MAT1 Dokazi U Matematici

Matematika I
Dokazi u matematici - uvod prof. dr. sc. Blaženka Divjak

izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Matematička logika
Teoremi u matematici imaju oblik implikacije A ⇒ B. Izraz A ⇒ B čita se ”A povlači B”, Uvod i pojam suda
”A implicira B”, ”iz A slijedi B”, ”ako je A, tada je B”, ”B je nužan uvjet za A”, ”B Sintaksa i semantika propozicijske
logike
proizlazi iz A”, ”B je logička posljedica od A”. Normalne forme
Minimizacija normalnih formi
A⇒B Predikati
I
@ Sintaksa i semantika
kvantifikacijske logike
pretpostavka posljedica Dokazi u matematici
premisa konkluzija Matematička indukcija
hipoteza teza
antecedenta konzekventa
A⇒B teorem
B→A obrat teorema
A→B suprotan teorem
B⇒A obrat suprotnog teorema (kontrapozicija)
Matematika I
prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

Primjer 26.
Sintaksa i semantika propozicijske
logike
Zadani su sudovi A : ”Četverokut je pravokutnik” i Normalne forme
B : ”Četverokut ima dijagonale jednakih duljina”. Od njih se može napraviti Minimizacija normalnih formi
Predikati
implikacija A ⇒ B : ”Ako je četverokut pravokutnik, onda on ima dijagonale Sintaksa i semantika
jednakih duljina”.
Dokazi u matematici
Napišimo obrat ovog teorema, suprotan teorem i kontrapoziciju. Analizirajte njihove Matematička indukcija
istinitosti i navedite geometrijski lik koji pokazuje da obrat teorema i suprotan

teorem nisu istiniti.
Matematika I

Rješenje. izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Teorem Matematička logika
Uvod i pojam suda

A ⇒ B : ”Ako je četverokut pravokutnik, onda on Sintaksa i semantika propozicijske
logike
ima dijagonale jednakih duljina.”
Normalne forme
Obrat teorema Minimizacija normalnih formi
Predikati
Sintaksa i semantika
Dokazi u matematici
Matematička indukcija
Matematika I

Uvod i pojam suda

logike
Normalne forme
Predikati
B → A : ”Ako četverokut ima dijagonale jednakih Sintaksa i semantika
duljina, onda je on pravokutnik.” kvantifikacijske logike
Dokazi u matematici
Suprotan teorem Matematička indukcija

Matematika I

Uvod i pojam suda

logike
Normalne forme
Predikati
Dokazi u matematici
A → B : ”Ako četverokut nije pravokutnik, onda on

ima dijagonale različitih duljina.”
Kontrapozicija
Matematika I

Uvod i pojam suda

logike
Normalne forme
Predikati
Dokazi u matematici
A → B : ”Ako četverokut nije pravokutnik, onda on

ima dijagonale različitih duljina.”
Kontrapozicija
B ⇒ A : ”Ako četverokut ima dijagonale različitih
duljina, onda on nije pravokutnik.”
Matematika I
A ⇒ B je istinita tvrdnja, pa je onda i B ⇒ A istinita tvrdnja. B → A i A → B prof. dr. sc. Blaženka Divjak
nisu istinite tvrdnje, jer jednakokračni trapez i deltoid mogu imati dijagonale
jednakih duljina. Matematička logika
Uvod i pojam suda

logike
Normalne forme
Predikati
Dokazi u matematici
Matematika I
Vrste dokaza u matematici prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

logike
Direktni dokaz Normalne forme
Niz ekvivalentnih tvrdnji Predikati
Indirektni dokaz kvantifikacijske logike
Dokazi u matematici
dokaz kontrapozicijom Matematička indukcija
”reductio ad absurdum”
Protuprimjer
Matematika I
Direktni dokaz prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

logike
Normalne forme
Tvrdnja: A ⇒ B Minimizacija normalnih formi
Predikati
Direktni dokaz provodi se uspostavljanjem konačnog niza implikacija oblika Sintaksa i semantika
Dokazi u matematici
A ⇒ A1 ⇒ A2 ⇒ · · · ⇒ B. Matematička indukcija
Ponekad dokaz podijelimo na slučajeve da bismo pojednostavili argumentaciju. Tada

svaki od slučajeva mora vrijediti i voditi do traženog zaključka.
Matematika I

Primjer 27. Uvod i pojam suda

2
Ako je n neparan broj, tada je n neparan broj. logike
Normalne forme

Dokaz. Predikati
n je neparan broj ⇒ n = 2k + 1 za neki k ∈ N ⇒ Sintaksa i semantika

