Mogućnost Primjene SOFT START Uređaja U Drobiličnim I Pumpnim Postrojenjima U RMU Banovići

RMU "Banovići" d.d.
Banovići
Pozderović Senad, bacc.ing.el.
STRUČNI RAD
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim
postrojenjima u RMU "Banovići"
Banovići, april 2023. godine

Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 2
Sadržaj
1. Uvod .......................................................................................................................................................2
2. Standardi i odobrenja ..............................................................................................................................3
2.1 Evropske direktive.........................................................................................................................4
2.2 CE označavanje .............................................................................................................................4
2.3 Standardi u upotrebi ......................................................................................................................4
3. Osnovni pojmovi o elektromotorima ......................................................................................................5
3.1 Kavezni elektromotor ....................................................................................................................6
3.2 Brzina elektromotora .....................................................................................................................7
3.3 Naponi ...........................................................................................................................................9
3.4 Struje .............................................................................................................................................9
3.5 Faktor snage ................................................................................................................................10
3.6 Obrtni moment ............................................................................................................................10
3.7 Elektromotori sa kliznim prstenovima ........................................................................................11
3.8 Različite vrste tereta ....................................................................................................................12
4. Soft start uređaji....................................................................................................................................13
4.1 Uopšteno o soft start uređajima ...................................................................................................13
4.2 Funkcionalnost soft start uređaja.................................................................................................15
4.3 Kontrola obrtnog momenta .........................................................................................................18
5. Različite primjene soft start uređaja .....................................................................................................19
5.1 Centrifugalni ventilator ...............................................................................................................19
5.2 Centrifugalna pumpa ...................................................................................................................20
5.3 Kompresori ..................................................................................................................................21
5.4 Transporteri .................................................................................................................................21
5.5 Drobilice i mlinovi ......................................................................................................................22
5.6 Startna sposobnost i zaštita od preopterećenja ............................................................................23
5.7 Broj pokretanja u jednom satu ....................................................................................................24
6. Različiti načini spajanja soft start uređaja ............................................................................................25
6.1 Paralelno pokretanje elektromotora ............................................................................................25
6.2 Sekvencijalno pokretanje elektromotora .....................................................................................26
6.3 Dvofazna i trofazna kontrola .......................................................................................................27
7. Primjer odabira odgovarajućeg soft start uređaja .................................................................................28
7.1 Unos podataka .............................................................................................................................28
7.2 Podaci o izračunu ........................................................................................................................29
7.3 Rezultati ......................................................................................................................................30
8.Drobilična i pumpna postrojenja na površinskim kopovima u RMU “Banovići” .................................31
8.1 Drobilična postrojenja .................................................................................................................32
8.2 Pumpna postrojenja .....................................................................................................................34
Zaključak ..................................................................................................................................................37
LITERATURA .........................................................................................................................................38
1. Uvod
Ovaj rad napisan je sa namjerom da čitalac stekne znanje o namjeni, funkcionalnosti i primjeni
soft start uređaja za pokretanje elektromotora u različitim granama industrije, a u zadnjem dijelu
rada ispitana je i mogućnost primjene ovih uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u
RMU "Banovići" d.d. Banovići, konkretno postrojenjima koja su smještena na površinskim
kopovima u Grivicama i Turiji.
Kao što je već poznato, pokretanje elektromotora donosi sa sobom niz problema kao što je
visoka struja pokretanja, pad napona u mreži, visoka mehanička naprezanja opreme i dr. Svi ti
problemi su predmet izučavanja već dugi niz godina i u svrhu njihovog rješavanja razvijene su
različite metode pokretanja kao što je pokretanje pomoću preklopke zvijezda – trokut, pokretanje
pomoću frekventnih regulatora i dr.
U ovom radu, fokus je na primjeni soft start uređaja za pokretanje elektromotora, principu rada
samog uređaja, kao i prednostima korištenja ove metode. Na samom početku dat je pregled
relevantnih standarda i direktiva kojih se proizvođači ovih uređaja moraju pridržavati i
primjenjivati, a nakon toga, predstavljeni su i neki osnovni pojmovi o elektromotorima koje
čitalac mora znati da bi u potpunosti shvatio princip rada soft start uređaja i njegovu primjenu.
Opisana je primjena ovog uređaja u najčešćim pogonima, način spajanja i vrste kontrole koje je
moguće postići sa njima, sve u cilju da se stekne okvirno znanje potrebno za rad sa ovim
uređajima.
Dalje, prikazano je kako odabrati odgovarajući soft start uređaj za potrebnu namjenu pomoću
softvera ABB prosoft, čije je korištenje vrlo jednostavno i svako ga može upotrijebiti za
rješavanje problema odabira uređaja koji mu je potreban.
Na samom kraju, u istom softveru predstavljeni su dva elektromotora koja se nalaze u

drobiličnim i pumpnim postrojenjima na površinskim kopovima, a čije se pokretanje, prema
trenutnoj izvedbi, vrši direktnim upuštanjem u rad.
Nije važno da li ste iskusni stručnjak ili ste potpuno novi u ovom polju, nada autora je da će
svako u ovom radu pronaći interesantne informacije vezane za ovu temu.
2. Standardi i odobrenja
Kao i svaki drugi uređaj, soft start uređaji se razvijaju i proizvode prema setu pravila napisanih
od strane IEC (International Electrotehnical Commission).
Publikacije izdane od strane IEC-a služe kao osnova za svjetsko tržište, a propisani standard,
prema čijim zahtjevima se proizvode ovi uređaji je IEC 60947-4-2. Olakšavajuća okolnost jeste
da uređaji koju su napravljeni prema ovom standardu u većini zemalja nisu podložni nekim
drugim testiranjima i verifikaciji, postoji samo odgovornost proizvođača za njihovu ispravnost,
dok u nekim zemljama postoji zakonska obaveza certificiranja.
2.1 Evropske direktive
Postoje tri direktive koje su u upotrebi, i to:
 Low Voltage Directive 206/95/EC
Ova direktiva odnosi se na električnu opremu naponskog nivoa 50 - 1000 V AC izmjeničnog

napona i 75 – 1500 V istosmjernog napona.
 Machines Directive 2006/42/EC
Ova direktiva odnosi se na sigurnosne specifikacije mašina i kompletne opreme na

mašinama.
 Electromagnetic Compatibility Directive 2004/108/EC
Ova direktiva odnosi se na sve uređaje koji mogu stvoriti elektromagnetnu smetnju,
uključujući nivo emisije i imunitet.
2.2 CE označavanje
Kada je proizvod verifikovan prema EN standardu koji je u primjeni, tada se pretpostavlja da je

on u skladu sa Low Voltage Directive 206/95/EC i Electromagnetic Compatibility Directive
2004/108/EC i ima dozvolu da nosi CE oznaku. EN 60947-4-2 je harmonizirani standard za soft
start uređaje i identičan je IEC 60947-4-2.
U ovom slučaju, CE oznaka ne pokriva Machines Directive 2006/42/EC koja će zahtijevati

posebnu provjeru ugradnje mašine. Budući da je soft starter električni uređaj, koji uglavnom
predstavlja električni rizik, on je pokriven direktivom o niskom naponu (Low Voltage Directive
206/95/EC).
CE oznaka nije oznaka kvaliteta; to je dokaz usklađenosti sa evropskim direktivama koje se tiču
proizvoda.
U drugim zemljama van EU postoje drugačije regulative i odobrenja, te je generalno

preporučljivo prije proizvodnje ovih uređaja upoznati se sa zakonodavstvom i standardima koji
su u upotrebi u toj zemlji.
2.3 Standardi u upotrebi
Sljedeći standardi za soft start uređaje su u upotrebi ili djelimično u upotrebi:
 IEC 60947-1
 EN 60947-1
 IEC 60947-4-2
 EN 60947-4-2
 UL 508
 CSA C22.2 No. 14
 GB14048.6-2008
 LR Test specification No. 1
3. Osnovni pojmovi o elektromotorima

Radi boljeg razumijevanja soft start uređaja, njihove primjene i funkcionalnosti, potrebno je znati
nekoliko osnovih pojmova o elektromotorima koji će biti obrađeni u ovom poglavlju.
Moderni elektromotori su dostupni u mnogo različitih izvedbi, kao jednofazni, trofazni, kočioni,
sinhroni, asinhroni, elektromotori specijalne namjene, višebrzinski itd. Svaki od ovih
elektromotora ima različite načine rada i različite karakteristike.
Instalacija elektromotora se takođe može razlikovati, kao i način hlađenja, od najjednostavnijih

koji su hlađeni zrakom, do onih sa kompleksnim sistemima zračno-vodenog hlađenja.
Da bi se osigurao dug životni vijek elektromotora, važno je izabrati odgovarajući nivo zaštite,
naročito kada elektromotor radi u teškim uslovima. Prva dva slova IP (International Protection)
iskazuju nivo zaštite i slijede ih dvije cifre, od kojih prva iskazuje nivo zaštite od kontakta i
proboja čvrstih objekata, a druga iskazuje stepen zaštite elektromotora od vode.
Krajevi elektromotora su definisani u IEC standardu kao sljedeći:
 D – kraj koji je normalno pogonski kraj
 N – kraj koji je normalno nepogonski kraj
Potrebno je napomenuti da se ovaj rad fokusira samo na trofazni asinhroni elektromotor.

