Diskurzivni oblici

1. Književno-znanstvene vrste

 Esej – kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuju različite teme iz

života ili znanosti. Znanstveno se pristupa temi – uključuje
razmišljanje i zaključivanje, a u načinu obrade ogleda se autorova
sposobnost umjetničkog oblikovanja, autorova osobnost i stil.
Struktura eseja je trodijelna:
- uvod – iznošenje teze
- središnji dio – argumentiranje teze navođenjem primjera,
objašnjenja, citata i sl.
- zaključak – potvrđivanje teze

Začetnik eseja je francuski renesansni književnik Michel de Montaigne

(16.st.).

 Putopis – tema putovanja se razvija opisima krajeva, ljudi i običaja,

a putopisac unosi pritom vlastiti stav o onome što zapaža.

 Polemika – vrsta u kojoj se iznosi oštro suprostavljanje stavova o

stvarima, pojavama i djelima od osobnoga ili općega interesa.
Može biti književna, politička, znanstvena, itd.

A. G. Matoš – polemika s Tinom Ujevićem; M. Krleža – Moj

obračun s njima (1932.)
 Tablica važnih eseja i putopisa

Razdoblje Autor i djelo

M. de Montaigne: Eseji
renesansa Antun Vrančić: Putovanje iz Budima u Drinopolje –
putopis na latinskom jeziku

Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje –

prvo hrv. djelo s realističnim opisom putovanja

Edgar Allan Poe: Filozofija kompozicije – esej o

nastanku poeme Gavran

Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu – prvi moderni

romantizam putopis u hrv. književnosti

Stanko Vraz: Put u gornje strane

Antun Nemčić: Putositnice

MODERNIZAM
- avangarda Virginia Woolf: Moderna proza

Reiner Maria Rilke: Pisma mladom pjesniku

- kasni Albert Camus: Mit o Sizifu (1942.) – filozofski esej

modernizam

moderna A. G. Matoš: Ogledi, Vidici i putovi, Naši ljudi i

krajevi – impresionistički putopisi

A. B. Šimić: Tehnika pjesme

hrvatska književnost M. Krleža: Predgovor Podravskim motivima Krste

1914.-1952. Hegedušića

Tin Ujević: Ljudi za vratima gostionice, Skalpel

kaosa

Antun Barac: Umjetnost i bol – esej o poeziji

Vladimira Vidrića

Matko Peić: Skitnje

 2. Publicističke vrste

Feljton – donosi aktualnu temu iz područja umjetnosti, znanosti ili

filozofije, ali i iz svakodnevnog života, koju najčešće obrađuje na
zabavan i duhovit način.
Često se objavljiva pri dnu lista u novinama i izlazio u nastavcima
pa je po tome u hrvatskom jeziku dobio ime podlistak.

- August Šenoa: Zagrebulje – slika zagrebačkoga društvenoga

života (humor i karikatura)

- Ante Kovačić: Iz Bombaja – negativan stav prema narodnjacima

iz pozicije pravaša (suprostavljene političke stranke)