TEMELJI

RADNOG
P R AVA
Tena Šimunović 4.b
 1.RADNO PRAVO: POJAM I RAZVITAK RADNOG PRAVA

POJMOVI RADNOG PRAVA

SKLAPANJE UGOVORA O RADU

SADRŽAJ: UGOVOR O RADU NA ODREĐENO I NEODREĐENO VRIJEME

2.RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

3.PRESTANAK UGOVORA O RADU:OTKAZ UOVORA O RADU

SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU

RADNO PRAVO
POJAM I RAZVITAK RADNOG PRAVA
• Građansko pravo
• Uređeno s institutima javnog prava glede odnosa sa zaposlenim osobama
• Predmet uređenja radnog prava: zasnivanje i prestanak radnih odnosa
zaštita osoba u radnom odnosu
materijalna prava i obveze iz radnih odnosa
sustav stegovne i materijalne odgovornosti
• Neka prava koja zaposlenici stječu na temelju radnog odnosa daju im i pravo sudjelovati u
odlučivanju o pitanjima vezanim za njihova gosp. i soc. prava i interese prema
predviđenim propisima
Instituti radnog prava Norme koje ubrajamo
su se tijekom povijesti u radno pravo prvo su
razvijali i mijenjali u se ograničavale na
skladu s promjenama uređivanje najamnih
društvenih sustava radnih odnosa
 RAZVITAK RADNOG PRAVA:

POČETAK 19.ST:nastanak proletarijata, najamni radni odnosi uključeni u obveznopravne

ugovorne odnose i kao norme ušli su u građanske zakonike

POLOVICA 19.ST:sve svjesnije radničke klase

KRAJ 19. I POČETAK 20.ST:pojavom radničkih sindikata, kolektivnih ugovora,..države su

prisiljene ozbiljnije intervenirati ina području rada i radnih odnosa

NAKON I.SVJ.RATA: zbog pol. kriza i raznih akcija nastale su okolnosti koje su ohrabrile
radnike da traže promjene u radnim odnosima ali i u samom društvenom sastavu

NAKON II.SVJ. RATA: zbog političkih i gospodarskih prilika nametnula se potreba

suradnje rada, kapitala i države pa se donose zakoni koji uvažavaju interese svih
 P O J M O V I R A D N O G A P R AVA

RAD, RADNI ODNOS, POSLODAVAC, RADNIK, KOLEKTIVNI

UGOVOR O RADU, UGOVOR O RADU
 POSAO KOJI NETKO OBAVLJA NA
RAD VLASTITIM ILI TUĐIM SREDSTVIMA
RADA
 PRAVNI ODNOS IZMEĐU NAJMANJE DVA
PRAVNA SUBJEKTA ČIJI SADRŽAJ ČINE
RADNI ODNOS PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI
NJIHOVIH SUDIONIKA( POSLODAVCA I
RADNIKA)
 FIZIČKA ILI PRAVNA OSOBA KOJA
ZAPOŠLJAVA JEDNOG ILI VIŠE RADNIKA
POSLODAVAC I ZA KOJU RADNIK OBAVLJA ODREĐENE
POSLOVE
 FIZIČKA OSOBA KOJA DOBROVOLJNO I
RADNIK TRAJNIJE ZA PLAĆU OBAVLJA
ODREĐENE POSLOVE ZA POSLODAVCA
 SPORAZUM IZMEĐU UDRUGE RADNIKA
I POSLODAVACA KOJIM SE UREĐUJU
UGLAVCI KOJI IMAJU NORMATIVNU I
KOLEKTIVNI OBVEZNOPRAVNU NARAV
UGOVOR O U ODNOSU PREMA POJEDINAČNIM
UGOVORIMA O RADU,KOLEKTIVNI
RADU UGOVORI IMAJU JEDNAKE UČINKE KAO
ZAKON I VAŽAN SU IZVOR RADNOG
PRAVA
 DVOSTRANI PRAVNI POSAO KAO
IZRAZ IZJAVLJENE VOLJE IZMEĐU
POSLODAVCA I RADNIKA KOJIM SE
UREĐUJU PRAVA, OBVEZE I
UGOVOR O ODGOVORNOSTI IZ RADNOG
ODNOSA
RADU U UGOVORU O RADU POSTOJI
ODNOS SUBORDINACIJE I OVISNOSTI
RADNIKA I POSLODAVCA, ŠTO ZNAČI
DA POSLODAVAC VODI RAD
NA TEMELJU UGOVORA O RADU
PLAĆA SE ISPLAĆUJE U ODREĐENIM
RAZDOBLJIMA I NJEZINA VISINA NE
OVISI O VRIJEDNOSTI RADA
S K L A PA N J E U G O V O R A O R A D U
 ZA VALJANO SKLAPANJE UGOVORA O RADU MORAJU SE ISPUNITI OPĆE
PRETPOSTAVKE.