Slika 3.1 Osnovni dijelovi elektromotora
3.1 Kavezni elektromotor
U ovom radu, fokus je stavljen na kavezni elektromotor, koji je najčešći tip na tržištu. Relativno
je jeftin i troškovi njegovog održavanja nisu visoki. Postoje različiti proizvođači na tržištu koji
nude ove elektromotore po različitim cijenama jer nemaju svi isti kvalitet i performanse. Visoka
efikasnost omogućava značajne uštede potrošnje električne energije pri radu elektromotora. U
standardu za rotacione električne mašine IEC60034-30 definisane su četiri različite klase: IE1,
IE2, IE2 i IE4. Motori koji pripadaju klasi IE4 su oni koji su najefikasniji, kao što se vidi na
grafiku ispod:
Slika 3.1.1 Efikasnost elektromotora u različitim klasama

Postoje i drugi parametri koji se razlikuju. Dizajn rotora utiče na struju pokretanja, kao i obrtni
moment i varijacije među različitim prozvođačima mogu biti velike za istu nazivnu snagu. Kada
se koristi soft start uređaj za pokretanje elektromotora, dobro je ako taj elektromotor ima veliki
polazni obrtni moment pri direktnom pokretanju. Kada se oni koriste zajedno sa soft start
uređajom, moguće je dodatno smanjiti polaznu struju u poređenju sa elektromotorima koji imaju
mali polazni obrtni moment. Broj polova takođe utiče na tehničke podatke, dvopolni
elektromotor najčešće ima manji polazni obrtni moment nego četveropolni i višepolni
elektromotor.
Slika 3.1.2 Obrtni moment i struja elektromotora
3.2 Brzina elektromotora

Brzina naizmjeničnog elektromotora ovisi o dva faktora: broja polova statora i frekvencije. Pri
frekvenciji od 50 Hz, elektromotor će da se vrti brzinom od 6000 podijeljenom sa brojem polova,
a za frekvenciju od 60 Hz, konstanta koja se dijeli sa brojem polova iznosi 7200.
Da bi se izračunala brzina obrtanja elektromotora, može se koristiti sljedeća
formula: (3.2.1)
2 ∙ f ∙ 60
n=
p
f = frekvencija
p = broj polova
Primjer: četveropolni elektromotor koji radi pri frekvenciji 50 Hz
2 ∙ 50 ∙ 60
n= = 1500 obr
4
Ova brzina je sinhrona brzina i kavezni elektromotori ili elektromotori sa kliznim prstenovima je
nikad ne mogu dostići. U uslovima bez opterećenja, brzina će da bude vrlo bliska sinhronoj, a
ona blago pada kada postoji teret.
Razlika između sinhrone i asinhrone brzine naziva se klizanje i moguće ga je izračunati iz
sljedeće formule:
n1 − n (3.2.2)
s=
n1
s = klizanje (normalna vrijednost je između 1% i 3%)

n1 = sinhrona brzina
n = asinhrona (nominalna) brzina
Slika 3.2.1 Dijagram sinhrone brzine u odnosu na nominalnu brzinu
Tabela sinhronih brzina pri različitim brojevima polova i različitim frekvencijama izgleda ovako:
Broj polova 50 Hz 60 Hz
2 3000 3600
4 1500 1800
6 1000 1200
8 750 900
10 600 720
12 500 600
16 375 450
20 300 360
Tabela 3.2.1 Brzina elektromotora u ovisnosti od p i f

3.3 Naponi
Trofazni jednobrzinski elektromotori mogu biti spojeni na dva različita napona, tri statorska
namota su spojena u zvijezdu ili u trokut. Ako su na natpisnoj pločici elektromotora navedeni
naponi za spoj u zvijezdu i u trokut, onda se on može koristiti na oba napona.
Kada se mijenja priključni napon, vrlo je važno zapamtiti da će se struja promjeniti za istu
nazivnu snagu elektromotora.
Metoda priključka elektromotora u priključnici u spoju zvijezda i trokut je prikazana na slici

ispod:
Slika 3.3.1 Priključna kutija spoja trokut i zvijezda
3.4 Struje
Nazivna struja elektromotora, koja je navedena na natpisnoj pločici, je struja koju on koristi kada
je pod punim teretom i u punoj brzini. Neopterećen elektromotor vuče puno manju struju, a
preopterećen vuče veću od nazivne struje.
Prilikom direktnog pokretanja, struja pokretanja je mnogo veća od nazivne struje, najčešće 6 – 8
puta veća od nominalne, a u nekim slučajevima i veća. Ovo se jasno vidi na slici 3.4.1. Kako
elektromotor ubrzava, vrijednost struje postepeno opada, a kada dostigne nominalnu brzinu,
vrijednost struje takođe postaje nominalna.
Slika 3.4.1 Kriva struja – obrtaji
3.5 Faktor snage

Elektromotor uvijek troši aktivnu snagu, koju zatim pretvara u mehaničku, ali potrebna je i
reaktivna snaga za magnetizaciju. U dijagramu ispod predstavljene su aktivna snaga P i reaktivna
snaga Q, koje zajedno čine prividnu snagu S.
Odnos između aktivne snage P (kW) i prividne snage S (kVA) poznat je kao faktor snage i
obično mu se daje oznaka cosφ. Normalna vrijednost kreće se između 0.7 i 0.9 gdje je niža
vrijednost najčešće povezana sa malim i nisko opterećenim elektromotorima, a veća vrijednost se
veže za one veće snage.
Slika 3.5.1 Dijagram P, Q, S i cosφ

3.6 Obrtni moment
Polazni moment elektromotora se znatno razlikuje ovisno o veličini motora. Mali motori (do 30
kW) i oni srednjih snaga (do 250 kW) normalno imaju vrijednost polaznog momenta od 1.5 do
2.5 nominalnog momenta. Tipične vrijednosti se kreću između 2 do 3 puta vrijednosti
nominalnog momenta. Veoma veliki elektromotori imaju tendenciju da im je polazni moment
veoma mali, ponekad čak i manji od nominalnog i takav elektromotor nije moguće pokrenuti pod
teretom, čak ni putem direktnog pokretanja.
Nazivni obrtni moment može se izračunati putem sljedeće formule:

(3.6.1)
9550 ∙ 𝑃𝑛
𝑀𝑛 =
𝑛𝑛
Mn = nazivni obrtni moment (Nm)

Pn = nazivna snaga motora (kW)
nn = nazivna brzina motora (obr)
Slika 3.5.1 Dijagram momenta za kavezni elektromotor
3.7 Elektromotori sa kliznim prstenovima

