Finansiranje preduzeća Posebni oblici finansiranja preduzeća
Prof. dr Valentina Duvnjak
Finansiranje preduzeća Samofinansiranje • Skriveni oblici samofinansiranja- bilans sadrži latentne rezerve. • Latentne rezerve su posljedica potcjenjivanja imovine ili precjenjivanja obaveza. • Latentne rezerve kod osnovnih sredstava samofinansiranje - amortizacioni vijek kraći od trajanja OS, dok kod zaliha je posljedica manje nabavne cijene u ranijem periodu od poslednjih nabavnih cijena, dok kod poluproizvoda i gotovih proizvoda jeste zbog sistema obračuna po varijabilnim troškovima. • Kod potraživanja latentne rezerve nastaju ako je indirektno otpisivanje iznad stvarnog otpisa ili ako se bilansiraju po nižem kursu od vladajućeg na tržištu. • Precjenjivanjem obaveza stvaraju se latentne rezerve. Samofinansiranje prednosti i nedostaci • Prednosti: • Vlastita sredstva su najsigurnija i najstabilniji izvor sredstava za finansiranje reprodukcije; • Osigurava veću samostalnost i elastičniju poslovnu politiku; • Veći stepen slobode u donošenju odluka o upotrebi i formiranju sredstava akumulacije; • Povećava se otpornost prema konjukturnim promjenama u privredi; • Smanjuju se troškovi kamate; • Povećava se likvidnost cjelokupnog procesa reprodukcije privrede; • Brži proces povezivanja unutar privrede, bržu modernizaciju i uvođenje novih tehnologija; • Vlastita sredstva su jeftinija od pozajmljenih; • Ono je stabilizacioni faktor u proširenoj reprodukciji. • Nedostaci: stimuliše izgradnju suvišnih i neracionalnih kapaciteta; • Otežava primjenu savremene tehnologije; • Odlaganje investicija; • Nedovoljan izvor finansiranja; • Otupljuje brigu za rizik; • Imobilnost akumulacije. • Zanemaruje se rentabilnost investicija; • Pojava hiperprodukcije određenih proizvoda; • Stimulisanje inflacije strukturnog karaktera; • Smanjuje se regulativna uloga monetarno-kreditne politike. • Interni izvori samofinansiranja: amortizacija, naplaćena glavnica, dugoročna potraživanja, dugoročne rezerve, akumulirani neto dobitak, efekti revalorizacije nadoknađeni iz ukupnih prihoda. • Putem amortizacije vrši se mobilizacija uloženog kapitala u osnovna sredstva, s tim da je mobilizacija indirektna. • Putem naplate glavnice dugoročnih plasmana vrši se direktna mobilizacija u gotovinu. • Dugoročne rezerve su izvor samofinansiranja do njihovog ukidanja u korist prihoda kada su veća od troškova koji ih terete. • Akumulirani neto dobitak je finansijski rezultat koji je preduzeće ostvarilo u toku godine, ukoliko je cjelokupan uložen za povećanje kapitala u cjelini predstavlja izvor samofinansiranja. • Efekti revalorizacije nadoknađeni iz neto prihoda: pozitivni ili negativni. • Eksterni izvori samofinansiranja: emisija akcija, novi ulozi vlasnika, ulaganje kapitala inokosnog vlasnika u inokosno preduzeće i prodaja dugoročnih obveznica iznad nominalne vrijednosti. • Bruto imovina • Neto imovina Zajednička ulaganja • Zajedničko ulaganje je ulaganje kapitala dva preduzeća u zajednički posao, pri čemu su to najčešće domaće i strano preduzeće • Oblici ulaganja: ulaganje partnera u postojeće preduzeće, u dio postojećeg preduzeća i u novoosnovano preduzeće. • Ciljevi zajedničkog ulaganja: • 1) za preduzeće koje vodi posao- • pribavljanje kapitala bez kreditnog zaduženja, uvođenje novih tehnologija proizvodnje ili modernizacija postojeće, proširenje tržišta, trajno unaprjeđenje uslova rada • 2) za preduzeće koje ulaže u posao- • Osvajanje novih tržišta, proizvodnja po nižoj cijeni koštanja • Prodaja patenti i licenci, prodaja know-how • Proporcija raspodjele neto dobitka između partnera i pokrića gubitka utvrđuje se na bazi vrijednosti kapitala koji su partneri uložili u zajednički poduhvat Kreditiranje • Vrste kredita: • Kratkoročni, srednjoročni, dugoročni; • Nepokriveni (krediti na osnovu povjerenja) • Pokriveni (na osnovu zaloga ili garancije trećeg lica) • Robni (dati u robi) • novčani (dati u novcu) • Proizvođački (dati radi finansiranja proizvodnje) • Potrošački (dati za kupovinu potrošnih roba) • Investicioni (dugoročna ulaganja u stalnu imovinu i trajna obrtna sredstva) • Domaći ( od domaćih kreditora) • i inostrani (od inostranih kreditora Oblici kredita • Kontokorentni- kratkoročni kredit po tekućem računu koji na osnovu ugovora odobrava banka. • Kreditna linija- kratkoročni krditi bez pokrića odobreni na osnovu kreditnog boniteta klijenta banke. • Revolving kredit- kratkoročan kredit koji se pri dospjeću roka za povraćaj ne vraća nego se obnavlja ugovor za njegovo korišćenje. • Lombardni- kratkoročni kredit koji se odobrava na osnovu zaloga zaliha HOV, dragocjenosti... Odobrava se od 60% do 80% procenata tržišne vrijednosti HOV. • Akceptni-kratkoročni kredit: komitent banke izdaje mjenicu koju banka akceptira kao glavni mjenični dužnik obavezujući se da će ona isplatiti mjenicu ako to ne učini komitent. • Rambusni kredit-kratkoročni akceptni kredit koji se koristi za plaćanje uvezene robe iz prekomorskih zemalja • Avalni kredit- kratkoročni kredit banka avalom bezuslovno preuzima jamstvo da će isplatiti avaliranu mjenicu ako to ne učini njen mjenični dužnik • Cijena kredita-je zapravo kamatna stopa, a razlikujemo nominalnu od stvarne • Nominalna je ugovorena- po kojoj se vrši obračun kamate (fiksna i varijabilna) • Stvarna kamatna stopa • Realna pozitivna, realna negativna • Lizing- davanje opreme u zakup. • Faktoring- reprezentuje ugovor o realizaciji. knjigovodstvenih potraživanja od strane banke • Forfeting oblik finansiranja kod krupnih pojedinačnih poslova, o isporuci opreme, izgradnji objekata po sistemu ključ u ruke ili izvođenje investicionih radova sa odloženim rokovima plaćanja od pola godine do nekoliko godina. • Franšizig aranžmani- kupovina prava korištenja nekog brenda: prometni i proizvodni.