TREBA ISTAKNUTI DOBROVOLJNOST POSLODAVCA I RADNIKA U NJEGOVU

SKLAPANJU.OBA MOGU DATI PONUDU ZA SKLAPANJE UGOVORA, NO VEĆINOM TO
INI POSLODAVAC JAVNOM OBJAVOM DA IMA SLOBODNO RADNO MJESTO UZ
UVJETE, TE PRIJAVOM HZZ.

SLOŽE LI SE POSLODAVAC I RADNIK GLEDE UGOVORA O RADU, MINIMALAN

SADRŽAJ UGOVORA PROPISAN JE PRISILNIM ODREDBAMA ZOR-A.

ZOR TAKOĐER PRIPISUJE DA SE UGOVOR O RADU SKLAPA U PISANOM OBLIKU

KOJI SE KASNIJE MOŽE SPORAZUMNO MIJENJATI I DOPUNJAVATI.

AKO UGOVOR NIJE U PISANOM OBLIKU POSLODAVAC JE DUŽAN RADNIKU PRIJE

POČETKA RADA URUČITI PISANU POTVRDU O SKLOPLJENOM UGOVORU.
PISANI UGOVOR O RADU ILI
POTVRDA MORA SADRŽAVATI
SLJEDEĆE UGLAVKE:
• TKO SU UGOVARATELJI I NJIHOVO
PREBIVALIŠTE ILI SJEDIŠTE
• MJESTO RADA
• NAZIV, NARAV ILI VRSTA RADA
• KRATAK POPIS ILI OPIS POSLOVA
• DAN POČETKA RADA
• OČEKIVANO TRAJANJE UGOVORA
• TRAJANJE PLAĆENOG GODIŠNJEG ODMORA
• OTKAZNI ROK
• OSNOVNU PLAĆU, DODATKE NA PLAĆU TE
RAZDOBLJA ISPLATE
• TRAJANJE REDOVITOG RADNOG DANA ILI
TJEDNA
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO I
NEODREĐENO VRIJEME
 UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME

OVAKVA VRSTA UGOVORA AKO UGOVOROM NIJE ODREDBE ZAKONA

OBVEZUJE STRANE SVE ODREĐENO VRIJEME NA KOJIMA SE UREĐUJE
DOK GA JEDNA STRANA KOJE JE SKLOPLJEN, RADNO PRAVO ODNOSE SE
NE OTKAŽE ILI DOK NE ZAKONSKA JE NA SVE UGOVORE O
PRESTANE NA KOJI DRUGI PRETPOSTAVKA DA JE RADU, A ODREĐENE SE
NAČIN PREDVIĐEN ZOR- SKLOPLJEN NA POSEBNOSTI UREĐUJU
OM. NEODREĐENO VRIJEME. POSEBNO
 UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

OVAKVA VRSTA UGOVORA ZOR NIJE OGRANIČIO

IMA SVE OSOBINE SE SKLAPA IZNIMNO RADI RAZLOGE ZA SKLAPANJE
UGOVORA O RADU I MORA ZASNIVANJA RADNOG TOG UGOVORA, JEDINO
SADRŽAVATI SVE ODNOSA ČIJI JE MORAJU BITI UNAPRIJED
SASTOJKE UGOVORA O PRESTANAK UNAPRIJED UTVRĐENI, OBJEKTIVNI I
RADU. UTVRĐEN OBJEKTIVNIM OPRAVDANI.
RAZLOZIMA .
 UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

RADNI ODNOS
UGOVOR MORA SKLOPLJEN UGOVOROM
DOBAR DIO UGOVORA
SADRŽAVATI UGLAVAK O O RADU NA ODREĐENO
SE SKLAPA ZA
OČEKIVANOM TRAJANJU VRIJEME PRESTAJE
SEZONSKE POSLOVE.
UGOVORA. ISTEKOM UTVRĐENOG
ROKA.
RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUST
 RADNO VRIJEME

VRIJEME U KOJEMU JE RADNIK NA RASPOLAGANJU

POSLODAVCU U SKLOPU RADNOG ODNOSA.
 JEDNA OD TEMELJNIH OBVEZA RADNIKA JEST DA SE OSOBA
NALAZI NA RADNOM MJESTO U RADNO VRIJEME.