U nekim slučajevima, kada nije dopušteno direktno pokretanje zbog prevelike polazne struje, ili
kada startamo elektromotor putem metode zvijezda - trokut i on ima premali polazni moment,
tada koristimo specijalni elektromotor sa kliznim prstenovima. On se pokreće tako što mijenjamo
otpor rotora. Kako se ubrzanje povećava, otpor se postepeno isključuje sve dok se ne postigne
nazivna brzina i elektromotor radi kao standardni kavezni elektromotor.
Prednost izvedbe sa kliznim prstenovima je ta da će polazna struja biti niža i moguće je

podešavati polazni moment sve do maksimalne vrijednosti momenta. Upotreba ovog načina
pokretanja nije toliko rasprostranjena jer je ovakav elektromotor, kao i oprema za pokretanje vrlo
skupa.
Slika 3.6.1 Dijagrami momenta i struje za izvedbu

sa kliznim prstenovima
3.8 Različite vrste tereta

Svi elektromotori se koriste za rad u različitim granama industrije. Različite primjene rezultuju
različitim vrstama tereta za elektromotor. Postoje dva faktora koji se razmatraju, a to su: kočioni
moment i moment inercije.
Kočioni moment predstavlja direktnu kočionu silu na vratilo elektromotora. Da bi on bio u
stanju ubrzati, mora biti jači od tereta. Moment ubrzanja jeste razlika između dostupnog
momenta i momenta tereta. Mnoge metode startanja će smanjiti moment elektromotora,
posljedično će smanjiti i moment ubrzanja, što na kraju rezultuje dužim vremenom pokretanja.
Kriva tereta može imati različite karakteristike ovisno o primjeni, a neki od uobičajenih vrsta
tereta su prikazani na slici ispod:
Slika 3.7.1 Karakteristike momenta pri različitim vrstama tereta

U mnogim primjenama pokretanje se vrši bez tereta i elektromotor se optereti tek kada je
dostigao nazivnu brzinu. Time se smanjuje moment tereta na 10-50% momenta koji postoji pri
startu već opterećenog elektromotora.
Moment inercije ili masa zamašnjaka je veličina zamašnjaka, povezana sa osovinom

elektromotora. Primjena s malim momentom inercije obično se naziva normalnim startom, dok
se primjena sa velikim momentom inercije naziva pokretanje u teškim uvjetima.
Normalan start podrazumijeva mali moment inercije i karakteriše ga kratko vrijeme pokretanja.
Primjeri su pumpe, kompresori i kratke transportne trake.
Start u teškim uslovima podrazumijeva veliki moment inercije i karakteriše ga dugo vrijeme
pokretanja. Primjeri su ventilatori, mlinovi, drobilice i duge transportne trake.
Veći moment inercije zahtijeva duže vrijeme pokretanja za isti elektromotor i za isti kočioni
moment. Tabela ispod daje pregled normalnog vremena pokretanja za različite vrste tereta
upotrebom tri različite metode pokretanja:
Približno vrijeme pokretanja

Vrsta pokretanja elektromotora Soft starter (vrijeme
Direktno pokretanje Zvijezda – trokut pojačavanja 10 sek)
Bez tereta 0.2 – 0-5 sek 0.4 sek 1 sek

Sa malim zamašnjakom
(normalni start) 2 – 4 sek 3 – 6 sek 6 sek
Sa velikim zamašnjakom (start u

teškim uslovima) 6 – 8 sek 8 – 12 sek 8 – 12 sek
Tabela 3.7.1 Vremena pokretanja pri različitim uslovima i metodama pokretanja
4. Soft start uređaji
4.1 Uopšteno o soft start uređajima

Soft start uređaj je uređaj koji na određen način štiti elektromotore od visokih struja pokretanja
tako što ograničava veliku polaznu vrijednost struje koja je povezana sa pokretanjem
elektromotora. On obezbjeđuje lagano povećavanje brzine do nominalne i koristi se samo pri
pokretanju (i pri zaustavljanju, ako je opremljen za tu svrhu). Postepeno povećanje napona
omogućava ovakakv lagani start. U literaturi se soft start uređaji mogu pronaći i pod oznakom
RSSV (Reduced Voltage Soft Starters).
Koriste se u tamo gdje je:
 potrebna kontrola brzine i obrtnog momenta samo pri pokretanju (i pri zaustavljanju ako
je soft start uređaj opremljen za tu svrhu)
 potrebno smanjenje struje pokretanja kod velikih elektromotora
 potrebno da mehanički sistem ima lagani start kako bi ublažio pikove obrtnog momenta i
druga mehanička naprezanja povezana sa direktnim pokretanjem (npr. transporeteri,
trakasti sistemi, zupčanici itd.)
 potrebno izbjeći vodene udare i velike promjene pritiska u pumpnim sistemima
uzrokovane naglom promjenom toka tečnosti
Soft start uređaj sastoji se samo od nekoliko različitih komponenti. Te komponente su tiristori
koji regulišu napon na elektromotoru i sklop štampane ploče PCBA (Printed Circuit Board
Assembly) koji se koristi za kontrolu tiristora. Dodatno, postoji hladnjak i ventilatori koji odvode
toplotu, kao i strujni mjerni transformatori. Na nekim modelima postoji i ekran i tastatura, a
zatim kućište uređaja. Sve se češće nude integrisani kontakti za premošćivanje u glavnom krugu
smanjujući gubitak snage u normalnom radu.
Zavisno od modela uređaja, soft start uređaj može da ima ugrađen elektronički relej
preopterećenja EOL (Electronic Overload Relay) koji eliminiše potrebu postojanja vanjskog
releja, PTC ulaza, fieldbus komunikacije itd.
Slika 4.1.1 Osnovne komponente soft start uređaja

4.2 Funkcionalnost soft start uređaja
Soft start uređaj se sastoji od nekoliko antiparalelnih tiristora, po dva u svakoj fazi. Ovi tiristori
su poluprovodničke komponente koje su uobičajeno izolirajuće, ali slanjem signala na
upravljačku elektrodu, oni mogu da provode, dopuštajući naponu i struji da prolaze.
Slika 4.2.1 Tiristori u antiparalelnoj vezi
Kada se izvodi soft start, tiristorima se šalje signal na upravljačku elektrodu, tako da prođe samo
zadnji dio svake poluperiode sinusoide napona. Dalje, upravljački signal se šalje sve ranije i
ranije i na taj način omogućava prolazak sve većeg dijela napona kroz tiristore. Na kraju,
upravljački signal se šalje odmah nakon prolaska kroz nulu, omogućavajući cijelom naponu da
prođe.
Slika 4.2.2 Prolazak napona kroz tiristore

Dopuštajući da sve veći i veći dio napona prolazi kroz tiristore, ovo se može posmatrati kao
pojačavanje napona od nečega što se zove početni napon, pa sve do pune vrijednosti napona.
Start: tiristori puštaju samo dio napona na početku i postepeno ga povećavaju, u skladu sa
zadanim vremenom pojačavanja.
Stop: tiristori u potpunosti propuštaju napon, a kada se izvodi soft zaustavljanje, postepeno
smanjuju napon u skladu sa zadanim vremenom zaustavljanja.
Slika 4.2.3 Vrijednost napona tokom vremena
Kada se izvodi tzv. soft stop, dešava su suprotno od prethodno navedenog. Prvo, cijeli napon se
propušta kroz tiristore i kada se pokrene proces zaustavljanja elektromotora, upravljački signal se
šalje sve kasnije, na taj način postepeno umanjujući vrijednost napona koja prolazi sve dok se ne
dođe do krajnje vrijednosti koja je jednaka nuli. Tada na elektromotor nije narinut napon i on se
zaustavlja.
Zato što je napon pri pokretanju smanjen, polazna struja i obrtni moment će takođe biti manji.
Naime, ako se napon smanji na 50% nazivne vrijednosti, struja će biti smanjena na oko 50%
vrijednosti maksimalne struje pri toj brzini, dok će obrtni moment biti smanjen na oko 25%
maksimalnog obrtnog momenta.
Slika 4.2.4 Uticaj promjene napona na struju i moment

Glavne prednosti upotrebe soft start uređaja za pokretanje su sljedeće:
 polazna struja je smanjena tako da su izbjegnuti padovi napona na mreži

 obrtni moment je smanjen što će smanjiti mehanička naprezanja na opremu i dovesti će

do manje potrebe za servisom i održavanjem, kao i do dužeg životnog vijeka opreme
 postepenim smanjivanjem napona izbjegava se više problema u pumpnim sistemima, što
dodatno smanjuje naprezanja opreme
4.3 Kontrola obrtnog momenta