Dokazi u matematici
⇒ n2 = 4k 2 + 4k + 1 = 2 (2k 2 + 2k) +1 ⇒ Matematička indukcija

| {z }
l
⇒ n2 = 2l + 1 za neki l ∈ N ⇒ n2 je neparan broj

Matematika I
Primjer 28. prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Dokažite da je n − n − 5 neparan za sve n ∈ N.
2
Dokaz. Uvod i pojam suda

Dokaz dijelimo na dva slučaja. logike
Normalne forme
1 n je paran broj. Tada je n = 2k za neki k ∈ N, pa je Minimizacija normalnih formi
Predikati
2 2 2
n − n − 5 = 4k − 2k − 5 = 2(2k − k − 2) − 1 = 2l − 1,
| {z } Sintaksa i semantika
l∈Z
Dokazi u matematici
2
pa je n − n − 5 neparan broj.
2 n je neparan broj. Tada je n = 2k + 1 za neki k ∈ N, pa je
n2 − n − 5 = 4k 2 + 2k − 5 = 2(2k 2 + k − 2) − 1 = 2l − 1,
| {z }
l∈Z
pa je n2 − n − 5 neparan broj.
Matematika I
Niz ekvivalentnih tvrdnji prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

Tvrdnja: logike
Normalne forme
Sljedeće tvrdnje su ekvivalentne Minimizacija normalnih formi
1. A, Predikati
2. B, Dokazi u matematici
3. C. Matematička indukcija
Umjesto da dokazujemo sve tri ekvivalencije: A ⇔ B, A ⇔ C, B ⇔ C, dokaz

možemo provesti po shemi:
A ⇒ B ⇒ C ⇒ A ili A ⇒ C ⇒ B ⇒ A
Matematika I

Uvod i pojam suda
Zadatak 4. Sintaksa i semantika propozicijske

logike
Sljedeće tvrdnje su ekvivalentne: Normalne forme
(a) Četverokut je pravokutnik. Predikati
(b) Četverokut ima jedan par paralelnih stranica jednakih duljina i jedan pravi kut. kvantifikacijske logike
Dokazi u matematici
(c) Četverokut je paralelogram s dijagonalama jednakih duljina. Matematička indukcija
Dokažite.
Matematika I
Dokaz po kontrapoziciji prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

logike
Normalne forme
Tvrdnja: A ⇒ B Minimizacija normalnih formi
Predikati
Često je teško ili nemoguće dokazati direktno teorem A ⇒ B, pa se umjesto toga kvantifikacijske logike
Dokazi u matematici
dokazuje obrat suprotnog teorema B ⇒ A. Pretpostavi se da je istinit sud B i
pokaže se da ta pretpostavka vodi do istinitosti suda A ili do suda koji je u

kontradikciji s nekim drugim već prije dokazanim teoremom ili aksiomom. Ovakav
postupak se zove indirektni dokaz teorema.
Matematika I

Primjer 29. Matematička logika

√ Uvod i pojam suda
Dokažite da 2 nije racionalni broj.
logike
Rješenje. Normalne forme
A⇒B Predikati
√
A = ”m i n su relativno prosti brojevi, tj. M (m, n) = 1” B = ” 2 6= mn”
√ √
Pretpostavimo da vrijedi B, tj. 2 ∈ Q. Tada je 2 = m n za neke m, n ∈ N.
Dokazi u matematici
2 2 2
Kvadriranjem dobivamo m = 2n . Iz toga slijedi da je m paran broj, pa je tada i
m paran broj. No, tada je m = 2k pa vrijedi n2 = 2k 2 . Slijedi da je n2 paran broj,
pa je onda i n paran broj. Stoga m i n imaju zajednički faktor 2, pa je M (m, n) 6= 1.
√
Dokazali smo da B ⇒ A pa onda vrijedi i A ⇒ B, odnosno 2 ∈ / Q.
Matematika I

