Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V.

stavak
4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 36.
stavak (1) Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika
(“Službeni glasnik BiH“, broj 47/16), na sjednici održanoj 11. svibnja 2017. godine,
donijelo je

ODLUKU

I.

Povijesno područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Grebnice u

naselju Luka, općina Srebrenica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 57 stećaka.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata dijelove k.č. 1743,
1752 i 1753 i k.č. 1749, 1750 i 1751 k.o. Luka (novi premjer), koje odgovaraju k.č. 10,
posjedovni list broj 76, zk. izvadak broj 343, k.č. 11, posjedovni list broj 64, zk.
izvadak broj 294, k.č. 12, posjedovni list broj 64, zk. izvadak broj 295, k.č. 13/1, 13/2,
13/3 i 14, posjedovni list broj 154, zk. izvadak broj 329, k.o. SP Luka (stari premjer),
općina Srebrenica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o
provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljenog
sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini
(“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08).

II.

Republika Srpska, kroz svoja mjerodavna tijela, ulaže sve napore da poduzme
odgovarajuće pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere
neophodne za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu:
Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete za izradu i postavljanje informacijske ploče
sa osnovnim podatcima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim
spomenikom.

III.

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u točki I.

stavak 3. ove odluke utvrđuje se zona zaštite koju čine po novom premjeru površine
dijelova parcela k.č. 1743, 1752 i 1753 i površine kompletnih parcela k.č. 1749, 1750
i 1751 k.o. Luka, a koje po starom premjeru odgovaraju površinama kompletnih
parcela k.č. 10, 11, 12, 13/1, 13/2, 13/3 i 14 k.o. Luka, općina Srebrenica.
Obuhvat zone zaštite počinje sa tromeđe parcela k.č. 1712, 1743 i 1749 k.o.
Luka te ide prema jugoistoku granicom parcele k.č. 1712 sa parcelama k.č. 1749,
1750, 1751 i 1752 do tromeđe parcela k.č. 1712, 1752 i puta čija je točka određena
koordinatama Y= 6598709 X= 4870284. Od ove točke granična linija zone zaštite,
dalje ide granicom puta i k.č. 1752 do točke čije su koordinate Y=6598711
X=4870254 i nastavlja pravolinijski do točke na parceli k.č. 1753, čije su koordinate
Y=6598686 X=4870242. Sa ove točke linija ide pravolinijski na tromeđu parcela k.č.
1753, 1751 i 1750 te nastavlja do četveromeđe parcela k.č. 1749, 1750, 1753 i 1747.
Linija dalje ide granicom parcele k.č. 1749 sa parcelama k.č. 1747 i 1744 do objekta
k.č. 1743 te ga presjeca pravolinijski preko tromeđa parcela k.č. 1749, 1744 i 1743.
Granična linija dalje ide granicom parcela k.č. 1743 i 1749 i vraća se na polaznu
točku u tromeđi parcela k.č. 1712, 1743 i 1749 k.o. Luka i time je zatvorena zona
zaštite. Površina zone zaštite je 1.868 m2.
Na definiranom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi i
radovi na tekućem održavanju, uključujući i radove koji imaju za cilj
prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva mjerodavnog za prostorno
uređenje u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: mjerodavno ministarstvo) i
stručni nadzor mjerodavne službe zaštite nasljeđa na razini Republike Srpske
(u daljnjem tekstu: mjerodavna služba zaštite);
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje mjerodavnog
ministarstva i stručno mišljenje mjerodavne službe zaštite;
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su
isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije i
odobrenja mjerodavnog ministarstva i nadzor mjerodavne službe zaštite;
- nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu
lokaciju;
- nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je
ono neophodno za istraga epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećaka, uz
prethodno izrađen elaborat i odobrenje mjerodavnog ministarstva. Elaborat
treba biti zasnovan na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za
koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće
konzervatorske mjere kojima će biti spriječeno uklanjanje patine, kao i
procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen na okoliš;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja arheoloških
istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se rabiti u
edukativne i kulturne svrhe;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Potrebno je posebice osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nacionalnog
spomenika.
Projekat sanacije, restauracije i konzervacije treba sadržavati:
- arheološko istraga prostora nacionalnog spomenika;
- sanaciju prostora gdje je vršena gradnja staje;
- uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije;
- uređenje pristupne staze i postavljanje klupa za sjedenje i korpi
za otpad;
- redovito održavanje spomenika;
- izradu programa rabljenja lokaliteta u turističke svrhe.
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas kojega
čine po novom premjeru površine dijela puta i parcela k.č. 1712, 1743, 1752 i 1753 te
kompletnih površina parcela k.č. 1621, 1625, 1704, 1705, 1706, 1707, 1708, 1740,
1741, 1742, 1743, 1744, 1746, 1747, 1748 k.o. Luka.
Obuhvat zaštitnog pojasa počinje sa tromeđe parcela k.č. 1703, 1707 i 1709
k.o. Luka te ide prema istoku granicom parcele k.č. 1703 sa parcelama k.č. 1707 i
1704 i nastavlja granicom parcela k.č. 1704 i 1695. Granična linija zatim ide
granicom k.č. 1705 i 1692 do tromeđe parcela k.č. 1705, 1692 i puta, odakle
nastavlja pravolinijski do tromeđe puta i parcela k.č. 1625 i 1626 i ide granicom
parcele k.č. 1626 sa parcelama k.č. 1625 i 1621. Linija nastavlja granicom parcele
k.č. 1621 sa parcelama k.č. 1624, 1622, 1620 i 1619 do tromeđe puta i parcela k.č.
1621 i 1619. Sa ove točke linija ide pravolinijski na jugoistočni kut parcele k.č. 1747,
dalje ide granicom parcela k.č. 1747 i 1753 i nastavlja granicom parcele k.č. 1746 sa
parcelama k.č. 1755, 1756, 1757, 1760, 1759 i 1745. Linija dalje ide granicom
parcele k.č. 1744 sa parcelama k.č. 1745 i 1737, te granicom parcele k.č. 1742 sa
parcelama k.č. 1737, 1738 i 1739 i granicom parcela k.č. 1739 i 1712 do
ćetveromeđe parcela k.č. 1739, 1724, 1725 i 1712. Granična linija dalje ide
pravolinijski do tromeđe parcela k.č. 1712, 1707 i 1709 i nastavlja granicom parcele
k.č. 1709 sa parcelama k.č. 1707 i 1708 gdje se vraća na polaznu točku u tromeđi
parcela k.č. 1703, 1707 i 1709 k.o. Luka i time je zatvoren zaštitni pojas. Površina
zaštitnog pojasa je 22.177 m2.
Na definiranom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite;
- nije dopuštena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača
okoline utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne
infrastrukture i svih objekata koji tijekom izgradnje ili tijekom eksploatacije
mogu ugroziti nacionalni spomenik;
- dopuštena je gradnja stambenih objekata koji su visinom i dimenzijama
usklađeni s postojećim objektima;
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i
promjenu krajolika;
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi uz prethodno pribavljeno
odobrenje mjerodavnog ministarstva i stručno mišljenje mjerodavne službe
zaštite;
- nije dopušteno odlaganje otpada.

