12/19/2017

Use-case diagram

 Situacija gdje se sustav koristi za ispunjenje

korisničkih zahtjeva te prikazuje djelić
funkcionalnosti koju sustav pruža
 Opisuje funkcionalne zahtjeve sustava promatranih
„izvana”
 Prikaz vrijednost koju sustav pruža korisnicima
 Kreira se u ranim fazama oblikovanja (najčešće kao
prvi dijagram)
Logički pogled Procesni pogled

Pogled slučaja
korištenja

Fizički pogled Razvojni pogled

1
 12/19/2017

 Prikazuju samo ono što sustav treba raditi

(funkcionalne zahtjeve)
 Bitno je funkcionalne zahtjeve otkriti i prikazati na
početku projekta (ušteda vremena i novca kasnije)
 Prikazuje ponašanje sustava kako ga vidi korisnik
 Aktivnosti visoke razine (high-level)
 Odgovara na nekoliko pitanja: (Seidl i dr., 2012)
◦ Što se opisuje? (sustav)
◦ Tko ima interakciju sa sustavom? (sudionici)
◦ Što sudionici mogu činiti? (slučajevi korištenja)

ZAHTJEV A.1
Aplikacija za prijavu na diplomski studij treba omogućiti studentu
prijavu u aplikaciju koristeći dobivene korisničke podatke.

 Prvi korak: odrediti tko/što je u interakciji sa

sustavom!  SUDIONICI

2
 12/19/2017

 Vanjski entitet povezan sa sustavom, ali nije dio

sustava
◦ Inicira neke akcije
◦ Stvarna osoba ili neki drugi sustav (npr. aplikacija)
◦ Imaju imena koja ne bi smjela biti povezana s
organizacijom poduzeća
◦ Pisati kao imenicu u jednini
 Kako znati tko je sudionik čitajući zahtjeve sustava?
◦ Ne može se mijenjati, nije bitno na koji način radi, ali mora
imati interakciju sa sustavom

 Drugi korak: pronaći slučajeve gdje se sustav koristi za

izvršenje određenih zadataka sudionika!  SLUČAJEVI
KORIŠTENJA

 Slučajevi korištenja se identificiraju analizom dokumenata sa

zahtjevima
 Ti dokumenti obuhvaćaju specifikacije napisane prirodnim
jezikom koje objašnjavaju što korisnik želi od sustava

3
 12/19/2017

 Apstraktni zadatak kojeg izvode sudionici

◦ Pisati kao glagol (radnja)  jednostavnost
 Opisuju zadatke koje sustav obavlja, a koji su
definirani u korisničkim zahtjevima
 Pruža mjerljivi rezultat korisniku jer iz njegove
perspektive prikazuje cjelovito funkcioniranje
sustava

 Da bi se analizom zahtjeva lakše uočilo slučajeve

korištenja, potrebno je razraditi scenarij
 SCENARIJ - slijed koraka koji opisuju interakciju
između sudionika i sustava

 Primjer scenarija: Web trgovina

Kupac pretražuje web katalog proizvoda i dodaje željene
proizvode u košaricu. U trenutku kupnje, kupac odabire mjesto
dostave te daje podatke o kreditnoj kartici i potvrđuje kupnju.
Sustav nakon toga provjerava valjanost kreditnu kartice,
potvrđuje kupnju i šalje e-mail potvrde kupovine.

4
 12/19/2017

 Prikazan je glavni (uspješni) scenarij

 Autorizacija kreditne kartice 
uspješna/neuspješna

 ALTERNATIVNI SCENARIJ
 Kreditna kartica je odbijena!
 Kupovina proizvoda je obustavljena!

1. Kupac pregledava katalog i odabire proizvode

2. Kupac potvrđuje proizvode
3. Kupac upisuje informacije o dostavi (npr. idući dan
ili za 3 dana)
4. Sustav prikazuje punu cijenu sa dostavom
5. Kupac popunjava informacije o kred. kartici
6. Sustav autorizira kupnju
7. Sustav potvrđuje prodaju
8. Sustav šalje e-mail potvrde kupcu

5
 12/19/2017

1. Klijent ubacuje karticu u bankomat

2. Sustav traži PIN
3. Klijent upisuje PIN
4. Klijent potvrđuje unos tipkom Enter
5. Sustav provjerava valjanost PIN-a
6. Kartica autorizirana, sustav traži da klijent odabere
ili unese željeni iznos
7. Klijent odabire iznos i potvrđuje ga
8. Sustav isplaćuje novac klijentu

Vrsta veze Način prikaza

Asocijacija

Generalizacija

Uključivanje <<include>>

Proširenje <<extend>>

6
 12/19/2017

 Sudionici se povezuju slučajevima korištenja

 Student sudjeluje u zadatku odabira studijskog
smjera

 Označava da je sudionik ili slučaj korištenja vrsta

drugog sudionika ili slučaja korištenja
◦ I redoviti i izvanredni student su studenti
◦ I stručni i sveučilišni studij su studiji

7
 12/19/2017

 Povezuje dva slučaja korištenja

 Jedan slučaj korištenja u tijeku svog izvođenja u potpunosti
izvodi drugi SK
 Prvi slučaj korištenja uključuje drugog

ZAHTJEV A.2
Aplikacija za prijavu na diplomski studij treba omogućiti studentu upis
nove akademske godine (studija).

