GOSPODARSKO PRAVO

UGOVORNO TRGOVAČKO PRAVO

1. OBILJEŽJA OBVEZNOG PRAVA

OBVEZNO PRAVO - skup pravnih normi kojima se uređuje obvezni odnos.

- Jedna strana (vjerovnik) ovlaštena je zahtijevati od druge strane (dužnika) da joj preda neku
stvar, da joj nešto učini
- Ne uređuje sve obvezne odnose, nego samo one koji se stvaraju u procesu razmjene dobara i
usluga

OBJEKT (PREDMET) OBVEZNOG ODNOSA JE ČINIDBA - svaka ili negativna pozitivna ljudska radnja
koju je dužnik na temelju obvezatnog odnosa dužan ispuniti vjerovniku

RELATIVNI OBVEZNI ODNOSI – primjenjuju se samo između strana koje su u obvezatnom odnosu i
bilo kakva obveza od trećih ne može se tražiti

DISPOZITIVNI OBVEZNI ODNOSI – strane same određuju hoće li i u koje ugovorne odnose ulaziti.
Jedino je ograničenje dopustivost i mogućnost sadržaja obveze

TEMELJNA NAČELA OBVEZNOG PRAVA

- Ravnopravnost stranaka
- Savjesnost i poštenje
- Zabrana zloporabe prava
- Zabrana stvaranja monopolističkog položaja na tržištu

SISTEMATIZIRANJE OBVEZNOG PRAVA

- Opći dio – ponuda, prihvati, zastara, jamstvo, naknada štete i sl.

- Posebni dio - sadržava pojedine vrste ugovora koji su se u prometu tipizirali ugovor o prodaji,
ugovor o kreditu i sl.

2. VRSTE UGOVORA
OBVEZNOPRAVNI UGOVOR - čini suglasnost volje dviju ili više osoba o tome da se među njima
zasnuje određen obveznopravni odnos

JEDNOSTRANO I DVOSTRANO OBVEZNI UGOVOR

- Jedna strana je dužnik, a druga vjerovnik

- Ugovor o darovanju, ugovor o bankovnom jamstvu i sl.
- Dvostrano – svaka strana je u isto vrijeme i dužnik i vjerovnik

NAPLATNI (ONEROZNI) I BESPLATNI ( LUKRATIVNI) UGOVOR

- Redovito su dvostrani ugovori i naplatni, a jednostavni su besplatni (darivanje)

- Razlika je što se pravila o odgovornosti primjenjuju samo na naplatne ugovore

KONSEZUALNI I REALNI UGOVOR

 - Konsezualni ugovor nastaje u trenutku kada se strane sporazume o njihovim bitnim
dijelovima. Dovoljan je prihvat ponude i nije potreban nikakav drugi alat
- Realni ugovor – ugovori u kojima se osim o suglasnosti bitnim dijelovima zahtjeva i predaja
stvari

GLAVNI I SPOREDNI UGOVOR

- Ugovorom se utvrđuje jedna glavna obveza, kupoprodaja (glavni ugovor), na koji nastavljaju
sporedne (akcesorne), npr.jamstvo i zalog
- Sporedni ugovor je da slijedi sudbinu glavnog ugovora pa tako isplatom duga glavnog
dužnika prestaje jamstvo

PREDUGOVOR I GLAVNI UGOVOR

- Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obveza za sklapanje glavnog ugovora

- Ako predugovor sadržava bitne dijelove glavnog ugovora, on obvezuje, no ako su se
okolnosti promijenile, on ne obvezuje
- Sklapanje ugovora može zahtijevati svaka strana u roku od 6mj od isteka roka predviđenog
za njegovo sklapanje, a ako nije predviđen, onda kada je prirodi poslova i okolnostima trebao
biti sklopljen

FORMALNI I NEFORMALNI UGOVOR

- Formalni ugovor je ugovor za koji je unaprijed utvrđen oblik (zakonski ili ugovorni) kao uvjet
nastanka valjanog ugovora
- Neformalni ugovor je ugovor za koji oblik nije unaprijed određen i nije uvjet za nastanak
ugovora
- Svaki ugovor ima neki oblik, samo je za jedne ugovore unaprijed potpisan a za druge nije

