Atkinson-Učenje I Uvjetovanje

UCENJE | UVJETOVANJE KRATKI PREGLED POGLAVLJA Kontrola i kognitivni fakton Bioloska ogranigenja SLOZENO UCENJE Kognitivne mape i apstraktni STAJALISTA O UCENJU KLASICNO UVJETOVANJE Pavlovijevi eksperimenti Pojave i primjena Predvidivost i kogaitivn faktori pojmovi Bioloska ograni¢enja Ucenje uvidom INSTRUMENTALNO ee ota UVJETOVANJE Zakon utinka Skinnerovi eksperimenti Pojave i primjene Averzivno uyjetovanje Habituacija i senzibilizacija Klasi¢no uvjetovanje Celularna osnovica uenja OBJE STRANE MEDALJE: JESU Ll FOBIJE URODENE ILI UVJETOVANE?Uéenje prozima nase Zivote, Ono je ukljuceno ne samo u svladavanje eke nove vjestine ili predmeta stu- diranja, ve¢ i u emocionalni tazvoj, soaijalne interakcije, pa éak i razvo) lignosti. Mi uéimo éega éemo se bojati, Sto emo voljeti, kako éemo biti uljudni, a kako intimni itd, Uz- memo {i u obzir opéu prisutnost i progirenost uéenja, nije iznenadu- juce da smo vee raspravijali 0 brojnim primjerima ugenja, na primjer, kako djeca ute percipirati svijet oko sebe, kako ute prepoznati vastiti spol i kako ue kontrolirati vlastito ponaganje u suglasju sa standardima odraslih, Unatoé tolikoj_prisutnosti udenja u oblikovanju naSeg ponasanja, mi nismo syjesni velikog dijela udenja koje smo u svom Zivotu oba- vili. To i sami moiete lako pokazati, ali vam je za to potreban sudionik Ueksperimentu - mozda djevojka ili momak s kojim dijelite sobu Ponajprije kroz nekoliko trenutaka ‘opazajte ponaganje te osobe. Kad steknete dojam kako se ta osoba pona’a, odaberite ponaganje éiju uge- stalost Zelite povetati. Recimo da vas “cimer" ima naviku. prolazenja prstima kroz kosu, a vi Zelite da to Eini jo8 Ge8ée. (Pretpostavjamo, eto, da dijelite sobu s mladi¢em, ali ova demonstracija vrijedi i za djevojke) Dakle, najizravniji nacin da ga nave- dete da se joS vike poigrava svojom kosom bio bi da to od njega zatradi- te, ali to bi moglo izgledati cudno i osujettisvrhu demonstriranja ueenja koje se dogada a da mi toga nismo ni svjesni. Vi, ustvati, mozete pro- duziti vrijeme koje ¢e vas ‘cimer” provesti igrajuéi se svojom kosom a da mu wopée ne date da znanja da se njegovo ponasanje promijenilo. Svaki put kad on prode prstima kroz kosu, udinite nesto sto Ce mu godi- ti, Mozete se, na primjer, nasmije- Siti‘ izreéi neki kompliment u vezi s njegovim izgledom, “Hej, danas bas dobro izgledas’. Ako ponovno dotakne kosu, vi mu opet dajte neki Komplimenti nastavite tako kad god con dotakne svoju kosu. Ubrzo éete ustanoviti da je frekvencija kojom je va8 *cimer" dodirivao svoju kosu izuzetno porasla (uz_pretpostavku da mu vasi komplimenti gode). Za- panjujuce je da on vjerojatno uopce neée imati pojma o dramatiénoj pro- mjeni svog ponasanja. Vi ga ustvari motete pitati za8to toliko dodiruje svoju kosu. Njegov ce odgovor vje~ rojatno biti vlo zanimljiv i najvjero- jatnije neée biti vezan uz vase kom- plimente. Dakako, promjena ponasanja vaseg kolege primjer je ucenja. U ovom Gemo se poglaviju baviti sustavnom analizom uéenja, koje ¢e vam dati uvid u nagin na koji iskustvo mijenja ponaganje. Vi éete shvatiti za8to ste bili u stanju mijenjati ponaganje svog kolege, kao i koji su éimbenici ‘odgovorni za ovu i druge viste ucenja. Za potetak, razmotrimo neka temeljna natela uéenja i uvjetovanja. Ugenje se moze definirati kao relativno trajna promjena ponasanja izazvana iskustvom. To ne ukljucuje promjene ponasanja koje su poslie- dica sazrijevanja ili neki vremenski ogranigenih okolnosti u kojima se organizam nalazi (poput umora ili stanja izazvanih drogama). Nisu, medutim, svi slucajevi ucenja ist Postoje dvije temeljne vrste ucenja: neasocijativno i asocijativno ucenje. Neasocijativno ucenje ukljucuje uugenje o jednom podrazaju, te ha- bituaciju i senzibilizaciju. Habitua- cija je vista neasocijativnog ucenja za koje je karakteristi¢na smanjena bihevioralna reakcija na neki ne¥- kodljivi podrazaj. Na primjer, zvuk roga moze vas kad ga prvi put Cu- jete uplaiti, ali ako seu kratkom vremenu ponovijeno oglasi, vi Gete se na taj zvuk sve manje obazirati. Suprotno tome, senzibilizacija je vr- sla neasocijativnog ugenja kod koje povodu nekog intenzivnog podra- aja dolazi do sve vete bihevioralne reakcije, Senzibilizacija se tipi¢no pojavijuje kad je organizam suogen s nekim zastraSujucim ili Stetnim podrazajem. Na primjer, trzaj straha na zvuk roga bit ée pojaéan ako ste trenutak prije nego Sto se rog oglasio usli-u neku mragnu uligicu, | habituacija i senzibilizacija relativno su kratkotrajne, pa traju samo nekoliko minuta ili sati. Medutim, vremenski odvojeno pojavijivanje podrazaja moze uzrokovati i trajno udenje.234 7. POGLAVLJE: UCENJE | UVJETOVANJE Tako su ovi oblici uzenja prilitno jecnoseavni, oni su izuzetno vadni u odredivanju onog na sto €e organizam obracati paénju u okolini u kojoj se nalazi. Cinjenica da se neaso- iativno udenje moze demonstrrati kod svih divotinja, od jednostaniznog paramecija do Ijudi, pocvrda je vainosti ovog oblika uéenja. Ponovno éemo se vratiti neasocijativ- nom uéenju u odlomku u neuralnoj osnovici ponaanja u vom poglavlju “Asocijativno uéenje mnogo je slozenije od neasocijativnog jer ukljueuje uéenje odnosa medu dogadajima. Ovo udenje, medu ostalim, ukljucuje klasiéno kondicioniranje li tuvjetovanje, instrumentalno uvjetovanie i sloZeno udenje, Klasitno i instrumentalno uyjecovanje ukljuduje sevaranje asocijacija, tj uCenje da se odredeni dogadaji pojavljuju za- jedno, Kod klasiénog uvjetovanja organizam uéi da jedan dogadsj sliedi nakon drugog. Na primer, novorodente uti da ée nakon pojave majtinih grudi uslijediei okus mlijeka. Kod instrumentalnog uvjetovanja organizam uti da ée nje- sgova reakcijaizazvati odredene posljedice. Malo dijete, na primjer, udi da ée ako udari svog brata ili sestru izaavati neodobravanje roditeja. Slozeno utenje ukljueuje joS ne- to osim stvaranja asocijacija, kao kad, recimo, uiite put od svog studentskog doma do kazaliSta. Nema, dakako, ‘udenja bez paméenja, @ na paméenje éemo se ussedototiti u sliedeéem poglaviju (8. poglavle). Postoje i drugi oblici uéenja, poput utiskivanja, uée- nja po modelu i oponaianja, ce posrednog utenja. O njima éemo govoriti u kasnijim poglavljima U ovom éemo se po- ¢plaviju primarno baviti uvjetovanjem i slozenim uéenjem. ‘Ali ponajprije €emo raamotrti kako se razligti priscupi w psihologiji primjenjuju na ueenje. STAJALISTA O UCENJU Prisjeice se iz 1. poglavlja da su tri najvaznija priscupa u psihologiji bihevioralni, kognitivni i biolo8ki priseup. Pro- udavanje uZenja ukljutivalo je sva tri pristupa u istoj mijeri us kojoj i druga podrut{a psihologie. Velik dio ranih radova o uéenju, narogito o uvjerovanju, raden je iz biheviorisctke perspektive.Istraivat su ispti- vali kako Zivotinje ude vezu izmedu podraisja ili stvaraju asocijaciju iamedu podradaja i reakcije, U skladu s bihevio- ristitkim maksimom da se ponafanje moi bolje upoznati na teinelju vanjskih uzzoka nego na temelju mencalnih, fokus je bio na vanjskim podraZajima i reakcijama. Bihe- vioristitki priseup uéenju imao je i drugih kljuénih pretpo- stavki. Jedna je od niih bila da su jednoscavne asocijacje, poput onih kod klasifnog i instrumentalnog uyjeeovanja, gtadevni material uéenja. Iz coga slijedi da je nesto tako slodeno kao sto je stjecanje govora vjerojatno pitanje utenja brojaih asocijacija (Staats, 1968), Druga je pretpostavka bila da bea obzira na to Sto se uti ii cko uti, uti li Stakor prolazak kroz labiine ili diete svladava raunske operacie, uvijek vrijede isti temeljni zakoni uéenja (Skinner, 1971, 1938). Ta su stajalifca navela bihevioriste da se ustedoto- ena to kako na divotinje u jednostavnim laboratorijskim uuyjetima, posebice na Stakore i golubove, djeluju aagrade i kane. Nalazi i pojave otkrivene u tom radu i nadalje gine osnovicu za velik dio onog sto danas znamo 0 asocijati ‘nom uéenju. Ali kao Sco emo vidjeti, bihevioristitke pretpostavke trebalo je u svjeclu kasnijih radova modificirati. Razumijevanje uyjetovanja, da ne govorimo o sloéenam ucenju, tradi razmatranje onog Sto organizam zna 0 odno- sima izmedu podrataja i reakcija (Sak ikad je taj organizam Seakor ili golub), seo nas uvodi u kognitivau perspektivu. U slugaju slozenog ugenja, treba osim asocijacija uzeti u obzie i strategie, pravlai sl, Ponovno kademo, to zahtijeva prihvaéanje kognitivnog pristupa. Stovise, sada se Gini da se uenje u svim situacijama iod strane svih organizama ne ‘moe protumatiti jednim setom zakona. Cini se da su kod razligitih vrsta ukljuéeni razlititi mehanizmi uéenja, Sto nas, dovodi do bioloske perspektive, Iz toga proizlai da suvre- ‘meno proutavanje utenja zahcijeva integrirani pristup, koji uuzima u obziesva tei upravo spomenuta pristupa @ Medusazetak © Ucenje je relativno trajna promjena ponaéanja koja proizlazi iz iskustva. © Postoje etiri temeljne vrste ucenjas (1) habituacija, (2) klasigno uvjetovanie, (3) instrumentalno uvjetovanje i (4) slozeno ucenje, @ Pitanja za kriticko promisljanje 1. Opéa rasprostranjenost ucenja navodi nas na pitanje postoje li uopée naslijedena ponaéanja. Uistinu, moglo bi se tvditi da je celokupno ponasanje nauceno. Slazete lise tim stajalistem? Zasto ili zaSto ne? 2. Nekoliko paradigmi razmislanja utjecalo je na nacr i interpretaciju eksperimenata 0 ueenju. Na primjer,bi- ‘heviorist suse usmjerlina opazanje promjena u pone~ Sanju do kojih dolazi u povodu iskustva, a kognitivst prouavaju arhitekturu mentalnih reprezentacija nav- enog, ponasanja. ZaSto su vazni ovi razlititi pristupi? Kako je pojava biopsihologije utjecala na prougavanje éenjawan Pavlov sa svojima asistentima, KLASICNO UVJETOVANJE Klasitno uvjetovanje je proces uenja u kojem se ponoy- Ijenim uparivanjer sevara veza iamedu nekog neutralaog podraiaja i podrazaja s kojim je bio uparivan, Isptivanje kklasitnog uvjetovanja poéelo je u prvim godinama 20. sto- ljeéa, kada je ruski fiziolog Ivan Pavlov, koji je vee dobio Nobelovu nagradu 2a svoja ispitivanja probave, usmjerio svoju painju na utenje. Prougavajuéi probavu, Pavlov je uuotio da pas potinje sliniti veé kad vidi samo adjelicu u kojoj dobiva hranu, Iako ée svaki pas sliniti kad mu se w ‘gubicu stavi hrana, ovaj je pas nautio povezivati zdjlicu za hiranu s okusom hrane. Pavlov je naiSao na sluéajasocjativ- nog uéenja, u kojem se uée odaosi iamedu dogadaja, pa je odlucio utvediti mote lise psa nauéici da povezuje hranu s drugim stvarima, poput svjeca ili zvuka, PREGLEDNI PRIKAZ POJMOVA Podrazaji i reakcije u klasi¢nom uyjetovanju 