IV.

Svi pokretni nalazi, koji tijekom arheološke istrage budu nađeni, bit će
pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete
ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom
arheoloških istraga neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraga dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istrage.
Arheolog – voditelj arheoloških istraga mora imati na raspolaganju sav
pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraga i dok ne završi
izvješće, a najduže za razdoblje od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraga, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
 Nakon dostavljanja izvješća o provedenoj istrazi, Povjerenstvo će utvrditi
pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo
utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
Izuzetno od odredbe stavka 7. ove točke, ukoliko voditelj istrage utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tomu prezentirat će
Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod
detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njime tijekom boravka
izvan zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.

V.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u

dijelu u kojemu su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

VI.

Svatko, a posebice mjerodavna tijela Republike Srpske, gradske i općinske

službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni
spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII.

Ova odluka će se dostaviti mjerodavnom općinskom sudu radi upisa u

zemljišne knjige.

VIII.

Sastavnim dijelom ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom,

koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici
Povjerenstva (http://www.kons.gov.ba).

IX.

Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u

Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

X.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u

“Službenom glasniku BiH“.
 Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Goran Milojević,
prof. dr. Amir Pašić i Radoje Vidović.

Predsjedatelj Povjerenstva

Goran Milojević
Broj: 09-2.3-89/17-5
11. svibnja 2017. godine
Sarajevo
 O b r a z l o ž e nj e

I. – UVOD

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za

očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim
spomenikom, sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika
Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“, broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne
donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko
ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Povjerenstvo je, dana 15.12.2011. godine, zaprimilo prijedlog/peticiju za
proglašenje Nekropole sa stećcima na lokalitetu Grebnice u naselju Luka,
Srebrenica, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i
članka 36. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika,
Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za
proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Srednjovjekovni kameni nadgrobnici – stećci javljaju se kao dio neprekinutog
sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom području, čiji korijeni sežu duboko u
prapovijesno vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete starijih epoha –
prapovijesna naselja i kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblja, kasnoantičke i
ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Njihova geneza i razvoj može se
pratiti od sredine XII. do početka XVI. stoljeća.

