ŽIDOVSTVO

Židovstvo ili judaizam je jedna od najstarijih religija svijeta. Pripadnici židovstva nazivaju se
Židovima, a svoju vjeru još vole zvati hebrejstvo, mojsijevstvo te izraelstvo. Judaizam danas
broji preko 15 milijuna pripadnika.
Prema Bibliji, židovstvo započinje s Abrahamom u 2. tisućljeću pr. Kr. Tada je došao u tzv.
Obećanu zemlju, zemlja Kaanan koja ubrzo postaje zemlja Židova – Izrael/Palestina.
Židovi su tijekom svoje povijesti doživjeli mnogo stradanja svoga Boga pod imenom Jahve
(Ja jesam): prodiranje grčke kulture, babilonsko razaranje Jeruzalema i babilonsko ropstvo,
borba protiv Rimljana za opstanak židovstva, genocid nad Židovima u Drugom svjetskom
ratu... Unatoč svim tim iskušenjima i progonima, Židovi su i dalje čvrsto vjerovali u svoga
Boga i u njegovo obećanje.
Židovi, dakle, vjeruju u jednoga Boga (Jahve), a iz poštovanja Njegovo ime ne izgovaraju.
Molitva Š'ma vrlo je važan dio njihove vjere. Svaki Židov, već od malena, treba napamet
znati određene retke iz molitve Š'ma. Odgoj djece također je važan segment židovstva.
Smatraju je svetom zadaćom: dječaci se osmog dana obrezuju i dobivaju ime, u trinaestoj
godini dječaci postaju religiozno punoljetni ceremonijom Bar-micva dok djevojke postaju
religiozno punoljetne u svojoj dvanaestoj godini ceremonijom Bat-micva. Tanakha (ili
TaNaK) je židovska Biblija koja se sastoji od Tore (Zakon), Proroka i Spisa. Tora sadrži
osnovne židovske zakonske i etičke religiozne tekstove. Prema Jonathanu Sacksu osnovna
obilježja židovske etike su: naglasak na dostojanstvo osobe stvorene na sliku Božju, sloboda i
odgovornost u izboru između dobra i zla, svetost života, ljubav (prema Bogu, bližnjem i
strancu) u središtu moralnog života, etika pravila, ali i etika vrlina.
Najveći židovski blagdan je Shabbat (Šabat, Subota). Njega slavi cijela obitelj te se odlazi u
sinagogu u kojoj mole i čitaju odlomke iz Tore. Osim Shabbata, slavi se i Pasha. Pasha
obilježava spomen oslobođenja iz egipatskoga ropstva. Na taj dan jedu seder večeru po točno
određenim propisima: beskvasni kruh, gorko zelje te piju vino. Najveseliji blagdan Židova
slavi se u jesen te traje dva dana. To je Roš Hašana – židovska Nova godina. Deset dana
nakon Roš Hašane, slavi se se Yom Kippur tj. Dan pomirenja. Tada Židovi 24 sata provode u
sinagogi i poste u cilju da se potpuno oslobode svojih grijeha. Blagdan Hanuka ima i svoj
simbol, a to je sedmokraki svijećnjak (memora) koji predstavlja svaki dan slavljenja Hanuke.
Pošto su kršćanstvo i židovstvo blisko povezana vjerovanja, važno je znati razlike između
njih. Jedna od glavnih je spasenje: Židovi vjeruju da je njihovo spasenje ovisno o
neprestanom pridržavanju Zakona dok su kršćani sigurni u svoje spasenje jer ne ovise o
Zakonu već o samom Bogu koji ih prihvaća kroz kajanje i vjeru.
Dakle, židovstvo je jedna od najstarijih religija svijeta te ishodište suvremenog shvaćanja
ljudskog dostojanstva, odgovornosti i vrijednosti.

U Zagrebu, 05.11.2022.
Tonka Šinko, 1.B