Primjer 30. Uvod i pojam suda

Dokažite da ne postoji najmanji realni broj. logike
Normalne forme

Rješenje.
Predikati
Pretpostavimo suprotno, tj. da postoji najmanji realni broj i označimo ga s c. No, Sintaksa i semantika
tada je c − 1 takoder realni broj i po pretpostavci je c 6 c − 1 (jer je c najmanji Dokazi u matematici
realni broj). No, tada je 0 6 −1, što nije istina. Jedini uzrok takvoj neistini je
početna pretpostavka. Dakle, početna pretpostavka nije bila dobra, što znači da ne
postoji najmanji realni broj.
Matematika I
Protuprimjer prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda
Da bismo dokazali da neka tvrdnja općenito ne vrijedi, dovoljno je naći jedan primjer logike
Normalne forme
na kojem ona ne vrijedi. Takav primjer zovemo protuprimjerom. Minimizacija normalnih formi
Predikati
Primjer 31. Sintaksa i semantika

Da li je 3x4 − 4x2 > 0 za svaki x ∈ R? Dokazi u matematici
Matematika I
Protuprimjer prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda
Da bismo dokazali da neka tvrdnja općenito ne vrijedi, dovoljno je naći jedan primjer logike
Normalne forme
na kojem ona ne vrijedi. Takav primjer zovemo protuprimjerom. Minimizacija normalnih formi
Predikati
Primjer 31. Sintaksa i semantika

Da li je 3x4 − 4x2 > 0 za svaki x ∈ R? Dokazi u matematici
Rješenje.
Na primjer, za x = 1 tvrdnja ne vrijedi, pa zaključujemo da gornja tvrdnja općenito
ne vrijedi (iako ona vrijedi za neke realne brojeve, npr. za x = 2, ali ne vrijedi za sve
realne brojeve).
Matematika I
Matematička indukcija prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Peanovi aksiomi Uvod i pojam suda
1 ∈ N. (Znači da N nije prazan skup, već sadrži najmanje jedan element.)

logike
1
Normalne forme
2 Za svaki n ∈ N postoji n0 ∈ N kojeg zovemo sljedbenik od n. Minimizacija normalnih formi
Predikati
3 n0 6= 1. (1 nije ničiji sljedbenik.) Sintaksa i semantika

4 Ako je n0 = m0 , tada je n = m. (Različiti prirodni brojevi imaju različite Dokazi u matematici
sljedbenike.)
5 Aksiom indukcije. Neka je M podskup skupa N sa sljedećim svojstvima:
1) 1 ∈ M ,
2) n ∈ M povlači n0 ∈ M .
Tada je M = N.
Matematika I

Iako je intuitivno jasno što su prirodni brojevi, u matematici se skup N uvodi

aksiomatski preko Peanovih aksioma. Jedan od tih aksioma je i aksiom matematičke Uvod i pojam suda
indukcije koji služi za dokazivanje tvrdnji koje vrijede za sve prirodne brojeve (osim Sintaksa i semantika propozicijske
logike
možda za konačno mnogo njih). Evo nekoliko primjera takvih tvrdnji: Normalne forme

n(n+1)
1 + 2 + 3 + ··· + n = 2 Predikati
2
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = n kvantifikacijske logike
Dokazi u matematici
(1 + 2 + 3 + · · · + n)2 = 13 + 23 + 33 + · · · + n3 Matematička indukcija
1 1 1 1 n
1·2 + 2·3 + 3·4 + ··· + n(n+1) = n+1
5 | 8n − 3n
2n > n2 za n > 5
Matematika I
Sigma zapis prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda
Promotrimo izraz oblika Sintaksa i semantika propozicijske

logike
a1 + a2 + a3 + · · · + an . Normalne forme
Htjeli bismo taj izraz zapisati elegantnije i kraće pa stoga uvodimo simbol Σ koji Predikati
nam označava sumiranje. Pomoću tog simbola gornji izraz bismo napisali u obliku Sintaksa i semantika
Dokazi u matematici
n
X Matematička indukcija
ai
i=1
pri čemu je i brojač kojeg možemo označiti bilo kojim drugim slovom (u ovom
slučaju brojač ne bi bilo dobro označiti slovom n jer je ono već rezervirano u
početnom izrazu).
Matematika I

Dakle, izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
n
X
ai = a1 + a2 + a3 + · · · + an . Matematička logika
Uvod i pojam suda

i=1
Isto tako je logike
n
X Normalne forme
ak = a1 + a2 + a3 + · · · + an . Minimizacija normalnih formi
k=1 Predikati
i kvantifikacijske logike
n
X Dokazi u matematici
aα = a1 + a2 + a3 + · · · + an . Matematička indukcija
α=1
P
n P
n P
n
Dakle, izrazi ai , ak i aα se razlikuju jedino po imenu brojača, ali svi oni
i=1 k=1 α=1
označavaju isti izraz, tj. istu sumu.