 Da bi upisao studij, student mora odabrati izborne kolegije te

željeni smjer

8
 12/19/2017

 Povezuje dva slučaja korištenja pri čemu jedan

proširuje funkcionalnost drugog (ako je zadovoljen
određen uvjet)
 Veza uvijek ide od proširujućeg prema osnovnom SK
ZAHTJEV A.3
Aplikacija za prijavu na diplomski studij treba omogućiti studentu
ispunjavanje pristupnice za volontiranje na fakultet, ako student to želi.

 Prilikom upisa, student može (a ne mora) ispuniti i

pristupnicu za volontiranje

 Korisnik se prijavljuje u sustav web trgovine, ali ako nema

korisnički račun, mora se registrirati

 Klijent banke podnosi zahtjev za novom karticom, a u slučaju da

njegova plaća prelazi 5.000 kn, može ostvariti i dodatnu Diners
karticu

9
 12/19/2017

 Služe za jasno odvajanje sudionika (koji nisu dio

sustava) od samog sustava
 Crtaju se na način da se sve slučajeve korištenja
stavi u jedan kvadrat
 Kvadratu se najčešće daje ime samog sustava

 Treći korak: opisati slučajeve korištenja!

 Dijagrami ne mogu pružiti dovoljno detalja
dizajnerima sustava:
◦ Tko je najvažniji sudionik?
◦ Koji su koraci tog slučaja korištenja?
 Najčešće se dodatno opisuju složeniji sustavi
 Opisuje se SVAKI slučaj korištenja u modelu

10
 12/19/2017

 Otprilike 1-2 stranice po slučaju korištenja

 Primjer informacija za opis SK: (prilagođeno prema Miles, Hamilton, 2006;
Cockburn, 1997)
◦ Naziv SK
◦ Kratki opis SK
◦ Preduvjet: što mora biti napravljeno prije nego se SK može
izvršiti
◦ Uspješno stanje: stanje sustava ako se SK uspješno izvrši
◦ Neuspješno stanje: stanje sustava ako se SK neuspješno izvrši
◦ Sudionici: tko su sudionici koji su vezani za taj SK
◦ Okidač: događaj pokrenut od strane sudionika koji je uzrok
izvršenja slučaja korištenja
◦ Glavni scenarij: koraci koji su potrebni za izvršenje SK
◦ Alternativni scenarij: alternativni koraci koji nisu u glavnom
scenariju

Naziv: Prijavi se u sustav

Kratki opis: Student se prijavljuje u aplikaciju za upis nove
akademske godine.
Preduvjet: Student studira na EFOS-u.
Student posjeduje sve korisničke podatke.
Uspješno stanje: Student se uspješno prijavio u sustav.
Neuspješno stanje: Student se nije prijavio u sustav.
Sudionici: Student
Okidač: Student želi upisati novu akademsku godinu.
Glavni scenarij: 1. Student upisuje web adresu aplikacije
2. Student unosi korisničko ime i lozinku
3. Student je prijavljen u sustav
Alternativni scenarij: 3.1. Studentu je odbijena prijava zbog
pogrešnog korisničkog imena i/ili lozinke

11
 12/19/2017

ZADATAK 1
Modelirati sustav „Studomat” dijagramom slučajeva korištenja

 Studomat treba omogućiti referadi unos ispitnih

rokova (odabir vremena roka i dvorane u kojoj se
ispit održava), a studentima njihovu prijavu/odjavu.
Također, na studomatu je moguće pregledati
uspješnost svakog kolegija te ispisati razne
potvrde.

ZADATAK 2
Modelirati sustav za prodaju karata za kazalište dijagramom slučajeva
korištenja

 Sustav za prodaju karata koriste blagajnik i kupac.

Kupac dolazi u kazalište i traži kartu za predstavu.
Blagajnik prodaje kartu što uključuje odabir
željenog sjedala i naplatu. Kupac ima mogućnost
platiti kartu gotovinom ili putem debitne kartice.
Ako kupac zatraži, prilikom prodaje karte,
blagajnik mu može izdati R1 račun. Isto tako,
kupac je mogao doći i samo rezervirati kartu
ostavljajući svoje osobne podatke.

12
 12/19/2017

ZADAĆA 1
Modelirati sustav za prijavu teme seminarskog rada dijagramom
slučajeva korištenja

 Sustav za prijavu tema seminarskih radova koriste

profesori i studenti. Profesor preko aplikacije za
određeni kolegij ponudi studentima teme seminara i
moguće termine prezentacija (izlaganja) te ograničava
broj studenata u timu. Prije toga, profesor mora unijeti
sve studente nekog kolegija u aplikaciju. Studenti se
najprije moraju prijaviti u aplikaciju pomoću svog
AAI@Edu.hr korisničkog računa. Student potom odabire
željeni kolegij (mora biti unesen na taj kolegij od strane
profesora) te nakon toga bira slobodnu temu, članove
tima i termin prezentacije. Klikom na gumb Potvrdi,
potvrđuje uneseno te se odjavljuje iz aplikacije.

 Literatura korištena u ovom poglavlju:

1. Cockburn, A. (1997). „Goals and Use Cases”. Journal of Object-
Oriented Programming, Vol. 10, No. 5, pp. 35-40.
2. Miles, R., Hamilton, K. (2006). Learning UML 2.0. Sebastopol:
O’Reilly Media.
3. Seidl, M. i dr. (2012). UML @ Classroom. An Introduction to
Object-Oriented Modeling. NJ: Springer.

13