Uobičajeno, soft start uređaj izvodi pokretanje i zaustavljanje elektromotora tako što linearno
povećava, odnosno smanjuje napon. Međutim, linearna promjena napona ne daje nam
neophodno i linernu promjenu obrtnog momenta ili brzine. U tom slučaju, korisnija nam je
kontrola obrtnog momenta. Pri povećanju obrtnog momenta, nije napon taj koji se povećava ili
smanjuje linearno, nego je to obrtni moment. Ovo se izvodi uz pomoć regulacijske petlje gdje se
obrtni moment računa mjerenjem i napona i struje. On se tada upoređuje sa potrebnim obrtnim
momentom i napon se podešava tako da se on promjeni na odgovarajući način.
Kontrola obrtnog momenta naročito je korisna za zaustavljanje pumpi gdje nagli pad brzine
može dovesti do tzv. vodenih udara i skokova pritiska koji mogu uzrokovati ogromna mehanička
naprezanja pumpe, ventila i cjevovoda.
Kada se izvodi zaustavljanje sa normalnim obaranjem napona, napon počne da pada čim se
dobije signal za zaustavljanje. Međutim, kako napon pada, doći će do porasta struje jer
elektromotor nastoji da ostane u svom trenutnom stanju. Zato što je obrtni momet ovisan o struji i
naponu, on će ostati nepromijenjen. Nakon nekog vremena kada vrijednost napona padne na
dovoljno nisku vrijednost, doći će do naglog pada vrijednosti struje, zatim i obrtnog momenta i
elektromotor će naglo stati. Ovakvo zaustavljanje je mnogo bolje od direktnog, međutim, nije
dovoljno za mnoge pumpne sisteme, tako se se mora potražiti drugačije rješenje
Slika 4.3.1 Regulacijska petlja kontrole obrtnog momenta

Sa kontrolom obrtnog momenta, nije napon taj koji se postepeno smanjuje, već obrtni moment.
To će prisiliti elektromotor da trenutno uspori i da izvede kontrolisano usporavanje sve dok ne

dođe do potpunog stanja mirovanja, kao što se vidi na narednoj slici :
Slika 4.3.2 Pad broja obrtaja elektromotora tokom zaustavljanja
----- kontrola obrtnog momenta

----- obaranje napona
Mogućnost dobre kontrole obrtnog momenta ključna je za sprječavanje vodenih udara u
pumpnim postrojenjima. Međutim, ni to nije dovoljno, ono što je dodatno potrebno jeste kriva
obrtnog momenta koja je kreirana na način da se izbjegu vodeni udari. Naime, linearno
smanjenje obrtnog momenta nije najbolji način za zaustavljanje pumpe. Zbog toga, proizvođači
elektromotora blisko sarađuju sa proizvođačima pumpi da bi stekli znanje o najboljem mogućem
načinu zaustavljanja rada pumpe.
5. Različite primjene soft start uređaja

Svi elektromotori se koriste za pokretanje i rad u različitim upotrebama, a ovom poglavlju
pokrivene su najčešće upotrebe, kao i šta u njima donosi upotreba soft start uređaja. Ventilatori,
pumpe, kompresori, transporteri, drobilice i mlinovi su neki od najčešćih pogona i svaki od njih
ima specifične uslove tereta i pokretanja.
5.1 Centrifugalni ventilator

Ventilatori obično imaju veliki moment inercije zbog velikog zamašnjaka. Neki ventilatori mogu
se pokrenuti sa smanjenim momentom tereta i to se naziva neopterećeni start koji će pokretanje
učiniti nešto lakšim, ali zbog visokog momenta inercije, vrijeme pokretanja ventilatora opet
može biti prilično dugo.
Druge metode pokretanja kao što je direktna ili zvijezda - trokut mogu dovesti do nekoliko
različitih problema kao što je nedozvoljen pad napona ili nedovoljno razvijen obrtni moment, te
se zbog toga pristupa upotrebi soft start uređaja.
Upotrebom soft start uređaja, napon je snižen na nisku vrijednost pri početku pokretanja, a zatim
se napon postepeno podiže kako bi se ventilator pokrenuo. Druga prednost jeste da on posjeduje
mogućnost podešavanja parametara kako bi se prilagodili različitim uslovima pokretanja,
neopterećenim i opterećenim pokretanjima. Na ovaj način, takođe se izbjegnu velike struje

pokretanja i pad napona u mreži, što je svakako poželjno.
Da bismo odabrali odgovarajući uređaj, mora se uzeti u obzir činjenica da ventilatori imaju veliki
zamašnjak sa velikim momentom inercije što ovo pokretanje čini pokretanjem u teškim
uslovima. Potrebno je odabrati soft start uređaj za jednu veličinu više od jačine motora u kW.
Zbog toga što je zamašna masa velika, usporavanje ventilatora će trajati dugo, te se zbog toga
vrijeme usporavanja na soft start uređaju ne treba koristiti, odnosno postavlja se na vrijednost
nula. Preporučena osnovna podešenja za ovu namjenu su:
 Vrijeme povećanja napona: 10 sek

 Vrijeme smanjena napona: 0 sek
 Početni napon: 30 %
 Strujni limit: 4 * In
5.2 Centrifugalna pumpa

Postoji mnogo različitih vrsta pumpi, ali ona koja je najčešće u upotrebi jeste centrifugalna
pumpa i fokus u ovoj analizi će da bude upravo na njoj.
Upotrebom soft start uređaja pri pokretanju pumpe, napon je smanjen što rezultira i smanjenim
obrtnim momentom. Tokom pokretanja, napon se podiže tako da će elektromotor biti dovoljno
jak da ubrza pumpu do nominalne brzine bez bilo kakvih visokih vrijednosti momenta i struje.
Tokom zaustavljanja, soft start uređaj je također dobro rješenje. Uređaj koji koristi normalno
sniženje napona će zasigurno smanjiti vodene udare koji se pojavljuju u pumpnim sistemima, ali
za mnoge od njih, ni to nije dovoljno. Najbolje rješenje je da se koristi uređaj sa kontrolom
obrtnog momenta koji će smanjivati obrtni moment i na taj način će zaustaviti elektromotor na
optimalan način kako bi se u potpunosti izbjegli vodeni udari.
Dodatno, neki uređaji su opremljeni sa zaštitom od podopterećenja da bi se otkrile pumpe u

kojima nema vode i sa tzv. kick startom da bi se pokrenule pumpe koje su zablokirane iz nekog
razloga.
Zato što pumpe obično imaju mali pumpni točak sa niskim momentom inercije, njihov start se
kvalifikuje kao normalan tako da se soft start uređaj može odabrati prema snazi u kW. Ako se
izvodi više od deset pokretanja tokom jednog sata, onda je preporučljivo odabrati uređaj za jednu
veličinu više.
Preporučena osnovna podešenja za ovu namjenu su:

 Vrijeme smanjena napona: 10 - 20 sek
 Način zaustavljanja: kontrola obrtnog momenta
 Strujni limit: 3.5 * In
5.3 Kompresori
Mali kompresori su obično klipnog tipa i moment tereta povećava se linearno sa brzinom.
Vijčani kompresori se često koriste tamo gdje postoji potreba za većim protokom zraka i ovaj tip
ima povećanje momenta tereta sa kvadratom brzine. Pogonski remen se najčešće koristi kao veza
između elektromotora i kompresora, ali moguća je i direktna veza pomoću nazubljene spojnice.
Vrlo je bitno napomenuti da se mnogi kompresori pokreću neopterećeni.
Pomoću soft start uređaja moguće je polazni obrtni moment dovesti na nivo koji odgovara
mnogim primjenama. Rezultat je manje naprezanje spojnica, ležajeva, kao i izbjegavanje
proklizavanja remena tokom pokretanja tako da će troškovi održavanja biti svedeni na minimum.
Kada se koristi soft start uređaj, struja pokretanja je negdje između 3 i 4 puta nazivne struje
kompresora.
Pokretanje kompresora obično se kvalifikuje kao normalno tako da se uređaj može odabrati
prema nazivnoj snazi elektromotora u kW. Ako se pokretanje kvalifikuje kao pokretanje u teškim
uslovima, onda je potrebno odabrati uređaj za jednu veličinu veći, a isto vrijedi i za slučaj
pokretanja 10 i više puta u jednom satu.
Preporučena osnovna podešenja za ovu namjenu su:

