Matematika1 Modeli

Matematika I
prof. dr. sc. Blaženka Divjak

izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Matematički modeli i
Dio I struktura matematike
Matematički modeli i struktura

matematike
”Inteligencija ne može biti prisutna bez razumijevanja. Računalo nema svijesti o tome što radi.” Roger Penrose
Matematika I

Sadržaj izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
struktura matematike
Matematički modeli
Struktura matematike
Matematički modeli i struktura matematike
Uvod
Matematički model
Primjeri matematičkih modela
Matematički pojam
Vrste zaključivanja
Izgradnja matematičke teorije
Matematička indukcija
Binomni poučak
Matematika I

Sadržaj izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
1 Matematički modeli Struktura matematike
model vs. matematički model

svrha, komponente i podjela matematičkih modela
2 Struktura matematike
definiranje pojma
vrste zaključivanja
izgradnja matematičke teorije
matematička indukcija
binomni poučak
B. Divjak, T. Hunjak, Matematika za informatičare, FOI - TIVA, Varaždin, 2004, str. 2-7.
Matematika I
Model?! prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod
Matematički model
Primjeri matematičkih
modela
Matematika I
Model?! prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Uvod
Matematički model
modela
Matematika I

Što je model? izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
V. Anić i dr., Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2004. Uvod
Matematički model
MODEL modela
”uzorak po kojem se izraduje neki proizvod”
”umanjena reprodukcija ili shema nekog objekta”
”osoba prema kojoj umjetnik stvara svoje djelo”
”najnoviji proizvod koji se pojavljuje na tržištu”
”maneken”
”približni opis pojave ili objekta u stvarnom svijetu”
”pokusni primjerak stroja”

Matematika I

Kako nastaje model? izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Koraci u nastajanju modela: Matematički modeli
Uvod
opažanje (promatranje) - prikupljanje informacija Matematički model
generalizacija temeljena na pojedinačnim informacijama modela
upotrebljivo znanje
Matematika I

Kako nastaje model? izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Koraci u nastajanju modela: Matematički modeli
Uvod
opažanje (promatranje) - prikupljanje informacija Matematički model
generalizacija temeljena na pojedinačnim informacijama modela
upotrebljivo znanje
Primjer:
Matematika I

Matematički model izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Matematički model Uvod

Matematički model
je približni opis neke pojave ili objekta u stvarnom svijetu uz pomoć matematičke Primjeri matematičkih
modela
simbolike Struktura matematike
model temeljen na matematičkim principima
matematička karakterizacija neke pojave ili procesa
Svrha matematičkog modela

prezentacija informacija u lako prihvatljivom obliku
omogućavanje ”lakšeg” računanja
istraživanje i predvidanje
Matematika I

Komponente matematičkog modela izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Uvod
Matematički model
korespodencija
PROCES, POJAVA −−−−−−−−−−−→ MATEMATIČKA STRUKTURA Primjeri matematičkih
modela
REALNOST (objekti, dogadaji, pojave,...)

APSTRAKTNA MATEMATIČKA STRUKTURA
(varijable, relacije,...)
KORESPODENCIJA realnosti i matematičke strukture

Matematika I

Komponente matematičkog modela izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Uvod
Matematički model
korespodencija
PROCES, POJAVA −−−−−−−−−−−→ MATEMATIČKA STRUKTURA Primjeri matematičkih
modela
REALNOST (objekti, dogadaji, pojave,...)

APSTRAKTNA MATEMATIČKA STRUKTURA
(varijable, relacije,...)
KORESPODENCIJA realnosti i matematičke strukture
Najjednostavniji matematički modeli su funkcije.