U ranijem razdoblju nekropola je brojala preko 80 stećaka, međutim danas je

njihov ukupan broj svega 59 primjeraka. Raznovrsnost formi nadgrobnika – ploča,
sanduk i sljemenjak – i njihova brojnost čine ovu nekropolu značajnom.

II. – PRETHODNI POSTUPAK

Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

o podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis,

arhitektonski snimak i fotografije
o uvid u sadašnje stanje dobra;
o umnožak katastarskog plana;
o zemljišno-knjižni izvadak;
o povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je
data u popisu rabljene dokumentacije u okvirima ove odluke.

Prema odredbi članka V. stavak 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za

mir u Bosni i Hercegovini i članka 34. stavak (1) Poslovnika o radu Povjerenstva, prije
donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom,
Povjerenstvo će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika,
podnositelju peticije, institucijama nadležnima za očuvanje nasljeđa, stručnim i
znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim
zainteresiranim osobama da iznesu svoje stavove. Sukladno tomu, Povjerenstvo je
poduzelo sljedeće aktivnosti:
- Dopisom broj: 05.2-36.1-19/13-199, od 23. 12. 2013. godine, Povjerenstvo je
zatražilo dostavljanje katastarskih podataka, identiciranje starog i novog premjera,
posjedovni list i zemljišnoknjižne uloške za prostor na kojem se nalazi Nekropola sa
stećcima na lokalitetu Grebnice u naselju Luka, čije su koordinate 43°58'13.20" S
19°13'27.60" I, a vlasnici parcela gdje su smješteni stećci su Mujić Ramiz, Osman i
Azem, od: Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike
Srpske, Područna jedinica Srebrenica.
- Dopisom broj: 05.2-35.2-10/15-154, od 18. 11. 2015. godine, Povjerenstvo je
zatražilo dostavljanje dokumentacije i stavova u svezi sa proglašenjem Nekropole sa
stećcima na lokalitetu Grebnice u naselju Luka, općina Srebrenica od: Općine
Srebrenica (Načelnik), Tijelo uprave mjerodavno za poslove urbanizma i katastra,
Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske,
Republički zavod za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Republike
Srpske i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i
sporta.
- U “Službenom glasniku BiH“, broj 80/15, objavljena je Obavijest o pokretanju
postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara nacionalnim spomenicima, sa
pozivom vlasnicima i drugim zainteresiranim fizičkim i pravnim osobama, tijelima i
institucijama da u roku od 30 dana dostave Povjerenstvu svoja stajališta u svezi sa
proglašenjem dobra nacionalnim spomenikom.
- Dopisom broj: 05.2-36.1-3/15-100, od 30. 12. 2015. godine, Povjerenstvo je
zatražilo dostavljanje zemljišnoknjižnih izvadaka za zemljišne parcele označene kao
k.č. 10, 11, 12, 13/1, 13/2, 13/3 i 14, k.o. Luka, općina Srebrenica od: Republičke
uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, Područna
jedinica Srebrenica.

Nakon toga, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:

o Dopis Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Republike Srpske, Područna jedinica Srebrenica, broj: 21.42/052-106-
3/13 od 26. 12. 2013. godine, kojim obavještava Povjerenstvo za
očuvanje nacionalnih spomenika da je potrebno navesti na kojim se
katastarskim česticama nalazi nekropola na temelju kojih bi izdali
Posjedovne listove i zemljišnoknjižne uloške.
o Predračun 12/15 od 15. 09. 2015. godine kojim je Povjerenstvo
informirano da je za dostavljanje katastarskih podataka (Posjedovni
listovi – 5 kom.; Skice 1:6250 – 5 kom.; Skice 1:2500 – 5 kom.)
potrebno izvršiti uplatu u iznosu od 585,00 KM.
o Dostavnica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne
poslove Republike Srpske, Područna jedinica Srebrenica, zavedena u
Povjerenstvu pod brojem: 05.2-36.1-3/15-59 od 18. 09. 2015. godine
kojom je Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljena
katastarska dokumentacija izuzev zemljišnoknjižnih uložaka.
o Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva
kulture i sporta, broj: 07-40-4-4991-1/15, od 26. 11. 2015. godine, kojim
je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika obavješteno da
dobro pod nazivom Nekropola sa stećcima na lokalitetu Grebnice u
naselju Luka, Srebrenica, nije bilo evidentirano i zaštićeno od Zavoda
 za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine.
o Dopis Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Republike Srpske, Područna jedinica Srebrenica, broj: 21.42/714.3-
1/16 od 12. 01. 2016. godine, kojim su Povjerenstvu dostavljeni
zamljišnoknjižni izvadci, broj 294, 295, 343, i 329 k.o. SP Luka, općina
Srebrenica.
o stavovi vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nisu
dostavljeni.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je

sljedeće:

1. Podatci o dobru

Lokacija
Naselje Luka je smješteno na padinama okolnih planinskih vrhova, koji se
izdižu iznad kraškom erozijom zahvaćenog terena. S obzirom na nadmorsku visinu
naselja, koja se kreće u promjeru od 600 do 900 m, najznačajniji su sljedeći planinski
vrhovi: Klis (1101 m.n.v.) i Jasikovica (1095 m.n.v.) na sjeveru, zatim Trnovac (989
m.n.v.) na sjeveroistoku, Dobrova glava (885 m.n.v.) na jugoistoku i vrh Borovac
(1022 m.n.v.) na sjeverozapadu.1 Od općine Srebrenica naselje Luka je udaljeno
15,72 km zračne linije u pravcu jugozapada, međutim cestovnom komunikacijom
preko Slapovića i Podravana ta udaljenost je preko 50 km. Od središta Han-Pijeska
Luka je udaljena 25 km zračne linije u pravcu jugoistoka. To je ujedno asfaltirana i
bliža putna komunikacija za sve one koji dolaze iz Sarajeva. Ispod sela se nalazi
lokalitet Grebnice na 656 m/nv, zemljopisna širina N 43°58'13.20" i zemljopisna
dužina E 19°13'27.60".2
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata dijelove k.č. 1743,
1752 i 1753 i k.č. 1749, 1750 i 1751 k.o. Luka (novi premjer), koje odgovaraju k.č. 10,
posjedovni list broj 76, zk. izvadak broj 343, k.č. 11, posjedovni list broj 64, zk.
izvadak broj 294, k.č. 12, posjedovni list broj 64, zk. izvadak broj 295, k.č. 13/1, 13/2,
13/3 i 14, posjedovni list broj 154, zk. izvadak broj 329, k.o. SP Luka (stari premjer),
općina Srebrenica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podatci
U srednjem vijeku, zahvaljujući bogatstvu rude iz koje se dobivalo srebro,
Srebrenica je bila jedno od najrazvijenijih rudarskih i trgovačkih naselja u
srednjovjekovnoj bosanskog državi, zahvaljujući konjukturi potražnje srebra u Europi.
Također, Srebrenica je bila jedan od najvećih rudnika na Balkanu. Kao rudnik prvi put
se spominje 1352. pred kraj vladavine bana Stjepana II.3 Naselje se počelo razvijati u
drugoj polovini XIV. stoljeća, a svoj najveći uspon dostiglo je u prvoj polovini XV.
stoljeća kao važno trgovačko središte sa intenzivnom trgovinskom razmjenom.

1 Djedović, Rusmir, Naselje Luka krajem 19. stoljeća (historijsko – geografska i etnološka istraživanja)
u: Monumenta Srebrenica – istraživanja, dokumenti, svjedočanstva, knjiga 3. Srebrenica kroz minula
stoljeća: Tuzla – Srebrenica 2014. godine, JU Zavod za zaštitu i kiorištenje kulturno-povijesnog i
prirodnog nasljeđa Tuzlanskog kantona, str. 40.
2 https://www.google.ba/maps/@43.970183,19.2238588,247m/data=!3m1!1e3 (23.11.2015.).
3 Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo: 1978., 32,

nap. 11. – 13. sa ostalom literaturom.