 Početni napon: 30 % (klipni kompresor)
40 % (vijčani kompresor)
 Strujni limit: 3.5 * In
5.4 Transporteri
Transporteri mogu imati mnogo različitih karakteristika, njihova dužina može varirati od samo
nekoliko metara do nekoliko kilometara, mogu biti horizontalni ili sa usponom. Uobičajeno,
transporteri imaju konstantan moment tereta sa niskim ili visokim kočionim momentom, zavisno
od tereta.
Upotrebom soft start uređaja, obrtni moment može biti smanjen na minimalnu vrijednost i opet
biti u stanju pokrenuti transporter. Ova funkcija soft start uređaja omogućava podešavanje
obrtnog momenta na tačno onu vrijednost koja nam je potrebna za pokretanje. Rezultat je
najmanje moguće naprezanje mjenjača i spojnica, kao i odsustvo proklizavanja remena. To će
smanjiti troškove održavanja na minimum. Kada se koristi soft starter, polazna struja će iznositi
3 – 4 puta nominalne vrijednosti.
Dodatno, pojedini uređaji su opremljeni sa zaštitom od obrnutog redoslijeda faza kako bi se

otkrili transporteri koji rade u pogrešnom smjeru. Također mogu imati zaštitu od podopterećenja
i preopterećenja kako bi otkrili da li je trasporter podopterećen ili preopterećen, kao i mogućnost
kick starta da bi pokrenuli zaglavljene transportere.
Kada je riječ o transporterima, njihovo pokretanje se može kvalifikovati kao normalno ili kao
pokretanje u teškim uslovima, zavisno od njegovih karakteristika. Za normalno pokretanje,
potrebno je odabrati uređaj prema nazivnoj snazi elektromotora u kW, a za pokretanje u teškim
uslovima potrebno je odabrati soft starter jednu veličinu iznad. Preporučena osnovna podešenja
za ovu namjenu su:
 Strujni limit: 4 * In
Slika 5.4.1 Kriva obrtni moment/brzina kada se koristi soft starter
5.5 Drobilice i mlinovi

Drobilice i mlinovi obično imaju konstantne krive tereta i ove primjene obično imaju veliki
zamašnjak i njihov start je onaj u teškim uslovima. U većini slučajeva, obje ove primjene
pokreću se bez tereta, a kada se dostigne nominalna brzina, onda se optereti.
Upotrebom soft start uređaja moguće je ograničiti polazni obrtni moment na nivo koji odgovara
različitim uslovima tereta. Rezultat je manje naprezanje mašina i smanjenje polazne struje na
trostruku vrijednost nominalne struje, dok opterećen start može trebati i pet puta vrijednost
nominalne struje.
Drobilice, mikseri, mlinovi i sl. obično imaju veliki moment inercije tako da se uređaj odabire za
jednu veličinu iznad od snage elektromotora u kW. Za ekstremno velike zamašnjake preporučuje
su upotreba nekog od softvera za odabir odgovarajućeg soft startera kako bi se na pravilan način
riješio problem pokretanja.
Zbog toga što će veliki zamašnjak uzrokovati dugo vrijeme usporavanja prije nego što stane,
vrijeme smanjenja napona nikad ne treba biti korišteno za ovu upotrebu, odnosno treba biti
podešeno na vrijednost nula. Preporučena osnovna podešenja za ovu namjenu su:
 Početni napon: 30 - 60 %
 Strujni limit: 3 - 5 * In
5.6 Startna sposobnost i zaštita od preopterećenja

Kada se koristi kavezni elektromotor, uvijek će se pojaviti polazna struja koja je veća od nazivne
struje. Ako se elektromotor pokreće direktno, struja pokretanja može iznositi 7 – 8 puta
nominalne struje, a kada se koristi soft start uređaj vrijednost je 3 – 5 nominalne struje.
Zavisno od primjene, pokretanje može biti kratko ili dugo, a pošto je struja viša pri pokretanju,
soft start uređaj će znatno da se ugrije. Vrlo je bitno izabrati uređaj sa tiristorima i hladnjakom
dimenzionisanim za elektromotor i pokretanje koje se izvodi. On bi trebao biti povećan za jednu
veličinu kada se koristi za teške primjene čije pokretanje traje dugo. Maksimalna dozvoljena
polazna struja za soft start uređaj ovisi od trajanja pokretanja elektromotora. Odnos između struje
i vremena pokretanja prikazan je na slici 5.6.1. Nema uticaja na vrijednost napona i struje ako
odaberemo jači uređaj, jedina razlika jeste da da jači uređaj može da se nosi sa jačom strujom
duži vremenski period, i samim tim može da pokreće veće elektromotore i teže primjene.
Slika 5.6.1 Tipični graf startne sposobnosti jednog soft start uređaja
Startna sposobnost je nešto drugačija kada se koristi zaštita od preopterećenja. Naime, zaštita od
preopterećenja (termalna ili elektronička) vrlo često ograničava startnu sposobnost. Navedene
zaštite od preopterećenja imaju različite klase koje opisuju koliko brzo ta zaštita djeluje za
određenu vrijednost struje. Klasa 10 se obično koristi za normalna pokretanja, dok se klasa 30
koristi za pokretanja u teškim uslovima gdje pokretanje obično traje duže.
U nekim primjenama, zaštita od preopterećenja se premosti tokom pokretanja, a za to vrijeme je

aktivna druga zaštita, da bi se obezbijedilo duže vrijeme pokretanja. Zbog svega navedenog, vrlo
je važno provjeriti startnu sposobnost soft start uređaja jer je sve ovo navedeno ograničavajući
faktor.
Slika 5.6.2 Kriva zaštite od preopterećenja (a) i maksimalna startna

sposobnost soft start uređaja (b)
5.7 Broj pokretanja u jednom satu

Maksimalan broj pokretanja tokom jednog sata za soft start uređaj ovisi od nekoliko faktora kao
što su polazna struja, temperatura okoline, vrijeme pokretanja i tzv. faktor povremenosti koji će
biti objašnjen u nastavku.
Faktor povremenosti ili naizmjeničnosti jeste broj koji govori koliko dugo je soft start uređaj u
pogonu (vrijeme pokretanja i vrijeme rada) u usporedbi sa ukupnim vremenom ciklusa.
Vrlo je važno definisati ovaj faktor kada se govori o broju pokretanja u jednom satu jer je
vrijeme isključenja zapravo vrijeme hlađenja uređaja. Visoka struja pokretanja i dugo vrijeme
pokretanja zahtijevaju duže vrijeme hlađenja nego niska struja i kraće vrijeme pokretanja da bi se
održao isti broj pokretanja u jednom satu.
Na primjer, ako je uređaj radio 5 minuta u radnom ciklusu mašine koji traje 10 minuta, onda je
faktor povremenosti 50% ON i 50% OFF.
Ako je soft start uređaj radio 45 minuta u radnom ciklusu mašine koji traje 60 minuta, onda je
faktor povremenosti 75% ON i 25% OFF.
Slika 5.7.1 Grafički prikaz faktora povremenosti

6. Različiti načini spajanja soft start uređaja
U nekim primjenama, poželjno je pokrenuti više elektromotora sa jednim soft start uređajom,
paralelno jedan sa drugim ili sekvencijalno. Ovo je često moguće, ali se neki podaci moraju uzeti
u razmatranje.
6.1 Paralelno pokretanje elektromotora

Ako će soft start uređaj biti upotrijebljen za pokretanje više elektromotora istovremeno
(paralelan start), postoje dva bitna parametra koje moramo razmotriti:
 Soft start uređaj mora biti u stanju da se nosi sa nazivnim strujama svih elektromotora zajedno
 Soft start uređaj mora biti u stanju da se nosi sa strujama pokretanja za sve elektromotore
zajedno dok ne dostignu nazivnu brzinu
Slika 6.1.1 Paraleno pokretanje elektromotora pomoću soft start uređaja
Radi boljeg razumijevanja problema, ispod je naveden primjer koji pokazuje proces paralelnog
pokretanja dva elektromotora pomoću soft start uređaja.
Primjer: Potrebno je izvršiti pokretanje dva elektromotora čija je nazivna struja In = 100 A, a
relativna struja pokretanja 4 * In. Vrijeme pokretanja iznosi 10 sek.
Ukupna struja pokretanja iznosi 100 * 4 * 2 = 800 A za 10 sekundi.

Provjeriti graf startne sposobnosti soft start uređaja radi potvrđivanja odabrane snage. Obratiti pažnju
na upotrebu različitih releja preopterećenja, jedan za svaki elektromotor.
6.2 Sekvencijalno pokretanje elektromotora

Ako će soft start uređaj biti upotrijebljen za pokretanje nekoliko elektromotora jedan za drugim
(sekvencijalno pokretanje), bitno je provjeriti da li on može da se nosi sa strujom pokretanja
svakog elektromotora tokom cijelog procesa pokretanja.
Slika 6.2.1 Sekvencijalno pokretanje elektromotora
Primjer: Pokretanje tri elektromotora nazivne struje In = 100 A i relativne struje pokretanja 4 * In.
Vrijeme pokretanja za prvi elektromotor iznosi 5 sekundi, za drugi 10 sekundi, a vrijeme

pokretanje trećeg je 8 sekundi.
Struja pokretanja za elektromotore iznosi 100 * 4 = 400 A, a ukupno vrijeme pokretanja iznosi
23 sekunde. Provjeriti graf startne sposobnosti soft start uređaja radi potvrđivanja odabrane
snage.
Bitno je napomenuti da nije moguće sabirati vremena pokretanja za svaki elektromotor ako se
nazivna struja razlikuje od jednog do drugog. Za takve slučajeve mora se obaviti poseban
proračun.
Neki soft start uređaji imaju mogućnost upotrebe različitih setova parametara za različite
elektromotore. To je potrebno da bi se ostvarilo dobro pokretanje ako su elektromotori različitih
snaga ili različitih primjena.
Bitna stavka jeste ta da se obično koriste odvojene zaštite za svaki elektromotor posebno.
6.3 Dvofazna i trofazna kontrola

Uobičajeno, soft start uređaji imaju šest tiristora, po dva povezana antiparalelno u svakoj fazi,
koji kontrolišu izlazni napon prema elektromotoru. Međutim, da bi se smanjio broj komponenti
koje se koriste, kao i da bi se smanjila veličina uređaja, moguće je rješenje gdje se kontrolišu
dvije od tri faze. U ovom rješenju, treća faza samo prolazi kroz uređaj i u njoj se ne kontrolišu
niti napon, niti struja. Soft start uređaj koji kontroliše dvije od tri faze naziva se dvofazno
kontrolisani soft start uređaj i funkcionisati će isto kao i trofazni uređaj, sa nekoliko izuzetaka
koji su navedeni ispod.
Slika 6.3.1 Dvofazno kontrolisani soft start uređaj

Prvi izuzetak je taj da se dvofazni uređaj ne može spojiti u trokut. Naime, kako jedna od faza nije
kontrolisana preko soft start uređaja, struja bi prošla kroz tu fazu bez davanja signala soft start
uređaju. Ovo ne bi pokrenulo elektromotor, ali bi ga znatno zagrijalo i eventualno dovelo do
samog oštećenja elektromotora.
Čak i kad bi se koristio linijski kontaker da se izbjegne ova situacija tokom mirovanja, struja se,
u suštini, ne bi uopšte smanjila tokom pokretanja, a smanjenje struje tokom pokretanja je
vjerovatno najveća korist upotrebe soft start uređaja.
Drugi izuzetak je taj što neki dvofazno kontrolisani soft start uređaji stvaraju istosmjernu (DC)
komponentu. Naime, pri povećavanju i smanjivanju napona kontrolom samo dvije faze, stvara se
istosmjerna komponenta koja ima kočioni efekat i smanjuje obrtni moment, te uzrokuje vrlo
bučno pokretanje elektromotora. Dvofazno kontrolisani soft start uređaji i nisu toliko zastupljeni
na tržištu, proizvodi ih tek nekolicina proizvođača, i oni posjeduju vrlo softificirane algoritme
koji eliminišu ovu istosmjernu komponentu. Ovaj algoritam se mora posjedovati ukoliko neko
želi da dizajnira ovakve uređaje za velike elektromotore.
Treći izuzetak jeste situacija kada imamo debalans struja prilikom pokretanja. Kada se koristi
trofazni soft start uređaj, struja će biti balansirana između tri faze, međutim, upotrebom
dvofaznog uređaja struja će biti veća u fazi koja se ne kontroliše, a manja u ostale dvije. Ovo ima
efekat da je maksimalna struja (u jednoj fazi) veća kada koristimo dvofazni uređaj u odnosu na
trofazni. Ovaj debalans će se pojaviti samo kratko tokom pokretanja i zaustavljanja, dok će u
toku rada struje biti u balansu.
U kojim slučajevima odgovara dvofazni, a u kojim trofaznu uređaj, navedeno je u narednoj tabeli:
Dvofazni soft start uređaj Trofazni soft start uređaj
 u većini uobičajenih primjena  u slučaju kada je apsolutno potrebna

 u slučaju kada je potrebna kontrola najniža moguća struja pokretanja
momenta  u slučaju upotrebe unutar trokuta
 u slučaju normalnog ili starta u teškim  u slučaju problema debalansa struja
uslovima prilikom pokretanja i zaustavljanja
 u slučaju potrebe kompaktnog i
ekonomski isplativog rješenja
Tabela 6.3.1 Upotreba dvofaznog i trofaznog soft start uređaja
7. Primjer odabira odgovarajućeg soft start uređaja

Govoreći o odabiru odgovarajućeg soft start uređaja za određenu primjenu, taj proces je uveliko
olakšan primjenom različitih softvera gdje je potrebno samo unijeti nekoliko različitih vrsta
podataka, a softver obavlja odgovarajući proračun i nudi soft start uređaje koji zadovoljavaju
navedene zahtjeve od strane korisnika. U ovom primjeru prikazan je odabir soft start uređaja
pomoću softvera ABB prosoft koji se može besplatno preuzeti na web stranici proizvođača.
7.1 Unos podataka

Na početnoj stranici (Input) se unose podaci koji su podijeljeni u tri različite grupe, od kojih
svaka ima svoj uticaj na odabir uređaja.
Prva grupa podataka (General Data) se odnosi temperaturu okoline i nadmorsku visinu mjesta
ugradnje uređaja, napon i frekvenciju napajanja. Druga grupa podataka koja se unosi odnosi se
na podatke o samom elektromotoru koji treba da bude pokrenut pomoću soft start uređaja.
Postoji mogućnost odabira velikog broja elektromotora koji su ponuđeni, a ako ne postoji onaj
koji odgovora elektromotoru u pitanju, postoji i mogućnost kreiranja potpuno novog
elektromotora unosom novih podataka. Ovaj dio je ispraćen grafičkom interpretacijom momenta
elektromotora, što je vrlo korisna stvar. Treća grupa podataka odnosi se na podatke o teretu,
odnosno o vrsti primjene za koju će se koristiti spomenuti elektromotor. Kao i u prethodnoj
grupi, ponuđeno je nekoliko vrsta uobičajenih tereta koji se najčešće pojavljuju u praksi, ali
postoji i mogućnost kreiranja potpuno nove vrste koja odgovora zahtijevanoj primjeni.
Slika 7.1.1 Unos podataka u ABB prosoft
7.2 Podaci o izračunu

Na osnovu podataka koji su uneseni na početnoj stranici, softver nam daje nekoliko različitih
podataka o relativnoj i apsolutnoj struji pokretanja, relativnom i apsolutnom polaznom momentu
i vremenu povećanja napona soft start uređaja. Takođe je navedena grafička interpretacija
podataka na kojoj se jasno vidi razlika u strujama pokretanja i polaznim momentima kada se
uporedi pokretanje uz pomoć soft start uređaja i direktnog pokretanja elektromotora.
Slika 7.2.1 Podaci i grafičko predstavljanje izračuna
7.3 Rezultati
U rezultatima će biti predstavljeni svi soft start uređaji proizvođača ABB koji zadovoljavaju
ranije navedene zahtjeve. Najčešće je to veći broj uređaja, a na korisniku je da odabere onaj koji
mu najviše odgovara. Uz ponuđene uređaje navedene su njihove najbitnije karakteristike. Postoji
i opcija definisanja broja pokretanja u jednom satu koju program takođe uzima u obzir prilikom
pronalaska odgovarajućih uređaja. Nakon što se odabere uređaj koji korisnik želi, na dnu prozora
program ispiše napon napajanja, oznaku tipa i broj narudžbe. Klikom na opciju Create Report
formira se izvještaj u MS Word-u u kojem je navedeno sve što je uneseno i izračunato kroz cijeli
proces odabira uređaja uz prateće grafike.
Slika 7.3.1 Rezultati odabira soft start uređaja
8..Drobilična i pumpna postrojenja na površinskim kopovima u RMU “Banovići”