TRGOVAČKI UGOVORI

- Ugovori koje trgovci sklapaju međusobno u obavljanju gospodarske djelatnosti

3. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE UGOVORA

Za valjanost svakoga ugovora zahtijevaju se ove pretpostavke:

a) UGOVARATELJI – za svaki ugovor moraju postojati barem dvije strane

b) VALJANA VOLJA – ugovor je sklopljen tek kad se prema vani izrazi unutarnja volja koja treba
odgovarati očitovanju učinjenom prema vani. Važno je razlikovati svjesni i nesvjesni nesklad
volje i očitovanja. SVJESNI nesklad volje i očitovanja postoji kada jedna strana ili obje svjesno
s nakanom očituju nešto što zapravo neće. NESVJESNI nesklad između volje i očitovanja
nastaje kad očitovanje odgovara volji, ali je volja stvorena na pogrešan način: fizička sila,
prijetnja, zabluda, prijevara.
c) DOPUSTIV I MOGUĆ OBJEKT ČINIDBE - činidba je svaka pozitivna ili negativna radnja koju je
dužnik na temelju obveznog odnosa dužan ispuniti vjerovniku i uvijek mora imati imovinsko
značenje
d) OBLIK (FORMA) UGOVORA – oblik je vanjska manifestacija nekog sadržaja.

ZAKONSKI OBLIK zakonom se određuje da ugovor mora imati određeni oblik, većinom pisani
UGOVORNI OBLIK strane se mogu same sporazumjeti da posebna forma bude uvjet valjanosti
njihova ugovora

- Pobude (motivi) za sklapanje ugovora ne utječu na njegovu valjanost – pobuda je onaj

unutarnji psihološki čimbenik koji izaziva želju ugovorne strane i pokreće donošenje odluke o
sklapanju određenog ugovora

4. NEVALJANOST UGOVORA
NIŠTETNI UGOVOR

- Ima mane u bitnim odrednicama pa se smatra kao da ne postoji

- Ništetni posao ne proizvodi pravne učinke
- NIŠTETNI UGOVOR je onaj ugovor koji je protivan Ustavom određenim načelima, prisilnim
propisima ili poslovnom moralu – potpuna ništetnost
- Djelomična ništetnost - Kada neka odredba ugovora ne povlači ništetnost cijelog ugovora
- Kada se zaključi da je ugovor ništetan, on je takav od početka to jest od trenutka kada je
sklopljen
- Nema zastare

POBOJNI UGOVOR

- Valjan je od trenutka sklapanja ugovora i uzrokuje predviđanje pravne učinke, ali se zbog
određenih mana može pobijati i proglasiti nevaljanim
- Ako se ugovor proglasi pobojnim, on je takav od samog početka

NEPOSTOJEĆI

- Niti stvarno niti pravno

- Ako netko misli da se dogovorio, npr.dogovor oko prodaje, dođe do trenutka predaje i
predaja se ne dogodi jer se osoba ne pojavi
- Najčešće se to događa kos nesporazuma

5. SKLAPANJE UGOVORA
Ugovor je sklopljen kada se ugovorne strane slože s njegovim bitnim sastojcima

Da bi se ugovor sklopio jedna od ugovornih strana treba dati ponudu za sklapanje ugovora

PONUDA

- Prijedlog za sklapanje ugovora što ga jedna fizička ili pravna osoba daje drugoj osobi tako da
bi se njezinim prihvaćanjem mogao sklopiti ugovor
- Mora sadržavati sve bitne dijelove ugovora, a upućen je neodređenom broju osoba (opća
ponuda)
- Slanje kataloga, oglasi i slične reklame ne smatraju se ponudom, nego pozivom da se ponuda
sastavi prema objavljenim uvjetima

PRIHVAT
 - Očitovanje volje ponuđenika o tome da prihvaća ponudu, osobno ili preko zakonskog ili
ugovornog zastupnika
- Ponuda i prihvat su u načelu neslužbeni akti, ali kada je za sklapanje ugovora propisan
zakonski oblik, ponuditelja obvezuje ponuda, a ponuđenika i njegovo prihvaćanje samo ako
su izjavljeni u tom obliku

TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA

- Trenutak kada je nastao ugovor i međusobne obveze ugovornih strana

- Naziva se još i perfekcija ugovora
- Višestruko važan
- Od tog trenutka se računaju rokovi vezani za ugovor (isporuka, plaćanje)
- Ugovor je sklopljen od trenutka kada ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća
ponudu

MJESTO SKLAPANJA UGOVORA

- Važno je jer se prema njemu često utvrđuje pravni poredak države koja će se na njega
primijeniti
- Među ne naznočnima smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojemu je ponuditelj imao
sjedište ili prebivalište u trenutku kada je poslao ponudu, to vrijedi i za ugovore sklopljene
telefonski

6. SREDSTVA ZA POJAČANJE UGOVORA

SVRHA POJAČANJE UGOVORA

- Strane sklapaju ugovor jer očekuju određene rezultate od ugovorenog posla

- Međutim, događa se da dužnik uopće ne ispuni svoju obvezu ili je ispuni sa zakašnjenjem te
da stvar ili usluga nije ugovorene kakvoće i sl.
- Ako dužnik dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu, vjerovniku jedino preostaje da se s njim
nagodi o šteti koju je pretrpio ili da sudskim putem ostvari svoja prava
- Ugovor može biti pojačan tako da se pojača obveza samog dužnika

JAMSTVO – ugovor kojim se jamac obvezuje da će vjerovniku ispuniti valjanu i dospjelu obvezu ako
je ne ispuni glavni dužnik

OBILJEŽJA JAMSTVA: pisani oblik, akcesornost, opseg jamčeve odgovornosti, supsidijarno jamstvo,
solidarno jamstvo, podjamstvo, regres

UGOVORNA KAZNA – ugovorom određena novčana svota ili koja druga materijalna korist koju će
dužnik platiti ili pribaviti vjerovniku ako ne ispuni ili kasno ispuni svoju obvezu iz glavnog ugovora

OBILJEŽJA UGOVORNE KAZNE: oblik, akcesornost, visina, nenovčane činidbe

ZATEZNE KAMATE - novčana svota koju dužnik duguje vjerovniku zakasni li s ispunjenjem novčane
obveze

KAPARA - novčana svota ili koja druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna
strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se on ispuniti

OBILJEŽJA KAPARE: znak da je ugovor sklopljen, sigurnost da će ugovaratelj ispuniti obvezu

ZALOG

- Ugovorom o zalogu dužnik ili netko treći obvezuje se predati vjerovniku stvar na kojoj postoji
pravo vlasništva kako bi iz njezine vrijednosti prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti
tražbinu ako mu ona ne bude plaćena po dospjelosti

7. PROMJENE U OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA

U svakom obveznopravnom odnosu tijekom njegova trajanja mogu nastati promjene iako se on u
načelu brzo ostvaruje. Promjene mogu nastati i glede subjekata i glede sadržaja obveza.

PROMJENA VJEROVNIKA USTUPANJEM POTRAŽIVANJA ILI TRAŽBINE (CESIJOM)

- Ustupanjem tražbine ili potraživanja (cesija) jest prijenos otuđiva potraživanja ili tražbine od
dosadašnjeg vjerovnika na novog vjerovnika, a dužnik i potraživanja ostaju isti
- Moguće pravne osnove cesije jesu: ugovor, zakon i sudska odluka (ili odluka kojega drugoga
državnog tijela). Najčešća je ugovorna ili dobrovoljna cesija.