Srebrenica je prvo bila u okvirima kraljevske domene, kasnije u Zemlji Kovačevića.
Godine 1411. ugarski kralj Sigismund zauzima Srebrenicu i daruje je srpskom
despotu Stefanu Lazareviću. Pokušaji bosanskih kraljeva da ratovima i upadima
ponovno dođu u posjed ovoga važnog rudnika nisu imali trajnijeg uspjeha. Do
otomanskog osvajanja Smedereva 1459. godine – sjedišta srpske srednjovjekovne
države, Srebrenica je uglavnom u okvirima spomenute države.4
Na naseljenost područja sela Luka u najstarijem razdoblju povijesti upućuju
toponimini Gradina (kote 1.112 m i 654 m), Gradac (strmo uzvišenje u zapadnom
dijelu Luke) i Grad (kote 1.247 m, i 1.267 m). U južnom dijelu naselja je plato koji se
naziva Građenje, a na staroj topografskoj karti “Na gradine“. U središtu dijela Luke
koji se zove Heraci, nalazi se lokalitet pod nazivom Ulice. Neposredno pored njega
narodna tradicija govori i o nekoj crkvini i starom bunaru pored spomenute crkve. Na
kultne i vjerske aktivnosti ukazuju i toponimi: Igrišnik (drevne kultne igre), Zvijezda
(stari narodni naziv za sunce koje je bilo drevni kult) i Kletišta.
U srednjem vijeku Luka je u području dodira Bosne i Podrinja bila je u sastavu
područja Žepe kao jedna povijesno-geografska cjelina sa kojom je činila jednu
srednjovjekovnu župu. Krajem XIII. i početkom XIV. stoljeća, spomenuto područje je
u sastavu župe Vratar, središnje utvrde situirane iznad Žepe. Krajem srednjeg vijeka
župa Vratar nalazi se u posjedu bosanske srednjovjekovne familije Dinjičić, a kasnije
njezinog ogranka Kovačevića. U defteru iz 1604. godine Luka se spominje kao
naselje nahije Vratar, gdje su identificirana i susjedna naselja Pripečak, Krušev Dol i
dr.
Iako je Luka prirodno-zemljopisno izolovana, pokraj nje je prolazila važna
komunikacija na pravcu sjever-jug, povezujući donje i gornje Bosansko Podrinje. Put
je od Srebrenice išao na Slapoviće, Palež i Podravan, zatim preko Stublića (gdje je
jedan krak išao izravno u Žepu) i Vukoljinog Stana, pa pored Luke i kroz Krušev Dol,
na Pripečak i Slap (tu se ponovo spaja sa prethodnim krakom), dalje lijevom obalom
rijeke Drine na stari prijelaz Drine kod mjesta koje se zove Stari Brod, i dalje prema
Višegradu. Na ovom putu su brojne starine od kojih se izdvajaju stari kameni mostovi
na rijeci Žepi (u naselju Slap) i na rijeci Jadar (u Slapovićima). Sa spomenute trase
“stare“ komunikacije na Vukoljinom Stanu odvaja se prilaz u naselje Luku. Ide sa
istočne strane brda Vr(h)šanik ili Šanik, kroz Kletište ka središtu Luke.5

2. Opis dobra
U donjem dijelu sela Luka, na uzvišenju Grebnice nalazi se nekropola sa
stećcima, odnosno mramorovima, kako ih nazivaju lokalni žitelji. Zbog konfiguracije
terena, položaj i orijentacija stećaka odstupa od standardnih pravaca zapad-stok i
sjever-jug. Nadgrobnici pripadaju vrsti položenih kamenih monolita i javljaju se u tri
forme: ploča, sanduk, i sljemenjak. Slabo su očuvani, a i dio njih je pomjeren sa
izvorne lokacije. Prema kazivanju Osmana Mujića, dana 22. 11. 2013. godine, jednog
od trojice vlasnika parcela na kojiima su stećci raspoređeni, „na lokalitetu se nalazilo
preko 80 stećaka, međutim prilikom gradnje štale za stoku dio njih je uzidan u zidove
štale, pomjeren, ili uništen. Stoka zatvorena u štalu nije imala mira, preko noći je bila
4 Opširnije povijesne podatke vidjeti u odluci Povjerenstva o proglašenju Povijesno područje –
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Bučje, općina Srebrenica (“Službeni glasnik
BiH“, broj: 11/12) i web-stranica Povjerenstva:
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3362.
5 Djedović, Rusmir, Naselje Luka krajem 19. stoljeća (historijsko – geografska i etnološka istraživanja)

u: Monumenta Srebrenica – istraživanja, dokumenti, svjedočanstva, knjiga 3. Srebrenica kroz minula

stoljeća: Tuzla – Srebrenica 2014. godine, JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i
prirodnog nasljeđa Tuzlanskog kantona, str. 39. – 49.
nervozna, rikanjem je do svitanja novog dana stvarala buku i kidala lance kojima je
bila vezana, zbog čega je izvršeno rušenje i uklanjanje štale“. Na terenu od ostataka
staje primjećuje se samo jedan zid, koji se pruža u pravcu sjeverozapad-jugoistok.
U literaturi i evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine, nekropola sa stećcima u selu Luka nije bila
zavedena i evidentirana. Tehničkim snimanjem na lokalitetu obuhvaćeno je 59
stećaka: 31 ploča, 24 sanduka, 2 sljemenjaka i 2 fragmenta. Na stećcima nisu
evidentirani ukrasi, uglavnom su obrasli mahovinom i lišajevima i dijelom ili u cijelosti
utonuli u zemlju.

