TEMA BROJA: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIE ’ | opnovujtvi vor ENERGIE Isplativost sunéanih elektrana za krajnje kupce iz kategorije ku¢anstva DALEKO JE SUNCE Kristijan Lovrenséak 26 px se pitanje zaSto su ostale zemlje Europske unije znatno uspjeSnije u primjeni Suneve energije od Hrvatske, a otito imaju manje solarne prinose. Prema tom parametru, Slovenija je Sest puta uspjeSnija, a Njematka fak 26 puta, dok nevjerojatno zvuti podatak da je najsjevernija europska zemlja, Finska, 2,5 puta uspjeSnija u iskoriStavanju Sunéeve energije od Hrvatske! Takav je rezultat posebno zabrinjavajué, kada se razmatra samo gradanska energetika jer Ce ambiciozniji poduzetnici naéi put do viastite energije ako ratunica pokazuje opravdanost takvog ulaganja. Stupanjem na snagu Zakona o tréistu lektriéne energije (NN 111/2021) i Zakona o obnovijivim izvorima energije i visokoutin. kovitoj kogeneraciji (NN 100/2015, 123/2016, 1331/2017, 111/2018 i 138/2021), uz primjenu niza postojeéih zakonskih i podzakonskih akata, postavijanje sunéane elektrane (foto- naponskog sustava) krajnjim kupcima iz ka- tegorije kucanstvo postalo je jos dostupnije. Hrvatska je u europskom vrhu po solar- nom potencijalu za proizvodnju elektriéne ke) energie, ropske unije na predzadnjem je mjestu po instaliranoj snazi sunéanih elektrana kada se gleda razmjerno broju stanovnika (il. 1). Europski prosjek u 2021. godini bio je 354 W po stanovniku, dok Njemacka ima 706 W po stanovniku, a prosjek Hrvatske je svega 27 W po stanovniku. Po tom je kriteriju jedino lo- sija Latvija. Jedan od razloga za tako loge hrvatske rerultate svakako je regulirana i sufinancira- na elektriéne energije za kuéanstva, a takav je model jo8 na snazi.No, valja krenuti od pravno-tehnickog okvira koji propisuje naéin projektiranja, izgradnje i prilljucenja EGE 3/2022ilies iin inliliac 2 os 2 Se see \VNO-TEHNICKI OKVIR Korisnici koji su prildjuéeni na mrezni “sustav HEP Operatora distribucijskog susta- “va mogu se kategorizirati prema smjeru toka ‘energije na dbraéunskom mjernom mjestu ‘na sliede¢i natin: + kupac’s viastitom proizvodnjom (kupacko- tisnik postrojenja za samoopskrbu) + kuupae s viastitom proizvodnjom bez preda- jeu mrezu. UV najvetoj meri viasnici sunéanih elek- trana iz kategorije kuéanstva su kupci 5 vlastitom proizvodnjom koji s odabranim ‘opskrbljivagem mogu sklopiti ugovor koji iijenjaju svoj naéin obraéuna racuna za ‘lektriénu energiju i take mogu postati kup- ci korisnici postrojenja za samoopskrbu. Cla nak 51. ZOIEVK-a propisuje naéin obracuna za oba slucaja. Zakupce svlastitom proizvodnjom Zakon je propisao naéin odredivanja cijene koju je ‘opslabljivaé duzan primijeniti u sluéaju vi8- ova pomotu jednadzbi: + za mjesec u kojem je preuzeta energija iz ree veéa od predane! SG 9° PKC, + 2a mjesec u kojem je predana energija u mredu veta od preuzete: ai 5 9 PRG Ps EGE 3/2022 'Shaga suncanih elektrana po stanavniku pojeinih europskih zemalja, Neozemsta Nematia —EU\prsek) —Slovenja uaa ‘Fisk zemie Rumunsha nets pri gemu je: PKC, prosjeéna cijena elektriéne energije oju je kupac plaéao opskrbljivaéu u tekuéem mjesecu. Za kupce koji su korisnici postrojenja za samoopskrbu Zakon odreduje sljedeci nagin odzedivanja otkupne ciene za viéakelektrié- ne energije koji je predam-u mretu: G.