Maksimalno naprezanje ne smije biti veće od dopuštenog

M y , m ax
 m ax = z m ax   dop .
Iy

Slijedi

M y , m ax
3, 25 M y , m ax
4
3, 25 t   dop → t  3 → t  21, 5 m m .
36, 33 t 36, 33  180

Pomoću vrijednosti t računa se maksimalno tangencijalno naprezanje u točki C. Tangencijalno

naprezanje je izazvano djelovanjem unutarnje poprečne sile i najveće je u težištu.
Za maksimalno tangencijalno naprezanje slijedi

C
QC S y
 xy = ,
Iy b

četiri karakteristične veličine za presjek u točki C su

Q C = 20 kN ,
4
I y = 7762815, 02 m m ,
b = 2 t = 43 m m ,
 3, 25 t   3, 25 t  3
S y =  8 t  3, 25 t   −  6 t  3, 25 t   = 104974 m m .
 2   2 

Slijedi da je maksimalno tangencijalno naprezanje u točki C

C
 xy = 6, 29 M P a.

U zadatku se još traži skicirati (nisu nužne vrijednosti) raspodjele normalnog i tangencijalnog
naprezanja po površini presjeka.
 s vlak

t m ax
y T

z s tlak
Raspodjela normalnog i tangencijalnog naprezanja po površini presjeka
 4. Zadatak
Iako je moment M zadan u xz ravnini, pojavit će se koso savijanje zbog toga što presjek nije
simetričan.
Zadatak je statički određen, te nakon rastavljanja tijela veza i raspisivanja jednadžbi ravnoteže
dobivaju se reaktivne sile u osloncima
F A = FB = 5 kN .

Nakon izračunavanja reakcija, slijedi crtanje dijagrama unutarnjih veličina.

M
A B C x
FA FB

5
Q z , kN
10
M y, kN m
Dijagrami unutarnje poprečne sile i momenta savijanja
Aksijalni momenti tromosti, ali i devijatorski moment tromosti se mogu izračunati direktno iz
formula danim zadatkom (koordinatni sustav yz je zadan u težištu presjeka)
11 4
Iy = Iz = t ,
12
1 4
I yz = − t .
3

Zbog jednostavnosti, zadržati će se simbolički zapis preko „t“. Pošto je presjek nesimetričan
potrebno je odrediti glavne momente tromosti i položaj glavnih osi tromosti. Za glavne momente
tromosti vrijedi
2
Iy + Iz  Iy − Iz  2
I 1, 2 =    + I yz ,
2  2 
5 4 7 4
I1 = t , I2 = t .
4 12

Kut pod kojim se nalaze glavne osi  0 iznosi

 2 4
− 2 I yz t
tan(2 0 ) = = 3 = +  → 2  0 = 90  ,  0 = 45  .
Iy − Iz 0

Nakon što su određeni glavni momenti tromosti i položaj glavnih osi tromosti, slijedi određivanje
maksimalnih momenata savijanja M 1 i M 2 ,

M 1 = M y cos (  0 ) + M z sin (  0 ) = 10 cos ( 45  ) = 7, 07 kN m ,

M 2 = − M y sin (  0 ) + M z cos (  0 ) = 10 sin ( 45  ) = − 7, 07 kN m .

Sada je moguće izračunati kut između osi 1 i neutralne linije

M 2 I1
tan (  ) = →  = − 
M 1 I2

y
b
f
0

C
1 z 2
Presjek i karakteristične osi i kutevi
Iz gornje slike je vidljivo da su točke C i D najudaljenije od neutralne linije, zbog toga će se u
njima tražiti normalna naprezanja.
Točka C:
Koordinate točke C su

5 5 
C ( yC , zC ) =  t , t  .
6 6 

Koordinate u koordinatnom sustavu glavnih osi su

k1 = y C cos (  0 ) + z c sin (  0 ) = 117 m m ,

k 2 = − y C sin (  0 ) + z C cos (  0 ) = 0 m m .
Normalno naprezanje sada glasi
M1 M2
x = k2 − k 1 = 14, 285 M P a.
I1 I2

Točka D:
Koordinate točke D su

 −1 −7 
D ( yD , zD ) =  t, t .
 6 6 

Koordinate u koordinatnom sustavu glavnih osi su

k1 = y D cos (  0 ) + z D sin (  0 ) = − 94, 28 m m ,

k 2 = − y D sin (  0 ) + z D cos (  0 ) = − 70, 71 m m.

Normalno naprezanje sada glasi

M1 M2
x = k2 − k 1 = − 15, 42 M P a.
I1 I2
 5. Zadatak
Geometrijske karakteristike presjeka štapa su

A = 6 t  4 t − t  = ( 24 −  ) t ,
2 2

3 4
4t ( 6t ) ( 2t )  4
Iy = − = 71, 21t ,
12 64
3 4
6t ( 4t ) ( 2t )  4 4
Iz = − = 31, 21t → I 2 = I m in = I z = 31, 21t .
12 64

Minimalni polumjer tromosti je jednak

I m in
im in = = 1, 834 cm = 18,34 m m .
A

Za slučaj ovakve veze štapa i okoline (uklještenje), slobodna duljina izvijanja je

l 0 = 2 l = 2 h1 .

Prema pravilu, minimalna vitkost štapa nužna za proračun prema Euleru je

E
P =  = 107, 3.
P

Iz gornjeg izraza slijedi da je minimalna visina štapa pri kojoj će se proračun vršiti prema Euleru
jednaka
l0 2 h1 1
P =  = = → h1 =  P il m in = 98, 44 cm .
im in im in 2

Ukoliko je visina štapa h2 = 0, 8 h1 vitkost štapa pada i iznosi

2 h2
 = = 86, 07.
i m in

Pošto je vitkost štapa  manja od granične vitkosti  P , proračun se ne vrši prema Euleru, stoga
je potrebno provjeriti hoće li se vršiti prema Tetmajeru,
0 −T
T =  P = 74, 28.
0 −P

Pošto vrijedi  T <   P , daljnji se proračun vrši prema Tetmajeru.

Kritično naprezanje je
 
 kr =  0 − (  0 −  P ) = 205, 72 M P a,
P

a kritična sila
Fkr =  kr A = 965, 45 kN .