7. POGLAVIJE: UCENJE I UVJETOVANJE 235 PAVLOVLJEVI EKSPERIMENTI U cemeljnom Pavlovijeva eksperimentu istrativat prvo na pseéu Zlijeedu slinovnicu ugraduje fistula ili jevticu koja €e omoguéiti mjerenje slinjenja. Zatim se psa stav- Ija pred zdjelicu u koju se automatski mote pustiti mesni prah, Iserativae pali syjetlo u prozoru ispred psa (ili, kao tu nekim eksperimentima, zazvoni zvoncem ili ukljucuje metronom). Nakon nekoliko sekundi u adjelicu se puita neSto mesnog praha i svjetlo se gas. Pas je gladan i uredaj registra obilato slinjenje, To slinjenje je bezuvjetna reakcija (BR, urodena ili nenauéena reakcija izazvana bezuyjetnim podraiajem, BP), er da bi meso izazvalo slinjeje nije potrcbno nikakvo uéenje, To znadi da je meso bezuyjetni podrataj (BR podvataj kyji automatski, bez rethodaag snje- imanja izaziva reakeiju). Nakon ackoliko paljenja svjetla ppragenog mesnim prahom koji pada u 2djelicu, pas poti- aie sliici na svjeto, Zak ako i ne dobiva mesni prah. Ovo ancicipatomo slinjenje je uvjetovana ili kondicionirana reakcija (UR, nautena reakeija), a svjetlo je uvjetovani podrazaj (UP, nauteni podraia}). Drugim rijetima, UR je nautena teakcija koju izaziva UP koji najavijuje pojavu BP U Preglednom prikazu pojmova sadeto su prikazani razlititi elementi klasitnog uvjetovanja. Jako je svjetlo na poter- Jeu bilo neutralan podraéaj - dakle podraéa) koji sam po sebi ne bi izaavao reakciju slinjenja - pas je nautio povezivaci svjetlo s hranom i na ajega reagirat slinjenjem. Pavlovljev ceksperiment grafitki je prikazan na slici 7-1. U Pavlovljevu eksperimencu oblik UR éesto sii imi- tira oblik BR - u oba se sla¢aja radilo o slinjenju. Neki su istrativagizakljudili da uyjetovani podraaj (UP) jedao- scavno zamjenjuje bezuyjetni podrataj (BP), kako bi iza- zvao uvjetovanu reakciju (UR). Medutim, osim slinjenja na Podrazaj/reakcija Bezuvjetni podrazaj (BP) Opis vanja Bezuvjetna reakcija (BR) Podrazaj koji aulomatski izaziva reakciju, tipiéno neki refleks, bez prethodnog uyjeto- Reakcija koju izaziva bezuvjetni podrazaj a korist se kao osnovica za uspostavjanie tuvjetovane reakcije na prethodno neutralni podraza) Urjetovani podrazaj (UP) Prethodno neutralni podrazaj Koji povezivanjem s bezuyjetnim podrazajem pozinje izazivati uyjetovany reakciju. Uvjetovana reakcija (UR) tovani podraza). Naugena ili steéena reakcija na podrazaj koji prije nije izazivao tu reakciju (npr. uvje~236 7. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE Prije uvjetovanja uP a ‘nema reakcije ili ‘Nakon uvjetovanja uP a UR Na potetku eksperimenta postoj veza izmedu BP i BR, koju nije po tuebno uci, Veza izmedu UP i UR je rauéena. Ona nastaje upariva ‘jem yjetovanih | bezuyjetnih podrazaja. (Maze se nautii i vera i edu uvjetovanog podradajai uyjelovane eakcije) UP Pavlovljevi psi pokazivali su i druge reakeije na syjetlo, poput mahanja repom, skakanje i lajanja. Ove reakcije ne slige bezuvjetnoj reakcijii pokazuju da je pas nautio mnogo vie od jednostavne veze podraiaj-reakcija (svjtlo-slinje- nije), Podaci zaista pokazuju da je Zivocinja naucila predvidjeti odnos iamedu uvjetovanog i bezuvjetnog podrazaja, So omoguéava uyjetovanom podrazaju izazivanje brojnih razligitih ponaSanja koja anticipiraju pojavu bezuyjetnog podraiaja (BP). POJAVE | PRIMJENE KRIVULJE UCENJA: STJECANJE I GASENJE S vremenom su psiholozi izradili brojne varijacije Pavlovljevih ‘cksperimenata uyjetovanja. Kako bismo mogli uotiti vrijednost tih varijacija, moramo istaknuti neke kriti¢ke aspekte eksperimentalnog uyjetovanja. Svaka prezentacija uparenih uyjetovanih (UP) i bezuvjetnih (BP) podrazaja naziva se pokulaj. Pokutaji u kojima organizam uti veau iamedu tih dvaju podraiaja Zine u procesu uvjetovanja fez sjecanja, U to) fazi ponovljeno upativanje UP (svjeclo) i BP (hrana)jata veau izmedu tih podrazaja, sto dovodi do po- vveéanja UR prikazane na lijevoj krivulji slike 7-2. Najveca promjena u veligini uyjecovane reakcije dogada se u prvim pokufajima uvjetovanja, dok u kasnijim pokusajima vide nema nekih velikih promjena. Ako se kasnije iskljudi uyjetovani podraiaj, uvjecovana reakcija (UR) ée se postupno smanjivati, pa dolazi do gafenja, Sto je prikazano na desnoj krivuli slike 7-2. GaSenje predstavlja utenje da uyjetovani podraiaj (UP) vide ne predvida bezuvjetni podrazaj (BP). Gasenje nije “odutavanje” originalne asocijacije UP-BP Gakenje usevari ukljuduje sevaranje nove veze UP - “nema BP", koja inhibira izrazavanje UP-BP asocijacije. O€uvanje originale veze UP-BP nakon uvjezbavanja gaSenja pojav- Ijuje se kao spontani oporavak: s protakom vremena nakon gaiewiapojaoljuje se originalna UR. UVJETOVANJE KOD RAZLICITIH VRSTA Klasitno uyjetovanje rasprostranjeno je u Zivotinjskom carstvu, pa se pojavljue i kod judi i kod vrlo primitivnih organizama poput Caenorhabditis elegans (pacazit), Ovi parazitski ervi ‘mogu, na primjer, nautiti da njuSni UP predvida neugod- nu kiselu otopinu (BP), koja izaziva povlatenje (BR), pa crvi pokazuju reakciju povlatenja (UR). Brojne Ijudske reakcije mogu se takoder Klasitno uvjetovati. Za iustraciu azmotrite muku osoba oboljelih od raka koje se podvr- gavaju kemoterapijis ciljem zaustavljanja rasta cumora, Kemoterapija ukljucuje injiciranje coksitnih evari (BP), 4 M4 3 12 12 e . #10 0 he 8 26 6 go4 4 $ 2 0 to 4 se eww 24 6 8 W pokutaliu fai stjecanja 4 Slika 72 ‘Stjecanje i gaSenje ujetovane reakcje pokusai u fazi ga8enja Lijevakrivuliapekazuje fazustjecanja.Kapisline koje izaziva UP (pri poiave BP) prikazuju se uz vertikalnu os; broj pokufaja nalazi se na hor Zontalnoj os. Nakon 16 pokuisjau fai slecanja eksperimentator je uveo pokusaje gatenja(desna krivulja.Pslagodeno iz Conioned Reexes, by EP. Pavlov. Copyright 1927 by Oxi University Press. Otisrutos dopustenjem Ovord Univesty Press)‘bog kojih bolesniku éesto postaje muéno (BR). Nakon niza kemoterapija bolesnicima katkada postaje mutno tim udu u ordinaciju, Ponovljeno uparivanje kemoterepije (BP) i ordinacije (UP) dovelo je do povezivania prostorije s ke- ‘moterapijom, Sto dovodi do muénine prije nego feo je exe- ‘tman wopée zapoteo (UR). Srodna pojava pojavijuje se kod. oboljele djece, koja prije kemoterapije dobivaju sladoled. Svrha davanja sladoleda bila je da se djeciolak’a neugoda i strah od nadolaze¢eg tretmana, ali je na Zalost sladoled postao uvjetovan na kemoterapiju, Sada je sladoled UP, a kemoterapija BP. Posljedica toga je da djeca nerado jedu sladoled aki iavan okeuzenja u kojem primaju kemorera- piju (Bernstein, 1978, 1999). Klasiéno uyjerovane igra ulogu i u emocionalnim reakcijama poput straha. Pretpostavite da Stakoru w zatvo- renom kavezu u pravilnim razmacima zadajemo elekeritae udare u noge. Prije samog udara éuje se odredeni 2vuk. Nakon ponovijenog uparivanja zvutnog podraéaja (UP) i uudara (BP), sam zvuk izszvat Ge kod Scakora reakcije koje upucoju na steah, ukljugujuéi“smrzavanje” i puzanje. Osim toga, povecava se krvni tlak. Stakor je uvjetovan da se boji podrazaja koji je prije tog procesa bio neutralan. I ljude se uyjetovanjem mote utinti strailjivima (Jacobs i Nadel, 1985; Watson i Rayner, 1920). Cini se da je klasiéno uvjetovanje u temelju razlititih anksioznih poremeéaj, kao Sto ‘su posttraumatski stresni poreme¢aj i panini poremecaj Bouton, Mineka i Barlow, 2001). UVJETOVANJE VISEG REDA Do sada eu naioj raspra- vio uyjetovanju BP uvijek bio ncki bioloski vazan podeadaj poput hrane ili elektrignog udara. Medutim, dosljednim uparivanjem s bioloski vainim BP i drugi podrazaji mogu steGi mo¢ bezuvjetnog podraiaja, Sjetite se primjera psa izlozenog svjeta (UP) nakon kojeg je dobivao hranu (BP), pa je svjeclo potelo izazivati uvjerovanu reakeiju. Kad je jednom pas uvjetovan, svjetlo stjeve mo bezuvjecnog po- diraiaja, Ako sada psa stavimo u situaciju u kojoj ga podra- Jujemo zvukom (UP.) nakon kojeg u svakom pokusaju do- Jazisvjetlosni podrataj(ali ne i hrana), na kraju ée sam zvuk iaazivati UR, iako ona nikad nije bile uparena s hranom, (Moraju poseojacidrugi pokuSaji u kojima se syetlo ponov- ‘no uparue s hranom, jer se inaée primarno uspostavljena uvjetovana veza izmedu svjetla i hrane gasi.) Sposobnost zvuka da nakon uparivanja sa svjetlom izazove UR naziva se uyjetovanjem vikeg reda, kod kojeg UP izaziva UR, una- t0€ tome ito nikad nije bio uparen s nekim BR Postojanje uvjetovanja viSeg reda silno povecava raspon Klasiénog uvjetovania, narotito kad liudi, za koje se biolo’- ki vaini BP pojavdjuju relativno sijetko. Ono sto je bitno 7. POGLAVLJE: UCENJE | UVJETOVANJE 237 da bi doslo do ove viste uvjetovanja je uparivanje nekog podrazaja s drugim koji je prethodno bio uparen s biologki vainim dogadajem. Razmottite ponovno primjer s kemo- terapijom. Preepostavite da je 2a nekog malog bolesnika kus sladoleda uyjetovanjem postao vezan uz nuspojave kemoterapije, kao Sto su muénina (bioloski vaian dogadaj). [Ako je dijete ponovljeno suoteno s drugim podrazajima, kao Sto su okus mrkve, nakon éega dobiva sladoled, bole- snik mote pogeri osjeéari neugodu i samo na okus mrkve. GENERALIZACIJA | DISKRIMINACIJA Kada je UR bila povezana s odredenim podraéajem, mogu je izaava- tii slitni podrazaji, Pretpostavite da je osoba bila tako uyjetovana da osjeéa blagu emocionalnu reakciju na zvuk slazbene vilice, koja proiavodi sredaji ton C. (Emocionalna reakcija mjeri se pomocu elekirdermaine reakij ili EDR, koju Gini promjena u elektriéno} provodljvosti Kove izazvana stresom.) Ta €e osoba pokazati primjenu w EDR iu povodn visih i nitih tonova, a da na njih nije bila posebno uvjetovana (pogledajte sliku 7-3). Sto su novi podraéaji slitniji originalnom UR to je veéa vjerojatnose da ée izazvati uyjetovanu reakeiju. Ovo natelo, nazvano generalizacija, i dalje piju jaliStem i njegovim naglaskom na evolucjskoj prilagodbi ivotinja njihovoj okolini. U svojojpritodnoj okolini Stakori s¢ u izboru hrane oslanjaju na okus. Modda stoga postoji senski odreden odnos iamedu okusa i probavnih reakcija koje potigu stvaranje veze izmedu okusa mucnine, ali ne i izmedu svjetla i muénine. StoviSe, u pritodnoj okolini Sta- kora, bol izezvana vanjskim fakeorima poput hladnoée ili povrede redovito je posljedica nekog vanjskog podrazaja, Stoga moda postoji veé ugsaden odnos izmedu vanjskih podraéaja i “vanjske boli’, koji potite asocijaciju izmedu svjelai Soke, ali ne i onu iemedu okusa i foka. “Ako Stakori ute povezivati okus s mutninom 2bog toga Sto je to u skladu s njihovim prirodnim natinom odabira hrane, deuge vsste, s razlititim natinima odabira hrane