DOO „ VODOINS „ TUZLA

ELABORAT

ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD POŽRA O IZVOĐENJU

MAŠINSKIH I GRAĐEVINSKIH RADOVA NA IZGRADNJI
CJEVOVODA NA SISTEMU DALJINSKOG GRIJANJA U OPĆINI
KAKANJ

Tuzla, mart 2022. god.

 S A DR Ž A J

I. UVOD

II. OPŠTA DOKUMENTACIJA

III. TEHNIČKI OPIS

IV. OPREMA I MJERE ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD

POŽARA

V. ŠEMA RADILIŠTA

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla
 SADRŽAJ ELABORATA

A . Opšta dokumentacija društva

- Rješenje o registraciji
- Rješenje za obavljanje poslova

B. Tehnički opis

1. Opšti dio

1.1 Uvod
1.2 Pregled primjenjenih propisa i standarda
1.3 Opšti podaci o objektu i izvođaču radova
1.4 Obaveze izvođača radova
1.5 Namjena elaborata

2. Mjere zaštite na radu

2.1 Obezbjeđenje radilišta prema okolini

2.2 Obiježavanje odnosno obezbjeđenje opasnih mjesta na gradilištu
2.3 Transport, utovar, istovar i deponovanje iskopanog materijala
2.4 Zemljni radovi
2.5 Rovokopač
2.6 Aparat za elektro-fuzijsko zavarivanje spojnica
2.7 Aparat za gasno zavarivanje i rezanje metala
2.8 Uređenje elektro instalacija
2.9 Mjere zaštite pri izvođenju pojedinih radova i potrebna lična zaštitna sredstva
2.10 Organizacija pružanja prve pomoći
2.11 Smještaj, ishrana radnika

3. Mjere i sredstva zaštite od požara

3.1 Opasnosti od požara i eksplozija prilikom montaže

3.2 Postupak u slučaju požara

4. Skica gradilišta

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 1. OPŠTI DIO

Uvod

Elaborat o uređenju radilišta na izvođenju mašinskih i građevinskih radova n izgradnji

cjevovoda na istemu daljinskog grijanja u općini Kakanj, izrađen je u skladu sa članom
12 i 13 Zakona zaštite na radu ('' Sl. List SR BiH'', br79/20), te Zakona o
Zaštiti od požara federacije( SN. Federacije br 64/09), i Ugovora742/2022
od.17.03.2022 .g i pravilnika o opremi i postupku za pružanje prve pomoći u slučaju
nezgode na radu

Da bi se isključio nehat, neznanje i uopšte faktor čovjek, svaki zaposlenik do detalja

mora biti upoznat sa opasnostima i mjerama zaštite na radu pri izvođenju radova.
Pored toga trebaju da poznaju mjere zašrite na radu.Odredbe i norme važećih
propisa precizno određuju prava i dužnosti radnih ljudi i građana, preduzeća i
pojedinaca, da obezbijede uslove za očuvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih
vrijednosti životne okoline, kao i da sprečavaju i otklanjaju posljedice koje
zagađivanjem vazduha, tla i vode, ili na drugi način ugrožavaju životnu okolinu i
dovode u opasnost živote i zdravlje ljudi,odnosno uništenja materijalnih dobara.
Zbog toga i Zakon zaštite na radu ovu djelatnost definiše kao skup mjera i
radnji organizacione, tehničke, obrazovne i propagandne prirode, i što će
reći, da nijedna od ovih mjera, ma kako detaljno provedena, sama nije
dovoljna da obezbijedi zaštitu ljudi i materijalnih dobara ugroženih na ranom
mjestu. Samo sveukupnim sprovođenjem propisanih mjera može se
onemogućiti nastajanje povreda radnika, te spasavanje ljudi i materijalnih
dobara .

1.2 Pregled primjenjenih propisa

Zakona o zaštiti na radu ( '' Sl. list F.BiH'', br.79/20),

Zakona o zaštiti od požara federacije / SN.Federacij br 64/09)
Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu(Sl.list SFRJ'' br.42/68 i 45/68)
Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na sredstvima rada
( '' SL.list SFRJ br. 18/91''),
Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu ( Sl. list
SFRJ'' br.18/67, 27/67 i 29/71 ),
Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta( Sl. list SFRJ''
br.17/66 ) .
Pravilnik o sredstvima LZO na radu ( '' Sl. list SFRJ '' BR. 35/69 )
Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći u slučaju nezgoda
na radu ( '' Sl. list SFRJ '', br.21/71 )

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje ("Službeni list
BiH", broj 34/88),
Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona
("Službeni list SFRJ", broj 53/88 i 54/88),
Pravilnik o jugoslovenskim standardima za električne instalacije u zgradama
("Službeni list SFRJ")
JUS standardi

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 1.3 Opšti podaci o objektu i izvođaču radova

Naziv objekta: GRAD KAKANJ

Investitor : JP GRIJANJE DOO KAKANJ
Izvođać: '' VODOINS '' D.O.O.
Lokacija: Kakanj.

Za potrebe izvođenja radova angažovati će se oko 04-07 radnika, te mehanizovana sredstva

rada i to: rovokopač gusjeničar,JCB kombinovana mašina,mali kamion, elektrovarni aparat
za spajanje cijevi, mašina za rezanje asfalta, vibro ploča i izvor napajanja električnom
energijom obezbijedit će narućilac poslova.Radovi će se obavljati svakim danom od 07-16
sati.. Rok izvršenja radova je 60 dana.

Za tačnost podataka korištenih u ovom Elaboratu odgovorni ispred izvođača radova,

rukovodilac radilišta Azur Hasanagić mr. sci dipl.ing maš.

- Lokacija

Poslovi izvođenja mašinskih i građevinski radovadijela sistema daljinskog grijanja u gradu

Kakanj

- Predmet ugovora

Prema ugovoru poslovi na izvođenja dijela sistema daljinskog grijanja obuhvataju:

- iskop trase,
- montaž cijevi i fazonskih komada,
- ostale poslove koji nisu predmet ugovora, a koji će se utvrđivati- dogovarati posebno.

1.4 Obaveze izvođača radova

Odgovorno lice ispred izvođača radova je dužan da upozna radnike na radilištu o organizaciji
i tehnologiji izvođenja radova, mogućim opasnostima kao i konkretnim mjerama zaštite na
radu i zaštite od požara predviđenim ovim Elaboratom, a koji se treba pridržavati u toku
izvođenja radova. Pri izvođenju radova zaposleni su dužni da se pridržavaju mjera zaštite na
radu i zaštite od požara. Svi radnici moraju imati obavljen ljekarski pregled za poslove koje
obavljaju i moraju biti obučeni iz oblasti zaštite na radu i zaštite od požara.

- Izvođać radova je dužan da pripremi opremu za montiranje,

- Izvođać radova će obzbijediti dovolja broj vatrogasnih aparata za početno gašenje
požara S-9 kg ,S-6 kg i CO2,
- Izvođač će organizovati transport radnika i alata, materijala i ostalih sredstava.
- Izvođač će organizovati ishranu svojih radnika.
- Izvođač će izvesti sve poslove potrebne za zaštitu okoline od svoje, opreme itd.

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 - Izvođać radova će izvjestiti nadležnu inspekciju ZNR, o danu mjesecu i vremenu
izvođenja radova.

Odgovorno lice zaštite na radu i zaštite od požara na radilištu je ispred

DOO '' VODO-INS '' Azur Hasanagić mr. sci dipl.ing maš.kao rukovodioci izvođenja radova
gradilištu.
Nadzorni organ ispred naručioca radovaJP GRIJANJE KAKANJ je :Bajrić Senad
mr.sci.maš. za mašinske radove .

Rukovodilac na izvođenju mašinskih i gađevinskih rado dijela sistema daljinskog grijanja,

mora provjeri da li radnici koriste propisana lična zaštitna sredstva pri radu,da li je neki od
radnika pod dejstvom alkohola, da li su radnici sposobni za obavljanje radnih zadataka i dr.

Elaborat se mora čuvati kao akt trajne vrijednosti, a po završetku radova,pohraniti ga u arhivu
investiciono-tehničke dokumentacije.
Ukoliko dođe do promjene u organizaciji i tehnologiji radnih aktivnosti nadzorni organ će
dostaviti izvođaču radova potrebne podatke za izradu anex-a elaborata.
Na zahtjev organa nadzora ( inspekcije) isti treba predočiti na uvid.

1.5. Namjena elborata

Na osnovu odredaba člana 12 i 13. Zakona o zaštiti na radu ( '' Sl.list SR BiH ''
br 79/20), člana 3 Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu, (Sl. List SFRJ''
br.42/68 ), VODO-INS d.o.o. Tuzla će obezbijediti sprovođenja mjera zaštite na radu i
zaštite od požara adekvatnih uslova pri izvođenju mašinskih i građevinskih radova na
izgradnji cjevovoda daljinskog grijanja u centralnom dijelu grada.

2.0 MJERE ZAŠTITE NA RADU

2.1 Obezbjeđenje radilišta prema okolini

Prostor oko mjesta izvođenja radova će biti označen od strane izvođaća radova. Za
označavanje prostora izvođenja radova će se koristiti upozoravajuće table, te neophodni
znakovi obilježavanja i upozorenja. Ulaz u prostor izvođenja radova je dozvoljen
zaposlenim radnicima, organima vlasti i drugim licima koja dolaze u službenu posjetu mjesta
izvođenja radova.

2.2 Obilježavanje odnosno obezbijeđenje opasnih mjesta na gradilištu

Na gradiluštu postoji niz opasosnih mjesta odnosno opasnih prostora, koji se

zajedničkim imenom nazivaju OPASNE ZONE.

Opasne zone na gradilištu su:

- prostor manevrisanja rovokopača,

- opasnost od klizave površine,

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 - opasnost prostora rada u kanalu,
- opasnost od obrušavnja zemlje
- rad na montaži cijevi

Obiljezavanje opasnih mjesta po gradilistu vrsit ce se standardnim znacim upozorenja u

boji.
Table upozorenja sa odgovarajucim natpisima i znakovima :

- na ulazu u gradiliste postaviti tablu sa natpisom

ZABRANJEN ULAZ NE ZAPOSLENIM OSOBAMA

- na oruđima i uređajima za rad na elektronski pogon postaviti tablu sa natpisom

ZABRANJENO STAVLJANJE U POGON NESTRUCNIM I NEOVLASTENIM

LICIMA .
ZABRANJEN RAD SA NEISPRAVNIM STROJEM

- kod skladista i objekta od drvenih konstrukcija,postaviti tablu sa natpisom

OPASNOST OD POZARA

2.3 Transport, utovar, istovar i deponovanje porušenog i drugog materijala

Cijevi i oprema će biti dopremljene sa motornim vozilima.

Prostor za uskladištenje cijevi i druge opreme, obezbijedit će investitor u neposrednoj
blizini montiranja iste odnosno prema situacionoj šemi i uputstu građenja. Elementi
konstrukcije će se slagati po vrstama, uz posebnu pažnju od obrušavanja iste

Na gradilistu ce se deponovati sledeci građevinski materijal :

- cijevi ,
- pijesak - molersko farbarski materijala materijal za hidro termo izolaciju
- limarski, bravarski instalaterski materijal

U toku izvođenja radova dozvoljava se privremeno lagerovanje materijala i opreme na

nekom drugom pogodnom mjestu pored trase vrelovoda ili na samom objektu u
zavisnosti od odobrene tehnoligije izvođenja radova prema horizontalnom i vertikalnom
transportu materijala udaljen od ivice iskopa min 1m.
Pjesak se deponuje na otvorenu deponiji

2.4 Zemljani radovi

Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzeti

zaštitne mjere protiv rušenja zemljanih naslaga sa bočnih strana i protiv obrušavanja

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 iskopanog materijala.
Ručno odkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže. Svako potkopavanje je
zabranjeno.
Kopanje zemlje na dubini većoj od 100cm mora se izvoditi pod kontrolom određene osobe.
Pri mašinskom kopanju zemlje, rukovaoc mašine ili poslovođa radilišta moraju voditi
računa o bezbjednosti radnika koji rade ispred ili oko mašine za iskop zemlje.

2.5 Rovokopač

Sigurno upravljanje je najvažnija dužnost rukovaoca mašine. Prije početka rada

rukovaoc se mora detaljno upoznati o ispravnosti mašine i isto upisati u dnevnik rada
mašine. Rovokopač, utovarivač se smije upotrebljavati samo za one radove date u
uputstvu proizvođača. Mašinom mogu rukovati samo kvalifikovana lica sa
ovlaštenjem za rad na istoj.Rukovaoc mora svoj rad obavljati, pridržavajući se
uputstva za rad sa mašinom i ostalih uputstava datih od strane ovlaštenih lica. Strog
je zabranjeno rukovanje mašinom licima koja nisu upoznata sa mjerama zaštite na
radu, nemaju odgovarajuću kvalifikaciju i odobrenje za rad.
U toku rada zabranjen je pristup svim licima u domet rovokopača. Sa bočnih strana
rovokopača morastajati upozorenje ( tabla) sa natpisom o zabrani pristupa radnom
krugu mašine. U toku mirovanja kašika mora biti spuštena na zemlju.
Radovi na odžavanju ili popravci rovokopača mogu se izvoditi tek kad je isti
osigurana od pomjeranja i u stanju mirovanja ( isključena)
U toku rada ne treba mijenjati često smjer vožnje, niti vršiti ljuljanje rovokopača,
naročito ako u neposednoj blizini ima prisutnih radnika.Uvijek prije početka rada
rukovaoc rovokopača se treba uvjeriti da je prostor oko rovokopača čist tj. da
nema prisutnih radnika u neposrednoj blizini.
Na neravnim terenima, usponima i nagibima rukovaoc mora upravljati mašinom
pažljivo,bez naglih zaustavljanja i okretanja. Rukovaoc mora stalno voditi brigu o
stabilnosti mašine, naročito ako se radi blizu ivica iskopa nasipa ili klizavih terena.
Rukovaoc mora izbjegavati kretanje sa mašinom poprečno na nagib, jer to može
uzrokovati prevrtanje ili klizanje iste.

Uz rovokopač treba postojati slijedeća oprema:

- alat i pribor,
- prva pomoć,
- vatrogasni aparat punje 3-6kg,
- trokut,
- dvije zastavice ( crvene i zelene boje),
- uputstvo za rukovanje,
- radni nalog

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla
2.6 Aparat za elektro-fuzijsko zavarivanje spojnica

Elektrofuzijsko zavarivanje je postupak zavarivanja gdje se dva kraja PE spajaju

pomoću standardnog spojenog elementa uz djelovanje toplinske energijekoju daje izvor
struje za zavarivanje. Izvor struje se priključuje na električnu struju ili agregat ( ako nije
dosupna struja iz gradske mreže)

Strujni (električni) udar elektro zavarivanje

Prolazak električne struje kroz ljudski organizam naziva se električni ili strujni udar koji
može izazvati:
- vanjske opekotine,
- unutrašnje krvarenje i opekotine,
- oštećenja mišića,
- oštećenje udisajnog sistema,
- oštećenje moždanih centara.

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 Normalno, sve struje nisu jednako opasne za čovjeka tako da će veličina posljedica od
strujnog udara zavisiti od:
- vrste i jačine struje, vremena trajanja dejstva,
- puta prolaska struje kroz tijelo,
- veličine dodirne površine,
- jačine pritiska na vodič.

Opasnost od električnog udara je veća kod visokog napona, mada sam po sebi napon nije
opasan. Opasna je jačina struje koja pod dejstvom napona teče kroz tijelo tako da jačina
struje od 50 mA koja nekoliko sekundi prolazi kroz tijelo može biti opasna po život. U
većini zemalja napon od 50-70 V određen je za donju granicu opasnog napona i naziva se
dodirni napon.

Naizmjenična struja je opasnija od istosmjerne jer se čovjek teže oslobađa strujnog kruga
naizmjenične struje. Strujni udar će biti jači ako je vlažnost tijela veća, a naročito je opasno
ako je tijelo čovjeka vlažno od znoja. Različiti ljudi su različito osjetljivi na strujni udar, što
zavisi od njihove tjelesne konstitucije

2.7 Aparat za gasno zavarivanje i rezanje metala

Propan-butan je smjesa gasova s 50% propana (C3H8) i 50% (C4H10). Ovi gasovi su
zapaljivi i njihova smjesa je zapaljiva.Sa vazduhom grade eksplozivne smjese i
sagorjevaju uz eksploziju.Propan- butan se čuva u čeličnim bocama pod pritiskom u
tečnom stanju

Glavni izvori opasnosti kod zavarivanja i rezanja metala su:

- eksplozija boce s komprimiranim gasom,
- požar na priključnim uređajima,
- opekotine od plamena ili vručih predmeta,
- svjetlosni blijesak nejednakog inteziteta visoke radiacijske energije.

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 Reducir ventili imaju ulogu da snize pritisak kiseonika i propan-butana koji se nalaze u
čeličnim bocama pod viskim pritiskom prije dolaska u crijeva i plamenik.

Pri radu sa ovim ventilima neophodno je znati slijedeće:

- za svaku vrstu tehničkih gasova koristiti odgovarajuće ventile,
- redukcioni ventil za kiseonik ne smije biti mastan,
- manomerti za kiseonik moraju biti od proizvođača posebno označeni,
- mora se paziti na brtvljenje priključaka,
- paljenje reducir ventila za kiseonik je posljedica sagorjevanja poklopca od fibra koji se
obezbjeđuje dobro zaptivanje i savitljive gumene membrane, a do koga dolazi uslijed
unošenja masnih tijla, prašine ili pak naglog otvaranja ventila. U tom slučaju treba
zatvoriti ventil na boci.
- reducir ventili za propan-butan se ne pale u unutrašnjosti, ali zato treba paziti da nigdje
ne ispuštaju,
- reducir ventili moraju biti zatvoreni dok ih priključujemo na ventile boce,
- sa padanjem pritiska u boci treba vijke jako privijati. Kad se boca isprazni treba vijak za
regulaciju odmah odviti da se rastereti gumena membrana.
- Rukovanje treba povjeriti samo stručnim radnicima.

Gumene cijevi za zavarivanje su namjenjene za siguran dovod propan-butan i kiseonika

boca do plamenika za zavarivanje i rezanje metala.

Pri upotrebi ovih cijeva treba znati sljedeće:

- ne upotrebljavati oštećene gumene cijevi, nego ih zamjenutinovih,
- ne dozvolji da se gumene cijevi zamaste uljem, mašću i sl,
- obraditi pažnju na spajanje cijevi ( plave boje na boce sa kiseonikom, narandžaste boje
na bocama sa propan-butanom),
- gumene cijevi polagati preko glatkih površina a u slučaju postavljanja preko
transportinih puteva iste treba mehanički zaštititi,

Pri zavarivanju paziti da :

- zavarivanje i rezanje mogu vršiti samo za to osposobljeni radnici,
- u blizini boca sa propan-butanom ne smije se prilaziti sa otvorenim plamenom,
- posude sa gasovima ne izlagati povišenoj temperaturi,
- cijevi vezivati na priključke samo odgovarajućim obujnicama.

Mjere zaštite pri radu sa bocama:

- s plinskim bocama mogu rukovati samo stručno osposobljeni radnici,
- komprimirani kiseonik ne smije doći u kontakt sa masnoćama,
- ventilima rukovati pažljivo,
- boce prenositi u odgovarajućim nosiljkama,
- stajati bočno od mlaza prilikom propuhavanja ventila,
- postavljati boce u vertikalan položaj i onemogućiti njihov pad.

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 2.8 Uređenje elektro instalacija

Za potrebe izvođenja građevinskih radova, električnu energiju će obezbijediti narućilac

poslova
Za prenosne ručne mašine, alate i uređaje na električni pogon, koji će se koristiti na
gradilištu, mora se obezbjediti transformator sa sniženim naponom od 48 V, odnosno 24 V
za prenosne električne svijetiljke ( po potrebi ) .
Na gradilištu koristiti ispravne elektro razvodne kablove bez oštećenja i iste polagati u
skladu Pravilnika za razvod elektro instalacija.
Posebnu pažnju posvetiti na postojeće električne vodove i instalacije i provesti mjere
zaštite od slučajnog dodira opasnih mjesta.

Zabaranjeno je svako improvizovanje na elektro instalacijama, te krpljenje i premoštavanje

topljivih uložaka.

2.9 Mjere zaštite pri izvođenju pojedinih radova i potrebna lična zaštitna
sredstva

Na radilištu će raditi: zavarivači, vozači izolateri i pomoćni radnici.U skladu sa prirodom

posla i opasnostima kojima su radnici izloženi prilikom rada moraju se koristiti
sljedeća lična zaštitna sredstva:

-
radni šljem, radne naočale, radno odijelo, radne rukavice, radne cipele, dubinski opasač,
radno odijelo od kepera ili odgovarajuće dvodijelno odijelo od istog materijala, sistem
bluza-pantalone, kožne rukavice sa prstima, zaštitne cipele sa metalnom kapicom i po
potrebi visinske opasače.
Ugovorene radove na montaži izvođenju vanjskih i unutrašnjih radova na instalacijama,
kanalizacione i hidrantske mreže treba izvoditi samo na osnovu projekta .

Izvodit će se slijedeći radovi:

- radovi na zemljanom iskopu,
- sortiranje i transport ompreme za rad,
- iskop rovokopačem,
- montaža instalacija

2.10 Organizacija pružanja prve pomoći

Pod povredama i oboljenjima na radu smatraju se povrede i oboljenja radnika do

kojih je došlo na radu ili u vezi sa radom. Na radilištu postoji veliki broj opasnosti
koje mogu izazvati povrede radnika, pa je neophodno dobro organizovati pružanje prve
pomoći, a isto tako radnici moraju biti osposobljeni da sami sebi mogu pružiti prvu
pomoć.Nakon pružanja prve pomoći radniku se mora pružiti medicinska
pomoć.Odgovorno lice radilišta dužno je upoznati rukovodioca izvođenja radova o
lokaciji ambulante ili druge zdravstvene ustanove.Na radilištu treba prema broju
zaposlenih obezbijediti i ormariće za pružanje prve pomoći koji treba da sadrži:

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 - deset sterilnih prvi zavoja,
- četiri kaliko zavoja dužine 5m i širine 8 cm,
- dva komada flasterskog zavoja,
- četiri omota sterilne gaze,
- dva omota vate po 250 grama,
- jedan paket vate za oblaganje udlaga,
- dvije trouglaste marame i četiri igle,
- četiri elastična zavoja za fiksiranje udlaga raznih veličina,
- četiri vatirane udlage različitih veličina za imobilizaciju preloma kostiju ( dva komada
Kramerovih šina po 100cm i dva komada po 50cm dužine i 10 cm širine) ili
odgovarajući broj pneumatskih udlaga,
- šest komada naprstaka od kože u tri veličine,
- jedna anatomska pinceta,
- jedne makaze obične i jedne za rezanje zavoja sa zavrnutom glavom,
- 250 grama natrijeva bikarbonata ( soda bikarbona ), 100 grama soli, parafinsko ulje,
aktivni ugalj i 500 grama 78% alkohola, 250 ml. rastvora borne kiseline.

Navedena sredstava su predviđena za 20 zaposlenih radnika (jedan komp.). Nakon

svake upotrebe ormarić se mora dopuniti korištenom opremom. Ormarić se mora
držati zaključan na vidnom mjestu bez držanja predmeta u njemu koji se ne smatraju
sanitetskom opremom.

Opšta pravila:

- Osigurati hitnu ljekarsku pomoć i prevoz u bolnicu (telefon 124),

- Provjeriti i uspostaviti disanje i srčanu aktivnost,
- Zaustaviti krvarenje,
- Paziti da osoba koja pruža pomoć sama ne nastrada pri pružanju prve pomoći! Poseban
oprez kod oštećenja električnih vodova – ne dirati golim rukama, pri ulasku u zatrovanu
atmosferu i sl,
- Biti obavješten o toksičnosti pojedinih supstanci i obučen za pravilno rukovanje
postupanje u ekscesnim situacijama.

Rane i krvarenja:

Rane i manja krvarenja treba pokriti sterilnom gazom – takva krvarenja sama će se
zaustaviti. Kod jačih krvarenja postupak je sljedeći:
- Na bilo kojem dijelu tijela može se primjeniti kompresivni zavoj tako, da se na ranu stavi
sterilna gaza ili “jastučić” prvog zavoja, na njih namotan povoj ili smotak tkanine i tada
čvrsto se premota.
- Kompresivnim zavojem se ne smije prekinuti krvotok na udovima i to treba kontrolisati
pipanjem pulsa. Ako zavoj prokrvari, preko njega se stavlja novi smotak i oprezno
stegne,
- Jača krvarenja mogu se zaustaviti i pritiskom prsta na krvnu žilu na poznatim mjestima.

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 Opekotine:
- Ako je osoba zahvaćena plamenom, plamen treba ugasiti prekrivačem ili
zamotavanjem u deke i sl. Nakon gašenja prekrivače treba odmah ukloniti,
- Opečeno područje mora se hladiti vodom. Manje opekotine hladiti pod mlazom vode ili u
posudi s hladnom vodom.
- Veće opekotine treba također hladiti čestim mjenjanjem hladnih obloga. To treba raditi
najmanje 15 minuta do sat. Ne upotrebljavati led ni obloge od leda!
- Priljepljene dijelove odjeće ne skidati. Skinuti odmah prstenje, sat i slične predmete,
- Mjehure ne otvarati. Ne stavljati nikakve masti niti praške,
- Na opekotinu nakon hlađenja staviti samo sterilnu gazu i lagano poviti zavojem. Ako
transport do bolnice traje duže, opečene udove treba imobilizirati, a bolesniku dati dosta
tekućine (vodu ili čaj).

Udar električne struje:

- Odmah isključiti električnu struju. Ako to nije moguće, a unesrećeni je u kontaktu sa
strujnim kolom, treba ga osloboditi, a pri tome sebe potpuno osigurati.
- Žice odstraniti suhim štapom ili pomoću gumenih rukavica (ili suvih kožnih ili debelih
suknenih),
- Ako unesrećeni ne diše ili nema srčane aktivnosti, dati vještačko disanje i vanjsku
masažu srca. Taj postupak treba provoditi i po više sati ili dok ljekar ne ustanovi smrt.
- Do dolaska lekara lagano utopliti unesrećenog (prekrivači). Obavezan je bolnički pregled
i liječenje.

Gubitak svijesti (sinkopa, kolaps):

Besvjesno se stanje prepoznaje po tome što bolesnik mirno leži, ne odaziva se i ne
reaguje na vanjske podražaje (štipanje). Koža može biti blijeda, hladna i znojna. Pazi:
onesvještena je osoba uvijek ugrožena od gušenja, ako leži na leđima (jezik zatvara ulaz u
dušnik!) Ne podizati glavu onesvještene osobe! Glavu treba zabaciti natrag i podignuti
donju čeljust.
Nipošto ne davati tekućinu u usta. Ako nema povreda koje to onemogućuju, bolesnika
treba okrenuti u bočni položaj! Ne davati alkoholna pića ni nikakva podražajna sredstva.
U ležećem položaju većina nesvjestica brzo prestaje.
Kod sunčanice i toplotnog udara unesrećenog smjestiti u hladnu i zračnu prostoriju.
Hladni oblozi. Kod sunčanice, potresa mozga, povreda lobanje, šećerne bolesti (pitaj! ili
provjeri!), trovanja i poremećaja srčanog ritma obavezno pozvati ljekara ili hitnu pomoć.

Oživljavanje (reanimacija):

Prestanak rada srca: nastaje iznenada, najčešće kod udara električne struje i groma,
gušenja, trovanja gasovima i lijekovima i srčanog infrakta.
Znaci prestanka rada srca su alarmantni: iznenadan gubitak svijesti, manjak pulsa na
vratnoj arteriji, promjena boje kože u plavkastu, zjenice su maksimalno proširene. Kod
ranjenih prestaje i krvarenje. Prestanak disanja duže od 3-4 minute dovodi do sigurne
smrti. Prepoznaje se po potpunom mirovanju prsnog koša i trbušne stjenke.

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 Treba staviti i obraz uz usta i nos bolesnika. Ne osjeća se nikakvo strujanje vazduha!
Važno! Ne gubiti vrijeme i ne dozvoliti paniku! Obavezno pozvati lekara.

Vještačko disanje:

- Osloboditi disajne puteve. Bolesnika poleći na leđa na ravnu i tvrdu podlogu. Spasilac
kleči sa strane, jednu ruku stavlja ispod vrata i podigne je, a dlanom druge ruke pritisne
čelo (“sigurnosni položaj”). U tom položaju glave provjeriti ima li disanja!
- Palcem i kažiprstom ruke koja se pritišće na čelo stisnuti obje nosnice,
- Duboko udahnuti i ustima obuhvatiti usta bolesnika i 4 puta brzo i kratko uduvati vazduh
u pluća, ne čekajući da se pluća isprazne.
- Nakon ta četiri udaha pipanjem na vratnoj arteriji ustanoviti postoji li puls. Ako se puls
opipa, a spontano disanje ne uspostavi, nastaviti s vještačkim disnjem u ritmu vlastitog
disanja – svakih 5 sekundi po jedan udah, odnosno 12 puta u minuti.
- To treba provoditi dok se ne javi spontano disanje, odnosno do dolaska ljekara. (ako se
puls ne pipa, vidi: vanjska masaža srca),
- Jedino u slučaju povreda lica, koje ne dozvoljavaju primjenu disanja usta na usta,
primjeniti ručnu, Holger-Nielsenovu metodu!
- Ne misli na gadljivost! Spašavaš život! Usta žrtve se mogu pokriti slojevima gaze ili
običnom maramicom i tako uduvavati vazduh.

Vanjska masaža srca:

Pazi: Prestanak srčane aktivnosti dovodi uvijek i do prestanka disnja. Prestanak rada srca
ustanovi se pipanjem pulsa na arteriji vrata. Uvijek izvoditi vanjsku masažu srca
istovremeno s vještačkim disanjem.
Uvijek nastojati da pomoć pružaju dvije osobe: jedna izvodi vanjsku masažu srca, a druga
vještačko disanje.
- Unesrećeni mora ležati na tvrdoj podlozi, najbolje na podu. Dlan jedne ruke postavi
poprečno na donju trećinu prsne kosti, a preko njega i dlan druge ruke. (To mjesto se
može pronaći i preko odjeće. Napipaj kraj prsne kosti – dlan postavi tri poprečna prsta
naviše.),
- Uspjeh kontroliši povremeno do povratka pulsa na vratnoj arteriji,
- Ako oživljavanje provode dvije osobe, jedna masira srce, a druga provodi vještačko
disanje istovremeno,
- Ako oživljavanje provodi jedna osoba, najprije izvede dva vještačka disanja, a zatim 15
puta pritisne na prsnu kost, potom opet dva udisaja ... i tako naizmjenično u ritmu 2:15,
sve do dolaska ljekara,
- Ne masiraj bez potrebe svaku nesvjesticu – provjeri znakove prestanka rada srca!
- Stalno kontroliši. Disanje i rad srca može i nakon uspješne reanimacije ponovo zatajiti. I
tokom prevoza u bolnicu uporno provoditi oživljavanje. Nađi i pomoćnike do dolaska
ljekara – napor je velik.

2.11 Smještaj, ishrana i prevoz radnika

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 Ishrana i smještaj radnika će biti organizovan van radilišta. Prevoz radnika do
gradilišta će se organizovati sredstvima prevoza preduzeća.

3. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

3.1 Postupak u slučaju požara

Svaka osoba koja primijeti požar dužna je pristupiti gašenju istog svim raspoloživim
sredstvima. Ukoliko nije u mogućnosti ugasiti požar, poziva u pomoć radnike na
radilištu, a nadalje vatrogasnu jedinicu i policijsku stanicu. Do dolaska vatrogasne
jedinice, akcijom gašenja rukovodi rukovodilac radilišta odnosno poslovođa.
Navedena lica zajedno sa prisutnim radnicima poduzimaju sljedeće radnje:
- evakuišu ljudstvo direktno ugroženo vatrom,
- zaustavljaju proces rada i postupaju shodno nastaloj situaciji,
- priključuju hidrantsko crijevo na hidrantski ormar i pristupaju gašenju požara,
- nastoje lokalizovati nastali požar,
- evakuišu zapaljiva sredstva iz zone ugrožene požarom,
- kod širenja požara aktiviraju vatrogasnu jedinicu,
- daju informacije vatrogasnoj ekipi o mjestu nastanka požara, šta gori, te
kakva još zapaljiva sredstva postoje u zoni požara, i slično.
- omogućavaju pristup vatrogasnim vozilima,
- javljaju glavnom odgovornom licu o mjestu požara,
- javljaju profesionalnoj vatrogasnoj jedinici ako je požar većih razmjera na
telefon 123,
- po dolasku vatrogasne jedinice ostalo osoblje uključuje u gašenje požara po
uputstvu rukovodioca akcije gašenja požara,
- zabranjuju nepotrebno okupljanje ljudi na mjestu požara,
- nastoje spasiti ili izvući iz zone požara vrijedna materijalna dobra,
- procjenjuju potrebu za evakuacijom ljudstva bliže ili dalje okoline,
- organizuju neometano odvijanje saobraćaja, odnosno zaustavljanje istog po
potrebi,
- organizuju pružanje prve pomoći.

NAPOMENA ODGOVORNOM LICU:

U slučaju povreda na radu odgovorno lice ispred DOO '' VODOINS '' rukovodilac
radilišta je dužan:
- U najkraćem roku organizovati pružanje prve pomoći,
- Pozvati stručnu pomoć odnosno donijeti odluku o transportu,
- Obavijestiti lice odgovorno za zaštitu na radu,
- Obustaviti rad na mjestu gdje je nastupila nesreća ,
- Zabraniti okupljanje radnika na mjestu nesreće,

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla

 - Pozvati odmah nadležnog inspektora zaštite na radu, ako se radi o težoj povredi radnika
koji će izvršiti uviđaj, ništa ne dirati do dolaska inspektora,
- Sudjelovati u utvrđivanju uzroka koji su doveli do nesreće.

Tuzla ,21. 03. 2022 god. DOO ''VODO-INSA''

__________________
/ direktor /
DOSTAVLJEVO:

1 x nadzornom organu
1 x Nadležnoj inspekciji ZNR-a
1 x a/a

Prilog: Šema radilišta

ELABORAT ZNR i ZOP DOO '' VODO-INS '' Tuzla