PROMJENA DUŽNIKA

- Promjene na strani dužnika ne isključuju ga uvijek potpuno iz obveznopravnog odnosa pa je

naš zakon takve promjene svrstao u tri skupine:
a) Pristupanje dugu
b) Preuzimanje ispunjenja
c) Preuzimanje duga

PROMJENA SADRŽAJA UGOVORA

- U bilo kojem obliku promjene subjekata identitet obveznog odnosa uvijek ostaje isti, no
promjenom glavne činidbe ili pravne osnove može se promijeniti i identitet pravnog odnosa,
što znači da se mijenja i sam pravni odnos
- Pod promjenom sadržaja u obveznom odnosu podrazumijevamo dva instituta: obnovu
(novaciju) i nagodbu

8. PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

ISPUNJENJE – prestanak obveznopravnog odnosa valjanim ispunjenjem dužne činidbe dužnika

NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA – u dvostrano obveznim ugovorima razlikujemo nemogućnost

ispunjenja: bez krivnje strana i zbog krivnje jedne ugovorne strane. Uvijek je riječ o nemogućnosti
ispunjenja nakon sklapanja ugovora. Ako je nemogućnost ispunjenja postojala u času sklapanja,
ugovor je ništetan.

9. ZAKAŠNJENJE
Zakašnjenje u obveznom pravu jest svako zakašnjenje ili odugovlačenje s ispunjenjem preuzete
obveze.

ZAKAŠNJENJE DUŽNIKA - dužnik je u zakašnjenju kada ne ispuni obvezu u toku određenom za

ispunjenje
ZAKAŠNJENJE VJEROVNIKA – ako bez utemeljenom razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim
ponašanjem spriječi; ako je spreman primiti ispunjenje dužnikove istodobne obveze, a ne nudi
ispunjenje svoje dospjele obveze

10.OSTALI NAČINI PRESTANKA OBVEZE

PRIJEBOJ – kompenzacija – takav način prestanka obveznopravnog odnosa kojim se vjerovnikova
tražbina i dužnikova protutražbina ukidaju međusobnim obračunavanjem

OBNOVA – novacija – sporazum vjerovnika i dužnika kojim trenutačna obveza prestaje i zamjenjuje
se novom koja ima različit predmet ili različitu pravnu osnovu

OTPUST DUGA – oprost duga – prestanak obveze kad vjerovnik dužniku izjavi da neće tražiti njezino
ispunjenje, a dužnik se s tim složi

PROTEK VREMENA I DOKAZ – osim spomenutih radnji, na prestanak obveznopravnih odnosa djeluje
i protek vremena, čije je trajanje ograničeno zakonom

SJEDINJENJE – konfuzija – spajanje samostalne vjerovnikove tražbine i samostalnog dužnikova duga

kod jedne osobe, koja ako istodobno postaje i vjerovnik i dužnik

11.IZVANUGOVORNE OBVEZE
Izvanugovorne obveze nastaju na temelju pravnih činjenica ili stanja na koje pravo veže postanak
obveznog odnosa bez obzira na volju sudionika.

Odgovornost za štetu jest obveznopravni odnos na temelju kojega počinitelj ima obvezu nadoknaditi
štetu oštećeniku, a on je ovlašten zahtijevati naknadu štete.

Odgovornost za štetu postoji kad je osoba odgovorna za štetu učinila protupravnu štetnu radnju
zbog koje je nastala šteta oštećeniku i ako postoji uzročna veza između štetne radne i štete kao
posljedice.

SUBJEKTI: štetnik i oštećeni, sposobnost rasuđivanja, deliktna sposobnost

ŠTETNJA RADNJA: građanski delikt, povreda ugovornog odnosa

ŠTETA: obična šteta (stvarna šteta), izmakla šteta (izmakla dobit)

Uzročnost - takva pretpostavka odgovornosti za štetu koja se nikad ne pretpostavlja

12.ZASTARA
Zastara je protek vremena nakon kojega dužnik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze zbog
vjerovnikova pasivnog držanja u vremenu određenom zakonom.

Rok zastare jest zakonom određeno vrijeme nakon kojega se neko pravo ne može ostvariti prisilnim
putem. Opći zastarni rok jest pet godina i vrijedi za sve subjekte ako zakonom nije određeno
drugačije.

PREKLUZIJA jest zakonom određeno vrijeme čijim istekom prestaje postojati samo pravo ako ga
ovlaštenik ne ostvari u tom roku.
Prekluzivni rokovi mogu biti materijalni i procesualni.