= 0,8: PKC, Gledajuéi samo iznos cijene za predanu clektziénu energiju, mogle bi se pogresno za- Adjuditi da ée se elektrana kupea s vlastitom proizvodnjom ranije splatti pak, kupci ko- risnici postrojenja za safnoopskrbu u velikoj su prednosti. Njima je zakonodavac omogu- Gio ‘netiranje’ na mjeseéno} razini sto znagi sljedeée: + obraéunava se raalika predane i preuzete elektrigne energije na mjeseénoj razini + ako je iz mrebe prewzeto vide energije nego Sto je predano, ta se razlika urima kao osnovica za obraéun utrosene elektriéne energije,naknade za koristenje mreze i nade za poticanje kori8tenja obnovijivih iavora energije i visokoutinkovite kogene- racije + ako je u mreéu predano vige nego sto je preuzeto, primjenjuje se ranije spomenuta a naknade za koriStenje mreze, odnosno za poticanje koristenja obnovijivih izvora za taj mjesec iznose 0 kuna. OGRANICAVAJUCI CIMBENICI Ogranigavajuéi Zimbenici koje projektan- ti trebaju uzeti u obzir pri dimenzioniranju OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIE 27 IZVORI ENERGHE TEMA BROJA: OBNOVUITEMA BROJA: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE > Taplieas Jednostavan povret ulagania 35 000 kuna u sunéanu ‘lektranu uz mjesetno ‘netianje'zadvaslutaja > Tapllea Jednostavan povrat vlagania 35 000 kuna u suntanu lektranu uz godiénje “netiranie? OBNOVLJIV! IZVORI ENERGIJE sunéane elektrane su: + prikljuena snaga objekea + ukupna godisnja potrosnja elektrigne ener- sife na obratunskom mjernom mjestu + povréina krova i orijentacija objekta. a je isplativost elektrane u sluéaju kup- a korisnika postrojenja za samoopskrbu zmatno veéa w odnosu na elektranu u vlasni tvu kupca svlastitom proizvodnjom, moze se vvidjeti analizirajuéi podatke iz primjera kla- signe elektrane snage 3,5 kW i obragunavaj Giih na oba opisana natina u cijeloj godini s aktualnim efjenama za kupce kategorije ku- Canstva, Tada bi za energifu iz HEP-ove mre- 42e ukupno trebalo platit: + za kupce iz. kategorije kucanstva: 316428 kuna (samo za preuzetu energiju) + za kupce korisnika postrojenja za samoop- skrbu: 820,27 kuna (razlika preuzete i pre- dane energie) + za kupce svlastitom proizvodnjom: 1435 49 kuna (razlika preuzete i predane energije). Slijedi da bi godianje ustede tada iznosile 2344,01 kuna za kupee korisnika postrojenja za samoopskrbu, odnosno 1728,79 kuna 2a kupce s vlastitom proizvodnjom. 1 tog se primjera moze vidjeti i da bi ta- kav krajnji kupac tijekom 2021. godine uku- no potrosio 2918 kWh elektriéne energiie, dok je wistom razcoblju u mrezu predao 2812 kW h, éime su steveni uvjeti ostanka u kate- rij korisnika postrojenja za samoopskrbu. ‘Takoder je ofito da bi bez ulaganja u sunéa- nu elektranu krajnji kupac imao godiinji troSak za elektriénu energiju 3164,28 kuna. S 0 149 upackorsnk 49) +0 SSrogeires | 8 so 0 30 0 202 hapacs « 121 viasttom proizvednom « OF 0 40 ° ry hupackorsnik 4 1 aii AED 50 0 25 obzirom na to da krajnji kupae na krova ima instalirana elektranu, dio proizvedene ener- ‘ie iskoristio je za potrosnju u trenutku pro- invodnje, dok je viskove predavao u mrezu