Matematika I

Raspišite sljedeće sume: izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
4
X Uvod i pojam suda
br = Sintaksa i semantika propozicijske
r=1 logike
Normalne forme
Predikati
Dokazi u matematici
Matematika I

4
X Uvod i pojam suda
br = b1 + b2 + b3 + b4 Sintaksa i semantika propozicijske
r=1 logike
Normalne forme
Predikati
Dokazi u matematici
Matematika I

4
X Uvod i pojam suda
r=1 logike
Normalne forme

3
X
Predikati
ak =
k=2 kvantifikacijske logike
Dokazi u matematici
Matematika I

4
X Uvod i pojam suda
r=1 logike
Normalne forme

3
X
Predikati
ak = a2 + a3
Dokazi u matematici
Matematika I

4
X Uvod i pojam suda
r=1 logike
Normalne forme

3
X
Predikati
ak = a2 + a3
Dokazi u matematici
3
a k bi =
i=1
Matematika I

4
X Uvod i pojam suda
r=1 logike
Normalne forme

3
X
Predikati
ak = a2 + a3
Dokazi u matematici
3
ak bi = ak b1 + ak b2 + ak b3
i=1
Matematika I

4
X Uvod i pojam suda
r=1 logike
Normalne forme

3
X
Predikati
ak = a2 + a3
Dokazi u matematici
3
i=1
k+2
X
ai =
i=k
Matematika I

4
X Uvod i pojam suda
r=1 logike
Normalne forme

3
X
Predikati
ak = a2 + a3
Dokazi u matematici
3
i=1
k+2
X
ai = ak + ak+1 + ak+2
i=k
Matematika I
Napišite sigma zapis sljedećih suma: izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Uvod i pojam suda

1 + 2 + 3 + ··· + n = Sintaksa i semantika propozicijske
logike
Normalne forme
Predikati
Dokazi u matematici
Matematika I
n
X Uvod i pojam suda
1 + 2 + 3 + ··· + n = k Sintaksa i semantika propozicijske
logike
k=1
Normalne forme
Predikati
Dokazi u matematici
Matematika I
n
X Uvod i pojam suda
logike
k=1
Normalne forme
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = Predikati
Dokazi u matematici
Matematika I
n
X Uvod i pojam suda
logike
k=1
Normalne forme
n
X Minimizacija normalnih formi
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) Predikati
i=1 kvantifikacijske logike
Dokazi u matematici
Matematika I
n
X Uvod i pojam suda
logike
k=1
Normalne forme
n
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) Predikati
Dokazi u matematici
23 + 33 + · · · + (n − 1)3 =
Matematika I
n
X Uvod i pojam suda
logike
k=1
Normalne forme
n
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) Predikati
Dokazi u matematici
n−1
23 + 33 + · · · + (n − 1)3 = j3
j=2
Matematika I
n
X Uvod i pojam suda
logike
k=1
Normalne forme
n
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) Predikati
Dokazi u matematici
n−1
23 + 33 + · · · + (n − 1)3 = j3
j=2
1 1 1 1
+ + + ··· + =
1·2 2·3 3·4 n(n + 1)
Matematika I
n
X Uvod i pojam suda
logike
k=1
Normalne forme
n
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) Predikati
Dokazi u matematici
n−1
23 + 33 + · · · + (n − 1)3 = j3
j=2
n
X
1 1 1 1 1
+ + + ··· + =
1·2 2·3 3·4 n(n + 1) i=1
i(i + 1)
Matematika I

Vratimo se matematičkoj indukciji. Tvrdnju koju dokazujemo označimo sa P (n). Matematička logika
Uvod i pojam suda

Princip matematičke indukcije provodi se u dva koraka: Sintaksa i semantika propozicijske
logike
1 Baza indukcije. Treba dokazati da tvrdnja vrijedi za n = 1, tj. da vrijedi P (1). Normalne forme

2 Korak indukcije. Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k i dokazati da onda Predikati
vrijedi i za n = k + 1. Odnosno, P (k) ⇒ P (k + 1). Sintaksa i semantika

Dokazi u matematici
Uvijek treba provesti oba koraka jer u suprotnom možemo pogriješiti i ”dokazati”
tvrdnju koja zapravo ne vrijedi.
Matematika I

Primjer 32. izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Dokažimo da vrijedi tvrdnja P (n) Matematička logika
Uvod i pojam suda

n(n + 1)
1 + 2 + 3 + ··· + n = . Sintaksa i semantika propozicijske
2 logike
Normalne forme
Predikati
Dokazi u matematici
Matematika I