PUNO RADNO ZOR JE ODREDIO DA REDOVITO RADNO VRIJEME NE MOŽE

BITI DUŽE OD 40H.

VRIJEME PUNO RADNO VRIJEME SE MOŽE SKRATITI ALI NE MOŽE

POVEĆATI KOLEKTIVNIM UGOVOROM.
NEPUNO MOŽE ODREDITI POSLODAVAC
PREMA POSEBNOSTIMA
RADNO ORGANIZACIJE RADA, A RADNIK
UVIJEK RADI MANJE OD PUNOG
VRIJEME RADNOG VREMENA.
SKRAĆENO UVODI SE NA RADNIM MJESTIMA NA KOJIMA SE OBAVLJAJU POSLOVI
KOJI ŠTETE ZDRAVLJU ILI UTJEČU NA RADNU SPOSOBNOST RADNIKA.

RADNO
NPR. RAD U VODI I VLAZI, RAD S RADIOAKTIVNIM MATERIJALOM.
POSLOVI NA KOJIMA SE RADNIK NI UZ PRIMJENU SVIH ZAŠTITNIH
MJERA NE MOŽE ZAŠTITI OD ŠTETNIH UTJECAJA.

VRIJEME
UTVRĐUJU SE KOLEKTIVNIM UGOVOROM.
NE SMIJE SE RADITI PREKOVREMENO, NI KOD DRUGOG POSLODAVCA.
 U POSEBNIM SLUČAJEVIMA POPUT VIŠIH SILA,
POVEĆANOG OPSEGA RADA…NA ZAHTJEV
PREKOVREME POSLODAVCA RADNIK MORA RADITI DULJE OD PUNOG
RADNOG VREMENA.

NI RAD PREKOVREMENI RAD NE SMIJE TRAJATI DULJE OD 10

SATI NA TJEDAN.
 ODMORI

NENAZOČNOST NA RADU KOJI MOŽE BITI TIJEKOM RADNOG

VREMENA, IZMEĐU DVA RADNA DANA TE TJEDNI I GODIŠNJI
ODMOR.
 ODMOR OD NAJMANJE 30MIN UNUTAR RADNOG
DANA.
PRAVO NA STANKU IMA SVAKI RADNIK KOJI

S TA N K A RADI NAJMANJE 6 SATI NA DAN I UBRAJA SE U

RADNO VRIJEME.
 ODMOR RADNIKA IZMEĐU DVA
DNEVNI UZASTOPNA RADNA DANA I MORA
ODMOR TRAJATI NAJMANJE 12H.
 ODMOR RADNIKA NEDJELJOM OD NAJMANJE 24H.

TJEDNI DANI TJEDNOG ODMORA NE MOGU SE

URAČUNAVATI U GODIŠNJI ODMOR.

ODMOR KAKO SE NE BI IZGUBILA SVRHA TJEDNOG

ODMORA, RADNIK GA SE NE MOŽE ODREĆI.
 PRAVO I OBVEZA RADNIKA JE DATIJEKOM KALENDARSKE GODINE NE RADI
ODREĐENO VRIJEME.

GODIŠNJI
RADNIK SE MORA ODMORITI KAKO BI SAČUVAO ZDRAVLJE I OBNOVIO
PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI.
GODISŠNJI ODMOR SE TAKOĐER PLAĆA.
RADNI KOJI SE TEK ZAPOSLIO DOBIVA PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR TEK