Stanje spomenika

Stećak br. 1. – sanduk, nije in situ, prevrnut na jugozapadnu bočnu stranu i situiran
na stećku br. 2., obrastao je mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu
sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 193x75x88 cm,
Stećak br. 2. – ploča, dijelom utonula, ispod stećak br. 2. obrasla mahovinom i
lišajevima, orijentirana u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 180x 68x 25 cm,
Stećak br. 3. – ploča, dijelom utonula, postavljena u nizu iza stećka br. 2., obrasla
mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 180x80x23 cm,
Stećak br. 4. – sanduk, dijelom utonuo, postavljen u nizu iza stećka br. 3., obrastao
mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 190x70x40 cm,
Stećak br. 5. – sanduk, dijelom utonuo, postavljen u nizu iza stećka br. 4., obrastao
mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 190x 70x30 cm,
Stećak br. 6. – sanduk, dijelom utonuo i nagnut tako da prati konfiguraciju terena,
obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 187x74x30 cm,
Stećak br. 7. – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran
u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 170x60x30 cm,
Stećak br. 8. – ploča, dijelom utonula, obrasla mahovinom i lišajevima, orijentirana u
pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 190x70x5 cm,
Stećak br. 9. – ploča, dijelom utonula, oštećena gronja površina u jugoistočnom
dijelu, obrasla mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 165x63x16 cm,
Stećak br. 10. – sanduk, dijelom utonuo, obrastao mahovinom i lišajevima,
orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 154x68x50 cm,
Stećak br. 11. – ploča, utonula, dijelom prekrivena humusom, obrasla mahovinom i
lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 170x60x14 cm,
Stećak br. 12. – ploča, utonula, dijelom prekrivena humusom, obrasla mahovinom i
lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 160x60x20 cm,
Stećak br. 13. – ploča, utonula, dijelom prekrivena humusom, obrasla mahovinom i
lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 210x60x614cm,
Stećak br. 14. – sljemenjak, utonuo u zemlju do sredine krovnih ploha, vidljivi dio je
obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 200x77x29 cm,
Stećak br. 15. – sanduk, prepolovljen poprečno, obrastao mahovinom i lišajevima,
orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: dužina 74x95x60 cm,
Stećak br. 16. – sanduk, prepolovljen poprečno, obrastao mahovinom i lišajevima,
orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: dužina 92x64x44 cm,
Stećak br. 17. – sanduk, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu
sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 196x60x40 cm,
Stećak br. 17a. – ploča, utonula, prepolovljena poprečno, obrasla mahovinom i
lišajevima, orijentirana u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: dužina 84x84x26 cm,
Stećak br. 18. – sanduk bez postolja i ukrasa, obrastao mahovinom i lišajevima,
orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 160x68x48 cm,
Stećak br. 19. – sanduk, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu
sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 180x38x40 cm,
Stećak br. 20. – sanduk, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu
jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 180x80x30 cm,
Stećak br. 21. – sanduk, dijelom utonuo, obrastao lišajevima i mahovinom,
orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 165x68x48 cm.
Stećak br. 22. – sanduk, nije in situ, prevrnut preko stećka br. 23., obrastao je
mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 150x85x52 cm,
Stećak br. 23. – sanduk, dijelom utonuo, preko njega je izvrnut stećak br. 22, koji ga
prekriva, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu sjeverozapad-
jugoistok,
o dimenzije stećka su: 180x55x48 cm,
Stećak br. 24. – ploča, dijelom utonula i zasuta humusom sa bočne jugoistočne
strane, vidjivi dio obrastao je mahovinom, orijentirana u pravcu jugozapad-
sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 177x70x20 cm,
Stećak br. 25. – ploča, dijelom utonula, obrasla mahovinom i rastinjem, vidjivi dio
orijentirana u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 120x40x16 cm,
Stećak br. 26. – sljemenjak sa postoljem, obrastao rastinjem sa čeone jugoistočne
strane, orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 110x50x25 cm,
o dimenzije postolja su: 126x65x11 cm,
Stećak br. 27. – ploča, dijelom utonula, obrasla rastinjem, travom i mahovinom,
orijentirana u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 140x46x11 cm,
Stećak br. 28. – ploča, dijelom utonula, obrasla mahovinom i lišajevima, orijentirana
u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 143x38x26 cm,
Stećak br. 29. – ploča, utonula, dijelom prekrivena humusom, obrasla šibljem,
mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 165x60x27 cm,
Stećak br. 30. – sanduk, dijelom utonuo, obrastao travom i mahovinom, orijentiran u
pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 190x83x62 cm,
Stećak br. 31. – ploča, dijelom utonula, obrasla travom, mahovinom i lišajevima,
orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 187x70x20 cm,
Stećak br. 32. – ploča, dijelom utonula, obrasla travom, mahovinom i lišajevima,
orijentirana u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 165x60x27 cm,
Stećak br. 33. – ploča, utonula, obrasla travom i mahovinom, orijentirana u pravcu
jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 138x54x7 cm,
Stećak br. 34. – fragment stećka, grubo obrađene gornje površine, dijelom utonuo,
zarastao u šiblje, vidljivi dio obrastao mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad-
jugoistok,
o dimenzije fragmenta su: 100x50x27 cm,
Stećak br. 34a. – fragment stećka, grubo obrađene gornje površine, dijelom utonuo,
zarastao u šiblje, vidljivi dio obrastao mahovinom, orijentiran u pravcu sjeverozapad-
jugoistok,
o dimenzije fragmenta su: 100x50x27 cm,
Stećak br. 35. – ploča, dijelom utonula i prekrivena humusom, zarasla u šiblje, vidljivi
dio obrastao mahovinom, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 205x70x22 cm,
Stećak br. 36. – ploča, dijelom utonula i prekrivena humusom sa bočne jugoistočne
strane, obrasla travom i mahovinom, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 160x70x12cm,
Stećak br. 37. – ploča, dijelom utonula, obrasla travom i mahovinom, orijentirana u
pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 160x70x12 cm,
Stećak br. 38. – ploča, dijelom utonula, grubo obrađene gornje površine, obrasla
travom, mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 160x64x15 cm,
Stećak br. 39. – sanduk, dijelom utonuo i zasut zemljom sa bočne sjeverozapadne
strane, obrastao travom, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad-
sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 180x120x39 cm,
Stećak br. 40. – sanduk, nije in situ, njegova gronja površina je položena na gornju
površinu stećka br. 41., obrastao je mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu
jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 190x80x64 cm,
Stećak br. 41. – sanduk, dijelom utonuo, zasut zemljom sa jugoistočne čeone
strane, pozicioniran je ispod stećka br. 40., obrastao mahovinom i lišajevima,
orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 184x 73x 57 cm,
Stećak br. 42. – ploča, dijelom utonula, obrasla mahovinom i lišajevima, orijentirana
u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 162x68x22 cm,
Stećak br. 43. – ploča, većim dijelom utonula, obrasla travom i mahovinom,
orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 170x60x13 cm,
Stećak br. 44. – sanduk, dijelom utonuo i zasut zemljom sa bočne sjeverozapadne
strane, obrastao travom, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad-
sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 174x60x48 cm,
Stećak br. 45. – sanduk, dijelom utonuo, obrastao raslinjem, mahovinom i lišajevima,
orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 204x82x58 cm,
Stećak br. 46. – sanduk, dijelom utonuo, obrastao raslinjem, mahovinom i lišajevima,
orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 195x74x36 cm,
Stećak br. 47. – sanduk, dijelom utonuo i zasut zemljom sa bočne sjeverozapadne
strane, obrastao raslinjem, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu jugozapad-
sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 170x74x36 cm,
Stećak br. 48. – ploča, dijelom utonula i zasuta zemljom sa bočne sjeverozapadne
strane, obrasla travom, mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-
sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 186x135x32 cm,
Stećak br. 49. – ploča, dijelom utonula i zasuta zemljom sa bočne sjeverozapadne
strane, obrasla travom, mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-
sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 160x74x12 cm,
Stećak br. 50. – ploča, dijelom utonula i zasuta zemljom sa bočne sjeverozapadne
strane, obrasla travom, mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-
sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 130x80x14 cm,
Stećak br. 51. – ploča, zasuta zemljom sa bočne sjeverozapadne strane, obrasla
raslinjem, mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 170x85x32 cm,
Stećak br. 52. – ploča, prekrivena humusom, vidljiva bočna jugoistočna strana,
obrasla travom, mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-
sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: dužina 140 x visina 14 cm,
Stećak br. 53. – sanduk, obrastao travom, mahovinom i lišajevima, orijentiran u
pravcu sjeverozapad-jugoistok,
o dimenzije stećka su: 140x72x38 cm,
Stećak br. 54. – ploča, zasuta zemljom sa bočne sjeverozapadne strane, obrasla
travom, mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 110x54x15 cm,
Stećak br. 55. – ploča, zasuta zemljom sa bočne sjeverozapadne strane, obrasla
travom, mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 113x56x20 cm,
Stećak br. 56. – sanduk, obrastao raslinjem, mahovinom i lišajevima, orijentiran u
pravcu jugozapad-sjeveroistok,
 o dimenzije stećka su: 164x70x44 cm,
Stećak br. 57. – ploča, obrasla raslinjem, mahovinom i lišajevima, orijentirana u
pravcu jugozapad-sjeveroistok,
o dimenzije stećka su: 160x75x30 cm.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Srebrenica kao