anulirajuéi prethodno potrosenu energiju, naknadu za koristenje mreie i naknadu 2a poticanje koristenja obnovijivih izvora. Sto- je sada godisnji trosak za elektriénu ener- ju bitno snizen: 820,27 kuna (s porezom na dodanu vrijednost) ‘Ako bi krajnji kupac na obraéunskom mjernom mjestu izgubio status korisnika ppostrojenja za samoopskrbu, tada bi kao ku- pac s vlastitom proizvodnjom imao godisnji trosak za elektrignu energiju od 143549 kana a bi i godiénja uateda bila za 615,22 kuna ‘manja nego u sluéaju kada je kupac korisnik postrojenja za samoopskrbu. sPLATIVOST? Na protekla dva natjegaja za sufinanci- ranje ulaganja u sunéane elektrane koje je provodio Fond za zastitu okoligai energetsku uginkovitost (2019. 2020.godine) postojala je * ‘moguénost ostvarivanja subvencije u iznosi- ‘ma 40, 60 ili 80%, ovisno o tome gdje se ne- kretnina nalazi. ‘Traigna vrijednost ulaganja uw sunéanu lektranu od 3,5 kW (ukdjucujuéiizradu pro- jektne dokumentacije i plaéanje naknade za ‘opremanje obraéunskog mjernog mjesta) {znosi oko 35 000 kuna (ukljueujuél PDY). Lako se mote doéi do podataka koliko bi iznosio jednostavan povrat ulaganja u spo- ‘menutu elektranu za pojedini sluéaj kupca lektriéne energije (tablica 1). Ulaganje u elektranu snage 3,5 KW vraca se u svega tri godine ako se nekretnina s elektranom na- lazi na podruéju posebne dréavne skrbi ili u prvoj skupini otoka, dok bi bez. subvencije taj povrat iznosio gotovo 15 godinal Obratunsko razdoblje prebijanjaproi- zvodinje i potrosnje Cnetiranje’) za kupea ko- risnika postrojenja za samoopskrbu je jedan miesec. Za usporedbu, u Srbiji je od 28. kolo- voza prosle godine na snazi Uredba o prewzi- ‘manju vigkova elektritne energije koja omo- sguéava i investitorima u privatnim kuéama, alii zajedni¢kim elektranama na krovovima vigestambenih zgrada obratun na osnovi godine dane. Kada bi se primijenila takva praksa godiinjeg prebijanja proizvodnje i potrosinje (koja je prisutna i u vecini drugih ‘europskih zemalja),jednostavan povrat ula- ganja bio bi mnogo povoljnijiTakav bi obra- EGE 3/2022Seties 9 i 0 m cijelo motivirao veci broj kuéanstava na ulaganje w elektrane. ‘su neSto dulja, no i dalje prihvatljiva, ako investi- ‘ima registriran obrt ili tvrtku preko kojih ée ispo- ragune odabranom opskrbljivacu. Ako to nije slu- je duzan pokrenuti poslovanje, upisati se u tar poreznih obveznika i redovito plaéati propisane 4 doprinose jer ostvaruje dobit, a i voditi poslovne dlacino Pravilniku 0 pausalnom oporezivanju samo- fnih djelatnosti (NN 1/2017) is obzirom na visinu pri- (manje od 300 000 kuna godisnje), investitor tada ‘jo u sustavu PDV-a. No, vakako bi bio u obvezi pla- nja godiSnjeg pausalnog poreza na dohodak za samo- djelatnost (tablica 3).To nije sve jer treba uplatiti inose, a oni ovise o statusu obveznika, tj.o tome je itor zaposlenik, umirovijenik ili nezaposlen. Ako i obveznik pausalist,zapostenik ili umirovljenik, osi se placaju na godinjo} osnovi (tablica 4)-Nada- i obveznik - pausalist, koji je nezaposlen, obve- ik je plaéanja osobnog osiguranja na mjeseénoj razini 2a cijelu godinu iznosi 151,57 kuna. ‘Tako ée investitor koji je umirovljenik morati godis ‘drzavi uplatiti 3761,25 kuna poreza