UpoZNAJucl CovsEKA Ishodi uéenja etiket va Getitema pomoéida wsanaliz moral i eiéih | problemas peerugia antropologe7u oblkovanju sj talalita ispravmo potrebliava’sjedede etizke | pojmove: Eovek i priroda, ‘elo ium, egraniéenia { poboliganja govjeka, Odaberi strana pam fi See” meng Cowets fect i med fudima postoe rariie” taf stile nte Sie pees scnoano posebnom? Sto ratte koe oboe! ines sete rught gems ei areas? 0 dovjeku i fudskoj pried Covjetova pereda antic je ls - Gace mvajoju samo navike, ~ Konfaciie Tio see? Otel me Kate Sitins nc mevainom planecu koji krutl oko dosadine _pijende gubijene «gaits « zsbororjenom kuthu svemira u kojem ima vige saints mage fa ~ Cart Sagan Comet nespenjciireote maniac ce. ~ Arnal Gebten Teorije o podrijettu Eovjeka Pitanju 0 podrijetiu Covjeka pristupalo se razligito ovisno o vremenu kada se to pi tanje posta ucavajudi nitologiju u prvom goditu, predstavijen je jedan od najvecin heroja antiéke mitologije - Prometej. Upravo je on prema antié- kim mitovima zasluzan za stvaranje ljudi. Uz pomoé gréke bodice mudrosti Atene, koja je Wudima udahnula dah, stvorio je glinene figure \udi koje su ofivjele, Uz to, protivno voli vrhovnog boga Zeusa, ijudima je podario jedan od najvecih darova, Vatru. Ona je jude odvojila od Zivotinja i postavila ih u nadredeni odnos, onaj za koji je i sam Prometej smatrao da je pravedan I priradan. Tako taj mit u jednoj oso- bi spaja i stvoriteljai lia judi, koji je napostjetku podnio voliku Zrtvu zbos svoje predanosti judima, No vrijeme antiékih mitova daleko je iza nas te se u mo- dernom svijetu mogu naéi neka drukéija gledita o ijudskom podrijetlui prirodi.judina ce koje sadne sa vige fa se to pi- istavljen je ema antié- osti Atene, ele. Uztto, ih darova, os, onaj za ednoj oso- zrtvu 2bog ese umo- iprirodi. j prirodi zadatak je koji se naizgied én udskog postajanja Gini ovu te i odgovoru na pitanje Tko/&t 1a sam podetak i zac ee a Se Es ce we So 2 So wai meter ¢ 2a Set Suc ke Tae we Ne et oes 2 gee (Sie Nee, ges & Se omens ee ee eee Se juéka o postupnom nije. Takvu su razvoju Zivota Prvi ine promjene (varija- Naime, izlodenost razligitim di do nastanka znatnijih razlika ‘benik koji je omogucio evoluciju Zivo- 1a divim biima tijekom duljih razdoblja 2kada iste vrste s vremenom dolazi do pojave i da se odvajaju od svoje vrste, geografski 2. Na taj nadin dolazi do nastanka nove vrste Zivih biéa stati, a koje ée postojede nestati najvide utjege treéi fim- naSem planetu ~ prirodna selekcija. Rijeé je 0 pojavi u va borbom za opstarak, a njome se imenuje éinjenica da samo one vrste il jedinke koje se uspiju prilagociti uvjetima anigtu uspijevajy razmnozavati. Charlesa Darwina o prirodnoj selekcij i o opstanku najsposob- ila se u drustvene znanosti pod nazivom socijalni darvi i problematiénu stajaliStu odredeni \udi postizu vige uspje~ 0 Sto su bolji od drugih veé po rodenju, odnosno sposobniji su po uti da s ovom druStvenom teorljom, koja se koristila kao cavdanje i upori8te za neke od najzloglasnijih ideja u povijesti kao m zapada nad ostatkom svijeta ili rasizam, sam Charles Darwin oe mee wikzive vere. Ideja socijalnog darvinizma slutila je i kao opravdanje po- -avke o nadmodi bijele rase nad drugima te za promicanje ropstva eugenike i drustvene nejednakosti. arias Biologija u predmetu Etikal © Kroacionistine privaéaju tora prema kojo bt sesiozeno {produhouona bige kao éovjek ‘maglo ikada razviti ie primata. Teorijau biologi proma ojo} se Gudska vista razvia iz Jednog pretka ili para predaka naziva se monogeneza, dok poligenezom imenujemo ‘eoriju koja uéi da judi porjegu od vise predaka s razlititin kerajeva Zemlje. Koju od dvile teorie smatras uvjerlivijom? ‘Argumentiraj svo] odabir.UPOZNALUC! COWJEKA eugeniku je osmistio britanski misllac Sir Francis Galton, a svoj naziv ta ina duguje latinskom jeziku, u kojem pojam eu, -plemenita roda*, Eugenika se moie razumjeti kao disciplina o metodama poboljSanja tjelesnih i du- nih osobina Covjeka, a njezino je osnovno naéelo da valja poticati radanje dje- od zdravih roditelja. Galton je prougavao potomke bogatih britanskih obitelj te je statistiékim metodama zakljudio da je izglednije da djeca bogatih ili imuénijih roditelja zavrse fakultet. Njegov je zakljuéak bio sljedeci - bogatil, 1). .sposobniji roditelj*,radaju i,sposobniju djecu* za koju je izgledniji Zivotni uspjeh. Vjerojatno je lako veé na prvu uoiiti ogiglednu pogresku u Galtonovu zakljusivanju. Naime, imuéniji roditelji mogu omoguciti svojoj djeci bolje uvjete Skolovanja te imaju vise sredstava platiti dodatno obrazovanje i usavréavanje, dok manje imuéni studenti nerijetko uz studiranje moraju i raditi. Uz to, Velika Britanija 19. stoljeéa, vrijeme u koje je Galton Zivio i djetovao, bila je duboko podijeljeno drutvo ogranigeno pri- Padnosti drustvenom stalezu, a drustvena je mobilnost (prelazak iz jadnog staleda u drugi) bila vrio teska, 'deju eugenike izopaéeno su upotrebliavali u doba nacizma u Njemagkoj Adolf Hi- tler i njegovi sljedbenici, a primjenjivala se i u Sjedinjenim Ameritkim Drzavama, gdje su se pogetkom 20. stoljeéa sterilizirali dugevni bolesnici zbog straha kaki bi njihovi potomei mogli biti. U drugom dijelu 20. stoljeca znanje o bioloSkim, drustvenim i kulturnim fenome- i lo se i pobilo osnovne postavke socijalnog darvinizma. Kao ideja to je Stajaligte prepoznato kao u cijelosti suprotno ideji o jednakoj vrijednosti svakog Covjeka, odnosno stajaligtu prema kojem je udski Zivot vrhovna vrijednost, | to svaki ljudski Zivot, neovisno o razlikama medu pojedincima. Drustvena rasloje- ost i podjela na klase ne adrazava stvarne sposobnosti ni intelekt ljudi, nego je Prouzroéena unaprijed postojecim drustvenim (materijalnim) nejednakostima i neravnomjernom raspodjelom dobara medu \judima i nacijama. WP Tek mordernom sujet postal smo syjesni cnoga sto Aktivnostit resol Nos rena Vrednovanje kao uéenje - vrSnjaéko vrednovanje! mote nari presrensre ome Koja se nalaze oko Zemije, a dok Aktivnosti! like fz dalekh galatsijastignu ‘606, pode cel zveen > Organizirajte debatu sa sljedeéom tezom: ,Prirodne nejednakosti ‘medu judima ne smiju biti uzrokom drustvenih nejednakosti." ‘Smatras li da iavan nase Fo ae > Trojeueenikanokasastaiairmacisku, a trojenegactu skupnu iinet age Ostatakuéerika govornicima ce postaljat panjaiodluit ce Poput nagih? Kako bi susret ‘© pobjedniku debate. eaten ae > Renutate svoj wSnjaka ko sudelujuu debativrecnuj prema ee cri cbjeicuni eriterjima — kaltet nazi argumenat, uspjesnost Drirode ope? Prisjt se © dokasivanjufosporavanju tzo i wjerlvost govorat imal ameriskog znanstvenika Carla Sagana s poéetca lelaije, Sto autor poruéuje es ae heed Suara tana aes Do pojave znanstvenih istrazivanja, zakljuéaka i uéenja Charlesa Darwina na Zapadu sverniru? Slade i ses nj? Je previadavalo stajaliate da je cjelokupan svemir, ukljuéujuéi sva Ziva biéa, nastao Argumentira svojastaalita, a0 pos\edica bozanskog stvaranja