mogu imate ceSko¢a u ostvarivanju veze izmedu okusa i mutnine. I to je upravo ono Sto se dogada. Price prirod- no biraju hranu na temelju njezina izgleda a ne okusa, pa spremno povezuju svjetlo s mutninom, ali nei okus s mug ninom (Wilcoxin, Dragoin i Kral, 1971). I to je upravo krasan primjer kako razlitite vrste ute ista sevar - prepo- znavanje onog Sto im izaziva mutninu - razlititim navini- ma. Ukratko, ako delimo znati Sto se uyjetovanjem moze medusobno povezati, ne modemo odvojeno razmatrati uvjetovane i bezuvjetne podraiaje. Moramo se usredototiti 1a duije kombinacijeiispitati koliko dobro te kombinacije odraéavaju ugradene odnose. Ovaj se zakljutak znatno ra- alike od pretpostavke da su zakoni uéenja ist za sve vrste i sve situacije. Nekoliko suvremenih teoretitara ispitivalo je Klasitno uvjecovanje koristeti pristup bihevioralnih su- stava, koji uzima u obzir evolucijsku povijest ispitivanih ponaianja (Fanselow, 1994), Svjetlo + klik & ne piju @ Medusazetak ‘Kod klasiénog uyjetovanja, uvjetovani podrazaj (UP) koji dosliedno prethodi nekom bezuyjetnom podra- ‘Zaju (BP) potinje sluziti kao signal za BP, pa izaziva tyjetovanu reakciju (UR) koja éesto sli¢i bezuvjetno} reakcij (BR). ® Dai doélo do klasiénog uvjetovania, UP mora pouz- dano predvidati BP, j. mora postojativeéa vjerojatnost dda Ge se BP pojaviti kad je prisutan UP nego kad ga nije bilo * Sposobnost povezivanja podrazaja u eksperimentima klasicnog uvjetovanja, ogranivena je biologijom i evo- lucijom, # Pitanja za kriticko promisljanje 1. Opéenito se smatra da bit klasi¢nog uvjetovanja Cini asocijacija izmedu UP BP, ane ona izmedu UP i BR. ‘Motete li zamisitineki eksperiment koji bi mogao ra- lkovati ove dvije moguenosti? 2. Moguée je da su neki anksiozni poreme¢aji kod Iu: di postedovani klasi¢nim uvjetovanjem. Na primjer, pacijenti s pani¢nim poremecajem cesto dozivijavaju napadaje panike u situacijama koje su prije dozivjeli (Osim toga, napadaji panike mogu biti potaknuti kad se tijekom vjezbanja pojave neke jelesne promjene koje podsjecaju na one u stanju panike, kao npr. ubrzano lupanje stca. Mozete li pojavu napadaja panike povezati s klasitnim uvjetovanjem? Sto su u tom slucaju UP, BP, UR i BR?242 7. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE U klasitnom uyjetovanju uvjetovana reakcija Cesto (ali ne uvijek) slidi normalnoj reakciji na bezuyjetni podra%aj. Sli- ajenje, na primjer, je normalna reakeija psa na hranu. Ali kad Zelite neki organizam nautiti neSto novo - kad npr. Zelite psa nauéiti neki novi erik - ne mozete koristiti klasigno uvjetovanje. Koji bi to BP naveo psa da sjedne ili da legne i preokreée se? Kako biste dresirali psa, vi ga najprije rmorate uvjesti da iavede neku majstoriju (li neSto tome slitno), a nakon toga ga nagraditi pohvalom ili hranom. ‘Ako to nastavite tiniti, pas ée na kraju nautiti cu majstoriju (ustvari, pas ée nautiti da izvodenie te radnje prethodi dobivanju hrane ili pohvale), Na taj se natin, koji se naziva instrumentalnim ili operantnim uyjetovanjem, odvija velik dio uéenja u stvarnom svijetu. Kod instrumentalnog uvjetovanja odredene reakcije bivaju naugene zato &to djeluju ili utjetu na okolinu. Ne radi se o tome da neki organizam samo reagira na podra- Zaje, kao kod klasitnog uvjetovanja, veé se organiza po- naa na natine koji u njegovoj okolini izazivaju odredene promjene. To znati da je ponaSanje organizma instrumentalno u postizanju odredenih ishoda. Novorodente u svojoj kolijevci moe spontano mahati nogama i gugutati. Pas, ostavljen sam u sobi, mode hodati uokolo, njuskati i mo¥- da ubvatiti njuskom lopea, pa je opet pustiti da padne i igratise njome, Nijedan od tih organizama ne odgovara na specifitne vanjske podraéaje, vet djeluje na svoju okolinu, Medutim, kad organizam jednom izvede neko ponaSanje, cada vjerojatnose da se ca akcija ponovi ovisi o njezinim posljedicama, Dijete ée ée8ée gugutati ako nakon njegova oglsiavanja slijedi veta painja roditela, a pas ée éedée hvatati loptu ako nakon te akcije uslijedi mazenje ili neki fini zalogaj. Ako smatramo da je djetetu ci postizanje 10- diteljske panje, « psu dobivanje hrane, tada je operantno uavjetovanje utenje da odredeno ponaéanje dovodi do postizanja odredenog cilja (Rescorla, 1987). Poput klasignog tavjetovanja, instrumentalno uvjetovanje ukljuduje utenje odnosa izmedu dogadaja (poput odnosa izmedu reakeija i ishoda). ZAKON UCINKA [spitivanje inserumentalnog uyjetovanja zapotelo je nizom eksperimenata E. L, Thorndikea na prijelazu iz 19. u 20. stoliege (1898). Thorndike, na kojeg je snaino urjecala Darwinova teorija evolucije, pokuavao je pokazati da je uvenje kod ivotinja kontinuirano, popu uéenja kod ljudi. Tipizan eksperiment izgledao je ovako. Gladna mata bila je stavljena u kavez éija su vrata bila zatvorena jednostavnim zasunom, a ispred kaveza nalazio se komad ribe. Matka najprije pokusava dosegmuti hranu pruzanjem Sape kroz Sipke kaveza. Kad u tome ne uspije, potinje hodati po kavezu, pokezujudi razlitica ponaSanja. U nekom cre- inutku nehotice udari u 2asun, oslobada se iz kaveza i jede ribu, Istrazivaé nakon coga stavlja matku ponovno u kavez, ispred kojeg ostavlja novi komad ribe, Matka se slifno po- naa kao i prije, dok oper sluéajno ne udari zasun. Postu- pak se ponavlja i ponavlja, Nakon brojnih pokuSaja matka celiminira brojoa nevazna ponaSanja i na kraju otvara zasun i oslobada se istog trenutka kad je zatvore u kavez. Mata je nauéila oevorti zasun da bi doila do hrane. Ovo mote 2vutati kao da se matka ponaéala inteligen- tno, ali Thorndike je tvedio da ovdje nije na djelu “inte- ligencija", Nie postojao trenutak u vremenu u kojem je matka uvidom tijesila svoj problem. Umjesto toga, njezina se uéinkovitost tijekom niza pokuSaja postupno povecava- la, Iagleda kao da se matka pona’a po nagelu pokuSaja i pogreSaka, a kad nagrada dolazi neposredno nakon nekog od ih ponaianja, osnaZeno je uéenje te akcije. Thorndike je to snazenje nazvao zakonom uéinka, Twrdio je da kod instrumentalnog uéenja zakon utinka odabire iz niza slu- @jnih odgovora samo one nakon kojih dolaze povitivne posljedice. Taj proces slit evolucij, koja transgeneracijski odabite gene koji pridonose predivljavanju ili sposobnosti predivljavanja (Schwartz, 1989), SKINNEROVI EKSPERIMENTI BE Skinner odgovoran je za promjene u konceptualizaciji i ispitivanju instrumentalnog uvjecovanja. Njegova metoda proutavanja instrumentalnog uvjetovanja bila je jedno- stavnija od Thorndikeove, pa je bila i mnogo Siee prihvade- ‘na. On je istodobno ispitivao samo jednu reakeiju. KRIVULJE UCENJA: STJECANJE I GASENJE U eksperimentu Skinnerova tipa gladna Zivotinja, obitno Stakor ili golub, stavlja se u kavez poput onog prikazanog na slic 7-6, koji se popularno naziva Skinnerova kusija ili operan- ‘tna komora. U kutiji nema nigeg osim poluge, ispod koje se nalazi zdjelica 2a hranu. Iznad polugice nalazi se malo svjetlo koje eksperimentator moze po Zelii paliti i gasit. Scakor, ostavljen sam u kutiji, kreée se istrazujuci uokolo. Povremeno istraéuje polugu i priti§¢e je. Cestina kojom uw poterku priti8ée polugu je njegova temeljna Zestina prtiskanja poluge. Eksperimencator, nakon Sto je odredio tu razinu prtiskanja, aktiviraspremnik za hranu koji se nalazi ievan kutije, Sada svaki put kad Stakor prtisne polugu maliUredaj za instrumentalno uvjetovanje Fotograi BF Skinner je bio pionir uisptvanju instumertalnog uvjtovania, komadi¢ hrane pada u zdjelicu. Stakor ga pojede i ubrzo ponovno pritisne polugu. Hrana potkrepliuje to priciska- aje poluge i brzina Scakorova akviviranja poluge sve se vike povefava. Ako se spremnik s hranom ukloni, pa pritisak na polugu ne dovodi do dobivanja hrane, estina pritiska- aja poluge se smanjuje. Neporkejepljena instrumentalna reakcija se gasi, kao Sto je to bio sluéaj is Klasiéno uvjeto- vanim reakcijama. Instrumentalno uvjetovanje poveéava vjerojatnost po- javljivanja neke reakcije tako Sto nakon tog ponaianja slije- i porkrepljenje (Cesto neSto poput hrane ili vode). Buduéi da se polugica uvijek nalazi u Skinnerovo} kuti, Seakor moie na nju reagirati coliko esto koliko Zeli. To znati da je Gestina reakcija nekog orgenizma korisna mera instru- rmentalnog udenja: Sto se ée8e u odredenom vremenskom raadoblju neka reakcija pojavljyje, to je vie organizam na- U insteumentalnom uvjecovanju okolinski dogadaj koji slijedi nakon nekog ponaSanja dovodi do poveéanja ili sma~ njenja vjerojatnosti pojeve tog ponekanja. Potkrepljenje je maziv 2a proces kofim se davanjem nekog potelinog. podra- Zaj ili uklanjanjem nekog averzivnog podrazaja povecava ‘vjerojatnost pojave odredenog ponaSanja, Na primjer, vjerojatnost da Gete se na Valentinovo sjetti donijeticvijece svojoj dragoj bit ée poveCana ako vam ona akon cakve painje iskazuje izuzetnu naklonost, Slitao come, veca je vjerojacnose da Gete iebjegavaci svoj stan ako se u njemu esto svadate s onima s kojima ga dijelite. U prvom sluce- ju poteljan podrazaj (aaklonost) povecava utestalost odredenog ponafanja (darivanja cvijeéa), a u drugom slugaja 7. POGLAVIJE: UCENJE I UVJETOVANJE 243 prikazuje Skinnerovu kutiju. Ra¢unalo kontroiraizvodenie eksperimenta i bljedenje Stakorovih reakcia uklanjanje nekog neugodnog podrazaja (svade) smanjuje udestalost odredenog ponaSanja (izbjegavanje stana). Kazna je suprotno od potkrepljenja (pogledajte u ovom poglavlju averzivno uvjetovanje). To je proces kojim se za~ davanjer wekog nengodnog, averaivnog podraéaja ill uklanja- jem nekog potelinog podrazaja smanjuje vjerojaenose po- javljivanja odredenog ponasanja, Nemojte propustti uogti da izmedu ponefanja i kazne treba postojat ili pozitivna uuvjetovanos¢ (kao kad pritsek poluge izaziva Sok) il nega tivna wvjetovanost (kao kad se pritiskom poluge zaustevlja il prekida dobivanje brane). U prvom sluéaju, ponaSanje iaaziva neugodan podradaj, a u drugom, koji se naziva i viedbanje izostavijanja, odsedeno ponsSanje spredava pojavu poieljnog podrazaja. Na primjer, vjerojatnost da svojoj dragoj na Valentinovo poklonite bonbonijeru smanjuje se ako Ce se ona na vas naljutii 2bog, tog kaloritnog dara, Sliéno tome, smanjit ée se vjerojacnose prepitke s vaSim roditeljima ako vam oni svaki puc kad se s ajima prepirete zabrane veternjiilazak. U prvom primjeru, averzivan podraiaj (juenja) smanjuje uéestalost odredenog ponaSanja (poklanjanje éokolade), a u dragom primjeru uklanjanje potelinog podrazaja (veternji izlazak) takoder smanjuje odredeno ponaSanje (prepiran s roditeljima). Potkreplie- nja dovode do “dobrih” ishoda, a kazne do “loSih”, Kao 3to smo vidjeli, “dobar” ishod mode biti ili dobivanje neteg eljenog (pozitivni porkrepljenje) ili izostanak neteg averzivnog (negativno potkrepljene)) Slitno come, “los” ishod moie biti dobivanje neéeg neugodnog (kazna) ili uskradi- vanje neteg poieljnog (vjezbanje izostavljanja). (Pogledajte Pregledai prikaz pojmova,)244 7. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE PREGLEDNI PRIKAZ POJMOVA Vrste potkreplienja i kazne Yrsta Definicija Udinak Primjer Pozitivno Zadavanje ugodnog ili pozel-Pove¢ana vierojainost Ako nakon utenja sijedi dobra potkrepljenje nog podrazaja nakon odrede- _ponavijanja tog ponafanja _ocjena, poveéat ée se koligina uenja ‘nog ponaéania prije ispita Negativno Uklanjanje nekog neugodnog —Povetana vjerojatnost Ako vas izlazak iz vaSe sobe u potkrepljenje __—podrazaja nakon odredene ponavijanja tog pona¥anja _studentskom dom oslobada buénog reakcije kkolege, produsit ée se vrijeme vaseg, izbivanja iz sobe, Kazna Zadavanje neugodnog ili ‘Smanjena vjerojatnost Ako vas vaS nastavnik dovede u ne- averzivnog podrazaja nakon —_—_ponavijanja te reakcije. _ugodu zato to ste mu postavili neko odredene reakcije, pitanje, smanjit 6e se vjerojatnost vvateg buduéeg postavljanja pitanja. Vjezbanje Uklanjanje nekog ugodnog ili Smanjena vjerojatnost_ Ako vam vaka devojka ili vaS momak izostavljanja poteljnog podrazaja nakon _—_—ponavijanjatereakcije. _uskrati svoju pagnju svaki put kad ‘odredenog ponaéanja sledate TV, vi Cete pred televizorom IMPLIKACIJE ZA ODGOJ DJECE Iako su ispitivanja najéeSée radena na Stakorima i golubovima, instrumencal- no se uvjecovanje mote primijeniti na mnoge vrste, ukju- @xjudi i nasu, Instrumentalno uvjetovanje mote nas mnogo toga nautiti i o odgoju djece, Valo ilustrativan primjer je slucaj koji slijedi. Jedan je mali djetak imao este provale bijesa ako mu roditelji nisw posveciveli dovoljno padnje, narodito u vrijeme odlaska na spavanje. Buduti da su ro- dicelji na kraju popustalinjegovu bijesu, njihova je paénja vjerojatno potkreplivala dje¢akovo ponaSanje. Roditejima je savjetovano da ako dele eliminirati te napadaje bijesa, normalno obavijaju sve uobigajene radnje oko djevetova odlaska na spavanje, zanemarujuéi njegovo opiranje, pa ma koliko im to teSko padalo, Ako izostane potkreplienje (painja), ponaSanje ée se ugasiti i to se upravo i dogodilo. Vrijeme koje je dijece odlaze¢i na spavanje provelo plazuéi smaniilo se u roku od 7 dana s 45 minuta na nulu (Willi ams, 1959). Ovo je primjer vieZbanja izostavljanja, je je uskragivanjem onog Sto je dijete Zeljlo (roditliska paénja) smanjeno i ponaSanje (plaé pri odlasku na spavanje) vezano vz kano. Druga moguée primjena instrumentalnog uyjetovanja 1 odgoju diece usmjerena je na vremenski odnos izmedu reakcije i njezina pockrepljenja. Laboracorjska su isteaz -vanja pokazala da je nepostedno potkreplienje uéinkoviije ‘od odgodenog. Sto vise vremena prode izmedu instrume: provoditi sve manje vremena. talne reakcije i porkrepljenja, co je slabija reakcija. Mogi razvojni psiholozi uotili su da je odgadanje potkreplienja vavan faktor w odgoja male djece. Ako, na primjer, dijete njeéno postupa s kuénim Ijubimcem, to ée ponafanje biti uévr8éeno ako ga za to ponaSanje pohvalimo odmah, ane kesnije. Sliéno rome, ako dijece nekog nitim izazvano udari, ro demo ponaSanje lake ukloniti ako dijete na lieu jesca kaznimo. OBLIKOVANJE Pretpostavimo da Zelite upotrijebiti instrumentalno uvjetovanje kako biste svog psa naudili neku majstoriju - na primjer, da vam iz otvora na veatima donese postu. Ne moiete Cekati da pas to sam uéini, pa ge nakon coga potkerjepiti, jer biste mogli éekat cijelu vjeénost Kad je Zeljeno ponaSanje zaista neki novi oblik ponaSanja, morate ga uvjetovati koristeti se prirodnim varijacijama u akcjama Zivotinje. Kako biste psa nautili da vam donosi poitu, moiete ga nageaditi hranom svaki put kad se pribli- 4 vratima, tradeéi da se kako bi dobio potkreplienje svaki put sve vile priblidi poiti, dok konaéno ne zgrabi postu. Ova tehnika, nazvana oblikovanje, pockrepljuje samo one varijacije u reakcijama koje se kreéu u eljenom smjeru. Oblikovanjem se Zivotinje mogu nauciti vrlo slodenim majstorijama i vjestinama. Dva psihologa i osoblje s kojim su radili, avjezbali su tisuée Bivotinja razligitih vesca za nastupe u tcleviijskim predstavama, reklamama i na7, POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE golub sedi ¢ Slka 77 Akcija “tra i spasi” za koju se korstegolubovi golub kjuca polugu solub dobiva nagiady (Obalnastrazajekoristila goluboveu potrazi za ljudima izgubljenima na moru. Metode oblikovanja korst se za uvjetbavanje golubova u pronala Zenju naranéaste boje - intemnacionalno priwvacene boje pojaseva za spafavanje. Tri goluba su vezana u komori od pleksislsa, koja je riévdéera ra donjoj strani helikopiera. Komova je podijelena w tri aijela, taka da svaka ptica gleda u drugom smjeru. Kada golub ugleda neki narancasti ‘objet, i bilo koji drugiobjekt, on kljucne na polugu koja pokrecezujal u pilosko| kabini Pilot nakon toga kre¢e u smjeru koji je naznatia pica koje je reagirala. Za otkrivanje udaljenih objekata na moru golubovi su prikladnij od luc, jer mogu dugo vrijeme buljt u more a da im se o€i ne tumor imaju izrstan vid za boje i mogu fokusrati podruje od 60 do 80 stupneva, dok se ljudi mogu usmjert samo na padrueje koje zahvaca 23 stupnja. Pema Siro, 1981) imjesnim sejmovima (Breland i Breland, 1966). U jednoj popularnoj predstavi nastupala je “Priscilla, uredna svinja’ Priscilla je 2nala ukljaiti celevizor, jesi za stolom, uhvatiti ptljavo ruble i odnijeti gai staviti u koSaru, odabrati svoju omiljenu hranu i sudjelovati u kviau, odgovarajuéi na po- stavljena pitanja paljenjem syjetala koja su znatila “da” il “ne”. Ona nije bila neka izuzetno pametna svinja. Stoviie, buduéi da svinje br2o rastu, svakih 3 do 5 mjeseci trebalo je uyjezbati novu svinju. Nije svinja bila domisljata i snaladlji- va, vet eksperimentator, koji je pomo€u instrumentalnog uayjetovanja oblikovao njezino ponasanje na Zeljeni natin, Oblikovanje je bilo korifteno za uvjezbavanje golubova za pronaladenje Ijudi izgubljenih u mora (pogledajte sliku 7- 7), a dupini su bili uyjedbani za pronalazenje i donofenje podmorske opreme Osobito je vaéno Sto je rad Brelandovih pokazao da se ‘ne mogu oblikovati sva ponaSanja. Oni su, na primjer, mali ‘mnogo teiko¢a u uvjeZbavanju rakuna da za nagradu ubace novtié u kasicu-prasicu, Umjesto da novéié ubace u prorez i tako zasluze potkrepljenje hranom, rakuni su uporno trljali novdide, ubacivali ih u kasicu, vadili iz ne van iopet ih tlja- li. To ponaSanje, dakako sligi ponaSanju rakuna s njihovom prirodnom hranom. Ponaajna disporicija rakuna da snaéno manipulira neku stvar vezanu uz hranu slabila je insera- ‘mentalno uyjetovanje nove reakcije potkrepljene hranom, Instrumentalno uvjetovanje, poput klasitnog uyjetovanja, ima takoder svoja biolo’ka ogranitenja POJAVE | PRIMJENE Niz pojava jako poveCava opéenitost instrumentalnog tuyjetovanja i njegove primjene kod judi, Ukratko éemo razmotriti neke od ajih UVJETOVANI POTKREPLJIVACI Vecina potkreplji- vata 0 kojima smo govorili jesu primarni potkrephivati, jet zadovoljavaju temeljne nagone. Kad bi instrumentalno uyjetovanje bilo vezano samo uz primarne potkreplivate, ono ne bi bilo desta pojava jer primarni porkrepljivadi nisu toliko uobitajeni. Medutim, gotovo svaki podraiaj moze postati sekwedarn ili uvjetovani potkreplivat-podrata ko je dosjedno uparivan s primaraim potkreplivaiem. Mala varijacija u tipi¢nom eksperimenta instrumentalnog uvjetovanja ilustrira nagin na koji djeluje uvjetovano potkrepljenje. Kad stakor u Skinnerovoj kutiji prtisne po- Jugu, nakratko se zatuje odredeni zvuk, nakon kojeg ubrzo slijedi hrana (hrana je primarno potkrepljenje; zvuk Ce postati uvjetovano potkrepljenje). Nakon Sto je divotinja na taj nagin uvjetovana, ekspetimentator potinje proces gase- nija, pa kad Stakor pritisne polugu nema ni zvuka ni hrane S vremenom sivotinja prestaje pritiskati polugu. Tada se ponovno aktivira zvuk, ali bez hrane. Kad Zivotinja otkrije da pritiskom poluge aktivira zvuk, utestalost pritiskanja se unatot ga¥enju naglo povetava, iako i dalje ne dobiva hrana. Zvuk je procesom klasifnog uvjetovania stekeo246 7. POGLAYLJE: UCENJE I UVJETOVANJE kkvalitetu pockrepljivaéa. Buduci da je zvuk bio dosljedno uparivan s hranom, postao je signal za hranu, U nagem divotu ima mnogo uvjecovanih potkrepljivate Dva najrafirenia su novac i pohvale, Novac je snazan pot- kepljvaé jer je éesto bio uparivan s mnogim primarnim potkrepljivatima. Za novac modemo kupiti hranu, pie i tudobnost - da spomenemo samo neke ofite stvari. A puka pohvala mode odréavati mnoge aktivnosti, Zak i bez obe- anja primarnih potkrepljivaéa, GENERALIZACIJA I DISKRIMINACIJA Ponovno treba reti da ono Sto je vrjeilo za klasiéno uvjecovanje vrijedi i za instrumentalno, Organizmi generaliziraju ono Sto su ata se generalizacija mole suzbiti diskriminativ- nim ueenjem, Ako malo dijete dobiva od svojih roditelja potkrepljenje zato Sto se njeZno pona¥alo prema kuénom Jjubimcu, ono ée uskoro generaliirati co ponakanje i poéeti se na isti nagin ponagati i prema drugim psima, Buduéi da co mote biti opasno za dijete (susjedi bi mogli imati nekog oftrog psa Cuvara), roditelji bi dijete trebali diskriminativ- ‘no potkrepljvati samo kad gladi vlastitog psa, a ne kad se tako ponaéa prema susjedovu psu. Uvjetbavanje diskriminacije bit ée utinkovito ako dis- ktiminacivni podraéaj (ili niz podrazaja) jasno razlikuje slu- tajeve uw kojima treba reagirati od onih u kojima ne treba. Malom ée djecetu biti lakée nautici kojeg psa smije gladiti ako ga roditelji upozore na one aspekte pasjeg ponaéanja koji upuéuju na dobrohotnost (npr. mahanje repom). Op- Genito ¢e diskriminativai podrazaj biti koristan u mjeri u Pohvala je za mnogeljude ucinkovito potkrepljenie. kojoj njegova prisutnost predvida reakciju nakon koje ée uslijediti porkrepljenje, a odsutnost tog podrazaja predvida da nakon reakcie ne¢e biti pockrepljenja (ili obruto). Kao i kod klasitnog uvjetovanja, prediktivna snaga podraéaja kritiéna je za proces uvjecovanja. PROGRAMI POTKREPLJIVANJA U stvarnom Zivotu svako ponaSanje ne biva porkrijepljeno, Usteajan i marljiv rad katkada se, na primer, nageaduje pohvalom, ali esto se njegova vrijednost uopée i ne prepoznaje, Kad bi do instrumentalnog uvjetovanja dolazilo samo uz kontinuirano potkrepljivanje, ono bi u na’em Zivoru moglo imati samo ogranigenu ulogu, Kad je, medutim, neko ponaia- nie uspostavljeno, ono se moze odréavati samo povreme- nim potkrepljivanjem. Ta pojava parcijalnog potkrepljenja moze se u laboratoriju ilustriraci ponaSanjem goluba koji je nnaudio Kljucati odredenu tipku. Kad je jednom ta inscru- imentalna reakeija uspostavljena, golub nastavlja uéestalo kljucatitipku, iako samo povremeno dobiva potkrepljenje. U nekim sluéajevima golubovi koji su u prosjeku bili na- sgradivani hranom jednom u pet minute (12 puta u jednom satu), kljucali su na cipku 6,000 puta u satu, 1. 