You are on page 1of 23

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU


Predmet:
UPRAVLJANJE POSLOVNIM FINANSIJAMA
OSNOVE FINANSIJSKOG MENADŽMENTA

Finansiranje preduzeća
Posebni oblici finansiranja preduzeća

Prof. dr Valentina Duvnjak


Finansiranje preduzeća
Samofinansiranje
• Skriveni oblici samofinansiranja- bilans sadrži
latentne rezerve.
• Latentne rezerve su posljedica potcjenjivanja
imovine ili precjenjivanja obaveza.
• Latentne rezerve kod osnovnih sredstava
samofinansiranje - amortizacioni vijek kraći od
trajanja OS, dok kod zaliha je posljedica manje
nabavne cijene u ranijem periodu od poslednjih
nabavnih cijena, dok kod poluproizvoda i gotovih
proizvoda jeste zbog sistema obračuna po
varijabilnim troškovima.
• Kod potraživanja latentne rezerve nastaju ako
je indirektno otpisivanje iznad stvarnog otpisa
ili ako se bilansiraju po nižem kursu od
vladajućeg na tržištu.
• Precjenjivanjem obaveza stvaraju se latentne
rezerve.
Samofinansiranje prednosti i nedostaci
• Prednosti:
• Vlastita sredstva su najsigurnija i najstabilniji izvor
sredstava za finansiranje reprodukcije;
• Osigurava veću samostalnost i elastičniju poslovnu
politiku;
• Veći stepen slobode u donošenju odluka o upotrebi i
formiranju sredstava akumulacije;
• Povećava se otpornost prema konjukturnim
promjenama u privredi;
• Smanjuju se troškovi kamate;
• Povećava se likvidnost cjelokupnog procesa
reprodukcije privrede;
• Brži proces povezivanja unutar privrede, bržu
modernizaciju i uvođenje novih tehnologija;
• Vlastita sredstva su jeftinija od pozajmljenih;
• Ono je stabilizacioni faktor u proširenoj reprodukciji.
• Nedostaci: stimuliše izgradnju suvišnih i
neracionalnih kapaciteta;
• Otežava primjenu savremene tehnologije;
• Odlaganje investicija;
• Nedovoljan izvor finansiranja;
• Otupljuje brigu za rizik;
• Imobilnost akumulacije.
• Zanemaruje se rentabilnost investicija;
• Pojava hiperprodukcije određenih proizvoda;
• Stimulisanje inflacije strukturnog karaktera;
• Smanjuje se regulativna uloga
monetarno-kreditne politike.
• Interni izvori samofinansiranja: amortizacija,
naplaćena glavnica, dugoročna potraživanja,
dugoročne rezerve, akumulirani neto dobitak,
efekti revalorizacije nadoknađeni iz ukupnih
prihoda.
• Putem amortizacije vrši se mobilizacija uloženog
kapitala u osnovna sredstva, s tim da je mobilizacija
indirektna.
• Putem naplate glavnice dugoročnih plasmana vrši se
direktna mobilizacija u gotovinu.
• Dugoročne rezerve su izvor samofinansiranja do
njihovog ukidanja u korist prihoda kada su veća od
troškova koji ih terete.
• Akumulirani neto dobitak je finansijski
rezultat koji je preduzeće ostvarilo u toku
godine, ukoliko je cjelokupan uložen za
povećanje kapitala u cjelini predstavlja izvor
samofinansiranja.
• Efekti revalorizacije nadoknađeni iz neto
prihoda: pozitivni ili negativni.
• Eksterni izvori samofinansiranja: emisija
akcija, novi ulozi vlasnika, ulaganje kapitala
inokosnog vlasnika u inokosno preduzeće i
prodaja dugoročnih obveznica iznad
nominalne vrijednosti.
• Bruto imovina
• Neto imovina
Zajednička ulaganja
• Zajedničko ulaganje je ulaganje kapitala dva
preduzeća u zajednički posao, pri čemu su to
najčešće domaće i strano preduzeće
• Oblici ulaganja: ulaganje partnera u postojeće
preduzeće, u dio postojećeg preduzeća i u
novoosnovano preduzeće.
• Ciljevi zajedničkog ulaganja:
• 1) za preduzeće koje vodi posao-
• pribavljanje kapitala bez kreditnog zaduženja,
uvođenje novih tehnologija proizvodnje ili
modernizacija postojeće, proširenje tržišta,
trajno unaprjeđenje uslova rada
• 2) za preduzeće koje ulaže u posao-
• Osvajanje novih tržišta, proizvodnja po nižoj
cijeni koštanja
• Prodaja patenti i licenci, prodaja know-how
• Proporcija raspodjele neto dobitka između
partnera i pokrića gubitka utvrđuje se na bazi
vrijednosti kapitala koji su partneri uložili u
zajednički poduhvat
Kreditiranje
• Vrste kredita:
• Kratkoročni, srednjoročni, dugoročni;
• Nepokriveni (krediti na osnovu povjerenja)
• Pokriveni (na osnovu zaloga ili garancije trećeg
lica)
• Robni (dati u robi)
• novčani (dati u novcu)
• Proizvođački (dati radi finansiranja
proizvodnje)
• Potrošački (dati za kupovinu potrošnih roba)
• Investicioni (dugoročna ulaganja u stalnu
imovinu i trajna obrtna sredstva)
• Domaći ( od domaćih kreditora)
• i inostrani (od inostranih kreditora
Oblici kredita
• Kontokorentni- kratkoročni kredit po tekućem
računu koji na osnovu ugovora odobrava banka.
• Kreditna linija- kratkoročni krditi bez pokrića
odobreni na osnovu kreditnog boniteta klijenta
banke.
• Revolving kredit- kratkoročan kredit koji se pri
dospjeću roka za povraćaj ne vraća nego se obnavlja
ugovor za njegovo korišćenje.
• Lombardni- kratkoročni kredit koji se odobrava na
osnovu zaloga zaliha HOV, dragocjenosti... Odobrava
se od 60% do 80% procenata tržišne vrijednosti HOV.
• Akceptni-kratkoročni kredit: komitent banke izdaje
mjenicu koju banka akceptira kao glavni mjenični
dužnik obavezujući se da će ona isplatiti mjenicu ako
to ne učini komitent.
• Rambusni kredit-kratkoročni akceptni kredit
koji se koristi za plaćanje uvezene robe iz
prekomorskih zemalja
• Avalni kredit- kratkoročni kredit banka avalom
bezuslovno preuzima jamstvo da će isplatiti
avaliranu mjenicu ako to ne učini njen
mjenični dužnik
• Cijena kredita-je zapravo kamatna stopa, a
razlikujemo nominalnu od stvarne
• Nominalna je ugovorena- po kojoj se vrši
obračun kamate (fiksna i varijabilna)
• Stvarna kamatna stopa
• Realna pozitivna, realna negativna
• Lizing- davanje opreme u zakup.
• Faktoring- reprezentuje ugovor o realizaciji.
knjigovodstvenih potraživanja od strane banke
• Forfeting oblik finansiranja kod krupnih pojedinačnih
poslova, o isporuci opreme, izgradnji objekata po
sistemu ključ u ruke ili izvođenje investicionih radova
sa odloženim rokovima plaćanja od pola godine do
nekoliko godina.
• Franšizig aranžmani- kupovina prava korištenja
nekog brenda: prometni i proizvodni.

You might also like