iz niéega (ex nihilo). Prema uéenjima iz Biblije ‘jerovalo se da je Bog stvorio svijet u dest dana, a takvo stajaliste 0 podrijetlu Zivotaj naziv ta nskih obitelji te imuénijih »Sposobnij pjeh. Vjerojatno Sanju. Naime, imaju vide seca, vrijeme u ogranigeno pri- = jednog staleda mati} Adolf Hi- Skim Drfavama, = straha kakvi bi mernim fenome- _ X20 ideja to je sti svakog =2 vrijednost, i vena rastoje- Kc judi, nego je jednakostima i cwina na Zapadu Sva biéa, nastao Senjima iz Biblije podrijetlu Zivota sepe restanak svijet i Zivota na zemilj tumaéi kroz snaralas wets, boga isl.) nazivamo teorijom stvaranja i kreacionizmom, rija evolucije suprotstavila religiiskim mogucnost da se unutar neke vrste mogu do; = koje mogu utjecati na samu vrstu pa joj ta promjene mogu dovesti do razvoja nigih w v ssestvenicima ne postoje velike dvojbe o isprav s=ranaSem planetu, dok evolueiju vie ne negiraju ow Franje, wrhovnog poglavara Katolitke Crive, k: zagovornici kreacionizma odbacuju znanstvena ota te negiraju teoriju evolucije, koju smatraju sup: saranju svijeta i govjeka iz svoje religije. No mnogi vje erema kojem teorija evolucije i teorija stvaranja uopée ni =auljene. Stovige, prihvaéaju znanstvene objanjenja podrijetia. we velikog praska prema kojoj nastaje sverir, ali veliki prasak o} sofanskog stvaranja. Sehreinija teorija koja pokuSava spojiti evolucijsku teoriju i kreacionizam caligentnog dizajna. Ta teorja nastala je 1990-ih godina u SAD-u i mo pokuSaj zagovornika kreacionizma da ospare Darwinovu teoriju evo) eebornici teorije inteligentnog dizajna odbijaju povezanost s kreacionizmom ju smatraju znanstvenom teorijom. Njlhova argumentacija potiva na éinje va biéa neizmjerno sloiena i svoje postojanje ne mogu temeljti na nepou: s=sumiénu procesu kao Sto je prirodna selekcija. Stoga je divi svijet stvorio ~pteligentni dizajner (tvorac)" u viSe-manje istom obliku u kakvu postojt i dan: sssorave poput ove o liudskoj prirodt i podrijetlu Covjeka predmet su prougavanja =-anosti koja se zove antropologija (Unthropos = gr. Covjek). Ona kao znanost ¢ geku proucava u najgirem smislu sve ono Sto povezujemo uz ludsko postojanije, ‘s=00 da se bavi i bioloSkim i drustvenim razvojem Eovjeka, povijesnom i geograt- ra8irenoSéu \judi, (udskim meduodnosima i razligitim kulturnim fenomeni- S obzirom na Sirinu podrugja istragivania, nije éudno Sto postoji mnogo uzih nih podruéja, kao Sto su kulturna antropologija, filozofska antropologija, lin- a antropologija, biolo&ka antropologija i druge. Fria© 5 napretkom | razvojem kulture, neriletke promatramo prized kao neSto suprotno Tjudsho) svakidanjii Kako ti razumijes privodu i njeinu ulogu u nasim 3ivotima? ‘Je liprivoda nest raziéto u odnasu na Eovjeka il nfegov neodvojii aio? S obzirom na mnogostrukost iudskih djelatnosti i raznovrsnost podruéja Wudskog djelovanja, popriliéno sigurno mozemo re¢i da je svaki Govjek poseban i neponov- \jv te da beskonaéne moguénosti s Kojima se susreéemo tijekom Zivota pridonose razligitostima medu Gudima. U takvu bogatstvu razlisitosti katkad zaboravljamo na, ono Sto nas sve medusobno povezuje i gini jednakima - Zinjenica da smo svi judi, pripadnici jedne te iste vrste, Homo sapiens sapiens, Ta nam je Ginjenica prirode- ha i neodvojiva je od naseg postojanja i od naSeg identiteta. Upravo to nuzno, ne~ promjenjivo obiljegje naseg identiteta povezuje nas sa svim drugim Gudima, ali nas i obvezuje da postujemo princip (judskosti i gledamo na svakog Eovjeka kao) sebi jednaka. Stoga, najvainija je i neotudiva vrijednost upravo Wudski Zivot, svak ljudski Zivot, ito obiljeze identiteta uvijek prednjaéi pred svim drugim, stuéajnim obiljezjima identiteta, po kojima se medusobno razlikujemo. Naée je postojanje biologki uvjetovano dinjenicom da pripadamo ljudskoj vrsti i da smo kao Ziva biéa neodvojivi od prirade u kojoj smo rodeni i jim zakonima poalijezemo, baé kao | svako drugo Zivo biée. Stoga, u samoj prirodi po kojoj smo svi jednaki pronalazima, argument za priznanje identiteta svakog éovjeka kao jednakovrijedna, neovisno oradlititostima medu nama. No, osim Sto su prirodna biéa ili biéa prirode, kao vrsta \judi su posebi i po tom to razvijaju kultury, i to kultiviranjem, tj. obradivanjem \udske due. Prema hrvat: kom filozofu Milanu Poliéu pod pojmom kultura podrazumijevamo skup znanja, pre: dodiaba, vjerovanja, vrijednosti, navika, obiéaja, normi i praksa koje vrijede u odrede, 1g iudskoj zajednici. Kao Sto vidimo, rijeé je 0 fenomenu koji se pojavljuje iskljuti medu liudima i s pomoéu kojega judi pokusavalu ustanoviti pravila irazmisli i raspravit kao nuinost -moguée je na mnoge naéine, ovisno o kulturnom ckrdenje e@ijet= Gedski oduhovijava. Ali ma kakav bio kulturni okoliS u kojem set sje Budskost, kao kulture okolis-ruzan. Ludi se rangers “bp oem od tisuta jevika, ali razgovarati se ne mode bez bar ecnoes | Geciste: se zajednicu moze uci preko mnogih i razlicitih kultura. al strimo Gudskoga duha koji svaku kulturu prozima. Zato jeode= ‘ssmmunimai si. (primjericivje djece) moguce posta tek Zonet majmun si line i Sovjek. Kakva god bia tare oa gc bila, tok nas kultura fudski onogucae Samm. drugja Yudskog. sban i neponov- ivota pridonose eaboravljamo ne da smo svi judi, njenica prirode- soto nulino, ne- gim judima, ali cog Eovjeka kao iski Zivot, svaki szim, sluéajnim Se je postojanie no kao diva biée -enje i smisao jer na8 Zivot nije te- mo, ba’ kao -adano, nismo ograniéeni na puko preziv- aki pronatazimo 2 mje kultura omogucila da svoju zivotnu energiju edna, neovisne aje viastite duge. lako se s kulturom ne radamo ima, maemo reéi da nam je ona prirodena jer, ‘anje teSko moemo odvojiti od nje. Stoga, osim vat! i kulturnim bigem ili iéem kulture. Veé smo a tamo gdje postoji zajednica, postoji i kultura >sebnii po tome Se. Prema hrvat- kup znanja, pre- wijede u odrede- auijuje iskljutive Kojima opisuju ‘2inost i vrijednost prirode, kao to su ljudi &inili i doZivjavajuci je kao resurs kojim treba ovtadati Alcina »-Objasci tzu Miltana Pliga ‘ca prirodal Zovjok ne moze ‘postojatl Sto autor time Zeli istaknuti? = Anais) tezu da priroia _postali samo kulturne i objs ‘se toje se natine shvacanje ‘errode raalikuje ovisno 0 eotturi. “<-N bojin argumentima hrvat ‘Siezof temelfsvojeteza? sla Esesnjime (Ueki kako uditi u predme Eilat Promisii kritiékt i vrednu U paru s kolegom if kolegicom raspravio sljedecim pitanjima, iaZeS li se s pretpostavkama ‘ilozofa Milana Poliéa o goij oput Leonarda da Vineia, Nikole Teste s.? Sugerira Ui Potié da je kultura Eskima manje wijedna od one wkojoj suprotstavljena stajalista, 2. Zasluduju li neke kultura man poStovanja u odnosu na nasu ‘Trebamoi prihvaéat i postov vrijednosti svih kulturaill postojekriteriji prema kojima kulture i njihove veljednosti ‘mo¥emo razlikovat | rangirat 2. Promistite kritick o autorovin Idejama i vrecnujte njegova stajalléta, a svoje odgovore argumentirale. 8Stems prema Bvoty kaj Bae Abtiomostit Prisjet se rasprave o sucbini | slotodi ic prvog rarreda. Jeli govjek siobodan.iije jegova sudbina dredena? Gdje senalazikjué kof otvara vrata sveza Sto dolaziu buduénosti? Mazemo Uipredvigjeti sto sutra doncsi? Kakvim dozivjavas Zivot kojem 'e moze odgonetnutisvald buduéi dogacaj? Argumenticay Svoja stafalista, “4 Frode 2 Stoliecu nastaje svijest o vaznosti oéwvanja prirode. Covjeku je pr wrodena, a kultura neizbjezna. Samo se u prirodi raga, « joni Was »odvaja od prirode". upravo umom i razumskim dietovanjem razvijamo kul kojom oplemenjujemo dus stvaramo ~ zajednice, drustva, Civilizacije, umj St, arhitekturu, sport - Gudski svijet u prirodnom svijtu, 1U2spravio prod Zovjeka neizbjezno je pitanje Sto odreduje nage ponaganjo, {etja nage osobnosti, kakvom éemo osobom postati priroda, odnosno g¢ pov st Kojismo nastiedit i kultura, odnosno odgoj kojemu cane izlogeni? Ppowjestrazliiti su mistioci promisalio tom pitanju, Primjerice, veliki engles Francis Galton, ‘smatrao je pak da fas genetika, dakle sve ono sto nam je urode “smerava kroz Zivot i Kjuéni je faktor 2a ivotna postignucs, edna od najvaznijih razlika izmedu Sovjeka i sivot dlelovati, moralno smo odgovorni za vlastite Postupke, Poprliéno razliét dodivjaj Gudske slobode imaju ragovoenil Stajalista koje nz imo determinizmom (lat. determinare: omedit, ogranicit, Odrediti). Prema stajaliStu, svaki dogade Cima, Sto anati da se nista u sujetu ne dogada slutaino, No, ake rita ne nas Sez uzroka, a iti uzrociu istim uvjetima izazivajy iste Uuginke, postoji ti uopée Sedna voja? Ima li Goyjekuistinu slobodu izabrati sto ce Imislit i kako ée djeloy Mosemo l biti odgovorni za neko djelovanje, ako je ono utinak ekoga neizbje ‘“zrok, umjesto rezultat naSega slobodnog izbora? Merojatno ste imal prilku uti da netko okrvijuje sudbinu 2a probleme s k ima se treba suotiti, opisuje stanje u kojem se nalazi kao olju bozju iti objasn neke dogacaje kao zapisane u zvijezdama. To su Primjeri stajalista koje naziyie mode preiiveti eras suoéeni, od sresursa, atek u cxjeku je prirode geituriizajed ostruke prirode nevidljivoga, ma- da su svi dogadaji snji Se Serminiran’) ida ne mozemo ¢) SSepsero. Pronalazedi u sudbini, bozan Seteemin, uzrocima krivea 2a nepo = =e pasivizam, podnosenje i/ © Sivijavau kao ne8to Sto ni na ko) ‘Geer cogled na svijet nerijetko dovodi do = Seeina, svijetu i Zivotnim okolnost “Seis gubitak stobode? Odrigero “se Senedemo do stanja kakvo pritel} pe Sater i pasivizame Eaju na to da ne- Sm prirodnim z2- ska svojstva kojz es prepustanja pasinom stajalist, = aicivizam - raspolozenje, pogied r: ‘eee esSin0 promatrati zbivanja u svom ee Se. nego ih treba nastojati djelazn: s2 povezuje mnoé- sebnom vrstom ctemo reci kal -azvijamo kulture sizacije, umjetne- Se ponasanje, obi z odnosno gensi smo ialozeni Krez _ veliki engleski orazne ploée (et = mozemo pripi etka 20, stoljecs nam je urodens Wrednovanje za uéenje! it je8 li ishode uéenja etike u 2. razredu? > 2st li koja se ogekivanja postavlaju pred tebe na kraju nastavne godine? > Zsbijti Sect ishoda koje treba ostvarit, tri vezane za moralno ieitko ‘Sromisanje itr! za moralno i titko djelovarie. "> Sszumije’ li rezuttate za koje se oekuje da CoS ih ostvariti? Obrati se pein) voll koe ‘ses:avniku odnosno nastavnicietike za potrebna abjasnjenja pasobnost odabi: irodnim, drut aut da je stobo= ovornosti. Uprav mo Sto diniti i Kale "> ati safet plan udenja koji sadrfava iduée djelove: ogekivant rezuttati ‘Ghadi), ektivnost koje dovode do rezultata (na nastaviiizvan nastave), jpotebni koraci za provedbu aktivnost "> a siaka altivnost odredi sve pri korak. "> at svo) napredak i vredny)svoja postignuéa. ajaliSta koje nazive: r edit). Prema to jim uyjetima i ko nista ne nasta sostoji li uopée s kako 6e djeloves nekoga neizbjedn: 22 probleme § baiji objasinjas lista koje naziver eri ‘Stajalite determiniama ‘medu prvima je opisao bhrvatski znanstvenikiflo 1215, stoljeda Ruder Josip BoSkovié. Povetite nastav fiike i etike pa raspravite ozakonu kauzalnosti u priradi i primjen tog zake u razumijevanju Gudske slobode i odgovornosti. Istradite zakljudke uéenja . 4. Boskoviea, I. Newtor seojege Gete povezatita a tek naizgiedranliita predmeta ~ Fizik itilLjudska priroda i tehnolo’ki napredak On awoarh if f 1 s razojem tehnolegie vot suvreenog Eoieka potpun se promijelo ‘je su prednost, Koj su nedostate tala ujecaja tehnologije na aS Zivot? Prohodali nakon &to im je u kraljeznicu ugradena elektroda: »Zadivijujuée je Sto \judsko tijelo moze uz pomoé tehnologije“ ‘Tri pacijenta koja su bili paralizirana od struka nanize ponovno su uspjeli hodati nakon to su im medu kraljeske umetnute elektrode, abjavio je u ponedjeljak BBC. Mukarac, jedan od tri pacijenta, uspio je prijeci duZinu nogometnog terena na- kon godinu dana vjedbi s pomocu elektriéne stimulacie. Struénjaci kau da taj uredaj koji se smjesta ispod ozljede pomate da izgubljeni signaliiz mozga dodu do misiga u nogama. Jedna od pacijentica kazala je da jo} se Zivot potpuno promijenio zahvaljujuci tehnolog _,Zadivljujuée je Sto ijudsko tijelo moze postiéi uz pomoe istraZivanja i tehnolo- Bie" naglasilaje. ((avor:tportal.hr, 25. rujna 2018.) Kada promisiamo o tehnologiji, najéeSée se sjetimo modernih tehnoloSkin naprava 21 stoljaéa, no kao alat za sviadavanje ciljeva i zadovoljenje potreba tehnologija zap postojijoS od davnina. Stovige, maemo redi da je upravo tehnologija éovjeku bil rnajvese pomodu svladavanju prirodnih prepreka. Za Govjeka Gesto kazemo da je ho {faber - iz latinskog jezika, homo = Zovjek ifaber ~ kovaé. Tim se konceptom predsta \jaideja Eovjeka koji gradi orude (tehniku) i preobrazava svoju okoliny, produ koja g okruzuje, da bi zadovolio svoje potrebe i na taj natin povetao kvalitetu svojeg Zivota ‘Tehnikeu u najsirem smistu razumijemo kao skup pravila i nagela koja upravljaj skim djelovanjem u gospodarenju prirodom za viastitu korist. Uz pomoé razliitih te rika éavjek istrazuje i upoznaje prirodu i njezine zakone, na taj nagin olakSavajudi svg vot i ostvaryjuéi napredak. Tehnike kojima Eovjek mijenja okolinu razikuju se ovisno) povijesnim razdobljima, pa one s poéetaka ciuilizacije uobigajena nazivamo primi rma, od ovladavania vatrom kao temeljem ranog napretka, preko izuma kotata kao je nog od najvainijin zuma u povijesti, pa sve do osmisijavanja modemnih tehnika grack | Nobelova izuma eksploziva, koji je omogucio ruSenje dotada nepremostivih prirodr prepreka te cznatio Konatinu .pobjedu Zovjeka nad priradom. Istrazujudi prirodu, Zovjek je do8ao do mnogih otkri¢a, a najvedi utjecaj na napreda imala je pojava znanosti i indenjerstva, s kojima tehnika postaje tehnotogija. Tim ‘mom imenujero primjenu znanosti i inéenjerstva u razvoju strojeva i postupaka ko ma se poboljSavaiu Zivotni uyjetii povedava djelotvornost judskog rada. Tehnologija UTEEATORTSED PEOaRE LLy roda: jologije~ jell hodati jjaljak BBC. terena na- da iegubljeni a je dajo} a ; | / soloskih naprava 2 -shnologija zapras sj tovjeku bila c= Sin olakSavajutl razlikuju se ovisno vazivamo primitive uma kotata kao jee sin tehnika grads remostivih prirodr ecg na napred: chnologija. Tim p2 eva i postupaka ko} < rada. Tehnologija = smo u sviadavanju spe- ‘Gage. mademo reti a tehnologiia spresrcic koja se ne mote premostit sehnologije bez vedih tesko- ‘sev waina tehnologija omoguéuje da "Nema sumnje da su tehno- ‘vari za Covjetanstvo i nemjerljvo = ji nam tehnologija, osim dobrih, ‘sejs70 najvainiji doprinos dao u podru se cobiliprilku produljti Zivotni vjeki po- ‘eenologija je omogucila uklanjanje ili neu- 22 2oog kojih je kvaliteta Zivota mnogih udi =xodama poboljSanja Eovjeka. Kao Sto smo ‘= pemo raspravskotegana.o ‘opasnostina koje bi mogeo denier tetnolegie. moguée deb rare buds fetnoleie mogiadonjtiv Iniega nego dobre? aku {0B treba iit koko bi taka scenar spritic. Koj toga svatoga od ras u to22s wrjeme u kojem Zivimo naziva znanstveno-tehnolo’ka epoha, a pojam znanost se €28¢e zamjenjuje poimom tehnoznanosti. Problem u odnesu Eovjek - tehnika ne zaustavlja se samo n2 potpunoj ovisnosti judske svakidainjice otehnici, odnosno proizvodima tehnologje. Zivot kao celina (judski i |judski) danas je postao tehnigki manipulabilan. To znaci da su rezultati znanstvenih istradivania i napretka Eovjeku omogucili da manipulira Zivotom s pomotu tehnike, da intervenira u Zivot | mijenja ga u svim njegovim stadijma i oblicima. Tu éinjenicu pong prije dugujemo nastanku i razvoju biotehnologije upotrebe biolo8kih sustava, Zivih ‘organizama ili njhovin derivata za stvaranje novih ili unaprederje postojecih proizvo- dai procesa. Biotehnologia je svoju najsiru uporabu dozivjela u podruéjima medicine, proizvodnje lijekova i poljoprivrede, a njezinim moralno najproblematignijim dijelom ‘smatraju se visokosofisticirane tehnike geneti¢kog ingenjeringa - skupa biotehnolo: kih postupaka kojima se ,izrezuju” geni iz jednog organiza te se potom umecu u odre- eno mjesto DNK strukture drugog organizma radi stvaranja promijenjenog organizma ili potpuno novoga. U cijelome je svijetu poznat sluaj ovce Dolly - prvog sisavca ko uuspjesno Kloniran (1996.), a znanstvenici su ina tragu otkriéa natina kloniranja Eovjeka. —onn Upravo na primjeru Kloniranja ljudi mozemo promislitio jednoj od glavnih moralnil — ‘Gvojbi Koja se pojavljuje u vezi s pitanjem tehnoznanosti i prodire u sve njezine sfere. Pretpostavimo da je moguce klonirati Covjeka. Postavlja se pitanje trebamo lito usini tH? Koje bi posijedice na mene kao jedinstveno Uudsko biée imala pojava novoga, men identitnoga {udskog biéa? Treba lito meni identiéno Gudsko bie imati Vudska prava Je li moja majka ujedno i njegova majka? Kako bi funkcioniralo drustvo u kojem vise ostoji mnoStvo razlgtih individualnih iudskih biéa, nego jedan kolektiv u kojem sui ‘ve mnogobrojne identiéne jedinke? Moralna dvojba koju smo najavili odnosi se ponaj prije na Einjenicu da je tehnoznanost gotovo potpuno ,etiéki sijepa’. Nastaje pitanje li.sve ono Sto je tehnotoski izvedivo ujecino i moralno dopustivo? Treba li uciniti sve ‘ono Sto modemo udinit ill pak trebaju postojati odredene granice u interver st u Zivot? Koj je tvoj odgovor na ta pitanja? 6 Vrednovanje za uéenje! ‘Aktivnosti! Tehnologija u tvojem zivotu > Promisl! o vaénost tehnotogije za two) Zivot io svojem odnosu prema teh- rnolo8kim izumima, > kakave tv] odnos prema tehnologj2 smatras li se tehnofilom li tehnofo- bom, ili te pak nije briga za tehnologiju? Je li uopée moguce u danasnjem svijetu biti indiferentan prema tehnologij? > esi lit rob tehnologij ili naprave poput mobitel, televizora, ragunala, Videoigara isl. nemaju utjecaja na tvoj doziljajsrece? Na koji bi se natin ‘v9j Zvot promijenio kada ne bi bilo tehnoloskih naprave? > Kristi se tehnologijom u uéenju? Na koi tinaéin pomage ostvaritZljene rezultate? ima i tehnologija u negernu negativan utjecaj na tuoje uéenje? > Na koje se sve natine motes usinkovito koristititehnologijom i unaprijedt rezultate koje ostvaryjeS u ugenju? a = =: =>rema teh Bi tehnofo danaSnjem .raunala, bise nadin eutenje? snaprijed covanje pepela, nego edréavanje vate, Maier, austrick sladatel 1920. st elu ove teme koju smo posvetili prougavanju ljudske prirode © odnos u kojem se nalaze tradicija i suvremenost. Zahvaljujuci najranije dobi usvajamo moralna pravila koja postoje u zajedi = m2 usmjeravamo svoje djelovanje, Tradicija je skup prihvaéenih = i's pomocu ponavljanja i prenoSenja iz generacije u generaciju Pe cviedine vrijednosti i norme ponaganja. Tradicija se ogleda i prenosi © Seseenim sferama, kao Sto su kultura, religija, norme | obiéaji, a da 7 Seem neke tradicije, moramo je usvojiti. To ponajprije éinimo soeija~ om 1m u kojom se usvajaju drustvene norme i ideje u svim podrudj Pe = es obite, u Skolt u drugim drustvenim odnosima. _—. je gotovo odmah po rode- 7 prvih godina Zivota. Neizmjerno je vaina jer se u tom razdoblju — rijednosti i norme, a istodabno se uée i razvijaju govor i na- _—-- posobnosti. Sekundarna socijalizacija provodi se u interakeiji a — uéiteljima u Skoli, a u tom razdoblju se i razvijaju es pomoéu kojin dolazimo do prvih spoznaja o drustvenim uloga- es - kruga obitelji ome 2 oGituje u kulturi, navikama i obitajima. Kulturu smo veé TI see zranja, predodtbi, vierovanja, vrijednosti, navika, obiéaja, nor- oo de u odredenoj udskoj zajednici. Obiéaji su pak zajedni 1Ka2 Aktivnosti! +. Protumaéi misao austrisko skladatelj Koju poruku prepaznajes u njegovim rijeSimap 2. Prisjeti se tradicionalnih obiaja koji te vesele iu kcjima rado sudjolujed, ‘Sto tikod nih izaziva pozktivne osjedaje? Smatraili pak neke tradicionalne obigaje epenjerenima ili Eakmorala doti do odredenih nagina zadovoljavanja osnovnih potreba (hrana, skloniste, adjeéa itd.), trebala je prona¢i modele rjeSavanja suk svojim élanovima te nagine odnoenja prema vaznim dogadajima kao Sto se ili smrt (rituale). Mozemo stoga zakljuciti da velik broj navika i abiéaja ka «22 pojedinci, smatramo vlastitima zapravo pripada kulturnim navikama i obiés ma. Takoder, uoavamo da se pripadnikom neke kulture ne postaje rodenjem, socijalizacijom i odgojem unutar odredene kulture. Navike, obiéajii drugi ele kulture vrijede u odredenoj zajednici, To znaci da norme koje trenutaéno vrijed kulturi kojoj mi pripadamo ne veljede nuzno | u drugim kulturama svjeta.. Vrednovanje za uéenje! Izmedu tradicionalnoga i suvremenoga > Usuvremenom suijetu tradicionalne vrljednost ako gube na vaznast! te se katkad smatraju preprekama napretku. Koja je, prema tvojemu mig\enju, Uloga tradicije u modernom svjetu? > Kako mozemo oéuvatitradicionane vrijednosti, a pritom ostati,ukorak s vremenom"? > Koti i, prema twojemu misijenju,tradicija suvremenost? > smatra8 ida tvojemu osobnomu i socijalnom razvoju vise pridonos’ tradi Cionaln’ ili swremeni pogled? Sto mozemo nauéitiztradicije, a Sto iz mo- i dernih pogleda na svijet Zivot? Tradicionalno i suvremeno esto se dovode u svjetonazorsku opreku, 2 u prve ‘smo godistu nautili da se nazivaju konzervativizmom i liberalizmiom. Istaknuli da je liberalizam svjetonazor koji zagovara slobodu i jednakost, usmjeren je pojedinca. a u trgovi agovara slobodu traista i privatno vlasnistvo. danainjem poimanju liberalnim se smatra ono &to je usmjereno na promjenu, se nuZno ne drii tradicije i Sto je slobodno. Razvio se iz potrebe za vjerskom i nacionalnom tolerancijom, a upravo u pogl: na druStvo jasno je vidljiva njegova usmjerenost na pojedinca. Prema liberalna 20pm. Istaknut E. usmjeren je gino viasnisces ja promjens. wpravo u pot prema liberain ‘yori druswvo jest individualizam. To 2naéi da szmopravni neovisno o spolnim, rasnim ili vjer- Sriouti se 0 individualnim pravima. Bez obzira ko drugtvo, ont i u njemnu uvijek ostaju po- jim vlastitim Zeljama, naravno ne ugroza- ‘s s= sijetonazor povezuje pak s tradicionalnim uvjerenjima i pemiee. 2 sredignju vrijednost zauzimaju tradicija, kultura, wacia is ‘== @ejs | svjetonazor svoje uporiste pronalazi u otporu prema F. ponajvi8e kao zaitita duhovnih vrijednosti koje po- ‘Sberalno-ekonomskim syjetonazorom. Nastao je kao re- seectuclu, nakon koje su sruSene sve dotadasnje vrijednosti i ‘Zalats se za stabilnost i sigurnost te je, za razliku od liberalno- esoveren te Stt|interese kolektiva. Usmjeren je na autoritet soir su nadredene pojedincima. ‘Seesin’ pogledi u srediste svojih vrijednosti smje8taju pojedinca pojedinog Covjeka, tradicionalni i konzervativni pristupi istiéu =2dnici Gj interes stavljju ispred interesa pojedinca. U odre- cvedstavjaju sukob suvremenih jonalnih vrijednosti ‘Ses veiv negativne konotacije poput nazadnost i zaostalosti pa = modernom svijetu koji se neprestano mijenja. No tradicija pru- frost koje se teSko mogu pronaci u suvremenom i uZurbanom serremena i progresivna stajaliSta prema pravilu su ta koja potiéu ‘asics teSko dopusta napustanje sigurni ustanovijenih drustvenih » je svaka promjena nuno i pomak nabolje, ali bez promjene 22 pesto drukeije i novo. $ promjenama i novostima dolazimo do ‘=an/s koja nam omoguéuju stalni civilizacjski napredak i razvoj. Prone vrednuj! i vrijednosti koje imaje tea acter eee ae ‘Argumentiraj. Aktivnosti! © skinheads! su se rail kc onzorvativn otpordruétvenin ‘promijenara te materiilistise ‘iberatnom pogtedu na Zivot. ‘Stitoéradicionalne vijednost ‘ugrozilsu tu slobodu. row’ supkultura skinheadsa to promisito slénim grapacijame“Balngaid oPBowr 1g au | afoy 23q ypostid 0 uesivo af a afnjalp 1 iz nfgnuyo wolio n npOdud ez uezen ouznu woroniz uulfons af wjaio e ‘oeyaxed af apostid ZI ffonjone ‘oninfieayez ‘epoutid af o1p suardos suatdos owoH “asin foyspni} ByafA09 npsouped id woures ouspaspo af onvidez oupaorafan ouposid af ep owazey o1$ € OUD “emsuego{no wyjupeduid Boyers eernuep! |Aojalip ifonposu “eyafvo2 apoutid 20 lume ses Sugnfhy ns afiap wansiny | epostid “@poutid eynsasomp 891g YafA09 af I9 pez ows 23 apouid ayspnifj ewilzofuqo wiugnfyy s yeuzodn 11a) as ows fond p) ‘eaeysnip yupedez aanyiny (610% efunen ge 4y-yUK0UG 0%) ‘eweyzei8i eureuro8 n EAepOUd OUBsONO OUnEPoU Op BLO 26 Me ‘PoIpelisod Yjuanasnup 1 yuaNa|Ny YL -arpinasap, yulzalu Bq? woyin| woyswesiou algyee MSe\Bo1d auipo8 “9661 ns and nid owe ysveln xsuet “nuesayox wousenafs n PuNeszeIS) wno8. foupof ‘1 2enepoad af oBy ‘eyan) eiqiza ans ouuoPAN ep af ezene2 | nuAZN ngeU N sf eigop (je10u e2 efoyod) eupah in axnudio alu, “epedez vfevefin Souvapey -9P anoud uaz n pseja aqnuasyod ns (oy eres Boyews, afndoyys n eyem o1queR ‘Bueiqez ‘ewesBoud Zoueayynu ZonoBalu Boqz mse, psoadeu e “eues} Anoud af -j0yues afingofeu epes op aponn afjuiaz oupedez jog “nueioyol n eWeygeL8] ‘eueuin08.a igenepodd ns 1Aelt“nsOUpellin ByswWe}s) enezousn efoy axmjny eu peda efeaafin Bousedo po wsounel eyansez iq oyey BWey!qUEq e2 BFE Uf eureyiqieq ez rzenod n afioes 1ponoad weal .oundoct2f ars ovo afnpaipe wou Joqjennafunfgnucas rosoued asou ox 0ugoso aforsnsougesod y Ouran enyplisia yess po srg sizvojan bu spn ens 2B av wafooehn pod ofuosDvod fon jaf mug 9 sow anyon negonyoe wowzrg woynen nop ede} oper inspuiosd } 12n01g Es BAn}Ny 3SoyNoUZeS = ee -ranetesefors fesnuoundy 2700075 Ene Mpa Boned eye enraiih eiow ez ‘food afveorsod unvepsesco spdon sensu emalas wouowins n eugasnod eu0 ner eakoned age e800 pnfouofeoy yoour nz food ofuruods 2s massa -¢ eninsBoysusepedez ‘9oyns nay forsod ==> Boaz eum mysze sore “nupede serie ores = eres eam pea zou fo} spas auarsenps ‘ung ounnynssep oars fon eapeing wu ces aoas ony ongou one emu enezp Bupa eorreg for Boga ceneueg po rues ues seme 1199 wep marae ‘wud 0 rleionoss = Lerman nsoupelus arose ainsia zapad- govinama je sankci- a, zabrana sprotiv de 2) doslaje prodavat ici pri put eestruktiv= > prodavala te smo zakije ezan za pri ogao pretivjes etimo se, pripadnost svakoga pojedino: ees sapiens) nukno je obiljegje ijudskog identiteta - nepromjenjivo, jednako u sectom Covjeku, urodeno. Ta ginjenica o ljudskoj prirodi pred svakoga od nas sestzulja moralnu obvezu postivanjs ljudskog Zivota kao vrijednosti. Samim Sime Sto je netko Eovjek pripadaju mu prave koja su zajaméena ljudima - ud- si prava, 0 kojima Gemo vige govoriti u nadolazecim temama. U ovoj éemo se e2k:emi detaljnije posvetiti drugom n: ruke prirode Govjeka koje smo serali kulturom. Zahvaljujuéi kultur Bivot nadilazi ono urodeno, puko ‘SelcSki zadano postojanje, i obogac -2enim, Sto usvajamo odgo- ‘=>. socijalizacijom i ugenjem. vjeka Yudskoj vrsti (Homo sa- “se: smo rekli da kulturu Zine znanja, 0° seric, obi, natini djelovanja (prakse) ‘s=cjalna i duhovna dobra stvore: SSshice. U ovo) nam temi predstoji prom'sit “Smicie kulture i vidjeti &to to to&no 2 “SeEcHici. Znadi li to da svaka kultura ima 5 ‘= Hsu usv0jo) biti sve vibe-manje iste? == Odreduje li ih kultura, ili ona trebaju “teiaj je netko roden ili vie Ako postoje bi Se ecnosno koja kultura ima pravo, zaprevo nemoralne? Be = dogada s nasim moralnim obvezama ako ,promijenimo kulturu*, primjerice “Se = iz drustva u kojem Zivimo preselimo na drugi kraj svijeta, edje su kultura Soe mnogo drukéija? Trebamo li u tom siuéaju zanemariti previa s kojima smo =" prihvatiti kao vlastite moralne norme zajednice kojoj smo se pridrusili li “Se céekivati da nas élanovi zajednice u koju smo dosli trebaju prihvatiti posto- Sitosti koje unosimo w njihovu kulturu ina taj je nagin obogacujemo? Jesu ©= 0 jednakoj vrijednosti svih kultura i skladnom suzivotu kulturnih itosti samo mit ostvariv cil Kojem svi trebamo teZti? pitanjima poput ‘Ssorauljat Gemo u nastavku udzbenika, a prije toga posvetit éemo pozornost ‘0j2 prevladava na nasim prostorima, tz. zapadnoj kulturi, a poslie éemo ™ pozornast posvetiti i drugim, nezapadnjaékim kulturama, . vjerovanja, vrijednosti, moral, stitucije, umjetnost - ukratko, sta u Zivotu odredene Wjudske -sednjem dijelu predstavijene ra vrijedi u odredenoj liudskoj ? Raku tise kulture znat- stojes moralnim pravili- ti univerzalno, neovisno o kulturi kulturama, koje drus- ‘su moraine =: svijet ili Zapad mozemo razumjeti s povijesnoga, geografskoga, kultur- ‘ustvenoga adnosno ekonomskog aspekta koji se medusobno ispreplecu. noga gledista, Zapadnim svijetom ili Zapadom smatra se ponajprije Scetinent’s tj. Europa, mjesto nastanka i razvoja antiéke gréke kulture, ko- zapacine civilizacije koja je postavila temelje zapadne misli i prakse ~ fi umjetnosti, arhitekture, politike i dr. Stari su Rimljani preuzeli kulturu <2, 2 pojava krS¢anske religije i pokrStavanje razliitih kultura koje su 12 rimska osvajanja i kriZarski ratovi druga su najvainija povijesna odred- secadne kulture, sspadne kulture geografski je naijaée od 15. stoljeéa nadalje, kada Euro- je=na vrijednost kosu, hipiji su 2noj postovne) sija, svoje ne nerikoj vojne) dakako 0 europskoj kolonizaciji Amerika koja povijesno poti- s poznatim osvajanjima Kristofora Kolumba itraje sve do duboka 2, kada se procjenjuje da se vie od 50 milijuna Europljana dos ‘srercki Kontinent. Osim ameriékoga kontinenta, Europljani su kolonizirali i dru- “se eecruja ~ Afriku, Aziju, Oceaniju, a takve osvajacke pohode radi irenja vlastii ajprije su ire 5 i eo Gansamostal. | _ =e2=2anje kolonija na osvojenim podrudjima s cljem viadanja i iskoristavania Saijetipreme | sense stanovnitva i njihovih resursa nazivamo imperijalizmom. Kako smo uo- omizakonime | 2022 potkraj 5. stoljega, a proteie se sve do 20. stoljeca isyjetskih ratova. si jednakopra- im tim pokret- “upravo na po Snom kulturor “Seercecija amerigkoga kontinenta, kao i drugih, nije bila jednostavna imigracija, “Pere preseljenje Europljana u novi svijet, barem vecinu svoje povijesti. Stovise, _pesiliz niz osvajakih pohoda europskih velesila, ponajprije Spanjolske, Velike “Seer. Francuske, Portugala, Nizozemske i drugih, uz nasilno prisvajanje terito- “Se = =riékih Kontinenata, ubijanje, iskori8tavanje. porobljavanje, silovanie, pri- "See =miestanie i nasilno pokrStavanje domorodaékog stanovnistva, pljackanje seinih i prirodnih blaga, kulturnu asimilaciju i unistavanje autohtonih kultura sta. Medu najzloglasnijim kolonizatorima povijest pamti konkvistadore, sie i gjelomitno portugalske osvajace, koji su na najokrutnije nagine postu- = =neritkim, a poslije is azijskim odnosno pacifigkim domorodcima. j= © pojmu koji bi u kulturoloskom smistu bio opreéan Zapadu odnosno 5 kulturl vjerojatno odgovaramo s pojmovima Istok i istogna kultura. Cesto ‘= su da je Europa kolijevka suvremene demokracije i tehnolo’kog razvoja. sazivanje istognima svih druStava i kultura koje ne proizlaze iz europskoga asljeda smatra europocentrignim i netoénim jer kriterij podjele kultu- ssiektivan, sveobuhvatan, odnosno takav da moze jednako vrijediti za sve ‘eatture, nego je subjektivan, pristran jer je temeljen na pretpostavci da ‘cttura vrijedi kao kriterj razlikovanja i mjerilo vrednovanja svih kultura. sje u kojem j 9 europska kul i Oceaniju som Zapad ms anstvenika te {ida je pojava suvremenih drustvenih problema poput globalnog tero- do sve utestalijeg ijednaéavanja istoéne kulture s istamskom ci ori emu se istoku pripisuju nagativna obiljezja. U tom smislu palestinski = 20. stoljeéa Edward Said govori o fenomenu orijentalizma, gledistu © pripadnici zapadne kulture gledaju na Istok kao na ne8to potpuno odéinjeno i zaostalo, od Sega se Zapad mora odvojiti kako bi izgradi 2stitiidentitet. Orijentalizam promiée imperijalizam i podjelu u kojoj s stojimo ,Mi" Zapad), nadmoéni inapredni, a s druge su ,Oni" (Istok), necivilizirani. Dodivljajislamske kulture iskrivijen je do mjere u kojoj je AktivnostitupozNay cultura dodivljena kao trajna prijetnja, a asocijaciia ko svr2h od difhada ili svetog rata kojim ée muslimani zaviadat majuéi na umu u najmanju ruku ,jeziéni problem s pod zapadnjatke kulture, vrijedno je istaknuti razliku izmedu dake) kulture, koja je nastala i razvila se na odredenom podruie. postoji ili je zbog odredenih razioga izumra, te naseljeniéke ( koju je na neko podruéje donijela skupina \judi koja se ondje nascuua. emo predstavitijednu starosjedilaéku kulturu koja je unatoé si kulturom ofuvala svoju autohtonost (izvornost), a nemoguce jus ce, odnosno odrediti ni kao zapadnu ni kao istognu Kulturu. U ma pak potradi viSe i2vora znanja o drugim kulturama. a ili Eskimima nazivamo starosjedilaéko stanovnistvo ar ja koje Zivi pretezito na obalnom podrugju danagnje Kanade, Gre ‘SAD-a, ali i drugih podrudja, Juno od arkti¢koga kruga starosjedia danas Zivi oko go tisuéa Eskima, dok se zajedno s onima koji dive izvan’ Ja sveukupan broj pripadnika ove kulture danas procjenjuje na oko 135: ‘mima su ime dali Europljani jo8 u 76. stoljecu, a vjerovalo se da znaéi = sirovo meso". Sami Eskimiimaju drukéija imena za svoju kulturu, kao => swlnupiat*ili,Yupik*, a u prijevodu ta imena znaée jednostavno , judi. Kultura Eskima u mnogoéemu je oblikovana podrugjem u kojem Zive, 2 Je najpoznatiji primjer igtu, tradicionalna eskimska nastamba u obliku fs Bradene od lecenih blokova. Vrlo su pogodne za podneblje u kojemu five, tovo za zimske mjesece, gdje odolijevaju hladnodi i snj i odrZavaju toplinu. Ljeti eskimi Gesto obitavaju u Satorima izradenima od ‘ke koZe s obzirom na to da su temperature ipak umjerenije. Odjeéa koj= ‘nose prilagodena je vremenskim uyjetima te je uglavnom izradena od kote, pretedito sobova. obzirom na surove vremenske uvjete u kojima gotovo ne posto{ibiljna ve ja, Eskimi svoju prehranu tradicionalno gotovo potpuno temelje na mesu t kitova, sobova te na ribama. Tuljane su lovili oristeéi se harpunom koji su 's ledenoga kopna ili iz kajaka, koznatih kanua predvidenih za jednu osobu, seza lov na kitove koristili vecim brodovima. Ljeti su sobove i ostale kopnens. tinje pak Lovili Koristeéi se pretedito lukom i strijelom. Tradicionalne rodne uloge u eskimskoj obitelji ukljuéuju Zenu koja se brine z= Ganstvo, a zada¢a je mukarca da osigura hranu za Zivot i da izgradi nasta kojoj ée Zivjeti njihova obitelj. Osim te dvije osnovne uloge, muskarci su got cijelosti oslobodeni svih drugih duznosti koje obavijaju Zene. bog vrlo teBkih Zivotnih uyjeta u hladno‘i, u kojima je borba za prezivijavanje daSnjica, kroz eskimsku povijest razvilo se posebno zajednistvo izmedu dva m Osim zajednikog odlaska u lov, dvojica muSkaraca uvijek su se mogti osloniti nna drugoga te su sve dell, Sto je najéeSée uklutivalo iZenu. Tradicionalno, naj bi upravo prvi muz izabrao Zeni drugog muta, osobu od povjerenja koja bi se bri za dobrobit obitelji ako bi se nesto sluéajno njemu dogodilo. Tako je eskimska kul Jedna od rijetkih u kojoj susreéemo poliandriju - brak jedne Zene s vige muskar 'ako su Eskimi zadrZali svoju posebnost i kulturnu specifignost, utjecaji zapa ‘modernog Zivotnog stila vidljvi su iu njihovim Zivotima. Primjerice, tradicional »naéin putovanja Eskima bile su sanjke koje vuku psi, koji su imali posebno vaSijest onana uri i njihova je vainost dosezala razinu kulta i Stovanja te su ‘ima tako | odnosili. No danas su njihovu ulogu preuzele motor- Sek. Harpuni se takoder vrlo rijetko upotrebljavaju u modernom lovu te su injatke ine. ‘Whee ulogu preuzele puske. Eskimi se tradicionalno nisu koristili navcem, ali ito ke (domoro- ‘= pemienjeno u modernom dobu te je danas i njima nuzan, kao i svugdje drug- kojem idal Sen svijet eke) kultur ee : : F - Unastavie 7 eo nezapadnjaékim kulturama zapozeli smo pomalo provokativnim pitanjima Sazapacnom 5 amjeromt. Taje namjera nakon susreta s ulomkom o Inuitima (Eskimima) stati u lad Stn jasnlja. Kolko se usenika i udenica u razredu igjasnito da se protii ubi- pim sadriaj- 7 "ms tuljana, skori8tavanju pasa ili dijeljenju supruge izmedu dvojice muskaraca? atc 10 u nado} Skog podrué- alter, vjerojatno nas je net ijanju si ih tuljana inca, Rusije © sestih kitova. U nagoj je kulturi radi prehrane uobiéajeno ubijanje fvotinja po- kim Zivotom) J Ssvinja, peradi, goveda isl., dok vecina tujane i kitove poznaje iz dokumentarnih nog podrus: Wasa u kojima se predstavla jepota i posebnost th Zvotinja, ane njinovo ubla. tisuéa. Esk 79 2kamolijedenje njihova mesa, ito sirovoga. Nekima je verojatno joS neugod. = bila misao o iskorigtavanju pasa radi prijevoza robe i judi, a kamoli pomisao == eonosne borbe ill trke pasa koje se organiziraju radi zabave judi. Ubijanje $= 23) prehrane u nagoj je kulturi potpuno neprivatljiv jer je pas smatran Ssesovim najbolim prijateliem, a ne ukusnim obrokom. No u mnogim azjskim St0 su «lNuit 3 wierolatn? Hi iirsrama ubijanje pasa radi Prehrane posve je uobigajeno. Tek je nedavne 2017. Bet ead ‘See° Pv put u aziskim zemjama zabranjeno ubijanje pasa i magaka radi pre. wate prise meme. itou Tajvanu, 2 od Zivotiny Weiss podetka ove teme koje nas je modda najvige knenadilo jest ono o poliandri, 2 koju Eskirs JI este jecne Zone s vige muskaraca, Ried je o uistinurjetkoj pojavi medu kulturs, >d Zvotinsts J minogo redo) od poliginie, braéne vezejednog muSkarca|vige Zena, za koju ‘=e =2mo da je Siroko rasprostranjena u islamskoj kulturi, Pomisao o Zeni s dva su. $=. ollju dijele, s kojom obojica imaju djecu i grade dom, u zapadnoj je kulturi $22e reGeno neobiéna, dok mnogi oStro odbacuju ideju takva oblika obiteljske SSszice, kao i one u kojoj jedan muskarac ima nekoliko supruga, obitelj, djece $222. Osim na moralnu osudu, u mnogim je zapadnim zemljama svaki oblik po- Seale, bratne zajednice u kojoj jedna osoba ima vise braénih drugova, zakonom “Sraslen. Tako ni hrvatski zakoni ne dopustaju sklapanje braka il votnog partner. “Ps osobama koje ve¢ jesu u braku ili u Zivotnom partnerstvu s drugom osobom. copnene Zivo ine za ke ;nastambu sf al nuitske kulture koe sme predstavl elu neobiéno, éak neprinvatl 5 su gotovo «|= S208 inprimijenimo na kultura u koja vimo, odnosno kala o nine presudi ‘=> pozieije sustava vrijednosti koji je tradicionalno prisutan u nagoj kulturi, ‘Swrlo Je agledno da bi neke vrijecnosti, natela, duinost i opéenito predodibe o pzinu ineispravnu postupanju Siroko prihvacene u naéoj kulturi naiéle na éudenje ~scodobravanje medu Eskimima. Kulturne razligitosti najuze su povezane s etié. ‘Ser ruligitostima, pa ¢e pripadnici razigtih kultura nekada biti podijejenih mi- 520 tome &to je moralno ispravno, kako treba postupiti u odredenoj situacf i >> isiterije treba uzetiu obziru etiékoj prosudbi. Kao sto svaki Govjek ima pravo fenje, Kulture samim svojim nastankom imaju pravo na postojanje, zastitu i kog Eovjeka na samoodredenje, svaka kultura = MoKinjegovati svoj viasitsustav vrijednosti i normi, navike, obitaje,tradiije 2 Bravo pred svakoga od nas postavija moralnu obvezu priznanja kulturnog ‘Peetiteta pripadnika razliétin kultura i djelovanja prema nagelu da je udski Fee Vavanje svak diva muskarc: alno, naj a.bise brinu! © skim su jedna od ie Julturaloja je uspjeia cram Surove wete arciticgs poten ppodnebija Sto zai 0 ninowmy altura Aktivnostit Promistio tome koliko peznajed druge kulture, azléice od one kojoj pripadas. koja su tuoja stajalista o njima? Na koji nadin rosudujemo o onome o emu re znamo previse? Smatras lida bi se tvojastajaligta o rugim kulturama promijeniia a vige znaS onjima? Raspravi tom pitanju skolegama.esgeseost neovisno o kulturnoj pripadnosti. Prihvaéanju razligitosti koje p seeds kulturama, kao znanstvenoj i drustvenoj Einjenici, ali’ kao etickoj vrij = ud: nas stajaliste koje nazivamo kulturnim relativizmom. Prema tom pos! sostoji univerzalna istina koju trebaju p’ kojoj se trebaju prilagoditi kulture. Stovige, kulturni relativizam ui da je takvo Sto nemoguée jer kultura iz dolazimo uvijek odreduje nau percepeiju i procjenu drugih kultura, pa je ono ‘smatramo istinitim, ispravnim ili nuznim takvo samo wu nagoj kulturi, dakle re ng istinito, ispravno odnosno nuzno. e Proéitaj, razmisli i raspravi sores Kulturni relativizam g sadilovania Dok postmodernist i poststrukturalist! slave kulturn relativizam, moralmi Kon= zervativci na nj gledaju negativno. Oni njemu vide rusenje moralnih obveza te transformaciju ananstvenih pokuSaja niz nasumiénin, nerealni | subjektivnih ‘odlukai izbora. Takoder, on oznatuje kraj sudjalovanja u drugtvenim pitanjima. principi prema kojima se vodi kulturnirelativicam u sebi sadrZavaju lokalnu (za~ padnjaéku)ideju koja se, s obzirom na raltost kultura u svijetu, o6ttuje upitanju rscvizam ipakestav kako mozemo opravdatizahtjeve na poslusnost te ustanoviti eticke norme kao ema? ‘Sto su (judska prava? U tom smistu, na kulturni se relativizam gleda kroz oticku. ene dimenziju (moralni relativizam) koja neutralizira (judsku sposobnost da kritizira ert postie tvjerenja i prakse drugih kultura. Ss neieane Prema izvoru: Alexandra Howson, Cultural Relativism, Cultural Refativism, Uu Research Starters Sociology, EBSCO, 2009. G Vrednovanje za uéenje! Aktivnosti! Uéimo 0 jednakosti iz razligitosti! > Podjelite se uti skupine. Svaka od skupina istrait 6ejednu od sjededih >> aS je zadatak izradt sadetu studju sluéala (case-study) 0 povijest kulture kojuistradujete. > Ustucij slugaja ukjuiteeticku anti u kojoj vada skupina treba odgovoriti na iduca pitanja: «Po kojim se obigajima kultura koju prouavate riko od vaSe? + Smatratelineke obifaje moralno neprinvatjvima? + Koji su uzroci, a koje posfedice susreta te kulture za Zapadom? « Jesu li prava pripadnika te kulture ugrozena ili zaitiGena? + Kakav je polatajte kulture danas? Sto 0 odnosu prema raliitosti maemo nauéiti iz povijest nestanka te kulture?dakle relat exalni kon- sobvera te sbjektivnih ppitaniima. picalnu (za- geuptanie enorme kao fro etits eda kritzra Relativism, Djeluj etizkit Aktivnosti! realu svjestoproblemima s Gudskim pravimat =i u medijima primjere nejednakog odnosenja ili kréenja Gudskih = 212 pojedinaca ili skupina zbog njihove kulturne pripadnosti » Scher jedan primjer pa detaljnije istradislitne sluéajeve unasem Saznaj o uzrocima i posijedicama problema *seima se [judi susreéu zbog pripadnosti odredenoj kulturi, jednostaynu kampanju kojom mozeé skrenuti pozornost na pesbieme s kréenjem udskih prava koje analiziras, a predstavit, -omo¢u digitalnih platformi. ako ukljuiti u kampanju etitke vrijednosti koje Selig Sirti, S=nacisi tekst, izradi fotografie, snimi audio ili videozapise isl, p= viastitom nahodenju. soru s nastavnikom, predstavi svoju kampanju na javnoj digitalno} S==nipo izboru (primjerice, drustvene mreze ili stranice za objavu Ses0isa). prati reakcije drugih korisnika i pripazi na koriStenje = acu s pravilima digitalne platforme. “Se cruge da komentiraju i dijele sadrtaj te ih pozovi da izrade === Kampanju o ljudskim pravima po uzoru na tvoju. Soe: cana nakon objave sadrZaja izvjestio rezultatima djetovanja © 2922 prostoru putem digitalnih platformi izakljudi o svojem orre=s Sirenju suijestio odabranam problemu s judskim pravima.mlsona 5 post9 kof eegesiuzroci ton? ses em medatiturnl 46 Multikulturalizam {© Ummogim se drustvima na istom podrugjs esto susrecy raze kulture. Zna¥ liza neke probleme kof se pojaujijuu djalogu medu kuturama? So je prepreka razumijevanju{ postovanj razisasti? Usuvremenom su drutvu raziitite kulture éesto u izraunom doticaju, Sto nije bilo stuéajem. Naime, tjekom povijesti tradicionalne granice izmedu kultura nom su se poklapale s geografskim ilis drZavnim granicama, a moderne mig prouzrogene mnogim simbenicima dovele su razliite kulture u izravan susret Zivot. Osim toga, masovni mediji omogucili su lak pristup novim znanjima o d kulturama koje imaju svoje posebne nagine ponasanja ili norme, kao i global renje svijesti o vadnosti po8tovanja i zastite kulturnih razligito U suvremenim drustvima, a ponajvige u mnogim svjetskim metropolama, vot razligitih kultura danas je sve vise pravilo nego iznimka pa éesto govori ‘muttikulturalnim drustvima. Pod pojmom multikulturalnost mistimo upray stanje u Kojem istodobno i na istome, manjemu ili veéem prostoru postoji sobno komunicira vige kultura. Postojanje i miran suivot razliétih kultura te na medusobnom upoznavanju, razumijevanju i prihvaéanju danas je Siroko pris vrljednosti koju treba postovatii nj vati, a dio je pogleda na svijet koji nazivamo multikutturalizmom. Poznato nam je da kulture propadaju i nestaju, posebice tradicijske plemenske ture, koje se prilagoduju novim uvjetima civilizacijskog napretka. To se dogada je takve kulture asimiliraje umjesto da se integriraju. © kutturnoj asimilaciji govor’ kada se odredena kultura do te mjere prilagoduje dominantno kulturi da se nj Jezik, vera, obiéaji i opéenito nazin zivota napustaju, zaboravljaju i s vremenom staju kao dio izvorne kulture. Tijekomn povijesti kulturna asimilacija uglavnom je & nasilna, pogotovo u doba krizarskih ratova i kotonijalnih osvajanja, dok u suvren nom drustvu éesto nastupa spontano, kao posljedica migracija, pri Semu se no najéesée useljenicke kulture ne ukljuéuju ravnopravno u drustvo. Multikultujma te je osobito posveéen zaatit razlicitin kulturnih manji h, vjerskih isl), Sto postaje iznimno vaino u doba intenzivnih syjet- > mereciia .mijeSanja kultura’, Pritom, multikulturalizam kao pogled usmjeren _S eersiprije na grupna, kolektivna prava, Sto je istodobno i jedan o: najpoznatijih peer tom stajalistu, Stiteci razlititosti po kojima se odredena manjinska kultur- = eo razlikuje od vecine, multikulturalizam u nekim sluéajevima gubi iz obzora === pojedinca, ju dobrobit podreduje pravima skupine kojoj on pricada. Tako se "= posted suotavas etiékim problemom opravcanosti ograniéavanja prava pojedin- “= Seg zeitite prava skupine. Jedno od kljuenih etidkin pitanja koje proiziazi iz tog _gebiers odnos! se na ispravan odnos veéinske skupine i drustvenih institucija pre- =ajirskoj kultumoj skupini kojo to drustvo priznaje pravo na zadréavanje svojih Snosti i pravila koja nisu u najboljem interesu njezinih élanova. Mode lise nega- ‘Geetiteta pojedinca ili povreda dostojanstva osabe smatrati opravdanim sred- 20 cil zatita kulturnog identiteta manjinske skupine? Primjerice, mazemo pravdati razlike u polozaju Zena koje Zve u istom multikuiturainom drusevu, eke europske metropole, 2bog pripadnosti manjinskoj odnosno vedinskoj kul- skupini? Treba li manjinskoj skupini dopustiti ogranigavanje slobode kretan- Samo zato Sto je u toj skupini uvrijefeno da su Zene podredene muskarcima? -skupina treba prilagoditi svoja zatvorena pravila onima koja previadavaju u ralnom drustvu kojega je manjinski dio? kako bi vecinsko stanovnistvo u ene utivaju puna prava i slobode trebalo postupati prema takvim kulturnim ima? Je livaznije o&uvati kutturni identitet manjinske skupine ili zasttit in- prava njenih clanova? Raspravite u razredu o tim etiékim problemima koja snultixulturalizmu. 4, to nije w Gu kultura uel derne mig avan sustet anjima.o drum 20/iglobains taj, razmisli i raspravit i odgoj “upravo znati dae odgo| djelovanje utemeljano u postovanju deugog kao -samosvojnog, autonommog,slobodnog biéa. To nadaljeznadi da je odgo} “ewjek odgoj za pluralizam vrijednosti, pretpostavki, vierovanja, mialjenja, ‘naéina Zivota Sto ih judi razvijaju kao svoje iu kojima se o€ituje njihova Ali, kao su-djelovanje u slobodi, to pogtovanje mora biti uzajamno. dakle, znaéi razvijati drugoga kao drukéijega, koji drii do svoje osob- ‘kaj isto tako deff do osobnost drugih ud. | to ne samo zato Sto mist ‘na viastitu osobnost mora platiti pravorn drugima da budu drukéiji nego “Spe svjestan da je osobnost u biti moguéa tek razli6ito8éu lui koji se u ‘fazliGitosti ipak medusobno uvazavaju i komuniciraju otvarajuci kroz tu ko- ju, baS svojom posebno&éu, drugima nave moguénosti osobnog razvitka. Poli, Milan. “Odgoj i pluralizam.” Filozofska istrativanja 26, br. (2006): ‘setps://hrcak.sree.hr/4592) ropolama, esto govorim islimo uprave 4 postojii me: kultura te je Siroko pr postovati in m. ce plemens o se dogads j= ino drutvo postoji samo kada razlitite kulturne zajednice Zive u uvje- sera mogu njegovati svoje obitaje i vrijednosti, jezik i podrijetio. stoga, sshvainijih vrijednosti multikulturatizma kutturni pluralizam, prihvacanje jis vremeno= _esinstvenosti i posebnosttrazlitiih kultura koje zajedno predstavjaju bo- 2 uglavnom =tv2. Njegovanje izastita kulturnog pluralizma kao vrijednosti moguéa je 2, dok u Suv Ssprctstavijanjem kulturnoj asimilacijii osiguranjem uvjeta u kojima razligite pri €emu se smagu slobodno razvijati svoje posebne identitete, dok istodobno suZive Muttikultural wugim kulturama s kojima dijele i neke zajedni¢ke drutvene vrijedn: orm Aktivnosti! 1. Pronadi u tokstu define ‘odgoja flozofabilana Poi 1a svojim rijeéima predista ‘njegovo odredenje tog poi 2. Obrarlozivezu izmedu ctitkin vejecnosti kao Sto su postovanje, djalog iuzajarnost s osobaim razvojem i napretiom ‘svakog Sovjeka. 43. Prokomentiralivreduj stajalifte autora prema kojem je osobnost mogut teks rarlisivoséu.