500 puta za svaki komadié dobivene hrane! StoviSe, nakon Sto je ponafanje bilo odraéavano parcijalnim potkrepliivanjem, aSenje je sporije nego nakon kontinuiranog pockrepli- vanja, GaSenje kljucanja tipke kod golubova koji su bili potkreplivani jednom u 5 minute traje danima, a kod kontinuirano potkrephivanth golubova samo nekoliko minuta. ‘Ta je pojava poznata kao uinak parcijalnog potkrepljenja To incuitivno ima smisla jer izmedu gaéenja i odriavanja ponaSanja postoj anja raalika kad je potkreplienje bilo samo parcijalno. Kad se potkrepljenje pojavljuje samo povremeno, tada moramo znati njegov tofan raspored, npr. zadajemo li ga nakon svake trece reakcije? Nakon svakih 5 sekundi? Pokazalo se da raspored potkrepljivanja odreduje obrazac reagiranja. Postoje Zetiri temeljna programa potkrepliivanja (pogledajce Pregledni prikaz pojmova). Neki od tih programa nazivaju se programima odnosa, jer potkrepjene ovisi 0 bro reakeiia organizama, To podsjeéa na wornigke radnike kojisu plaéeni po broju izradenih komada proievoda. Odnos mote biti fiksan ili varijabilan. Kod programa fiksnogPREGLEDNI PRIKAZ POJMOVA Programi potkrepljenja Program Postupak Programi odnosa Fiksni odnos FO) Potkrepljenje dolazi nakon fiksnog broja odgovora. Varijabilni odnos (VO) Potkrepljenje dolazi nakon ‘dredenog broja odgovora, a broj varta na nepredvidiv natin, Intervalni programi Fiksni interval () Potkrepljenje dolazi nakon proteka odredenog vreme- ‘na od prethodnog potkrepljenja. Varijabilni interval (VD) Potkrepljenje dolazi rnakon proteka odredenog ‘vremena od prethodnog potkrepljena, ali je trajanje intervala nepredvidivo, ‘odnosa (program FO) ueveden je bry reakeijiaorganizma kaj oraja biti izorine da bi wslijedilo potkrepljenje. Ako je ¢3j broj 5 (FO 5), onda se tradi 5 reakcija pre potkrepljenja, ako je 50 (FO 50), tada se tradi 50 reakcija itd. Opéenito, Sto je vei taj odnos, ro je veta uéestalost reakcija kojima organizam odgovara, narotico ako je u potetku bio uyjezban uz relativno nizek odnos (npr. FO 5), koji se postupno poveéavao, do, recimo Fo 100. To je kao da na’ radnik u woraici najprije dobiva 5$ za svakih pet poruba koje je sao, ali onda dolaze teza vremena, pa za 5$ mora saéiti 100 poruba. Ali moida je uz FO najposebniji aspeke pona¥anja prekid ureagiranju neposredao nakon dobivanja por- FR kreplienja (pogledajte lijeva scranu slike 7-8). ‘Tvornickom je radniku teiko zapoteti novi niz poruba odmah nakon So je zavsSio dovoljan broj da dobije nagradu. Uz varijabilni odnos potkreplienja (VO progeam) organizam se i dale potkrepljuje nakon odredenog broja reakcija, ali taj broj varira na nepredvidiv natin, Ked VO 5 programa, broj reakcija potrebnih 2a dobivanje porkre- plienja mode kackada biti 1, katkada 10, a prosjek je 5. Za razliku od ponaSanja uz FO program, uz VO program nema nakon potkreplienja prekida u reagiranju (pogledajte ljevu 7. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE 247 seranu slike 7-8), vjerojatno stoga Sto organizam ne moze otktiti koliko je daleko od potkseplienja, Dobar primjer VO programa u svakodnevnom Zivotu je rad automata za igre na steéu, Broj odgovora (igara) potrebnih 2a potkreplienje (placa) je varijabilan, a igrat ne moze predvidjeti kkad ée se potkreplienje pojaviti, VO programi mogu iza~ vat velo veliku utestalost reagiranja (kao Sto su to vlasnici kasina, fini se, otkrili. Drugi programi potktepljenja nazivaju se intervalnim programima, jer do pockrepljenja dolazi tek nakon odte- denog vremenskog intervala (i reakcije Zivotinje). I ovi pro- .grami mogu biti fiksn ili varijabilai, U programu fiksnog intervala (FI program) organizam biva potkrijepen 2a sj ‘prow reakeij nakon Sto je od posljednjeg potkreplienja pro- teklo odredeno vrijeme, Na primjer, u Fl 2 (minute) pro- ‘gcamu, potkrepljenje je moguée tek nakon So su od po- sljednje pockrjepljene reakcije procekle 2 minute, pri emu reakcije unutar te dvije minute ne djeluju na potkrepljenje Jasno obiljezje reagiranja u FI programu je prekid reagiranja nepostedno nakon potkrepljenja. (Ova stanka nakon potkrepljenja mote biti i duéa od one u FO programima.) Drugo je obiliefe reagiranja u Fl programima poveéanje udestalosti reagiranja prema kraju intervala, 8to proizvodi obrazac reagiranja Koji nalikuje na stepenice (pogledajte desou stranu slike 7-8). Dobar primjer FI programa u svakodnevnom ¥ivotu je dostava poste, koja dolazi jednom dnevno (FI 24 sata) ili u nekim mjestima dva puta dnevno VR 4 Sia 7.8 i obrasc eakja na Cet temeljna programa potreplenia Saka rile pritazuje kumlatvni bj reakia ede Zivtinje u funk vremena. Nagi krivulje ako pokazuje bezinu eagiranja Kat ke erice na sak) od krvlja oznaéavaiutrenutak reagitana.Krvalje na lijevoj strani su za programe fsnog odnosa U kev iksnog ed nos (FR) vogavate horizotane segmente, koi odgovarju sankama (nema porasia kumultinog broja teak. Krvule na desnoj sani su za intenalne programe. U kvl za fk interval Fl) ponowno posoje horizontal segment, koji odgovaraju tankama,Prlageden it Bary Schwor, ayinony of Leamin ad Behar, les dopasenjen WN Norn one)248 7. POGLAVLJE: UCENJE | UVJETOVANJE Igraci na automatima za igre na seecu bivaju potkrijepljentisplatorn na temelu programa varijabilnog odnosa. Takav program moze proizvest valo veliku Zestinu reagiranja (ET 12 sati), Odmah nakon Sto je posta stigla vi neéete pro- vjeravati imate li nove poiljke, ali kako se pribliZava kraj 0g intervala, pover Gere otvarati svoj postanski sanduéié U programa varijabilnog intervala (VI program) potkreplienje i dalje ovisi o odredenom intervalu koji treba proti, ali je njegovo trajanje nepredvidivo. U programu VI 10 (minuta), na primjer, kritiéni interval je katkada 2 minute, katkada 20 minuea itd., a u prosjeku 10 minuta. Za taal od varijacia u reagiranju u FI programu, orgenizam u VI | programu nastoji odgovarati uniformnom i velikom estinom (pogledajte desnu stranu slike 7-8). Primjer VI programa u svakidaSnjem Zivotu je ponovno nazivanie telefonskog broja, nakon ito ste éuli da je linija zauzeta. Da biste dobili potkrepljenje (dosli do osobe koju zovete), morate prifekati neko vrijeme nakon poslednjeg poziva, al e trajanje cog incervala nepredvidivo. AVERZIVNO UVJETOVANJE Do sada smo govorili o potkrepljenju kao da je ono gotovo uvijek pozitivno (hrana, na primjer). Ali u instramen- talnom uyjecovanju esto se koriste negativni ili averzivni dogadaji, poput elektritnog udara ili bolne buke. Postoje raalitite viste averzivaog uvjetovanja, ovisno o tome koje averzivne podrazaje upotrebljavaju za smanjivanje postoje- Gh reakeija ili uzenje novih. KAZNA Kod uéenja pomoéu kazne, nakon reakcije slijedi neki averzivni podraj ili dogadaj, koji dovodi do slablie- aja ili obuadavanie te reakcije, Pretpostavite da cijere koje uti pisadiolovkama u boji poginje njima ereati po zidu (ne- poteljno ponaSanje). Ako ga kad to radi pliesnete po ruci (kazna), nautieée da to vige ne Gini. Sligno tome, ako Stakor koji uti prolaaiti kroz labirine dobiva udar svaki pura kad odabere krivi put, ubreo e nauditi da izbjegava te pogre’ne izbore, U oba slutaja kazna se koristi za smanjenje vjerojatnosti ponovnog pojavijivanja nepo¥eljnog ponasanja. Tako kazna moze obuzdati neki nepozeljan odgovor, ona ima nekoliko nedostataka, Prvo, njezini udinci nis toliko informativni kao posljedice nagrade. Nagrada u biti ade: “Ponovi ¢o Sto si utinio", a kazna kate: “Prestanil”, ne nudeéi alternativu. Moguéa posljedica je da organizam kainjeno ponadanje zamijeni joS nepozeljnijom reakcijom. Drugo, nuspojave kazne mogu biti vrlo loge. Zbog klasitnog uvjetovanja kazna Eesto dovodi do odbojnosti pre- mma osobi koja kadnjava ili strahu od nje (coditel utielj ili poslodavac), keo i prema situacijiu kojoj je kazna bila dana (kuéa, skola, ured). I konatno, neka izuzetna ili bolna kazna moze izazvati agresivno pona’anje, koje je ozbiljniji problem od poéetnog nepoteljnog ponaSanja. (Ova upozorenja ne znace da kaznu uopée ne treba koristiti, Kazna moze uéinkovito eliminirati nepodelne reakcije ako se daje dosljedno i neposredao nakon nepoielinog ponaanja, te ako se nagraduju alternativne reakcije. Sta- koti koji su u labirineu nautii prolaziti na pucu do hrane kcagim od dva puta, brao ée se prebaciti na dui put ako u kragojstazi dobivaju udar. Vremenski ograniteno uklanja- nije nedelienog pone¥anja postignuco kaznom, pruaStako- tu priliku da nauti prolaziti dufom stazom. U tom shuéaju kazna je utinkovito sredstvo za preusmjeravanje ponaéanja jer je praéena novim informacijama, Sto je kljugno za hu- ‘manu i utinkovitu primjenu kazne. Dijete koje iz nekog clekerignog uredaja protrese struja naugit Ge raalkeu izmedu sigurnih i rieitnih elektsignih spojeva. BIJEG I IZBJEGAVANJE Averzivni dogadaji mogu se upotrebljavati i za uéenje novih reakcija. Organizmi mogu nauciti svojim reakcijama prekinuti neki averzivni dogadaj, kao 80 dijete wi zatvorti slavinu iz koje u kadu cete vruéa voda. To je wenje bijega. Organiami mogu nauéiti vlastitim reakcijama sprijetiti pojavu nekog neugodnog dogadaja, kao 3to smo svi nautili stati na crvenom syjeclu semafora kako bismo sprijetili nesre¢e (i prometne kzzne), To je utenje izhjegavania. esto uvenje bijega prethodi uéenju izbjegavanja. Sea- vimo, na primjer, Stakora u kavez koji je pregradom podi- jelien u dva dijela. U svakom pokusaju Stakora stavljamo ua jedan od a dva dijela. U odredenom trenutku zaéuje se zvuk, a 5 sekundi poslije propuita se kroz dno kaveza elekcrigna struja. Kako bi pobjegla od Soka, Zivotinja mora preskoditi pregradu i pobje¢i u deugi dio kaveza. U poéet-DO 1000 $ Prjetja kaznom moze bit snazan motivator. ku Scakor skage preko pregrade rek kad zapotne elektritni uudar - Sto je uéenje bijega. Daljajim vje#banjem, Stakor na- udiei preskotii pregradu éim 2aduje upozoravajucizvuk, pa tako potpuno izbjegava udar - to je uéenje izbjegevanja. Utenje izbjegavanja potaklo je veliko