i doprinosa, na sto dodati i knjigovodstvene troskove, a iz prethodnih. ‘se moglo vidjeti kako ukupna godisnja witeda na za elektrignu energiju iznosi 2344,01 kun. ‘Moze se zakljuciti da je za kupee s vlastitom proizvod- ‘takav model neisplativ kada se govori o manjim ‘VeGina kuéanstava na niskom naponu i jednofaznom “brojilu ima prikljuénu snagu do7 kW. druge strane, pro- ‘sjeéno ku¢anstvo trodi 4 - 5 MW h elektriéne energije g0- isnje, Sto je drugi ogranigavajuéi éimbenik za proraéun lektrane.Na koncu, postavlja se pitanje ima i gradevina dovoljno krovista i povoljan polozaj za predvidenu lek ‘tranu koja bi pri tome bila i ekonomski isplativa. Ginjenica je kako brojni korisnici postrojenja za sa- ‘moopskrbu: iskljucuju elektranu Heti ili potkraj godine prekomjerno trose elektritnu energiju kako bi sa¢uvali povoljan status. Zbog toga bi bilo dovoljno korisnika po- yrabticay ») OBNOVLJIVI IZVOR! ENERGIJE ey strojenja za samoopskrbu destimulirati_niskom otku- ‘pom cijenom nakon sto predaja u mrezu tijekom godine postane veca od potroinje. Istodobno, kupce s vlastitom. proizvodnjom koji godisnje prihoduju 2000 - 3000 kuna pretjerano je smatrati poduzetnicima. ‘Ako se jo8 uzme « obzir da energetske zajednice gra- ‘ana joS nisu zazivjele i da 90 000 visestambenih zgrada ‘uglavnom nema nikakav oblik iskoriStavanja Sunteve cenergije, onda ne treba éuditi podatak s pogetka dlanka 0 samo 27 W instalirane snage sunéanih elektrana po sta- rnovniku w Hrvatskoj. Nedavno su svi mogli doznati o mjerama Vlade za ublazavanje rasta cijena elektrigne energije. Da se umje- sto subvencioniranja tih cijena za kategoriju kuéanstva 460 milijuna kuna odluéilo dodijeliti pomoé socijalno ‘ugrozenim kuéanstvima (takvih je oko 35 000) u vidu sun- Zane elektrane, tim bi se sredstvima samo ove godine mo- ‘lo instalirati oko 20 000 malih elektrana kao Sto je ona o ojo je rijee uélanke. ‘Veéina tih problema i prijedloga kako th nadici javno je predstavljena u oZuku prosle godine na Vijecu Pred- sjednika Republike za energetsku tranziciju (éiji je autor lan), Dokument je izraden u obliku smjernica kako obl ovati zakonodavno okruzenje, modele dodiele bespovrat- nih sredstava i potaknuti ubrzanje prelaska proizvodnju elektriéne energije iz Sunéeve energije kojom Hrvatska obiluje. Veliki solarni projekti od nekoliko MW (SE Kastelir, SE Vis, SE Obrovac itd.) zasigurno ée popraviti losu hrvatsku statistik, ali Ge gradanska energetika ostati prepustena samo enttzijastima ako se Zurno ne provedu znaéajnije korekcije pravno-energetskog okvira. Tabla 3 Odredivanie obveze pla¢ania godiSneg pauSalnog poreza na dohodak a samestalnudjelatnost 12750,90 1530.00 100-85 000.00 5000.01 -115000.00 17 250.00 2070.00 11500001 -149500.00 2225.00 269,00 149 50001-230000.00 _34500,00 140,00 23000001 30000000 45000,00 400.00 ‘Odtedivante obveze plafanja doprinosa za samostalnu djelatnost,ovisno o statusu poreznog obveznita 000-85 00020 27100 17500 res 125 ~@5.000,01 - 115.000,00 17:250.00 1725,00 129375, 3018.75, sto0ot-upson00 2242500 mass 108.88 438 149 500,01 - 230 000,00 34 500,00 3450.00 2587.50, ~ 6087.50 EGE 3/2022 29 ‘TEMA BROJA: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE