FARMACEUTIKA – 1.

PARCIJALNI
1. Što će od navedenog ubrzati otapanje krutine u vodi?
a. Smanjenje veličine čestica krutine
b. Povećanje viskoznosti medija
c. Smanjenje brzine miješanja vode
d. Povećanje koncentracije otopljene tvari
2. Adsorpcija djelatne tvari na plastični spremnik: -2.parc
a. Može se opisati jednadžbama prema Langmuiru i Higuchiju
b. Ravnotežni je proces pri danoj temperaturi
c. Je proporcionalna topljivošću djelatne tvari
d. Izraženija je što je tvar hidrofilnija
3. Koje od sljedećih nije temeljno (osnovno) svojstvo potencijalnog lijeka:
a. Topljivost
b. Sipkost -> skupna (bulk) svojstva API
c. Koeficijent raspodjele
d. Fotostabilnost
e. Talište
f. Zeta potencijal
4. Podatci za adsorpciju prikazuju se Langmuirovom izotermom: -2.parc
a. Kad se tvar adsorbira u monomolekulskom sloju na površinu adsorbensa
b. Kad se tvar adsorbira u višemolekulskom sloju na površinu adsorbensa
c. Kad se analizira adsorpcija plinova na krutinama
d. Ništa od navedenog
5. Amorfne krutine se primjereno čuvaju pri temperaturi:
a. T < Tg
b. T > Tg
c. T >> Tg
d. T = Tg
6. Za linearizaciju rezultata granulometrijske analize koristi se:
a. Diferencijalna funkcija
b. Kumulativna funkcija ostatka
c. Kumulativna funkcija prolaza
d. Logaritamska normalna funkcija prema Hatch i Choat-u.
7. Potencijal na granici gustog sloja naboja i elektro-neutralnog područja oko nabijene čestice jest: -2.parc
a. Nernstov potencijal
b. Zeta potencijal
c. Sternov potencijal
d. Površinski potencijal
8. Koja je od sljedećih tvrdnji netočna?
a. Liofilizacija je dugotrajan postupak
b. Primarno sušenje pri liofilizaciji temelji se na isparavanju
c. Sekundarno sušenje pri liofilizaciji može se provoditi pri sobnoj temperaturi
d. Temperatura kondenzatora liofilizatora je niža od temperature uzorka koji se suši
9. Kad se povećava koncentracija elektrolita u koloidnoj disperziji:
a. Povećava se debljina dvostrukog električnog sloja oko disperziranih čestica
b. Odbojne sile među česticama se smanjuju
c. Van der Waalsove sile među česticama se smanjuju
d. Svi su odgovori točni
10. Glavni cilj dizajniranja farmaceutskih oblika lijekova jest postići i osigurati:
a. Reproducibilnu kvalitetu
b. Prihvatljivost od pacijenta
c. Jednoličnost terapijskog odgovora
d. Svi su odgovori točni
11. Označi tvrdnje kao točne ili netočne:
a. U niskodozirnim čvrstim ljekovitim oblicima što je veći broj čestica po dozi manja je varijabilnost po
jediničnim dozama. T
 b. Sferični promjer jest promjer kugle koji odgovora mjerenoj čestici po jednom od svojstava analiziranih
čestica. T
c. Numeričke vrijednosti analize veličine čestica dobivene različitim metodama su neusporedive. T
d. Sedimentacijska analiza u vodenom mediju prikladna je metoda za određivanje veličine čestica natrijevog
klorida. N
e. Mikroskopsko određivanje veličine čestica temelji se na mjerenju nekog svojstva skupa čestica koje zavisi o
veličini tih čestica. N
f. Suspenzija je dizperzni sustac u kojem je disperzni medij krutina, a disperzna faza tekućina. N
g. Lagane praške karakterizira mala nasipna gustoća i mali nasipni volumen. N
h. Mollierovim dijagramom prati se promjena parametara vlažnog materijala pri sušenju. N
i. Za homogeniziranje ljekovitih masti i krema koriste se mlazni mlinovi. N
j. Različiti kristalno sustavi paracetamola različito su kompresibilni. T
13. Označi tvrdnje kao točne ili netočne:
a. Polimorfi paracetamola različito su kompresibilni. T
b. Higroskopne pomoćne tvari povećavaju stabilnost lijekova u čvrstim ljekovitim oblicima. N
c. Permeacija vlage iz zraka kroz materijal za pakiranje ne utječe značajno na stabilnost lijekova u čvrstim
ljekovitim oblicima. N
d. Mollierov dijagram omogućuje praćenje uvjeta sušenja vlažnog materijala. T
e. Bioadhezivnost polimera temelji se na njihovoj enzimskoj ili neenzimskoj razgradnji u biološkom okruženju. T
f. Lagane praške karakterizira mala nasipna gustoća i mali nasipni volumen. N
g. Ako oslobađanje lijeka slijedi kinetiku prema Hixon-Crowelu, brzina oslobađanja određena je brzinom
otapanja lijeka. T
h. Ako je brzina oslobađanja lijeka konstantna, oslobađanje lijeka slijedi kinetiku prvog reda. N
i. Smanjenje veličine čestica uvijek rezultira boljom bioraspoloživošću. N
18. Izbor oblika lijeka ovisi o: (više)
a. Načinu unošenja lijeka u organizam
b. Željenoj duljini djelovanja
c. Mjestu djelovanja lijeka
d. Mogućem nepoželjnom podraživanju sluznice želudca
19. Polimorfija: (više)
a. Je pojavljivanje čvrste tvari u više inačica s različitim kristalnim strukturama
b. Različiti polimorfi imaju različite rasporede atoma unutar jedne ćelije i imaju različita kemijska svojstva
c. Prevladavajuća kristalna struktura ne ovisi o temperaturi i tlaku
d. Termodinamički najstabilniji oblik/polimorf je najtopljiviji
20. –Angle of repose- označava: (više)
a. Sipkost praška/rastresitog materijala
b. Kompaktni sloj naboja oko površine čestica praška/rastresitog materijala
c. Najveći kut pod kojim je nakošena površina načinjena od određenog rastresitog materijala stabilna
d. Poroznost praška/rastresitog materijala
21. Reološka svojstva praška: (više)
a. Poboljšavaju se uklanjanjem vrlo sitnih čestica
b. Ne ovise o higroskopnosti praška
c. Mogu ovisi o dodatku magnezijeva stearata
d. Utječu na ujednačenost doze čvrstih oblika lijekova.
22. Vlažnost produkta dobivenog procesom sušenja raspršivanjem ovisi o: (više)
a. Razlici između temperature ulaznog i izlaznog zraka
b. Brzini protoka zraka
c. Brzini napajanja raspršivača
d. Ništa od navedenog
23. Suspenzija je pripravljena dispergiranjem čestica lijeka (radijusa 200µm i gustoće 1,6 g/cm''') u
kontinuiranoj fazi (viskoznosti 1cP). Na koja svojstva čestica lijeka i kontinuirane faze možete
utjecati da biste smanjili brzinu sedimentaciju čestica lijeka u suspenziji? (više)
a. Smanjiti viskoznost kontinuirane faze
b. Povećati viskoznost kontinuirane faze
c. Smanjiti veličinu čestica lijeka
d. Povećati veličinu čestica lijeka
24. Liofilni koloidi: (više) -2.parc
a. Su netopljivi u vodi
b. Mogu se koristiti za povećanje viskoznosti farmaceutskih pripravaka
c. Uvijek imaju molekulsku masu ispod 5000
d. Dobivaju se isključivo iz prirodnih izvora
25. Poroznost liofilizata: (više)
a. Ovisi o brzini hlađenja
b. Utječe na brzinu i uspješnost rekonstrukcije
c. Utječe na uklanjanje vlage tijekom sekundarnog sušenja
d. Utječe na podložnost oksidaciji
26. Raspodjela lijeka među otapalima koja se ne miješaju: (više)
a. Koeficijent raspodjele, P, obično se difinira kao kvocjent koncentracije tvari u vodenoj i lipidnoj fazi
b. Što je logP veći to je topljivost tvari u vodi veća
c. Ionizirane tvari bolje se raspodjeljuju u nevodenu (lipidnu) fazu
d. Koeficijent raspodjele amfoternog lijeka je maksimalan u izoelektričnoj točki
28. Označi tvrdnje kao točne ili netočne.
a. Polimorfi paracetamola različito su kompresibilni. T
b. U niskodozirnim ljekovitim oblicima što je veći broj čestica po dozi manja je varijabilnost po jediničnim
dozama. T
c. Sedimentacijska analiza u vodenom mediju prikladna je metoda za određivanje veličine čestica natrijeva
klorida. N
d. Moillerov dijagram omogućuje praćenje uvjeta sušenja vlažnog materijala. T
e. Suspenzija je disperzni sustav u kojem je disperzni medij krutina, a disperzna faza tekućina. N
f. Numeričke vrijednosti analize veličine čestica dobivene različitim metodama su usporedive. N
g. Fluidizacija omogućuje provođenje različitih tehnoloških operacija poput sušenja, granulacije,
mikrokapsuliranja i oblaganja čestica i tableta. T
h. Lagane praške karakterizira mala nasipna gustoća i nasipni volumen. N
i. Mljevenje može uzrokovati promjenu bioraspoloživosti lijeka. T
j. Sferični promjer jest promjer kugle koji odgovara mjerenoj čestici po jednom od svojstava analiziranih
čestica. T
31. Označite tvrdnje kao točne ili netočne.
a. Polimorfizam slabo topljivih lijekova može utjecati na njihovu bioraspoloživost. T
b. Solvati nisu prihvatljivi kao API (osim etanolnih solvata) pa se zbog toga i ne ispituje mogućnost njihovog
nastajanja. N
c. Ekvivalentni sferični promjer kugle kod tehnike laserske svjetlosne difrakcije je volumni promjer. T
d. Nasipna gustoća je manja od prave gustoće. T
e. Koeficijent razdjeljenja uzima u obzir stupanj disocijacije zavisan o pH i pKa lijeka. N
f. Uvjeti osigurane topljivost podrazumijevaju da brzina otapanja ovisi o koncentraciji otopine. N
g. Viskoelastično ponašanje mjeri se pri dinamičkim, oscilacijskim opterećenjima. T
h. Kod plastičnih sustava potrebno je izvjesno minimalno smično naprezanje da bi došlo do tečenja. T
i. Disperzije s visokim udjelom malih dispergiranih čestica pokazuju dilatantno ponašanje. T
j. Koeficijent razdjeljenja ovisi o razlici kem potencijala lijeka u 2 otapala koja se ne miješaju. T
36. Koja je tvrdnja vezana uz mljevenje praška u vibracijskom mlinu točna:
a. Mehanizam usitnjavanja čestica u vibracijskom mlinu uključuje sudaranje
b. Kuglice zauzimaju 30-50% volumena spremnika
c. Služi za usitnjavanje žilavih materijala
d. Koristi se za homogeniziranje masti i krema
37. Određivanje kinetičke topljivosti:
a. Provodi se u kasnim fazama razvoja lijeka
b. Uključuje korištenje otopine djelatne tvari u DMSO-u
c. Uključuje korištenje djelatne tvari u čvrstom stanju
d. Uključuje određivanje topljivosti djelatne tvari u prisustvu pomoćnih tvari
38. Koja je tvrdnja točna uz amorfno stanje:
a. Amorfna krutina ima manju slobodnu energiju od odgovarajuće kristalne krutine
b. Stabilnosti amorfnog oblika ne ovisi o temperaturi skladištenja
c. Staklište amorfnih oblika ovisi o sadržaju vode
d. Amorfni materijal može adsorbirati/apsorbirati manju količinu vode od kristalnog materijala
39. U procesu sušenja raspršivanjem: vt
a. Isključivi cilj je ukloniti otapalo
b. Iskorištenje procesa ovisi o brzini protoka zagrijanog zraka
c. Vlažnost dobivenog suhog produkta ovisi o razlici temperatura ulaznog i izlaznog zraka
d. Primjenjuju se visoke temperature pa proces nije prikladan za sušenje termolabilnih tvari.
40. Na razdvajanje pomiješanih prašaka utječe:
a. Veličina čestica
b. Gustoća čestica
c. Udio pojedine komponente u smjesi
d. Oblik čestica
41. Među najčešće korištenim metodana u ispitivanju tečenja prašaka su i metode određivanja:
a. Nasipnog kuta
b. Indeksa kompresibilnosti
c. Hausnerovog omjera
d. Poroznosti
42. Poroznost liofilizata:
a. Ovisi o brzini hlađenja
b. Utječe na brzinu i uspješnost rekonstitucije
c. Utječe na uklanjanje vlage tijekom sekundarnog sušenja
d. Utječe na podložnost oksidaciji
44. U većini slučajeva brzina otapanja lijeka može se povećati pripravom: vT
a. Soli
b. Kokristala
c. Amorfa
d. Hidrata
45. Otapanje lijeka u vodenom mediju:
a. Započinje močenjem površine čestica lijeka vodenim medijem
b. Ubrzava se miješanjem
c. Niz je procesa među kojima je najsporiji korak najčešće difuzija
d. Podrazumijeva nestajanje granica između dviju faza i nastajanje molekulske disperzije
46. Karakterizacija u farmaceutici obuhvaća:
a. Djelatne tvari
b. Pomoćne tvari
c. Formulacije
d. Materijale za pakovanja
47. Predformulacijska ispitivanja:
a. Uključuju fizičko-kemijsku karakterizaciju djelatnih i pomoćnih tvari bitnu za razvoj farmaceutskog oblika
b. Provode se u sklopu biofarmaceutskih razmatranja
c. Obuhvaćaju ispitivanje stabilnosti formulacije
d. Osiguravaju temelj za dizajn formulacije
48. Intrinzična brzina otapanja:
a. Izražava se po jediničnoj površini izloženoj otapalu
b. Određuje se samo za djelatne tvari
c. Može ukazati na prisustvo različitih polimorfa od serije do serije
d. Određuje se Noyes-Whitney-evim aparatom.
52. Praškasti uzorak usitnjen je dvjema različitim metodama mljevenja. Bolja svojstva tečenja očekuju se za prašak
koji ima manji:
a. Indeks kompresibilnosti
b. Hausnerov omjer
c. Gustoću nakon potresivanja ? nije 100%, ali proporcionalno je indeksu kompresibilnosti i Hausnerovom
omjeru pa…
d. Nasipni kut
53. Topljivost slabo topljivog lijeka može se povećati:
a. Mikronizacijom
b. Nanonizacijom
c. Prilagođavanjem pH
d. Dodatkom površinski aktivnih tvari
54. Koje su tvrdnje vezane uz mljevenje točne:
a. Mljevenjem se mijenja veličina i raspodjela veličina čestica
b. Dulje mljevenje rezultira bimodalnom raspodjelom
c. Mljevenje može povećati agregaciju čestica i smanjiti brzinu otapanja
d. Veoma usitnjeni materijal može izazvati vrlo opasnu eksploziju prašine
55. Koje od navedenih svojstava nije izvedeno svojstvo krutina:
a. Poroznost
b. Tečenje
c. Oblik
d. Kompresibilnost
56. Koju metodu nikako ne možemo primijeniti za određivanje srednje veličine čestica uzorka u kojem se promjer
čestica kreće u rasponu od 80µm do 1000µm?
a. Sijanje
b. Mikroskopska analiza
c. Laserska svjetlosna difrakcija
d. Fotonska korelacijska spektroskopija -> 2 nm do 3 mikrometra
57. Sa smanjenjem veličine čestica, povećat će se:
a. Poroznost prašaka
b. Jednoličnost doziranja
c. Bioraspoloživost dobro topljivih lijekova
d. Iritabilnost
58. Izbacite uljeza:
a. Soli
b. Hidrati
c. Kokristali
d. Amorfi
59. Koji od preduvjeta se ne odnosi na proces otapanja koji slijedi zakon trećeg korijena:
a. Pri otapanju moraju vrijediti uvjeti osigurane topljivosti
b. Čestice koje se otapaju su sferičnog oblika
c. Geometrijski oblik čestica se ne mijenja s vremenom
d. Čestice se pri otapanju smiju raspadati u manje dijelove
60. Ravnotežna vlažnost krutine:
a. Ne ovisi o relativnoj vlažnosti zraka
b. Odnosi se na sadržaj slobodne vlage
c. Može se jednostavno ukloniti isparavanjem
d. Ovisi o temperaturi zraka
61. Koja je tvrdnja vezana uz mljevenje prašaka u kugličnom mlinu točna:
a. Mehanizam usitnjavanje čestica u kugličnom mlinu uključuje sudaranje i trenje
b. Kuglice zauzimaju 80% volumena spremnika
c. Kuglice su jednake po veličini
d. Pri najvećoj brzini rotacije kugličnog mlina postiže se najveća usitnjenost čestica praška
62. Promjena viskoznosti pseudoplastičnih sustava ne može biti posljedica: -2.parc
a. Orijentacije čestica
b. Agregacije čestica
c. Deformacije čestica
d. Rasplitanja polimernih lanaca
63. Koja je tvrdnja netočna uz amorfno stanje:
a. Amorfna krutina ima veću slobodnu energiju od odgovarajuće kristalne krutine
b. Stabilnost krutine ovisi o temperaturi skladištenja
c. Staklište amorfnih oblika ovisi o sadržaju vode
d. Amorfni materijal može adsorbirati/apsorbirati manju količinu vode od kristalnog
materijala
64. Koja od sljedećih izjava o kristalizaciji nije točna? Kristalizaciju rastaljene ili otopljene tvari je moguće potaknuti:
a. Hlađenjem taline ispod temperature tališta
b. Isparavanjem otapala
c. Hlađenjem otopine
 d. Dodatkom protuotapala koje se ne miješa s otopinom
65. NCE – nova molekula se neće dalje razvijati ako se pokaže da:
a. Ima loša biofarmaceutska svojstva
b. Je nedovoljno učinkovita
c. Je toksična
d. Je sve od prethodno navedenog
67. Koja od sljedećih metoda za određivanje veličine čestica nije prikladna za analiza prašaka široke raspodjele
veličina čestica?
a. Sitena analiza
b. Mikroskopija
c. Culterovo brojilo
d. Sedimentacijska analiza ? MOŽDA, ali dosta upitno pitanje, nitko nije bio baš siguran što bi bilo točno
68. Svojstvo močenja može se otkriti promatranjem:
a. Kritičnog kuta
b. Kontaktnog kuta
c. Međupovršinskog kuta
d. Kritične micelizacijske koncentracije
69. Separacija produkta od struje zraka u procesu sušenja raspršivanjem ovisi o:
a. Brzini protoka zraka
b. Koncentraciji raspršivane otopine
c. Temperaturi ulaznog zraka
d. Brzini napajanja raspršivača
71. Brzina otapanja krutina u tekućinama povećava se povećanjem:
a. Temperature f. A, b, c
b. Viskoznosti tekućine g. B, c, d
c. Difuzijskog koeficijenta h. C, d, e
d. Površine čestica i. A, c, d
e. Debljine difuzijskog sloja j. B, d, e
72. Koja je od sljedećih izjava o Noyes-Whitney mehanizmu otapanja netočna?
a. Brzina otapanja je proporcionalna površini čestica lijeka
b. Koncentracija lijeka u difuzijskom sloju je veća od koncentracije u stacionarnom sloju
c. Brzina otapanja ovisi o koncentraciji otopljenog lijeka u mediju
d. Brzina otapanja može se mjeriti Woodovim aparatom
73. Koja je od sljedećih izjava o zeta potencijalu točna? -2.parc
a. Zeta potencijal je potencijal na površini disperzne faze
b. Zeta potencijal izravno doprinosi primarnom maksimumu odnosno energijskoj barijeri za
sprječavanje bliskog kontakta čestica
c. Na veličinu zeta potencijala ne utječe prisustvo elektrolita
d. Zeta potencijal ne utječe na stabilnost emulzija
76. Racionalni dizajn farmaceutskog oblika lijeka uzima u obzir:
a. Fizičko-kemijska svojstva lijeka
b. Dob i spol pacijenta
c. Brzinu i opseg apsorpcije lijeka
d. Veličinu čestica pomoćnih tvari
84. Koja se od sljedećih tvrdnji o smanjenju veličine čestica netočna:
a. Smanjenje veličine čestica rezultira povećanjem izložene površine
b. Manje čestice se brže otapaju
c. Smanjenje veličine čestica uvijek rezultira boljim bioraspoloživošću
d. Optimiranje veličine čestica lijeka je uobičajena praksa u farmaceutskoj industriji
86. Raspodjela lijeka između vodene i nevodene faze:
a. Izražava se koeficijentom razdjeljenja
b. Ovisi o pK lijeka
c. Ovisi o topljivosti ioniziranog lijeka u nevodenoj fazi
d. Ovisi o pH vodene faze ?
87. Mljevenjem mlaznim mlinovima u odnosu na mljevenje kugličnim mlinovima:
a. Postiže se povećanje specifične površine dobivenog praška
b. Izrađuje se produkt prikladan za nanošenje na oštećena tkiva s obzirom na stupanj iritabilnosti
c. Prikladnije se usitnjuje biljni materijal
d. Prikladnije se siječe žilavi i vlaknasti materijal
88. Sušenje raspršivanjem:
a. Je vrlo brz i jednostavan proces dobivanja suhe (čvrste) tvari iz otopine ili disperzije
b. Prikladan je proces priprave amorfnog materijala velike specifične površine
c. Prikladno je za sušenje termolabilnih tvari
d. Temelji se na sublimaciji vode
89. Veliki stupanj higroskopnosti pomoćnih tvari može uzrokovati:
a. Fizičku i kemijsku nestabilnost lijeka tijekom čuvanja
b. Fizičke promjene kao što su stvaranje kolača i promjena boje
c. Procesne probleme kao što su loša svojstva tečenja i ljepljivost
90. Slobodna vlaga krutine
a. Je vlaga u materijalu kao suvišak iznad količine dane ravnotežnom vlažnošću
B. Je vlaga u materijalu manja od količine dane ravnotežnom vlažnošću
C. Ne može se jednostavno ukloniti isparavanjem
D. Sve od navedenog
91. Nedostaci pri mljevenju djelatne tvari:
A. Mljevenje može rezultirati agregacijom čestica djelatne tvari
B. Mljevenje može rezultirati promjenom topljivosti čestica djelatne tvari
C. Mljevenje može rezultirati promjenom stabilnosti čestica djelatne tvari
D. Veoma usitnjen materijal može uzrokovati vrlo opasnu eksploziju prašine
92. Što je volumen + poroznost praška?
A. Nasipna masa
B. Nasipni volumen
C. Nasipna gustoća
D. Prava gustoća
93. Pronađite netočnu tvrdnju o intrinzičnoj brzini otapanja: 1T
a. Ispituje se korištenjem Woodovog aparata
b. Izražava se u mg cm-3 min-1
c. Nalazi upotrebu pri usporedbi fizičkog stanja djelatne tvari iz različitih proizvodnih serija
d. Ne određuje se za pomoćne tvari
94. Liofilizacija: 1T
a. Se temelji na isparavanju otapala pri povišenoj temperaturi
b. Je brz proces sušenja termolabilnih tvari
c. Daje amorfan produkt velike specifične površine
d. Ne može se provoditi u sterilnim uvjetima
95. Kristalni oblik djelatne tvari: 1T
a. Ima karakterističnu temperaturu staklišta
b. Manje je stabilan od amorfnog oblika
c. Topljiviji je od amorfnog oblika
d. Može se pripraviti dodatkom protuotapala koje se miješa s otopinom
96. Pronađite netočnu tvrdnju vezano uz poroznost farmaceutskih prašaka: 1T
a. Ovisi o raspodjeli veličine čestica
b. U rasponu je od 30 do 50% u većini slučajeva
c. Definirana je kao postotni omjer čestica prema ukupnom volumenu kojeg prašak zauzima
d. Može se izračunati temeljem prave i nasipne gustoće
97. Svojstva tečenja prašaka ne mogu se poboljšati: 1T
a. Sušenjem
b. Sušenjem raspršivanjem
c. Granuliranjem
d. Usitnjavanjem na nanometarsku veličinu
98. U procesu sušenja raspršivanjem, parametar koji može utjecati na vlažnost produkta je: 1T
a. Ulazna temperatura
b. Brzina protoka zraka
c. Brzina napajanja raspršivača
d. Svi odgovori su točni
99. Dva polimorfa iste djelatne tvari imaju: 1T
a. Različit kemijski sastav
b. Jednaku gustoću
c. Različito talište
d. Jednaka svojstva mljevenja
99. Ispitivanje termodinamičke topljivosti: 1T
a. Temelji se na detekciji taloženja djelatne tvari u vodenom mediju
b. Provodi se u ranim fazama razvoja djelatne tvari
c. Provodi se dodatkom krutine u suvišku uz odgovarajuće otapalo
d. Provodi se u trajanju od nekoliko minuta
101. Koja metoda bi bila najprikladnija za određivanje veličine nanočestica srednje veličine 50nm? 1T
a. Laserska svjetlosna difrakcija -> 0,02 µm-2000 µm 50nm=0,05µm
b. Mikroskopska metoda – najmanje 0,3 µm
c. Sijanje
d. Sedimentacijska analiza
102. Nasipni kut praška: vT
a. Raste s povećanjem kohezivnih sila u prašku
b. Veći od 50 stupnjeva odgovara nezadovoljavajućim svojstvima tečenja
c. Uvelike ovisi o korištenoj metodi određivanja
d. Je kut između izvodnice i visine stošca
103. Princip usitnjavanja sudaranjem susrećemo kod: vT
a. Mlina s čekićima
b. Vibracijskog mlina
c. Rezača
d. Mlinova s valjcima
104. Pronađite točne tvrdnje o polimorfizmu: vT
a. Monotropni polimorfizam podrazumijeva postojanje samo jednog stabilnog polimorfa
b. Enantropni polimorfizam podrazumijeva reverzibilni prijelaz između jednako stabilnih polimorfa
c. Polimorfizam može utjecati na bioraspoloživost lijeka
d. Različiti polimorfi mogu se pripraviti pri različitim uvjetima temperature i tlaka
105. Koje tvrdnje vezano uz adheziju i koheziju u prašcima su točne: vT
a. Adhezija se javlja između istovrsnih čestica praška i materijala spremnika
b. Kohezija se javlja između čestica praška i materijala spremnika
c. Kohezija između čestica prašaka ovisi o relativnoj vlažnosti
d. Kohezija između čestica prašaka smanjuje se smanjenjem veličine čestica praška
106. Djelatne tvari koje su slabe baze: vT
a. Bolje su topljive pri niskom pH
b. Permeabilnije su pri visokom pH ?
c. Ionizacija je gotovo potpuna kad je pH medija za dvije jedinice manji od pKa ?
d. Dobri su kandidati za prevođenje u oblik soli
107. Hidrati: vT
a. Su amorfni oblik tvari
b. U većini slučajeva topljiviji su od anhidridnog oblika
c. Udio vode u strukturi hidrata ovisi o relativnoj vlažnosti
d. Stabilnost hidrata ovisi o temperaturi
108. Metastabilni oblik djelatne tvari: vT
a. Bolje je topljiv od stabilnog oblika
b. Ima veću brzinu otapanja od stabilnog oblika
c. Ima veće talište od stabilnog oblika
d. Nikad se ne koristi u razvoju lijeka
109. Pod pretpostavkom da su čestice u uspoređenim prašcima iste srednje veličine, koja je tvrdnja o njihovom
tečenju točna? vT
a. Prašak sa sferičnim česticama ima bolja svojstva tečenja od praška s česticama nepravilnog oblika
b. Prašak veće prave gustoće čestica ima bolja svojstva tečenja ?? možda
c. Prašak hrapavije površine čestica ima bolja svojstva tečenja
d. Prašak uže raspodjele veličine čestica ima bolja svojstva tečenja
110. Točno/netočno
a. Pucanje veza čvrstog stanja u čestici lijeka najčešće je najsporiji korak prilikom otapanja. N
b. Feretov promjer koristi se za izražavanje veličine čestica određenih metodom mikroskopiranja. T
c. U postupku liofilizacije, brzina hlađenja može utjecati na veličinu kristala leda i posljedično na poroznost
liofiliziranog produkta. T
d. Molekulska disperzija predstavlja kemijski i fizički homogenu smjesu dviju ili više tvari. T
e. Veličina čestica djelatne tvari može utjecati na jednoličnost doziranja. T
f. Hixson-Crowellova jednadžba razvijena je pod pretpostavkom da se, pri otapanju, promjer sferičnih čestica
smanjuje, ali im oblik ostaje isti. T
g. Sušenje raspršivanjem omogućuje optimiranje veličine i oblika čestica. T
h. Ukoliko je koncentracija u otopini jednaka topljivosti, vrijede uvjeti osigurane topljivosti. N
i. Mikronizacija djelatne tvari rezultira povećanjem topljivosti i brzine otapanja. N

NOVI ZADATAK
Djelatna tvar se otapa u skladu sa zakonom trećeg korijena. Gustoća i topljivost djelatne tvari iznose 1,25 g L -1 , a
početna veličina čestica iznosi 100 mikrometara. Intrinzična konstanta otapanja iznosi 6 x 10 -5 m s-1. izračunajte
vrijeme potrebno za potpuno otapanje 2g djelatne tvari.