Na površinskim kopovima u RMU “Banovići” postoji nekoliko drobiličnih postrojenja čija je namjena
usitnjavanje i priprema materijala za transport. Što se tiče postrojenja u kojima se obrađuje ugalj, jedno
postrojenje smješteno je na PK “Grivice”, a drugo je smješteno na PK “Turija”. Pripremno postrojenje
u Grivicama usitnjava ugalj i priprema ga za transport trakastim transporterom do pretovarnog
postrojenja “Draganja” gdje se dalje trasportuje putem željeznice. Pretovarno postrojenje u Turiji
obavlja istu funkciju, s tim da je drobilično postrojenje smješteno neposredno uz prugu, te nema
transporta putem trakastog transportera kao u Grivicama, već se pretovar vrši direktno sa postrojenja.
Elektromotori na drobilicama su istih karakteristika na oba postrojenja, pokreću se direktno, a
mogućnost primjene soft start uređaja na ovim elektromotorima biće obrađena u nastavku ovog rada.
Kada je riječ o pumpnim postrojenjima, postoji veći broj postrojenja na oba površinska kopa, s tim da
će nama od interesa biti postrojenja snage 250 kW, odnosno postrojenja koja svojom angažiranom
snagom imaju najveći uticaj na mrežu, naročito prilikom pokretanja. Radi ograničenja struje pokretanja
i smanjenja pada napona prilikom pokretanja navedenih pumpnih postrojenja, upuštanje elektromotora
već je izvedeno uz pomoć upuštača zvijezda-trokut, ali će mogućnosti upuštanja u rad putem soft start
uređaja takođe biti obrađene u nastavku ovog rada.
8.1 Drobilična postrojenja

Dva drobilična postrojenja na transportnom sistemu za otkrivku su moderno opremljena postrojenja, a
rad drobilica se vrši putem frekventnih regulatora, i tu ne postoji neka posebna mogućnost za
poboljšanje rada samog postrojenja.
Što se tiče pripremnog postrojenja na PK “Grivice” i pretovarnog postrojenja na PK “Turija, to su

postrojenja koja su u funkciji dugi niz godina i postoji mogućnost rekonstrukcije u svrhu poboljšanja
procesa i povećanja pouzdanosti samog pogona. Oba postrojenja, što se tiče dijela drobilica, su slična.
Drobilice se pogone pomoću dva motora proizvođača “Sever”, i njihovo upuštanje u rad se vrši
direktno. Karakteristike spomenutih elektromotora su:
Un = 380 V
Pn = 45 kW
In = 86 A
nn = 1475 o/min
Kao što je već rečeno ranije, pokretanje elektromotora drobilice se vrši direktnim upuštanjem u rad, sa
vremenskom zadrškom od 1s između pokretanja jednog i drugog elektromotora. Pošto znamo da se
direktnim upuštanjem stvaraju velike struje pokretanja, uočena je mogućnost ugradnje soft start uređaja
preko kojeg bi se moglo vršiti upuštanje ovih elektromotora u rad. Dodatna otežavajuća okolnost jeste
da na pretovarnom postrojenju na PK “Turija” jeste da rukovaoc često mijenja pogone (postoje dva
identična) prilikom utovara uglja, te je frekvencija direktnog upuštanja u rad znatna u toku jednog dana.
Velike struje pokretanja, jasno je, mogu oštetiti elektromotor, i u toku jedne godine utvrđeno je da na
opravku u prosjeku idu dva do tri elektromotora, što predstavlja dodatni trošak održavanja, uz mnogo
veće gubitke koji se stvaraju kada pogon nije u radu.
Za provjeru mogućnosti pokretanja ovih elektromotora putem soft start uređaja, koristiti ćemo se ABB
prosoft softverom gdje je potrebno unijeti osnovne podatke o elektromotoru, kao i o tipu tereta. Podaci
koji se unose su:
- nazivni napon Un = 380 V

- nazivna snaga Pn = 45 kW
- broj obrtaja nn = 1475 o/min, odnosno broj polova je 4 (dva para)
- tip tereta (drobilica)
Na sljedećoj slici prikazani su svi potrebni podaci o navedenom elektromotoru, a za tip tereta je
odabrana drobilica čiji je moment opterećenja konstantan.
Slika 8.1.1 Podaci o elektromotoru i tipu tereta
Na narednoj slici prikazan je izračun na osnovu prethodno unesenih podataka:

Slika 8.1.2 Proračun na osnovu unesenih podataka
U polju proračuna moguće je je podešavati podatke o vremenu zaleta, odnosno o vremenu povećanja
napona od podešene početne vrijednosti do nazivnog napona, relativnu struju pokretanja i relativni
polazni moment. Potrebno je odabrati vrijednosti koje neće narušiti bilo koji od drugih parametara van
granica, tj. cilj je odabrati vrijednosti koje će umanjiti struju pokretanja u odnosu na direktni start, ali i
zadržati dovoljno veliki moment da bi elektromotor mogao pokrenuti pogon.
Odabirom zaleta u trajanju od 10.2 sekundi, ostvaruje se smanjenje relativne struje pokretanje za 1.7,
odnosno u vrijednosti od cc. 146 A u odnosu na direktno pokretanje. Posljedica smanjenja struje
pokretanja jeste manji polazni moment, ali je ipak sasvim dovoljan da pokrene drobilicu. Relativni
polazni moment iznosi 2.7 ili 783 Nm, a relativni polazni moment pri startu preko soft start uređaja
iznosi 1.5 ili 435 Nm, što je smanjenje za 348 Nm u odnosu na direktni start, ali ipak dovoljno za zalet
elektromotora.
8.2 Pumpna postrojenja
Kao što je već ranije navedeno u ovom radu, postoji nekoliko pumpnih postrojenja u RMU “Banovići”,
među kojima su najveća ona od 200 kW i 250 kW. Pri analizi mogućnosti pokretanja ovih
elektromotora putem soft start uređaja, koristiti će se, kao i u slučaju drobiličnih posrojenja, softver
ABB prosoft. Za primjer, uzima se elektromotor najveće snage čije su karakteristike sljedeće:
- nazivni napon Un = 400 V

- nazivna snaga Pn = 250 kW
- broj obrtaja nn = 1490 o/min
Tip tereta za koji se koristi ovaj elektromotor jeste centrifugalna pumpa. Svi uneseni podaci, zajedno sa
tipom tereta prikazani su na slici 8.2.1.
Slika 8.2.1 Podaci o elektromotoru i tipu tereta
Potrebno je primjetiti da je kriva tereta kod pumpe znatno drugačija u odnosu na krivu tereta drobilice
gdje je kriva gotovo konstantna, dok se kod pumpe zajedno sa povećanjem tereta, povećava i moment.
Na narednoj slici prikazan je izračun na osnovu prethodno unesenih podataka:

Slika 8.2.2 Proračun na osnovu unesenih podataka
Za ovu primjenu odabrano je vrijeme povećanja napona u trajanju od 8.6 sekundi. Odabirom tog
vremena, ostvaruju se smanjenje relativne struje pokretanja za 3.5 ili cc. 1561 A. Relativni polazni
moment iznosi 0.5, odnosno 802.5 Nm. Ukupno smanjenje relativnog momenta u odnosu na direktno
pokretanje iznosi 1.2, odnosno 1926 Nm, a polazni relativni moment u slučaju upotrebe soft start
uređaja iznosi 1.8 ili 2889 Nm i ta vrijednost je dovoljna za zalet elektromotora. Jasno je da je
upotrebom soft start uređaja smanjena struja pokretanja u velikoj mjeri, a smanjenjem polaznog
momenta znatno su smanjenja mehanička i dinamička naprezanja elektromotora i opreme.
Ista metodologija može se primjeniti na pumpna postrojenja snage 200 kW i 110 kW. Potrebno je
napomenuti da primjena soft startera u pumpnim postrojenjima, osim prednosti koje donosi prilikom
zaleta elektromotora, ima i prednosti prilikom zaustavljanja istog. Naime, prilikom zaustavljanja rada
ovakvog postrojenja, postoji mogućnost pojave vodenih udara koji mogu nanijeti veću štetu za
postrojenje. Rješenje je soft start uređaj koji postepenim smanjivanjem momenta zaustavlja
elektromotor i mogućnost pojave vodenih udara se na taj nači svodi na minimum.
Kontrola momenta prilikom zaustavljanja rada elektromotora detaljnije je objašnjena ranije u ovom
radu, u poglavlju 4.3.
Zaključak
Koristeći literaturu navedenu na kraju rada, napisan je rad koji sadrži ukupno osam oblasti, od
kojih je svaka povezana sa tematikom koja se tiče soft start uređaja. Kao i svaki drugi uređaj,
tako i soft start uređaj, razvijen je radi rješavanja određenog problema, a u ovom slučaju to su
problemi koji se javljaju prilikom pokretanja elektromotora.
U ovom radu dat je pregled principa rada ovakvog uređaja, njegova primjena u različitim
industrijama, kao i svi benefiti koje donosi njegova upotreba.
Analizirajući ovaj rad, čitalac vrlo lako može da uvidi sve prednosti koje donosi upotreba soft
start uređaja, te se vrlo lako vidi zašto ovi uređaji imaju rastuću upotrebu u industriji. Oni
povećavaju vijek trajanja elektromotora štiteći ga od električnih i mehaničkih naprezanja.
To čine tako što omogućavaju optimizaciju struja pokretanja koje stvaraju veliki stres na
elektromotoru, a koju uobičajenim metodama nije moguće postići. Ovi pokretači također su vrlo
laki za instalaciju i jednostavni za upotrebu, te značajno skraćuju vrijeme montaže i pokretanja.
Sa svime što je potrebno u jednoj jedinici, od premosnog sklopnika do zaštite od preopterećenja,
jedan soft start uređaj čini kompaktno i cjelokupno rješenje za pokretanje.
Nadalje, soft start uređaju imaju mnoge osobine specifične za svaku primjenu koje u konačnici
pomažu u povećanju produktivnosti cijelog postrojenja. Kontrola obrtnog momenta, tzv. kick
start i mnoge druge osobine ovog uređaja omogućavaju mnogo više od jednostavnog mekanog
pokretanja elektromotora.
U zadnjem poglavlju ispitana je mogućnost primjene ovih uređaja u drobiličnim i pumpnim