ODMOR
NAKON 6 MJESECI NEPREKINUTOG RADA.
MALOLJETNI RADNIK IMA PRAVO NA GODIŠNJI OD NAJMANJE 24 RADNA
DANA.
 DOPUSTI

ONO RAZDOBLJE ZA VRIJEME RADNOG ODNOSA U KOJEMU JE

RADNIK OSLOBOĐEN RADNE OBVEZE IAKO JE DUŽAN RADITI
MOŽE BITI PLAĆEN I NEPLAĆEN
 PLAĆENI I NEPLAĆENI DOPUST
PLAĆENI DOPUST
DOPUST U KOJEMU RADNIK TIJEKOM
KALENDARSKE GODINE IMA PRAVO
NA OSLOBOĐENJE OD RADNE
OBVEZE, A DA ZA TO VRIJEME DOBIVA
PLAĆU.
NAJVIŠE 7 RADNIH DANA.
NEPLAĆENI DOPUST
DOPUST NA KOJI RADNIK NEMA
PRAVO, ALI MU GA NA NJEGOV
ZAHTJEV POSLOAVAC MOŽE
ODOBRITI.
POSLODAVAC NE MOŽE NAREDITI
DOPUST SAMOVOLJNO, NEGO
KOLEKTIVNIM UGOVOROM,OPĆIM
AKTOM POSLODAVCA I UGOVOROM O
RADU.
P R E S TA N A K U G O V O R A O R A D U
UGOVOR O RADU PRESTAJE:
1. SMRĆU RADNIKA
2. ISTEKOM VREMENA NA KOJE JE SKLOPLJEN UGOVOR O RADU NA ODREĐENO
VRIJEME
3. KADA RADNIK NAVRŠI 65 GODINA I 20 GODINA STAŽA
4. DOSTAVOM PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA O MIROVINI ZBOG NESPOSOBNOSTI ZA
RAD
5. SPORAZUMOM RADNIKA I POSLODAVCA
6. OTKAZOM
7. ODLUKOM OVLAŠTENOG SUDA
 OTKAZ UGOVORA O RADU

UGOVOR O RADU OTKAZUJU SAMO SUBJEKTI KOJI SU IH

SKLOPILI TJ POSLODAVAC I RADNIK
 R E D O V I T I O T K A Z P O S L O D AV C A

POSLOVNO UVJTOVANI OTKAZ, OSOBNO UVJETOVANI OTKAZ,

OTKAZ UVJETOVAN KRIVJOM RADNIKA
 POSLOVNO OTKAZ KOJI MOŽE DATI POSLODAVAC AKO PRESTANE
POTREBA ZA ODREĐENIM POSLOM ZBOG GOSPODARSKIH,
U V J E T O VA N I TEHNIČKIH ILI ORGANIZACIJSKIH RAZLOGA.
POSLODAVAC KOJI JE DAO OTKAZ RADNIKU ZBOG

OTKAZ NAVEDENIH RAZLOGA NE SMIJE ZAPOSLITI NIKOGA NA

TOM MJESTU 6MJ.
 OSOBNO OTKAZ KOJI POSLODAVAC MOŽE DATI AKO

U V J E T O VA N I RADNIK NE MOŽE UREDNO ISPUNJAVATI

SVOJE RADNE OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA
ZBOG NESPOSOBNOSTI ILI ODREĐENIH
OTKAZ TRAJNIH TEŠKOĆA.
 OTKAZ
U V J E T O VA N OTKAZ SE DAJE AKO RADNIK KRŠI OBVEZE IZ RADNOG

KRIVNJOM ODNOSA.
PRIJE OTKAZA POSLODAVAC JE DUŽAN UPOZORITI

RADNIKA
RADNIKA NA NJEGOVE OBVEZE I UKAZATI MU NA
MOGUĆNOSTI OTKAZA U SLUČAJU DALJNJEG KRŠENJA
 REDOVITI OTKAZ OD RADNIKA

UVIJEK MOGUĆ UZ PROPISANI ILI UG. O RADUPREDVIĐENI

OTKAZNI ROK.
ZOR UREĐUJE OTKAZNE ROKOVE.
SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU
UTVRDI LI SUD NA ZAHTJEV RADNIKA DA OTKAZ POSLODAVCA NIJE
DOPUŠTEN,A RADNIKU NIJE PRIHVATLJIVO NASTAVITI RADNI ODNOS, SUD ĆE NA
NJEGOV ZAHTJEV ODREDITI DAN PRESTANKA RADNOG ODNOSA I DOSUDITI MU
NAKNADU ŠTETE OD NAJMANJE 3, A NAJVIŠE 18 PROSJEČNIH PLAĆA KOJE SU MU
DODJELJENE U ZADNJA 3 MJESECA.

ODLUKU O RASKIDU UGOVORA O RADU SUD TAKOĐER MOŽE DONESTI NA

ZAHTJEV POSLODAVCA AKO OKOLNOSTI UPUĆUJU NA TO DA NIJE MOGUĆ
NASTAVAK RADNOG ODNOSA .
H VA L A N A P O Z O R N O S T I !

<3