zanimanje, dje- lomigno 2bog toga Sto se uz njega vele neSto velo zbunju- juée. Cime je zapravo potkreplienja reakcija izbjegavanja? U upravo opisanom eksperimentu, time je Zivotinja bila potkrijepljena za preskakivanje pregrade? Intuitivno se ini da je to odsutnost udara, ali to je ne-dogadaj. Kako ono Sto se nije dogodilo moze biti potkrepljivaé? Jedno rjeSenje ove zagonetke smatra da u tom uéenju postoje dvije faze. Prva faza ukljuduje klasigno uyjerovanje. Ponovljenim uparivanjem upozorenja (UP) i kazne ili udara (BP), Zivotinja je nauéila bojati se kad zatuje upozoravajudi ton. Druga faza ukljucuje inscrumencalno uvjetovanje, Zivotinja uti da odredena reakcija (preskakivanje pregrade) uklanja averzivni dogadaj, strah. Ukratko, ono Sto na prvi pogled igleda kao ne-dogadaj zapravo je strah, pao izbjegavanju modemo misliti kao o bijegu od straha (Mwrer, 1947; Res- corla i Solomon, 1967). KONTROLA | KOGNITIVNI FAKTORI Naia analiza inscrumentalnog uvjetovanja pomalo je isticala okolinske faktore. Nakon neke reakcije dolazi pot- keplienje, a orgenizam ui povezivati reakciju s potkrepli- vatem. Kognitivna teorija izbjegavanja smatra, medutim, dda bi kognitivni faktori mogli igrati vaznu ulogu w instru- ‘mentalnom uyjecovanju, kao Sto to tine w klasiénom wvje~ tovanju. Kao Sto emo vidjet, Zesto je korisno smatrati da 7, POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE 249 organizam u situaciji instrumentalnog uvjetovanja stjece novo ananje o odnosu izmedu eeakcije i porkrepljenja, KONTINGENCIJA (VREMENSKI ILI PROSTORNI DODIR) NASUPROT KONTROLI Kao i kod klasi¢- nog uvjetovanja, zanima nas koji je fakcor kritidan u procesu instrumentalnog uvjetovanja. Jedna je moguénost vremenski dodir, pa se instrumentalna reakcija uvjetuje svaki put kad odmah nakon nje dolazi porkrepljenje (Skinner, 1948). Alternativno, vi8e kognitivno, tumagenje, usko vezano uz predvidivost, smatra da se radi o kontrol, Insteu- rmentalna reakcija se uvjecuje samo kad organizam smacra da je potkrepljenje kontrolirano njegovor reakcijom. Neki vaini eksperimenti Maiera i Seligmana (1976) vide podupiru stajaligte o kontrali nego ono o vremenskom dodira, (pogledajte i raspravu o kontroli i stresu u 15. poglaviu). Nithov je temeljni eksperiment imao dvije faze. U prvoj fazi eksperimenta neki su Stakori uéili da ée dobivanje ili nedobivanje udara ovisitio njihovu (kontroliranom) pona- Sanju, dok su drugi uiili da nad udarom nemaju nikakve kontrole. Stakori su testirani u parovima. Oba Clana para nalaze seu svojevrsnom jarmu, koji im ogranigava kretanje iu kojem povremeno dobivaju elektritni udar, Jedan flan pata, “kontrolni” Stakor, moze upiranjem njuske u plotu prekinuci udar; drugi, s ajim “ujarmljeni” stakor, uopée nema kontrolu nad udarom. Svaki put kad kontrolni scakor dobiva elekrritni udar, dobiva gai s njim ujarmljena ¥ivotinja; svaki put kad ga kontrolna Zivotinja prekine, on prestaje i 2a ujarmljenog Stakora. Tako kontrolne i ujar- mijene Zivotinje primaju uvijek isti broj udara. Za utvedivanje onog sto su divotinje naudile u prvo) fezi eksperimenta, nuna je druga fara, U tojfazi eksperimentator stavlja oba Stakora u novi uredaj: kaver podijeljen pregradom u dva dijela. U svakom pokuSaju najprije se zatuje odredeni ton, koji oznagava da ée dio u kojem se nalazi tivotinja biti podvegnut elektriénom udaru, Kako bi to izbjegao, Stakor mora nautiti preskotii pregradu im éuje upozoravajuGi ton. Kontrolni Stakori breo naute tu reakciju Aliujarmljeni Stakori su druge priéa. Za potecak, oni ne {ine nitta kako bi preskotili pregeadu, a kako pokusej dude ‘raje, oni postaju sve pasivniji i konaéno porpuno bespo- moéni, Zaito? Zato Sto su u prvoj faz eksperimenca nau da nemaju nikakve kontrole nad udarom, pa je to vjero- vvanje u pomanjkanje kontrole onemogutilo uvjetovanje u dcugoj fazi eksperimenta. Ako vjerovanje v pomanjkanje kontrole onemoguéava instrumentalno uyjetovanje, cada _g2 moida vjerovanje u postojanje kontrole Gini moguéim. Brojni drug eksperimenti podupira zamisao da do insteu- ‘mentalnog uvjetovanja dolazi samo onda kad organiaam percipira da ima kontrolu nad potkrepljenjem (Seligman,250 7. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE 1975), Pogledajte decaljnu raspravu o nausenoj bespomog- nosti w 15. poglavlju. UCENJE KONTINGENCIJA O ovim nalazima moie- ‘mo govoriti i u terminima kontingencija. Mozemo reti da do instrumentalnog uvjetovanja dolazi samo kad organizam percipira postojanje kontingenij izmedu teakcije i potkrepljenja. U prvoj fazi prethodno opisanog istrazivanja, relevantna kontingencija postoji izmedu guranja plote i prestanka elekeritnog udara. Percepcija te kontingencije svodi se na utvrdivanje povecane vjerojatnostiizbjegavanja elektrignog udaca guranjem ploge, te manje vjerojatnosti iabjegavanja bez tog gutanja. Psi koji ovu kontingenciju ne petcipiraju u prvoj fazi cksperimenta, djeluju kao da uw drugoj fazi i ne trate nikakve veze izmedu svojih reakcija i dogadaja, Ovaj pristup o¢ito pokazuje uskladenose 5 na- Jazima o vainosti predvidivosti u klasiénom uvjetovanju. Znanje da UP previda pojavu BP mote se interprecirati i kao znak da je organizam otkrio kontingenciju izmedu dva podrazaja. Cini se da organizam i u klasi¢nom i u instru- ‘mentalnom uvjetovanju uéi odredenu povezanost izmedu ddva dogadaja. U klasitnom uvjetovanju ponaSanje je vezano uz odredeni podrazaj; uw instrumentalnom uyjetovanju ponaéanje je verano uz odredeni anticipirani odgover. [Nala se sposobnost utenja vremenske ili prostorne povezanosti (kontingencije) razvija velo rano. U ispitivanju 3- _jescne djece svako je dojente le¥alo u kolijevc, s glavom na jastuku. Pod svakim jastukom nalazila se sklopka koja se zatvarala na svaki pokret djetetove glave. Kod djece u kontrolnoj skupini svaki je pokret glave na jastuku zatvarao Zivotinje se uvjedbavaju za izvodene rzliciin majstorija pomodu instrumentalnog Uvjetovania i oblikovanja, sklopku i aktivirao pokretnu igratku objeSenu na drugom keraju kolijevke, Za cu je djecu postojala veza izmedu okretanja glave i pokretanja igratke, ¢. pokretane igratke bilo je vjerojatnije ako su djeca okeetala glava. Ta su djeca br20 naudila okretatiglavu, a na pokretanje igratke reagirala su znakovima veselja (smijeila su se i gugutala). Sicuacija je bila sasvim drukéija 2a djecu u eksperimencalnoj skupini. 1 kod ove se djece pokretna igragka okretala priblizno isto toliko vremena kao i kod djece u kontrolnoj skupini, ali njezino kretanje nije bilo pod njthovom kontrolom. Nije postojala veza izmedu okretanja glave i pokretanja igratke, Ova djeca nisu nautila dele okrecati glavu, a nakon rnekog veemena nisu pokazivala ni neku radost u vezi s pomicanjem igrazke, Pokretna igratka stekla je svojstvo potkrepljivaa samo kad je ajezino kretanje bilo moguée ontrolirati, a izgubila je ¢o svojstvo kad takva kontrola nije bila moguéa. BIOLOSKA OGRANICENJA Kao i kod Klasi¢nog uvjetovanja, biologija postavlja odredena ogranitenja onome Sto se insteumencalnim uyjecova- jem mode nawviti (pogledajte odlomak o oblikovanju u vom poglavlju)Ta ogranigenja ukljucuju odnose iamedu reakcija i potkreplivata. Razmotrite ponaSanje golubova u dvije eksperimentalne situacije: uéenje nagradivanjem, tu kojem divotinja stjeée reakciju koja je bila potkreplji- vyana hranom i uéenje bijegom, w kojem Zivocinja stjege reakciju koja je bila pockrijepljenja prekidom elekeritnog udara, Kad se radi o nagradivanju, golubovi uée mnogo brie ako je nagradivana reakcija kljucanje tipke nego ako se nagraduje mahanje krilima. Za bijeg vtijedi voéno obrnuto - golubovi brie uée mahati kerilima nego kljucatitipku (Bolles, 1970). Ovi se nalazi ne slaku s pretpostavkom da isti zakoni uéenja veijede za sve situacie, ali su smisleni sa stajali8ta ecologije. Nagradivanje golubova ukludivalo je hranjenje, a kljucanje (ali ne mahanje krilima) je kod ptica dio prirodne aktivnosti hranjenja. Genski odredena veza izmedu kljucanja i hranjenja je peihvatljiva. Slitno come, bijeg je ukljutivao opasnu situaciju, a prirodna reakcija golubova na opasnost je mahanje krilima (a ne kiucanje). Poznato je da price imaju mali repertoat obrambenih reakcija, pa de brzo nautiti pobjeci samo onda ako je relevanena reakcija jedna od njihovih prirodnih reakeija. Brolosko istraZivanje 0 kojem smo upravo govorili orkrive nov natin interakcije bioloskogi psiholoskog pristupa. Etoloski poimovi pomaiu nam u osmisljavanju ranijih pstholoskih nalaza, U ovom nam slugaju ti pojmovi cumate zaSto golubovi brie uée ako je nageadivana reakcija kljucanje, a u situaciji bijega ako je potkreplivana reakcja mahanje krilima, Medusazetak * Instrumentalnim uvjetovanjem Zivotinje ute da ij hhovo ponatanje ima odredene posjedice. Stakor, na primjer, moze nauciti pritiskati polugu kako bi dobio hranu kao potkreplienje. Ucestalost pritiskanja poluge korisna je mijera snage te reakcije. Program potkreplj- Vanja odreduje ucestalost | obrazac reagiranja tijekom instrumentalnog uyjetovanja. © Potkrepliivati povetavaju vjerojainost pojaviivanja odredene reakcije, a kazne smanjuju vjerojatnost po- javijwvanja odredenih ponafanja. Potkrepljivati i kazne ‘mogu biti u pozitivnoj ili negativnoj vezi s odredenim pponasanjer. @ Pitanja za kriti¢ko promiéljanje 1. Pretpostavite da vodite brigu 0 8-godignjem djetetu koje odbija dovesti u red svoj krevet i ustvari éak i ne zna kako bi zapotelo obavljati taj zadatak. Kako biste ‘mogli koristiti instrumentalno uvjetovanje da ga nauci- te kako se to radi? 2. Katkada se neka osoba boji neke neutralne stvari, poput labavog dugmeta, a da ne zna zasto. Kako biste tu pojavu mogli protumaciti pomocu naéela prikazanih u ‘ovom poglaviju? SLOZENO UCENJE Prema kognitivnom stajaligtu, bic uéenja -a opéenito i inteligencije -lediu sposobnosti organiama da mentelno pre- doti aspekte svijeta i tada djeluje u skladu s tim predodi- ama, a ne svijetom kao takvim. U brojnim sluéajevima, koji odgovaraju klasiénom i instrumentalaom uvjetovanju, mentalno se reprezentira vera izmedu podraéaja i dogadaja. U drugim je prilikama ono Sto se mentalao teprezen- tira mnogo slotenije. To mote biti mapa okoline u kojoj osoba ivi ili neki apstraktni pojam poput ideje uzrognosti T operacije koje se izvode na mentalnim reprezentacijama katkada su sloZenije od asocijacivnih procesa, Te operacije mogu biti u obliku mentalnih pokuSaja i pogreSaka, w 7. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE 251 kojima organizam u mislima iskuSava razlitite prilike, Ili te operacije mogu biti neka strategija u kojoj poduzima~ mo neke psihitke korake samo stoga Sto oni omoguéavaju korake koji slijede. Ideja strategie posebno je w neskladu s pretpostavkom da se slodeno uéenje gradi na jednostavnim asocijacijama. U tekstu koji slijedi razmotrit emo fenomene uéenja koji upuéuju na potrebu razmatranja ne- asocijaivnih reprezentacija i operacja. Neke od tih pojava ukljuéuju divotinje, « druge liude koji iavode aadatke sligne uavjetovanju, KOGNITIVNE MAPE | APSTRAKTNI POJMOVI Jedan od prvih zagovaratelja kognitivnog pristupa uée- nju bio je Edward Tolman, koji se u svojim istrativanjima bavio problemom uzenja sloZenih labirinata kod Stakora (Tolman, 1932). Njegovo je staaliee da Seakor koji prolazi kroz slodeni labirint ne uti sekvencu lievih i desnih zavoja, veé stvara kognitivau mapu - mentalnu predodibu raiporeda ‘pateva w labirint. Novija istradivanja snazno podupiru ovo stajaliéte. Po- sledajte labirine prikezan na slici 7-9, koji se sastoji od sredinje platforme iz koje izlazi osam identi¢nih nastavaka ~ hodnika. U svakom pokusaju istrazivaé seavlja hranu na kraju svakog od tih hodnika, Stakor mora nauéiti uéi w svaki od tih hodnika (i tamo dobiti hranu), a da se pri tome ne vraéa u one u kojima je veé bio. Stakori u tome izuzetno dobro uspijevaju. Nakon 20 pokuSaja oni se gotovo nikad ne vracaju u hodnik u kojem su veé bili. (Stakori u tome uspijevaju i kad se Jabirint pere poscbnom tekuéinom koja maskira mirisne znakove o hodnicima u kojima se jo nalazi hhrana.) Pri tome je najvainije da Scakori ne koriste srategi- ju koju bi pala na pamee ljudima - kao npr. da uvijek ulaze u hodnike odredenim redom (recimo, u smjeru kretanja kazaljke na satu). Umjesto toga oni nasumce ulaze u hodnike, pokazujuéi da nisu navtili neki sigidni slijed ceakcija, ‘Sco su onda nautili? Stakori vjerojatno stvaraju predodibu 6 abitintu, koja sliti mapi u kojoj su sadréani prostorai od nosi izmedu hodnika, pe tada u svakom pokuésju “pame. u kojem su hodniku bili Olton, 1979, 1978). U novijim istrazivanjima majmuna dobiveni su podaci koji jo8 snaénije podupiru zamisao o slozenim mentalnim predodibama. Narotito su dojmljivi podaci koji pokazuju da Gimpanze mogu steéi apstrakene pojmove, za koje se niekad vjerovalo da postoje samo kod judi. U tipitnom istrazivanju, Gimpanza uéi upotrebljavati umjesto rijeci plastigne Setone razliitih oblika, velitine i boje. Tako, ape. Gmpanze mogu nautiti da neki Yeton znati “jabuke”, a drugi “papir”, iako izmedu etona i tih objekata ne postoji252 7. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE 9 Slka 7-9 Labirint za isptivanje kognitivnih mapa Problem pred koji se nalaztstakor jest da pronade hranw na kajusvakog hednika, a da se pritom ne vraéa u hodnike u kojima je vee bio. Obrazac ponaSanjaprkazan na slci pokazuje savéeno utenje: Stakor je ufao u svaki hodhik labirinta samo jednom i pojeo hranu koju je tamo naiao, ne vrata fn. Otsnuo s doputterjr WH, Feemen komparie) nikakva sliénost. Cinjenica da timpanze to mogu nautiti pokazuje da razumiju konkretne pojmove popat “jabuke" i “papira’, Ali jo8 je impresivnije da mogu nauiti i ap- sttakene pojmove poput “isto”, “razlitito” i “uzrok”. Cim- panze mogu nauiei upotrebljavati svoj Zeton “isto” kad su suoene sa Zetonom 2a dvije “jabuke” ili Zeconom za dvije “naranée”, a svoj Zeton “razlitico” kada im se poka¥e Seton za jednu “jabuku” i Zeton za “jednu naranéu’, Slitno come, izgleda da timpanze shvaCaju uzroéne odnose. One koriste Zeton za “uarok” kad im se pokazu kare i neito izrezanog papira, ali ne i kad im se pokaéu Skare i netaknuti papir (Premack, 1985; Premack i Premack, 1983). UCENJE UVIDOM Dok su mnogi istrazivati nastojali ispitivati slozeno uéenje na vistama koje se jako razlikuj od judi, poput Stakora i golubova, drugi su pretpostavili da ée najbolje podatke 0 sloieniom uéenju prikupii ispitivanjern majmune. Istradi- vanja Wolfganga Kohlera s éimpanzama, provedena tijekom 1920-ih godina, jo su izuzeeno vasna. Kahler e svoje Zimpanze stavjao pred probleme kojisu omoguéavali uvid, jer su svi dijelovi problema bili izlozeni i vidljivi. Suprotno tome, rad spremista za hranu u Skinnerovoj kutiji skri- ven je od pogleda iivotinje.) U tipitnom pokusu, Kohler je stavljao Zimpanzu w neki zatvoreni prostor s poeljnim ijednom a isprafnjen hodrik lbirnt, tz Brin, Mind, anc Behavior by Bloom ad Lazeton, Copyright 1988 EducatonalBroadcestng Comorat- komadom voéa, obitno bananom, iavan dosega Zivotinje Kako bi doila do tog voéa, Zivotinja je kao orude morala koristiti neke objekte koji su se nalazili u njezinoj blizini Cimpanza bi obitno rijetila problem na nagin koji je po kszivao da je Zivotinja stekla odredeni uvid. Evo jednog tipitnog Kéhlerova opisa: Sultan (Kohlerov najineeligentnii timpanza) fugi uz re- fetku kaveza, ali ne moze pomotu jedne kratke motke krojom raspolaze doseti voce koje lei ivan kavere. Ispred reletke nalazi se duéa motka, paralelna s reetkom, koju takoder ne moze dohvatiti rukom, ali mode kragom motkom koju ima. (Pogledse sliku 7-10 na koje prikazan sligan problem s nekoliko motki.) Sultan pokuseva dosed vote krafom motkom. Kad ne uspij, potinje wai komad ice koi ala iz mrete njegova kaveza, ali eto wzaludno. “Tada potinje gledati oko sebe (tijekom ovih testova uvijek postoje duge stanke, v Kojima divotina paljvo razgledava ijelo vidljvo podrugje) Sultan eada odjednom ponoyno ima kraéu motku, odlazi do reetke ispred koje se nalazi dduta morka, povladi je k sebi koriste¢i "pomotmu" motku, zgrabi ju iodlazi do reSerke ispred koje se nalazi voce, koje sada tom duéom motkom dovlati na dobvat ruke. Od ‘renutka kad je ugledao duu motk, njegovo postupanje ini cjelinu, bez ikakvog prekida. lako je dovlatenje due motke pomoda krage celovite radnja sama po sebi, opa- 4anje pokaruje da do te radaje dolazi naglo, nakon krat- kkog oklievanja i sumnje, te razgledavanja okoline, koje$ Slika 7-10 Problem s vtestrukim motkama Koristet krathu motku, Cimpanza dovlai dovoljno dugu motku kojom e moéi dohvatiti vou. Cimpanza je nail reSavati taj problem 2a- hvaljuuctrazumijevanju odnosa izmedu motk’ i komada voea, je nesumnjivo povezano s konatnim ciljem i uklopljeno u zavrinu akciju postizanja tog cilja. (Kohler, 1925, ste 174175) Postignuée ovih dimpanzi razlikuje se u nekoliko as- pekata od reakcija Thorndikeovih macaka ili Skinnerovih takora i golubova. Kao prvo, do rjeSenja dolazi naglo, a ne nakon procesa postupnih pokusaja i pogreSaka, Druga je razlika da kad je éimpanza jednom rijedila problem, ona ée ga kasnije svaki puc rijeSiti uz mali broj nepotrebnih pokreta. To uopée ne sliti pona’anju scakora u Skinnero- ‘oj kutij, koji tijekom niza pokuSaja i dalje ponavlja ire- 7, POGLAVIJE: UCENJE I UVJETOVANJE 253 levantne reakcije. Osim toga, Kéhlerove ¢impanze mogle su spremno prenijeti ono Sto su nautile u novu situaciju. U jedaoj od tih situacija Sultan nije bio u kavezu, ali su banane bile objefene previsoko da bi ih mogao dosent, kao Sto to pokazuje slika 7-11. Kako bi rjeSio taj problem, Sultan je iskoristio sanduke koji su leiali okolo, popeo se 1a iagradenu “platformu’ i zgrabio banane. U problemima koje je nakon toga rjeSavao, a u kojima je voce opet bilo previsoko da bi ga mogao dohvatiti, Sultan je koristio i ddruge objekte, kako bi se pomoéu nijih popeo do voéa. U jednom od problema Sultan je upocrijebio stol i male lje- stve, au jednom je sluaju povukao k sebi samog Kohlera ‘iskoristio ga kao platformu! Sultanovo rjeSenja ima tri kriciéna aspekca: ono je izne- nado, kad je jednom otkriveno wvijck je tivotinji na raspolaganju iZivotinja ga prenosiiu druge situacije. Ti su aspek- tu nesuglasju s ponaSanjem tipa pokudaji-i-pogretke, koje su opadali Thorndike, Skinner i njihovi studenti, Umjesto toga, rjedenje koje pronalazi &impanza odraava psihitke pokuiaje i pogreske. Zivotinja stvara mentalnu predodibu problema, manipulira sastavnicama ce predodébe dok ne pogodi rjeSenje i tada provodi to rjeSenje u stvarnom svijetu. Cini se kao da Zivotinja do rje’enja dolazi naglo, jer iscrativagima nisu dostupni psihitki procesi impanze. Rje- Senje je nakon toga Zivotinji na raspolaganju jer mentalne predodibe traju u vremenu. Rje¥enje se move prenositi u druge situacije jer je predodzba ili dovoljno apstraktna da pokriva vile od same originalne situacije ili dovoljno prila- godljiva da se mode procegnuti ina nove siewacije. Kohlerov rad pokazuje da slozeno uéenje Zesto ukjucu- je dvije faze. U poxetmoj fazi koristi se za pronalazenje rjee- ‘ja proces rj@avanja problema. U drugoj fazi tose rjeSenje 4 Slka 7-11 impanza gradi platiormu Kako bi dohvatila banane koje vise sa stropa, &impanza od sanduka gradi platform7. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE U Sahovske programe umjetne inteligencije ugradena je dvofazna strukturaslozenog tenja. Mozemo pomislt da jeracunalo swarno nautilo formula strategiu, ane da sama sje programirana pravila Saha. pohranjuje u paméenje i doziva u svakoj slitnoj proble- ‘moj situaciji. Zbog toga je slodeno uéenje usko povezano 5 paméenjem i mifljenjem (0 kojima govorimo u sljedeca dva poglavlja). Stoviie, ova dvofazna struktura nije karak- teristiéna samo 2a uéenje timpanzi vet i 2a brojne slugajeve slodenog uéenja u Iiudi, Ona je éak ugradena u programe uumjetne inteligencije, kojinastoje simuliratiIjudsko utenje (Rosenbloom, Laird, Newell i McCarl, 1991). RANIJA VJEROVANJA Istradivanja uéenja kod Zivotinja bavila su se pretezno ute- njem pocpuno predvidivih odnosa. U vecini ispitivanja klasignog uvjetovanja nakon uyjetovanog podraiaja dolazi uw 100% sluajeva bezuvjetni podrataj. Ali stvarnom ivor odnosi izmedu podrazaja ili dogadaja nisu tako predvidivi. Proucavanje asocijacivnog uenja odnose koji nisu potpuno predvidivi radeno je samo s Ijudima. Mnoga od «ih ispitivanja koriscla su sasvim nove zadatke, koji nisu bli vezani uz neka ranija vjerovanja osobe koja uti. U takvim sluéaje- vima sudionici su bili velo osjecljivi na stupanj objektivnog odnosa izmedu podrazaja (Shanks i Dickinson, 1987; Wa- sserman, 1990). Ali mi se ovdje bavimo ispitivanjima koja koriste zadatke koji jesu u vezi s ranijim vjerovanjima onog koji udi. Ta ispitivanja pokazuju da ranija vjerovanja mogu odrediti Sto ée biti naugeno, Sto pokezuje da uéenje uklju- xje i druge procese osim onih koji povezuju podria. U tim ispitivanjima u svakom se podrazaju prezentira razlititi par podrazaja, recimo, slika i opis neke osobe, @ zadacak je sudionika da nauti