Matematika I

Primjer matematičkog modela izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Model gravitacijske sile Uvod
Matematički model
modela
m1 · m2
G=γ
r2
Matematika I

Matematičko modeliranje izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
je proces matematičke reprezentacije nekog fenomena s ciljem njegovog boljeg Matematički modeli
Uvod
razumijevanja
Matematički model
modela
Koraci u matematičkom modeliranju: Struktura matematike
1 pojednostavljivanje (apstrakcija)
2 prikaz (reprezentacija)
matematički simboli, jednadžbe

3 transformacije – interpretacije
4 verifikacija
usporedba s rezultatima opažanja
Primjer: Model gravitacijske sile

Matematika I

Dobar model? izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
problem odnosa složenosti i primjenjivosti modela Uvod

Matematički model
Model atoma: Primjeri matematičkih

modela
Matematika I

Dobar model? izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
problem odnosa složenosti i primjenjivosti modela Uvod

Matematički model
Model atoma: Primjeri matematičkih

modela
Dobar model je model koji nije presložen, a dovoljno dobro opisuje promatranu pojavu ili objekt.
Matematika I
Primjer matematičkog modela prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Model rasta broja stanovnika svijeta - populacijska jednadžba Matematički modeli i

godina 1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980
br.stan. 2536 2772 3033 3339 3700 4079 4458 Uvod
Matematički model
godina 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015
br.stan. 4873 5330 5751 6145 6542 6958 7383 Primjeri matematičkih
modela
P (t) = P1950 · e0,0172·(t−1950)
broj stanovnika/mil
8000
6000
4000
2000
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 t /godina

Matematika I
Primjer matematičkog modela prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Model rasta broja stanovnika svijeta - populacijska jednadžba Matematički modeli i

godina 1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980
br.stan. 2536 2772 3033 3339 3700 4079 4458 Uvod
Matematički model
godina 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015
br.stan. 4873 5330 5751 6145 6542 6958 7383 Primjeri matematičkih
modela
P (t) = P1950 · e0,0172·(t−1950)
broj stanovnika/mil
8000
6000
4000
2000
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 t /godina
P (2050) ≈ 14162
Matematika I

Atmosferski model Matematički modeli
Uvod
Matematički model
modela
Matematika I

Karta elektroenergetske mreže
Uvod
Matematički model
modela
Matematika I

Matematički modeli – podjela izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Obzirom na temelje: Uvod

Matematički model
deterministički – na temelju fizikalnih zakona Primjeri matematičkih
modela
stohastički – na temelju empirijskih podataka Struktura matematike
Obzirom na matematičku strukturu:

linearni
nelinearni
Obzirom na odvijanje u vremenu:
modeli u kontinuiranom vremenu
modeli s diskretnim vremenom
Matematika I

Struktura matematike izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Kako nastaje matematička teorija?
Matematički pojam
Izgradnja matematičke
teorije
Binomni poučak
Matematika I

Struktura matematike izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Kako nastaje matematička teorija?
Matematički pojam
ljudi misli i osjećaje izražavaju na različite načine no najsavršenije to čine sklopovima riječi Vrste zaključivanja
koje zovemo rečenicama Izgradnja matematičke
teorije
Sud Matematička indukcija
Binomni poučak
je deklarativna izjava koja ima svojstvo istinitosti.
Definicija
je sud kojim se odreduje sadržaj nekog pojma.
Pojam - ”misaona sinteza bitnih, zajedničkih obilježja istovrsnih predmeta koja ima opseg i sadržaj”
npr. Lopta je . . .
Matematika I

Matematički pojam izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
(Matematički) pojam Struktura matematike
Matematički pojam
Osnovni – ne definira se (točka, pravac, ravnina, ...)
Složeni (izvedeni) – definira se pomoću osnovnih pojmova (npr. dužina, kružnica, teorije
trokut,...) Matematička indukcija

Binomni poučak
Osnovni matematički pojmovi

– apstrakcija predmeta stvarnog fizičkog svijeta
osnovni elementi - točka, pravac, ravnina,...
osnovne radnje i odnosi - sijeći, spajati, biti izmedu ...
Složeni matematički pojmovi

npr. Trokut je . . .
Matematika I

Vrste zaključivanja izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Zaključivanje Matematički modeli

je način mišljenja kojim se iz jednog ili više sudova izvodi jedan novi sud. Matematički pojam
teorije
zaključivanje
premise −−−−−−−−−→ zaključak Matematička indukcija
Binomni poučak
Tri vrste zaključivanja:
indukcijom
dedukcijom
po analogiji
Matematika I

Indukcija i analogija izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Indukcija Matematički modeli

je zaključivanje pri kojem se iz dvaju ili više pojedinačnih sudova izvodi opći sud. Matematički pojam
”od posebnog prema općem” Izgradnja matematičke
teorije
Indukcija može biti
Binomni poučak
potpuna → matematička indukcija
nepotpuna
Matematika I

Indukcija i analogija izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Indukcija Matematički modeli

je zaključivanje pri kojem se iz dvaju ili više pojedinačnih sudova izvodi opći sud. Matematički pojam
”od posebnog prema općem” Izgradnja matematičke
teorije
Indukcija može biti
Binomni poučak
potpuna → matematička indukcija
nepotpuna
Analogija
je zaključivanje pri kojem se iz opažanja da se dva objekta podudaraju u odredenom broju
svojstava ili odnosa donosimo zaključak da se oni podudaraju i u drugim svojstvima i
odnosima koje nismo izravno opažali.
Matematika I

Dedukcija izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Dedukcija Matematički modeli

je zaključivanje pri kojem se iz jednog općeg i jednog posebnog suda izvodi novi, manje Matematički pojam
općenit ili poseban sud.
teorije
”od općeg prema posebnom” Binomni poučak
Matematika I

Dedukcija izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Dedukcija Matematički modeli

je zaključivanje pri kojem se iz jednog općeg i jednog posebnog suda izvodi novi, manje Matematički pojam
općenit ili poseban sud.
teorije
”od općeg prema posebnom” Binomni poučak
Dedukcija se smatra savršenijom od ostalih oblika zaključivnja, a može se u nekoj znanosti pojaviti
tek ako je indukcijom prikupljeno dovoljno činjeničnog materijala te ako je razvoj te znanosti stigao
do izvjesnog višeg nivoa.
Deduktivna (aksiomatska) metoda karakterizira viši nivo razvoja neke znanosti.
Primjer: razvoj GEOMETRIJE

Matematika I

Bitni elementi matematičke teorije (deduktivni prikaz) izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Matematički pojam
Koraci u stvaranju matematičke teorije: Vrste zaključivanja

teorije
1 nabrajanje osnovnih pojmova
2 definiranje složenih pojmova Binomni poučak
3 postavljanje aksioma
4 iznošenje teorema
5 dokazivanje teorema
Matematika I

Aksiomi vs. teoremi izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Matematički pojam
Aksiom je tvrdnja koja se bez dokaza prihvaća kao istinita.
Teorem je tvrdnja čija se istinitost dokazuje tj. izvodi logičkim zaključivanjem Izgradnja matematičke
teorije
iz aksioma. Matematička indukcija

Binomni poučak
Principi aksiomatike:
1 princip nezavisnosti
2 princip potpunosti
3 princip neproturječnosti
- relativnost aksiomatike
Matematika I

Teoremi... izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Matematički pojam
TEOREM Vrste zaključivanja
Kronecker-Capellijev, Roucheov, . . . teorije
Propozicija - teorem jednostavnog i kratkog dokaza Binomni poučak
Lema - teorem koji sam za sebe nije od posebnog interesa nego služi kao dio dokaza
nekog važnijeg i složenijeg teorema
Korolar - teorem koji je neposredna posljedica drugog, prethodno dokazanog, teorema

čiji je dokaz toliko očigledan da ga se obično ispušta
Matematika I

Deduktivna metoda i aksiomatika izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
ELEMENTARNA GEOMETRIJA
Tales, Pitagora, Platon, Aristotel Matematički pojam
Euklid (roden oko 365.pr.Kr.) – Elementi Izgradnja matematičke
teorije
Binomni poučak
Matematika I

Deduktivna metoda i aksiomatika izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Tales, Pitagora, Platon, Aristotel Matematički pojam
Euklid (roden oko 365.pr.Kr.) – Elementi Izgradnja matematičke
teorije
Binomni poučak
Z. Šikić, Kako je stvarana novovjekovna matematika, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
Peanova aksiomatizacija prirodnih brojeva 1889.

Matematika I

Primjer aksiomatskog sustava izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
1 nabrajanje osnovnih pojmova (točka, pravac, . . . ) Matematički pojam
2 definiranje složenih pojmova (dužina, trokut, . . . ) Izgradnja matematičke
teorije
3 postavljanje aksioma Matematička indukcija
Binomni poučak
”Za svake dvije točke iz ravnine postoji jedinstveni pravac kojem one pripadaju.”
V. aksiom: ”Zadanom točkom izvan zadanog pravca prolazi najviše jedan pravac paralelan zadanom.”
4 iznošenje teorema
”U svakom trokutu nasuprot većoj stranici leži veći kut i obrnuto.”
”U pravokutnom je trokutu kvadrat hipotenuze jednak zbroju kvadrata obje katete.”
5 dokazivanje teorema
Matematika I

Matematička indukcija izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Peanovi aksiomi Matematički modeli
1 1 ∈ N. (Znači da N nije prazan skup, već sadrži najmanje jedan element.) Matematički pojam
0
2 Za svaki n ∈ N postoji n ∈ N kojeg zovemo sljedbenik od n. Izgradnja matematičke
teorije
0
3 n 6= 1. (1 nije ničiji sljedbenik.) Matematička indukcija
Binomni poučak
0 0
4 Ako je n = m , tada je n = m. (Različiti prirodni brojevi imaju različite
sljedbenike.)
5 Aksiom indukcije. Neka je M podskup skupa N sa sljedećim svojstvima:
1) 1 ∈ M ,
2) n ∈ M povlači n0 ∈ M .
Tada je M = N.
Matematika I

Iako je intuitivno jasno što su prirodni brojevi, u matematici se skup N uvodi

aksiomatski preko Peanovih aksioma. Jedan od tih aksioma je i aksiom matematičke struktura matematike
indukcije koji služi za dokazivanje tvrdnji koje vrijede za sve prirodne brojeve (osim Struktura matematike
možda za konačno mnogo njih). Evo nekoliko primjera takvih tvrdnji: Matematički pojam
n(n+1)
1 + 2 + 3 + ··· + n = 2
teorije
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = n2 Matematička indukcija

Binomni poučak
(1 + 2 + 3 + · · · + n)2 = 13 + 23 + 33 + · · · + n3
1 1 1 1 n
1·2 + 2·3 + 3·4 + ··· + n(n+1) = n+1
5 | 8n − 3n
2n > n2 za n > 5
Matematika I

Sigma zapis izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Promotrimo izraz oblika
a1 + a2 + a3 + · · · + an . Matematički pojam
Htjeli bismo taj izraz zapisati elegantnije i kraće pa stoga uvodimo simbol Σ koji Izgradnja matematičke
teorije
nam označava sumiranje. Pomoću tog simbola gornji izraz bismo napisali u obliku Matematička indukcija
Binomni poučak
n
X
ai
i=1
pri čemu je i brojač kojeg možemo označiti bilo kojim drugim slovom (u ovom
slučaju brojač ne bi bilo dobro označiti slovom n jer je ono već rezervirano u
početnom izrazu).
Matematika I

Dakle, izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
n
X
ai = a1 + a2 + a3 + · · · + an . Matematički modeli i
i=1
Isto tako je Struktura matematike

n
X Matematički pojam
ak = a1 + a2 + a3 + · · · + an . Vrste zaključivanja
k=1 teorije
i Matematička indukcija
n
X Binomni poučak
aα = a1 + a2 + a3 + · · · + an .
α=1
n
P n
P n
P
Dakle, izrazi ai , ak i aα se razlikuju jedino po imenu brojača, ali svi oni
i=1 k=1 α=1
označavaju isti izraz, tj. istu sumu.

Matematika I

Raspišite sljedeće sume: izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
4
X struktura matematike
br = Matematički modeli
r=1 Struktura matematike

Matematički pojam
teorije
Binomni poučak
Matematika I

4
br = b1 + b2 + b3 + b4 Matematički modeli

Matematički pojam
teorije
Binomni poučak
Matematika I

4

Matematički pojam
3
X Izgradnja matematičke
ak = teorije
k=2 Matematička indukcija

Binomni poučak
Matematika I

4

Matematički pojam
3
ak = a2 + a3 teorije

Binomni poučak
Matematika I

4

Matematički pojam
3

Binomni poučak
3
X
a k bi =
i=1
Matematika I

4

Matematički pojam
3

Binomni poučak
3
X
ak bi = ak b1 + ak b2 + ak b3
i=1
Matematika I

4

Matematički pojam
3

Binomni poučak
3
X
i=1
k+2
X
ai =
i=k
Matematika I

4

Matematički pojam
3

Binomni poučak
3
X
i=1
k+2
X
ai = ak + ak+1 + ak+2
i=k
Matematika I
Napišite sigma zapis sljedećih suma: izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
1 + 2 + 3 + ··· + n = Matematički modeli

Matematički pojam
teorije
Binomni poučak
Matematika I
n
1 + 2 + 3 + ··· + n = k Matematički modeli
k=1 Struktura matematike

Matematički pojam
teorije
Binomni poučak
Matematika I
n

Matematički pojam
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = teorije
Binomni poučak
Matematika I
n

Matematički pojam
n Vrste zaključivanja
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) teorije
i=1 Matematička indukcija
Binomni poučak
Matematika I
n

Matematički pojam
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) teorije
Binomni poučak
23 + 33 + · · · + (n − 1)3 =
Matematika I
n

Matematički pojam
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) teorije
Binomni poučak
n−1
X
23 + 33 + · · · + (n − 1)3 = j3
j=2
Matematika I
n

Matematički pojam
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) teorije
Binomni poučak
n−1
X
23 + 33 + · · · + (n − 1)3 = j3
j=2
1 1 1 1
+ + + ··· + =
1·2 2·3 3·4 n(n + 1)
Matematika I
n

Matematički pojam
1 + 3 + 5 + · · · + (2n − 1) = (2i − 1) teorije
Binomni poučak
n−1
X
23 + 33 + · · · + (n − 1)3 = j3
j=2
n
1 1 1 1 X 1
+ + + ··· + =
1·2 2·3 3·4 n(n + 1) i=1
i(i + 1)
Matematika I

Vratimo se matematičkoj indukciji. Tvrdnju koju dokazujemo označimo sa P (n). Matematički modeli i
Princip matematičke indukcije provodi se u dva koraka: Matematički modeli
1 Baza indukcije. Treba dokazati da tvrdnja vrijedi za n = 1, tj. da vrijedi P (1). Matematički pojam
2 Korak indukcije. Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k i dokazati da onda Izgradnja matematičke
teorije
vrijedi i za n = k + 1. Odnosno, P (k) ⇒ P (k + 1). Matematička indukcija
Binomni poučak
Uvijek treba provesti oba koraka jer u suprotnom možemo pogriješiti i ”dokazati”
tvrdnju koja zapravo ne vrijedi.
Matematika I

Primjer 1. izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Dokažimo da vrijedi tvrdnja P (n) Matematički modeli i

n(n + 1) Matematički modeli
1 + 2 + 3 + ··· + n = .
Matematički pojam
teorije
Binomni poučak
Matematika I


1 + 2 + 3 + ··· + n = .
Matematički pojam
Rješenje. teorije
Baza indukcije Binomni poučak
1·(1+1)
Za n = 1 imamo 1 = 2 , što je očito istina.
Matematika I


1 + 2 + 3 + ··· + n = .
Matematički pojam
Rješenje. teorije
1·(1+1)
Korak indukcije
Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k, tj. da vrijedi
k(k + 1)
1 + 2 + 3 + ··· + k = .
2
Matematika I


1 + 2 + 3 + ··· + n = .
Matematički pojam
Rješenje. teorije
1·(1+1)
Korak indukcije
Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k, tj. da vrijedi
k(k + 1)
1 + 2 + 3 + ··· + k = .
2
Treba dokazati da tada tvrdnja vrijedi i za n = k + 1.
Matematika I

Za n = k + 1 slijedi nova tvrdnja: P (k + 1) Matematički modeli i

(k + 1)(k + 2) Matematički modeli

1 + 2 + 3 + · · · + k +(k + 1) = Struktura matematike
| {z } 2 Matematički pojam
pretpostavka indukcije
k(k + 1) k 2 + 3k + 2 teorije
+ (k + 1) = Matematička indukcija
2 2 Binomni poučak
1 2 3 1 2 3
k + k+1 = k + k+1
2 2 2 2
Zaključak: Prema principu matematičke indukcije tvrdnja P (n) vrijedi za svaki
n ∈ N.
Matematika I

Binomni koeficijenti izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Za cijele brojeve n, k > 0 definiramo Matematički modeli

n(n − 1) · · · (n − k + 1)

n n! Matematički pojam
= = , Vrste zaključivanja
k k!(n − k)! k! Izgradnja matematičke
teorije
gdje je k! = 1 · 2 · 3 · . . . · k (čita se ”k faktorijela”), pri čemu još definiramo da je Matematička indukcija

Binomni poučak
0! = 1.
n

Broj k čita se ”n povrh k” i kaže na koliko se načina od n predmeta može izabrati
njih k, tj. koliko ima k-članih podskupova u n-članom skupu.
Očito je
n n n
= 1, = n, = 1.
0 1 n
Matematika I


n Matematički modeli
= 0 za k > n Struktura matematike
k Matematički pojam
teorije
n n
= (simetričnost) Matematička indukcija
k n−k Binomni poučak
n−1 n−1

n
= + (Pascalova formula)
k k k−1
Matematika I

Pascalov trokut izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
n=0 1 Matematički pojam
n=1 1 1 Izgradnja matematičke
teorije
n=2 1 2 1 Matematička indukcija
n=3 1 3 3 1 Binomni poučak
n=4 1 4 6 4 1
n=5 1 5 10 10 5 1
n=6 1 6 15 20 15 6 1
n=7 1 7 21 35 35 21 7 1
Matematika I

Binomni poučak izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Teorem 1 (Binomni poučak). Matematički modeli i

Za sve kompleksne brojeve a i b i za svaki prirodan broj n vrijedi Matematički modeli
n Struktura matematike
n
X n n−k k Matematički pojam
(a + b) = a b
k Vrste zaključivanja
k=0 Izgradnja matematičke
teorije
Binomni poučak
Matematika I

Binomni poučak izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
Teorem 1 (Binomni poučak). Matematički modeli i

Za sve kompleksne brojeve a i b i za svaki prirodan broj n vrijedi Matematički modeli
n
X n n−k k Matematički pojam
(a + b) = a b
teorije
Dokaz. Matematička indukcija
Binomni poučak
Dokaz provodimo matematičkom indukcijom po n ∈ N. Za n = 1 lijeva strana
jednaka je
(a + b)1 = a + b,
a desna strana je jednaka

1
X 1 1−k k 1 1 0 1 0 1
a b = a b + a b =a+b
k 0 1
k=0
Matematika I

Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za neki prirodni broj n ∈ N, tj. da vrijedi

n struktura matematike
n
X n n−k k Matematički modeli
(a + b) = a b .
k Struktura matematike
k=0 Matematički pojam
Dokažimo da tada tvrdnja vrijedi i za njegov sljedbenik, tj. za n + 1. Izgradnja matematičke
teorije
Binomni poučak
Matematika I

Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za neki prirodni broj n ∈ N, tj. da vrijedi

n struktura matematike
n
X n n−k k Matematički modeli
(a + b) = a b .
k Struktura matematike
k=0 Matematički pojam
Dokažimo da tada tvrdnja vrijedi i za njegov sljedbenik, tj. za n + 1. Izgradnja matematičke
teorije
n
X n n−k k Matematička indukcija
(a + b)n+1 = (a + b) (a + b)n = (a + b) a b = Binomni poučak

| {z } k
k=0
pretp. ind.
n n
X n X n
=a an−k bk + b an−k bk =
k k
k=0 k=0
Matematika I

n n−1
n n+1 X n n+1−k k X n n−k k+1 n n+1 Matematički modeli i
= a + a b + a b + b struktura matematike
0 k k n Matematički modeli
k=1 k=0
Matematički pojam
teorije
Binomni poučak
Matematika I

n n−1
k=1 k=0
Zamjenom indeksa sumacije k u ”crvenoj” sumi sa k − 1, ona postaje Matematički pojam
n
X n Izgradnja matematičke
an+1−k bk . teorije
k−1 Matematička indukcija
k=1
Binomni poučak
Matematika I

n n−1
k=1 k=0
Zamjenom indeksa sumacije k u ”crvenoj” sumi sa k − 1, ona postaje Matematički pojam
n
X n Izgradnja matematičke
an+1−k bk . teorije
k−1 Matematička indukcija
k=1
Binomni poučak
Stoga je
n
n+1 n+1
X n n
(a + b) =a + + an+1−k bk + bn+1 ,
k k−1
k=1
pa je prema Pascalovoj formuli to dalje jednako

Matematika I

X n + 1 n+1−k k
(a + b)n+1 = an+1 + a b + bn+1 = Matematički pojam
teorije
n+1 Matematička indukcija

X
n + 1 n+1−k k Binomni poučak
= a b
k
k=0
Prema principu matematičke indukcije tvrdnja vrijedi za svaki n ∈ N. Kako su a i b

proizvoljni (jer niti u jednom trenutku dokaza nije bilo važno o kojim se kompleksnim
brojevima radi), tvrdnja vrijedi za sve kompleksne brojeve a i b.
Matematika I
Primjer 2 (Fermatovi prosti brojevi). izv. prof. dr. sc. Z. Erjavec
n−1
Fermat je izrekao hipotezu da su svi brojevi oblika 22 + 1 za svaki n ∈ N prosti Matematički modeli i
brojevi. Matematički modeli

n−1
n 22 +1 Matematički pojam
1 3 teorije
2 5 Matematička indukcija
Binomni poučak
3 17
4 257
5 65537
6 4294967297
Za n = 1, 2, 3, 4, 5 ti brojevi su zaista prosti, ali za n = 6 taj broj nije više prost jer je
4294967297 = 641 · 6700417.
Matematika I

Fermat je za prvih pet brojeva uočio da su prosti i na temelju toga donio hipotezu da Matematički modeli i
2n−1
su brojevi oblika 2 + 1 prosti za svaki prirodni broj n. No, da je Fermat imao Matematički modeli
računalo ne bi objavio svoju hipotezu jer programskim paketom Mathematica lagano Struktura matematike
Matematički pojam
možemo ispitati, npr. za prvih 10 takvih brojeva jesu li prosti ili nisu. Vrste zaključivanja
teorije
Table[{f [n], PrimeQ[f [n]]}, {n, 1, 10}]//TableForm Matematička indukcija
Binomni poučak
Mathematica nam odmah daje odgovore da su prvih pet brojeva prosti, a drugih pet
su složeni. Mogli bismo prigovoriti Fermatu da je provjerio svoju tvrdnju za premalo
pojedinačnih slučajeva. No, postoji li neki optimalni broj slučajeva koje treba
provjeriti kako bismo sa sigurnošću mogli reći da je neka tvrdnja istinita ili nije?
Matematika I

Primjer 3 (Eulerovi prosti brojevi). struktura matematike
2
Brojevi oblika n + n + 41 su prosti za svaki n ∈ N. Matematički modeli
Opet lagano pomoću Mathematice vidimo da su prvih 39 brojeva prosti, dok 40-ti Matematički pojam
više nije. I bez računala je očito da je za n = 41 broj n2 + n + 41 složeni. Dakle, Izgradnja matematičke
teorije
ovdje na temelju prvih 39 pojedinačnih provjera ne možemo zaključiti da su brojevi Matematička indukcija
oblika n2 + n + 41 prosti za svaki n ∈ N. Binomni poučak

Matematika I

2
teorije
Što je pogrešno u zaključivanju u prethodna dva primjera?

Matematika I

2
teorije
Što je pogrešno u zaključivanju u prethodna dva primjera?

U prethodna dva primjera je provedena baza indukcije, ali
nije proveden korak indukcije pa su zato ”dokazane” tvrdnje koje nisu istinite.
Matematika I

Pogledajmo još zašto je važno provesti i bazu indukciju (iako nam se ona čini možda Matematički modeli i
manje važnom ili čak nepotrebnom). Matematički modeli
Primjer 4. Matematički pojam

Brojevi oblika 2n su neparni za svaki n ∈ N. Izgradnja matematičke
teorije
Pretpostavimo da je za neki n ∈ N broj 2n neparan. Tada za n + 1 imamo Matematička indukcija

Binomni poučak
2(n + 1) = 2n + 2.
Kako je po pretpostavci 2n neparan, a broj 2 je paran, tada je njihova suma neparan

broj. Zaključujemo da su svi brojevi oblika 2n neparni za svaki n ∈ N.
Matematika I

Jasno je da tvrdnja prethodnog primjera nije točna, a mi smo ”dokazali” da je struktura matematike
istinita. Gdje je greška u zaključivanju? Matematički modeli

Matematički pojam
teorije
Binomni poučak
Matematika I


U prethodnom primjeru nije provedena baza indukcije pa je zato ”dokazana” tvrdnja Matematički pojam
koja nije istinita, jer već za n = 1 tvrdnja ne vrijedi. Izgradnja matematičke
teorije
Binomni poučak
Matematika I


teorije
Kada dokazujemo matematičkom indukcijom moramo provesti njezina oba Binomni poučak
koraka jer u protivnom možemo ”dokazati” tvrdnju koja nije istinita.

Matematika I


teorije
Kada dokazujemo matematičkom indukcijom moramo provesti njezina oba Binomni poučak
koraka jer u protivnom možemo ”dokazati” tvrdnju koja nije istinita.
Goldbachova hipoteza. Svaki se parni broj veći od 2 može prikazati kao suma
dvaju prostih brojeva.
Matematika I
Hipoteza bojanja Pitagorinih trojki brojeva prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Booleov problem Pitagorinih trojki struktura matematike
Mogu li se prirodni brojevi obojati plavom i crvenom bojom na način da ne postoji jednobojna Matematički modeli
” Struktura matematike
Pitagorina trojka brojeva tj. da brojevi a, b i c koji zadovoljavaju a2 + b2 = c2 nisu obojeni istom Matematički pojam
bojom.” Primjeri Pitagorinih trojki: (3, 4, 5), (5, 12, 13), (105, 608, 617), (207, 224, 305)
teorije
Binomni poučak
Rješenje problema: M.Heule, O.Kullmann i V.Marek (2016.)

odgovor NE (vrijedi samo za brojeve od 1 do 7824)
korišteno superračunalo Stampede Cluster” (generirano 200 TB podataka)
”

Matematika1 Modeli

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika1 Modeli

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematika I

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Dio I struktura matematike

Matematički modeli i struktura

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

1 Matematički modeli Struktura matematike

model vs. matematički model

Model?! prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Model?! prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

”umanjena reprodukcija ili shema nekog objekta”

”osoba prema kojoj umjetnik stvara svoje djelo”

”najnoviji proizvod koji se pojavljuje na tržištu”

”približni opis pojave ili objekta u stvarnom svijetu”

”pokusni primjerak stroja”

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Matematički model Uvod

model temeljen na matematičkim principima

matematička karakterizacija neke pojave ili procesa

Svrha matematičkog modela

omogućavanje ”lakšeg” računanja

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

REALNOST (objekti, dogadaji, pojave,...)

KORESPODENCIJA realnosti i matematičke strukture

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

REALNOST (objekti, dogadaji, pojave,...)

KORESPODENCIJA realnosti i matematičke strukture

Najjednostavniji matematički modeli su funkcije.

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

matematički simboli, jednadžbe

usporedba s rezultatima opažanja

Primjer: Model gravitacijske sile

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

problem odnosa složenosti i primjenjivosti modela Uvod

Model atoma: Primjeri matematičkih

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

problem odnosa složenosti i primjenjivosti modela Uvod

Model atoma: Primjeri matematičkih

Primjer matematičkog modela prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Model rasta broja stanovnika svijeta - populacijska jednadžba Matematički modeli i

P (t) = P1950 · e0,0172·(t−1950)

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 t /godina

Primjer matematičkog modela prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Model rasta broja stanovnika svijeta - populacijska jednadžba Matematički modeli i

P (t) = P1950 · e0,0172·(t−1950)

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 t /godina

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Obzirom na temelje: Uvod

Obzirom na matematičku strukturu:

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

trokut,...) Matematička indukcija

Osnovni matematički pojmovi

osnovne radnje i odnosi - sijeći, spajati, biti izmedu ...

Složeni matematički pojmovi

prof. dr. sc. Blaženka Divjak