postrojenjima u RMU "Banovići", te je utvrđeno da postoji realna mogućnost primjene koja bi
donijela benefite u vidu produžavanja životnog vijeka elektromotora u upotrebi u navedenim
postrojenjima. Zbog većeg broja pumpnih postrojenja na površinskoj eksploataciji, postoje veće
mogućnosti ugradnje soft start uređaja na upravo takva postrojenja. Osim očiglednih prednost u
vidu manjeg naprezanja elektromotora, kontrola momenta donosi prednost u vidu izbjegavanja
vodenih udara, što smanjuje mogućnost nastanka štete na ostatku postrojenja.
Kao što je već navedeno, svaka primjena ima različite osobine koje treba istražiti i
implementirati u softver soft start uređaja kako bi se postigla potpuna iskoristivost, a ovaj rad
sadrži dobre smjernice koje mogu poslužiti kako bi se ispunio gore navedeni cilj.
LITERATURA
[1] L. Shue and F. Chao, "Design and Simulation of Three-phase AC Motor Soft-start," in 2013
Third International Conference on Intelligent System Design and Engineering Applications
(ISDEA 2013), Hong Kong, 2013 pp. 554-557.
[2] Zenginobuz, G. & Cadirci, Isik & Ermis, Muammer & Barlak, C.. (2001). Soft starting of
large induction motors at constant current with minimized starting torque pulsations. Industry
Applications, IEEE Transactions on. 37. 1334 - 1347. 10.1109/28.952509.
[3] Damir Žarko & Igor Erceg, "Elektromotorni pogoni s izmjeničnim motorima", Modul:
Elektroenergetika, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu.
[4] Ivan Mandić, Veselko Tomljenović & Milica Pužar, Sinkroni i asinkroni električni strojevi,
Zagreb, 2012
[5] Chakrasali, R & Sheelavant, Vishwakumar & H N, Nagaraja. (2011). A Novel method of
Starting Induction Motor: A Comparative Study. International Journal of Power Electronics and
Drive Systems (IJPEDS). 1. 10.11591/ijpeds.v1i1.70.
[6] Adam Vukovac, Završni rad, Upravljanje elektromotornim pogonom, Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija
[7] Rogério Ferraz & Enivaldo C. do Nascimento, Soft – Starter Application Guide, Date of
Publication: 11/2009, Document Number: USASS11
[8] Interna dokumentacija RMU "Banovići" d.d. Banovići

Mogućnost Primjene SOFT START Uređaja U Drobiličnim I Pumpnim Postrojenjima U RMU Banovići

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mogućnost Primjene SOFT START Uređaja U Drobiličnim I Pumpnim Postrojenjima U RMU Banovići

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RMU "Banovići" d.d.

Pozderović Senad, bacc.ing.el.

Banovići, april 2023. godine

Na samom kraju, u istom softveru predstavljeni su dva elektromotora koja se nalaze u

2.1 Evropske direktive

Postoje tri direktive koje su u upotrebi, i to:

 Low Voltage Directive 206/95/EC

Ova direktiva odnosi se na električnu opremu naponskog nivoa 50 - 1000 V AC izmjeničnog

 Machines Directive 2006/42/EC

Ova direktiva odnosi se na sigurnosne specifikacije mašina i kompletne opreme na

 Electromagnetic Compatibility Directive 2004/108/EC

Kada je proizvod verifikovan prema EN standardu koji je u primjeni, tada se pretpostavlja da je

U ovom slučaju, CE oznaka ne pokriva Machines Directive 2006/42/EC koja će zahtijevati

U drugim zemljama van EU postoje drugačije regulative i odobrenja, te je generalno

2.3 Standardi u upotrebi

Sljedeći standardi za soft start uređaje su u upotrebi ili djelimično u upotrebi:

 CSA C22.2 No. 14

 LR Test specification No. 1

3. Osnovni pojmovi o elektromotorima

Instalacija elektromotora se takođe može razlikovati, kao i način hlađenja, od najjednostavnijih

Krajevi elektromotora su definisani u IEC standardu kao sljedeći:

 D – kraj koji je normalno pogonski kraj

 N – kraj koji je normalno nepogonski kraj

Potrebno je napomenuti da se ovaj rad fokusira samo na trofazni asinhroni elektromotor.

Slika 3.1 Osnovni dijelovi elektromotora

3.1 Kavezni elektromotor

Slika 3.1.1 Efikasnost elektromotora u različitim klasama

Slika 3.1.2 Obrtni moment i struja elektromotora

3.2 Brzina elektromotora

Da bi se izračunala brzina obrtanja elektromotora, može se koristiti sljedeća

Primjer: četveropolni elektromotor koji radi pri frekvenciji 50 Hz

s = klizanje (normalna vrijednost je između 1% i 3%)

Slika 3.2.1 Dijagram sinhrone brzine u odnosu na nominalnu brzinu

Tabela 3.2.1 Brzina elektromotora u ovisnosti od p i f

Metoda priključka elektromotora u priključnici u spoju zvijezda i trokut je prikazana na slici

Slika 3.3.1 Priključna kutija spoja trokut i zvijezda

Slika 3.4.1 Kriva struja – obrtaji

3.5 Faktor snage

Slika 3.5.1 Dijagram P, Q, S i cosφ

Nazivni obrtni moment može se izračunati putem sljedeće formule:

Mn = nazivni obrtni moment (Nm)

Slika 3.5.1 Dijagram momenta za kavezni elektromotor

3.7 Elektromotori sa kliznim prstenovima

Prednost izvedbe sa kliznim prstenovima je ta da će polazna struja biti niža i moguće je

Slika 3.6.1 Dijagrami momenta i struje za izvedbu

3.8 Različite vrste tereta

Slika 3.7.1 Karakteristike momenta pri različitim vrstama tereta

Moment inercije ili masa zamašnjaka je veličina zamašnjaka, povezana sa osovinom

Približno vrijeme pokretanja

Bez tereta 0.2 – 0-5 sek 0.4 sek 1 sek

Sa velikim zamašnjakom (start u

Tabela 3.7.1 Vremena pokretanja pri različitim uslovima i metodama pokretanja

4. Soft start uređaji

4.1 Uopšteno o soft start uređajima

Koriste se u tamo gdje je:

smanjujući gubitak snage u normalnom radu.

Slika 4.1.1 Osnovne komponente soft start uređaja

Slika 4.2.1 Tiristori u antiparalelnoj vezi

Slika 4.2.2 Prolazak napona kroz tiristore

Slika 4.2.3 Vrijednost napona tokom vremena

Slika 4.2.4 Uticaj promjene napona na struju i moment

 polazna struja je smanjena tako da su izbjegnuti padovi napona na mreži

 obrtni moment je smanjen što će smanjiti mehanička naprezanja na opremu i dovesti će