Uvod i pojam suda

n(n + 1)
2 logike
Normalne forme
Predikati
Rješenje. Sintaksa i semantika
Baza indukcije Dokazi u matematici
1·(1+1)
Za n = 1 imamo 1 = 2 , što je očito istina. Matematička indukcija
Matematika I

Uvod i pojam suda

n(n + 1)
2 logike
Normalne forme
Predikati
1·(1+1)
Korak indukcije
Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k, tj. da vrijedi
k(k + 1)
1 + 2 + 3 + ··· + k = .
2
Matematika I

Uvod i pojam suda

n(n + 1)
2 logike
Normalne forme
Predikati
1·(1+1)
Korak indukcije
Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k, tj. da vrijedi
k(k + 1)
1 + 2 + 3 + ··· + k = .
2
Treba dokazati da tada tvrdnja vrijedi i za n = k + 1.
Matematika I

Za n = k + 1 slijedi nova tvrdnja: P (k + 1) Matematička logika
Uvod i pojam suda
(k + 1)(k + 2) Sintaksa i semantika propozicijske

1 + 2 + 3 + · · · + k +(k + 1) =
| {z } 2
logike
Normalne forme
pretpostavka indukcije
Predikati
2
k(k + 1) k + 3k + 2
+ (k + 1) = Sintaksa i semantika
2 2 kvantifikacijske logike
Dokazi u matematici
1 2 3 1 2 3 Matematička indukcija
k + k+1 = k + k+1
2 2 2 2
Zaključak: Prema principu matematičke indukcije tvrdnja P (n) vrijedi za svaki
n ∈ N.

MAT1 Dokazi U Matematici

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MAT1 Dokazi U Matematici

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematika I

Dokazi u matematici - uvod prof. dr. sc. Blaženka Divjak

proizlazi iz A”, ”B je logička posljedica od A”. Normalne forme

Minimizacija normalnih formi

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

istinitosti i navedite geometrijski lik koji pokazuje da obrat teorema i suprotan

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Teorem Matematička logika

Uvod i pojam suda

Obrat teorema Minimizacija normalnih formi

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Teorem Matematička logika

Uvod i pojam suda

Obrat teorema Minimizacija normalnih formi

duljina, onda je on pravokutnik.” kvantifikacijske logike

Suprotan teorem Matematička indukcija

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Teorem Matematička logika

Uvod i pojam suda

Obrat teorema Minimizacija normalnih formi

duljina, onda je on pravokutnik.” kvantifikacijske logike

Suprotan teorem Matematička indukcija

A → B : ”Ako četverokut nije pravokutnik, onda on

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Teorem Matematička logika

Uvod i pojam suda

Obrat teorema Minimizacija normalnih formi

duljina, onda je on pravokutnik.” kvantifikacijske logike

Suprotan teorem Matematička indukcija

A → B : ”Ako četverokut nije pravokutnik, onda on

Uvod i pojam suda

Sintaksa i semantika propozicijske

Minimizacija normalnih formi

Vrste dokaza u matematici prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

Sintaksa i semantika propozicijske

Direktni dokaz Normalne forme

Minimizacija normalnih formi

Niz ekvivalentnih tvrdnji Predikati

Direktni dokaz prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

Sintaksa i semantika propozicijske

Tvrdnja: A ⇒ B Minimizacija normalnih formi

Ponekad dokaz podijelimo na slučajeve da bismo pojednostavili argumentaciju. Tada

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Primjer 27. Uvod i pojam suda

Sintaksa i semantika propozicijske

Minimizacija normalnih formi

n je neparan broj ⇒ n = 2k + 1 za neki k ∈ N ⇒ Sintaksa i semantika

⇒ n2 = 4k 2 + 4k + 1 = 2 (2k 2 + 2k) +1 ⇒ Matematička indukcija

⇒ n2 = 2l + 1 za neki l ∈ N ⇒ n2 je neparan broj

Primjer 28. prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Dokaz. Uvod i pojam suda

Sintaksa i semantika propozicijske

Niz ekvivalentnih tvrdnji prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

Sintaksa i semantika propozicijske

Umjesto da dokazujemo sve tri ekvivalencije: A ⇔ B, A ⇔ C, B ⇔ C, dokaz

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod i pojam suda

Zadatak 4. Sintaksa i semantika propozicijske

Sljedeće tvrdnje su ekvivalentne: Normalne forme