odnos izmedu élanova pata, pase, recimo, slike visokih mu8karaca povezuju s kratkim opisima, Velo dojmljivi podaci o ulozi ranijih vjerovanja prikupljeni su u slugajevima u kojima, objektivno, ne postoji odnos izmedu podrazaja, a sudionici ipak “naude” ta- kay odnos. U jednom eksperimentu sudionici su se bavili moguéim odnosom izmedu crteia koje su izradili dugevni bolesnici i simproma koje su pokazivali. U svakom pokuSa- ju sudionicima je bio prezentiran jedna od crteéa duSevnih bolesniks i jedan od Sest simptoma, medu Kojima su bili i sumajitavost prema drugim ljudima” i “zabrinutost zbog tude skrbi’, Sudionici su trebali odrediei postoji li veza izmedu bilo kojeg aspekea crteZa i nekog od simptoma ‘Simptomi su s crtezima bili upareni po sluaju, pa stvarna veza nije postojala, Ipak, sudionici su dosljedno navodi- Ti takve veze, a odnosi o kojima su govorili yerojatno su bili oni u dij su postojanje vjerovali i prije ukljugivanja w eksperiment, kao apr. da su velike o€i vezane uz sumnijita- ‘ost ili velika usta sa Zeljom da deugi za tu osobu skrbe. Ti nedosliedni, ali vjerojatni odnosi nazivaju se laénim veeama (Chapman i Chapman, 1969). U upravo opisanom ispitivanju ranija vjerovanja 0 podrazajima odredivala su Sco ¢e biti “naueno”. Buduéi da su. ranija vjerovanja dio netijeg znanja, ti rezultati potvrdujukognitivau prirodu cakvog uéenja, Meducim ovo ispitiva- nije ne govori niita o tome kako se odvija rakvo uéenje kad zaista treba nautiti neku objektivnu vezu. To je pitanje bilo analizirano u istradivenju koje sliedi U svakoj seriji pokuSaja sudionicima su bile predotene dvije mere individualne iskrenosti, uzete iz dvije sasvim razlitite situacije. Na primjer, jedna mjera je mogla biti kako testo je neki djevak prepisao u Skoli domagu zadaéa od nekog drugog uéenika, « druga je mjera mogla upuciva- tina to kako esto taj isti djecak nije bio iskren kod kuce. ‘etina Ijudi vjeruje (pogreino) da ée takve dvije mjere iste osobine uvijek biti u visokoj korelaciji. To je kritiéno ranije vierovanje, Usevari, objektivni odnos izmedu te dvije mjere iskrenosti mijenja se s promjenom uyjeta eksperimenta, pa je katkada velo slab. Zadatak sudionika bio je da odabirom broja od 0 (nema povezanosti) do 100 (porpuna povezanost) procijene snagu te povezanost, Rezultati su pokazali da su sudionici dosljedno precjenjivali snagu te povezanosti. Ranije vjerovanje da je iskrena osoba takva u svim situacijama navela ih je da co vide vige nego to stvarno postoji Gennings, Amabile i Ross, 1982) U prethodnom ispitivanju katkada se ranija vjerovanja osoba nisu slagala s objektivaom vezom koju je trebalo nauéiti. U takvim su slutajevima vjerovanja i podaci bili suprotstavljeni. U takvim siuacijama Ijudi se tipitno pri- dravaju svog ranijeg vjerovanja. Ako vjeruju da bi dvije ere individualne iskrenostierebale biti sino povezane, tada npr. mogu “otkriti” takvu vezu i kad ona objektivno uuopée ne postoji. Medutim, kad podaci postaju sve salijen- «niji(objekcivna povezanost) naga ranij vjerovanja bivaja prevladana, pa uéimo ono ito stvarno postoji (Alloy i Ta- bachnik, 1984). Rezultati ovih ispitivanja podsjeéaju na ono Sto smo w percepciji nazvali obrada odozgo-premadolje (pogledajte 5. poglavlje), u kojojludi do konaéne percepeije dolaze kom- biniranjem svojih ofekivanja onog Sco ée vjerojatno vidjeti saktualnim podraéajima, Kod odozgo-prema-dolje uéenja, ‘soba koja uti kombinira ranija vjerovanja 0 nekom asoci- jativaom odnosu s podacima o objekeivnom stanju i tako dolazi do konadne procjene snage ce povezanost. Ufinci ranijih vjerovanja na uéenje imaju vaine impli- kacija za obrazovanje. To narotito vrijedi prilikom poduéa- 17. POGLAVLJE: UCENJE I UVJETOVANJE 255 vanja neke teme, npr. biologije probave, kad ne mozemo zanemariti ranija vjerovanja koja u€enici imaju o toj remi. Utenici gesto nastoje asimilirati nove informacije u ranija vierovanja. U procesu poduéavanja najbolje eta vjerovanja ianijeri na svjelo dana, ako da se, ako su pogreSne, utitlj mote s njima suoditi (Genter i Stevens, 1983). Sve u svemu, ova smjer istrazivanja pokazuje vadnost ranijih vjerovanja u ludskom uéenju i podeava kognicivni pristup uéenju. Na neki su nadin, meducim, ta istrazivanja povezana i s etologkim pristupom ucenju. Kao Sto Stakori i golubovi mogu biti prisljeni samo na uéenje asocijacija koje im je odredila evolucija, tako se éini da smo i mi liudi prisiljeni na uéenje asocijacija na koje su nas pripremila naa ranija vjerovanja. Bez prethodaih ogranigenja neke viste, moida bi postojalo previ8e potencijalnih veza koje bismo trebali wzimatiu razmatranje pa bi asocijativno uée- aie bilo kaotiéno, ako ne i nemoguée. Medusazetak Prema kognitivnom stajalistubit uéenja¢ini sposobnost ‘organizma da mentalno reprezentira aspekte svijeta, a nnakon toga funkcioniraw skladu tim predodzbama, a ne svijetom kao takvim. © Kad ijudi uee odnose izmedu podrazaja koji nisu sasvim predvidivi, Cesto se oslanjaju na svoja ranija vie- rovania. @ Pitanja za kriti¢ko promiéljanje 1. Vjerujete lida postoje razlike izmedu toga kako ueimo {injenice i kako ueimo motore vjeitine? Ako postoje, koje bi bile neke od ti raz 2. Kad Stakor u tzv, Tabirintu uéi plivati za nagradu ‘obliku hrane, on Ge upamtiti mjesto na kojem se nalazi ragrada (recimno, u lijevom kraku T-labirinta) i ako se iz labirinta ispusti voda i Stakoru dopusti da u labi- rintu trazi hranu. Sto vam to kaze o prirodi njegova venjatKao sto smo vidjeli u ovom poglaviu, novijaistrazivanja anatomije i fiziologije ‘mozga omogucila su nov uvid u natin na koji mozak izvodi sloZene funkcije poput ucenja i paméenja. Na primjer, za slozeno uéenje i paméenje i glodavaca i Ijudi Yani su neuroni u hipokampusu. Posebi- ce NMDA receptor djeluju dugoroénom potencijacijom (¥j. feciltacijom sinap- titkog prijenosa} na évriée povezivane hipokampalnih neurona. Mozemo li ta znanja iskoristti za izgradnju pametnijeg, ‘mozga? Novija istraivanja na migevima, Koja je na Sveutilstu Princeton proveo Joe Z. Tsien sa suradnicima, kazu da mo- emo (Tsien, 2000). Tsien i suradnici koristili su u novije vrijeme razvijene molekulame tehnike za ‘manipuliranje genske strukture migeva, Prvo su stvorli mutiranu misju ONK, koja je djelovala na natin na koji su NMDA. receptori bili proizvedeni_u mo2danim stanicama, Zatim su tu modificranu DNK unijeli u svjeze oplodeno misje jaasce. PRIJELOMNO ISTRAZIVANJE Izgradnja pametnijeg mozga Nakon So se jajaice razvilo u odraslog rmiga, taj je mis imao neke stance uw koji rma je bila mutirana DNK. Mnoenjem tih mmigeva kroz brojne generacije uspjeli su stvoriti “transgenskog" miga koji je imao mutiranu DNK u svim svojim stanicama. Tsien i suradnici utili su da ti transgen- ski migevi koje su nazvali Doogie, imaju U odraslo} dobi u hipokampusu.visoku razinu posebne viste NMDA receptor. To je omogucilo mnogo lakée inducira- nje hipokampalne dugorocne potencija cije (LTP), koja je, jednom izazvana, bila mnogo veta od one u normalnih miseva Ostali aspekti neuronske morfologie isi napti¢ke transmisije u hipokampusu bili su normalni, Kod miseva je bila selektiv- no pove¢ana sinapitka plastiznost. kljuéno je pitanje kako ée te Zivotinje Uspijevatiu zadacima ucenja i paméenja Nije iznenadujuée da su Doogie mitevi bili u zadacima uéenja i paméenja uspes- riji od normalnih Zivotinja (zbog, toga su i dobili ime Doogie, prema nadimku Guda od djeteta, Kojeg je u televiiskom programu Doogie Howser, M.D. glumio Neil Patrick Harris). Tako su, na primjer, Doogie migevi naucili pronati skrivenv platfocmu u bazenu br2e od normalnih migeva, a br2e su stkli i strah od mijesta Koja su navijeitala neugodan elektiéni tudar. Zanimijivo je da su pametni migevi raul‘ brzo obuzdat svoj strah od mje- sta koja su bila uparivana s udarom, cim je zadavanje udara prestalo. Tako su, dakle, Doogie misevi mnogo boli od genski normalnih migeva u uenju predvidanja ‘odnosa izmedtu podrazaja, Kakve su implikacije ovog otkri¢a za ljur det lako nije eticki modificirati judski genom s ciljem sivaranja podeljnih crta ppoput inteligencije, nalazi na migevima pruzaju informacije koje bi mogle biti od Krist u uéenju i paméenju odrasih Hud Na primjer,lijekovi koji poticu funkciju hipokampalnih NMDA receptora koje proizvode Doogie migevi mogli bi se ko- Fislti za lijetenje teSkoéa s ugenjem il bolesnika s Alzheimerovom bolescu. Sto vie, taku! lijekovi mogli bi biti od korist U poticanju paméenja normalnih osoba. U svakom slugaju, ispitivanja na misevi- ma otvoria su vrata dubljem razumijevar nu celulame osnovice ljudskog uéenja i paméenia. Dodatne informacije potrazite na Interne- ‘tu pomotu InfroTrac College Editon. Kori- stite svoje kijutne rijec ili pogledaite: © Smart brain ® Tsien, Joe Neuralna osnovica ponasanja UCENJE | UVJETOVANJE Biologia neurona i ajihovih interakeija, koja se pokazala tolike vatnom u nagoj analiziosjea i percepcija, relevantna je iza prouéavanje uéenja, narogito klasi¢nog uvjetovanja i jednostavnih oblika uéenja, kao to je habituacija. Istradivadi smatraju da neuralnu osnovicu uéenja cine promjene u Zivtanom sustavu, a te se promjene sve vide traze na razini neuronskih veaa. Da biste mogli razumje- ti njihove zamisli, morace se prisjetici cemeljne strukeure neuronskih veza iz 2. poglavija, te natina na koji prenose Zivtane impulse. Zivéani se impuls prenosi 5 neurona na neuron aksonom neurons koji ga odabil. Buduci da su ak- soni odvojeni sinapritkom pukotinom, akson neurona koji odaiilje Zivéani impuls izluguje neurotransmiter, koji se Siri sinaptitkom pukotinom i stimulira neuron koji prima iveani impuls. Tothije reteno, kad Zivéani impuls putuje po aksonu, on porige zavréne kvrdice na kraju aksona na Jugeaje neurotransmitera, koji tada upijaju receptori neurona-primatelja. Cijela se ta struktura zove singpsa, Kljué- ne zamisli u vezi s uenjem jesu (1) da neuralnu osnovicu uéenja Zine neke promjene u sinapsi i (2) da te promjene sinapsu dine vige (ili manje) efikasnom. HABITUACIJA | SENZIBILIZACIA. Razumijevanje neuralne osnovice sloZenih psiholotkih fe- ‘nomena poput uzenja i paméenja mote biti olakéano prou- Zavanjem jednostavaih oblika uéenja i paméenja. Moda je najjednostavniji oblik uéenja aeasocijacivno uéenje, u kojem organizam uti nedto o jednom podrazaju. Habituacija i senzbilizacija su primjesi akvog uéenja. Tijekom habieu-

Atkinson-Učenje I Uvjetovanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Atkinson-Učenje I Uvjetovanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like