spomenik III. kategorije uvršteno je 31 lokaliteta nekropola sa stećcima (815 stećaka)
bez preciznijeg identificiranja.6
Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog
ministarstva kulture i sporta, kulturno dobro pod nazivom: Nekropola sa stećcima na
lokalitetu Grebnice u naselju Luka, Srebrenica nije bilo evidentirano i zaštićeno od
Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Socijalističke Republike
Bosne i Hercegovine.7

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Istraživačke radove u smislu popisa i obilaženja lokacija na području općine

Srebrenica vršio je Šefik Bešlagić, međutim nekropola sa stećcima na lokalitetu
Grebnice u selu Luka nije evidentirana.8
Konzervatorsko-restauratorski radovi nisu poduzimani.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 22. studenoga 2013. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- stećci su izloženi ubrzanom propadanju uslijed nedostatka redovitog
održavanja,
- pojedini stećci su pomjereni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti
utonuli u zemlju,
- na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili
manjoj mjeri,
- područje nekropole sa oživljavanjem vegetacije obrasta travom i rastinjem,
što dodatno uzrokuje razaranje stećaka,
- dio stećaka je pomjeren sa izvorne pozicije, prilikom gradnje staje za stoku,
od koje je ostao jedan zid, koji se pruža u pravcu sjeverozapad-jugoistok.

6. Specifični rizici
- pomjeranje i korištenje stećaka u sekundarnoj uporabi,
- dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodržavanja,
- nepovoljni utjecaji atmosferalija,
- samonikla vegetacija.

III. – ZAKLJUČAK

6 Skupina autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-
historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta
u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo 1980., str. 51.
7 Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj: 07-40-4-

4991-1/15, od 26. 11. 2015. godine.

8 Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971, str. 234. –

238.
 Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima
(“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u
dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A) Vremensko određenje
B) Povijesna vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade,
ii. Kvalitet materijala,
iii. Proporcije.
D) Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, naobrazna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim povijesnim razdobljima.
E) Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost,
iii. Tradicionalna vrijednost,
v. Značaj za identitet skupine ljudi.
G) Izvornost
i. Oblik i dizajn,
ii. Materijal i sadržaj,
iii. Namjena i uporaba,
iv. Tradicija i tehnike,
v. Položaj i smještaj u prostoru,

Sastavnim dijelom ove odluke su:

 Imovinsko-vlasnička dokumentacija
o Geodetska skica R=1:2500,k.č. 1743, 1752 i 1753, 1749, 1750 i 1751
(novi premjer) k.o. Luka, Srebrenica,
o Umnožak katastarskog plana R=1:3125 za k.č. 10, 11, 12, 13/13/2,
13/3, i 14, (stari premjer) k.o. Luka, Srebrenica.
o Zamljišnoknjižni izvadci broj 294, 295, 343, i 329 k.o. SP Luka,
Srebrenica.
 Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra
o Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva
kulture i sporta, broj: 07-40-4-4991-1/15, od 26. 11. 2015. godine, kojim
je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika obavješteno da
dobro pod nazivom Nekropola sa stećcima na lokalitetu Grebnice u
naselju Luka, Srebrenica nije bilo evidentirano i zaštićeno od Zavoda za
zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Socijalističke Republike
Bosne i Hercegovine.
 Fotodokumentacija:
o fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 22. 11. 2013. godine;
fotografirao: povijesničar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim
fotoaparatom Canon EOS 450D);
 Tehnička dokumentacija:
o Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica nekropole, snimak
spomenika); dana 22. 11. 2013. godine mjerili i snimali: Zijad Halilović,
povijesničar, i Mejra Hodžić, dipl.ing.arh.
o Zonu zaštite i zaštitni pojas definirao geometar Ešref Salihagić, vanjski
suradnik Povjerenstva, i dostavio dana 26. 11. 2015. godine.

Rabljena literatura
 Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,
rabljena je sljedeća literatura:

1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin

Masleša, 1971.
1978. Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske
države, Sarajevo, 1978.
1980. Skupina autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b –
valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za
arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u
Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo,
Sarajevo 1980.
Povijeno područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u
naselju Bučje, općina Srebrenica (“Službeni glasnik BiH“, broj: 11/12) i
web-stranica Povjerenstva:
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3362
2014. Djedović, Rusmir, Naselje Luka krajem 19. stoljeća (historijsko –
geografska i etnološka istraživanja) u: Monumenta Srebrenica –
istraživanja, dokumenti, svjedočanstva, knjiga 3. Srebrenica kroz
minula stoljeća: Tuzla – Srebrenica 2014. godine, JU Zavod za zaštitu i
kiorištenje kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog
kantona.
https://www.google.ba/maps/@43.970183,19.2238588,247m/data=!3m
1!1e3 (23.11.2015.).