Pitanja za stručni (rudarski dio)

1. USLOVI KOJE MORA ISPUNJAVATI PROJEKTANT I REVIDENT

RUDARSKOG PROJEKTA
- PROJEKTANT - moze biti dipl. Ing. odgovarajuće struke koji je polozio stručni
ispit za projektovanje i ima najmanje 5 godina radnog iskustva u struci od čega
najmanje 3 godine na poslovima one vrste za koje se izrađuje projekat.
- REVIDENT - treba da ispunjava iste uslove stim sto revident rudarskog projekta
ne moze biti radnik organa drzavne uprave i radnik poduzeca koje izdaje
odobrenje za izvodjenje radova, lice koje je učestvovalo u izradi projekta i radnik
poduzeca u kojem je izrađen projekat.
2. NADLEŽNOST INSPEKCIJE RADA
- NADLEŽNOST INSPEKCIJE RADA - je da kontroliše naročito da li se:
o Provode propisane mjere zaštite na radu pri rudarskim radovima
o Da li se istraživanje i exploatacija mineralnih sirovina vrši na osnovu
odobrenja za istraživanje odnosno exploataciju i suglasno tom odobrenju
o Pri izvođenju rudarskih radova pravilno primjenjuju propisi koji se odnose
na te radove
o Rudarski radovi izvode na godišnjem planu
o Na rukovodnim poslovima nalaze lica koja ispunjavaju propisane uslove za
vršenje tih dužnosti
o Da li su radnici osposobljeni za poslove koje rade

U vršenju nadzora rudarski inspektor ima pravo u svako doba uci u sve poslovne i
pogonske prostorije i pogledati svu dokumentaciju. Ako se prilikom vršenja nadzora
utvrdi da se rudarsko preduzece ne pridržava propisa, rudarski inspektor će pismeno
konstatirati nepravilnosti i nedostatke i naredit ce rješenjem koje se mjere moraju
poduzeti za njihovo otklanjanje.

3. KOJI SE OBJEKTI, POSTROJENJA I UREĐAJI SMATRAJU RUDARSKIM

- SMATRAJU SE :
a) Objekti, postrojenja i uređaji u sastavu rudnika koji su neposredno vezani
za tehnološke procese istraživanja, exploatacije, pripreme, obogaćivanja i
oplemenjivanja mineralnih sirovina, odlaganje jalovine, šljake pepela i
odlaganje mineralnih sirovina na deponijama za homogenizaciju
b) Mašine i uređaji namijenjeni svim fazama tehnoloških procesa podzemne i
površinske exploatacije mineralnih sirovina.
c) Objekti za zaštitu rudnika od podzemnih i površinskih voda,
d) Objekti na naftnim i gasnim poljima koji su neposredno vezani za
tehnoloski proces istrazivanja,exploatacije i transporta nafte, gasa i
podzemnih voda.
e) Objekti za podzemno skladistenje prirodnog gasa i sirove nafte.
f) Objekti postrojenja i uređaji koji cine cjelinu sa elektricnom mrezom
rudnika,
 g) Glavni i pomocni magacini exploziva i eksplozivnih sredstava.
h) Objekti, postrojenja i uredjaji za expoataciju podzemnih voda ili drugih
mineralnih sirovina cijevnim sistemom i busotinama.
i) Industrijski kolosijeci, visece žičare, putevi i motorna vozila za prijevoz
mineralne sirovine u lezistu i od lezista do objekta za obogacivanje,
oplemenjivajne i odlagalista ako se za prevoz ne koristi javna saobracajnica
, kao i radionice rudnika koje sluze za remont i odrzavanje opreme u
tehnoloskom procesu istrazivanja i exploatacije mineralnih sirovina koje
se nalaze u proizvidnom krugu privrednog drustva.
j) Lampare, garderobe sa kupatillima prostorije stanica za spasavanje i
prostorije za smjestaj i odrzavanje sredstava licne zastite, samospasioca,
stanica i instrumenata za kontrolu gasova, pare, prasine i mikroklime
k) Objekti izgradjeni izvan exploatacionog polja po rudarskom projektu, koji
se koriste u svrhu dodijeljene koncesije za exploataciju mineralnih
sirovina.

Rudarskim objektima ne smatraju se objekti drustvenog standarda, upravne zgrade kao

i skladisni objekti na povrsini, motorna vozila za prijevoz radnika i materijala
zeljeznicke pruge...

4. KO KADA I KAKO SE PODVRGAVA PROVJERI ZNANJA NA

KONTROLNOM ISPITU
1. Svako rudarsko preduzece duzno je jednom godisnje putem strucne komisije
izvrsiti provjeru znanja na kontrolnom ispitu iz poznavanje zastite na radu,
plana odbrane i akcije spasavanja.
2. Kontrolnom ispitu podlijeze sve nadzorno tehnicko osoblje, palioci mina, kao i
visoko-kvalificirani i kvalificirani radnici.
3. Radnici koji ne zadovolje na ovoj provjeri znanja podlijezu popravnom ispitu,
a ako ponovo ne zadovolje moraju biti rasporedjeni na radno mjesto koje ne
podlijeze kontrolnoim ispitu (fizicki poslovi)
5. OPŠTE I POSEBNE MJERE ZAŠTITE NA RADU
1. Opštim mjerama zastite na radu propisuju se mjere zastite na radu u vezi:
 Otkopne metode
 Potrebne sirine radnog prostora kod gl. i pomocnih prostorija
 Provjetravanja
 Osvjetljenja
 Pruzanje prve pomoci
 Licna zastitna sredstva
2. Posebne mjere zastite na radu propisuju se za rad:
 Pod zemljom
 Pod vodom
 Na uzdignutim mjestima
 U zagađenoj atmosferi
 Na mjestima koja su izlozena radioaktivnom djelovanju
 6. ZADATAK SLUŽBE ZAŠTITE NA RADU
1. Neposredna kontrola provođenja mjera zaštite na radu
2. Vođenje evidencije o nesretnim slučajevima i profesionalnim oboljenjima sa
navođenjem uzroka usljed kojih su oni nastali
3. Proučavanje uzroka nesretnih slučajeva i profesionalnih oboljneja i davanje
prijedloga za uspješnije suzbijanje tih uzroka
4. Praćenje zdravstvenog stanja radnika i davanje prijedloga za poboljšanje
zdravstvenih uslova pri radu.
5. Davanje prijedloga direktoru i organima upravljanja poduzeća radi
poduzimanja mjera za osiguranje zaštite na radu.
7. VRSTE RUDARSKIH PROJEKATA
1. Rudarski projekti su:
 Glavni rudarski projekat
 Dopunski rudarski projekat
2. Glavni rudarski projekat izrađuje se za nove jame i PK.
3. Dopunski rudarski projekat izrađuje se u postojećim rudnicima za:
 Otvaranje i exploataciju novih horizonata
 Izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata, postrojenja i uređaja
vezanih za exploataciju
 Izmjene otkopne metode i dodatna rješenja u okviru opće pogonske
sigurnosti i zastite

Glavni i dopunski rudarski projekat odobrava federalno ministarstvo energije rudarstva i

industrije.

8. INDUSTRIJSKE MINERALNE SIROVINE

1. Sve vrste fosilnog uglja, osim treseta
2. Bitumenske materije u cvrstom, tečnom i gasovitom stanju, kao i ostale vrste
gasova koje se nalaze u zemlji
3. Radioaktivne mineralne sirovine
4. M.S. od kojih se mogu proizvoditi metali
5. Sve vrste soli
6. Mineralne i termalne vode
7. Sve vrste kamena za ukrasne svrhe
8. Dolomit i krečnjak koji se upotrebljava u ind. svrhe
9. Nemetalne M.S. i to grafit, gips, mermer, laporac.
9. ŠTA SADRŽI PRAVILNIK O RADU :
1. Mjere koje se odnose na prava, obaveze i odgovornosti radnika u vezi sa
zaštitom na radu u djelokrugu svog rada
2. Mjere koje se odnose na prava, obaveze i odgovornost nadzorno - tehničkog
osoblja
3. Mjere koje se odnose na prava i obaveze radnika službe zaštite na radu,
postupke službe zaštite na radu i djelokrug službe zaštite na radu
 4. Mjere koje treba poduzeti kod novoprimljenih radnika, obuci radnika i
kontrolnom ispitu
5. Mjere u vezi sa periodičnim pregledom
6. Mjere u vezi sa posebnim uslovima rada
7. Kaznene mjere
10. KO MOŽE BITI NADZORNIK U RUDARSTVU
- Poslove nadzornika u rudarstvu može obavljati radnik koji ima najmanje IV stepen
srednjeg usmjerenog obrazovanja odgovarajućeg smjera, 2 godine radnog iskustva
i položen stručni ispit
- Poslove poslovođe u rudarstvu može obavljati radnik koji je najmanje 2 godine
obavljao poslove nadzornika
11. KO MOŽE OBAVLJATI POSLOVE TEHNIČKOG RUKOVOĐENJA
- Poslove tehničkog rukovođenja u rudarskoj organizaciji može obavljati radnik koji
ima:
1. Završen fakultet ili visoku školu tehničkog smjera, 3 godine radnog iskustva i
položen stručni ispit
2. Završen prvi stupanj fakulteta ili visoke škole tehničkog smjera, odnosno višu
tehničku školu, 4 godine radnog iskustva i položen stručni ispit
3. Završen IV stepen srednjeg usmjerenog obrazovanja odgovarajućeg smjera,
položen stručni ispit i 5 godina radnog iskustva, samo u objektima koji nisu
ugroženi metanom i opasnom ugljenom prašinom.
- Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u rudarskoj organizacijimože obavljati
radnik koji ima završen fakultet ili visoku školutehničkog smjera, 3 godine radnog
iskustva i položen stručni ispit i koji je najmanje 3 godine vršio poslovetehničkog
rukovođenja.
12. ŠTA JE DUŽNO PODUZETI DRUŠTVO KOJE SE BAVI RUDARSKOM
DJELATNOŠĆU U CILJU ZAŠTITE ŽIVOTA I ZDRAVLJA ZAPOSLENIH
- Rudarsko preduzeće dužno je donijeti plan mjera zaštite na radu za kalendarsku
godinu koji sadrži ciljeve i zadatke koji se donose radi usavršavanja zaštite na radu
i to:
1. Obrazovanje i usavršavanje radnika iz oblasti zaštite na radu
2. Poboljšanja zdravstvenog stanja, uslova za rekreaciju...
3. Primjenu najnovijih naučnih dostignuća
4. Iznalaženje novih radnih mjesta za oboljele radnike i radnike invalide, te
maloljetne i žene u periodu trudnoće, porođaja i posle porođaja
5. Poboljšanje prevoza radnika
6. Obezbjeđenje sredstava za provođenje mjera zaštite na radu
13. OBUKA NOVOPRIMLJENIH RADNIKA
- Svaki radnik koji zasnuje radni odnos u rudarskom preduzeću mora se prije
raspoređivanja na poslove, odnosno radne zadatke, upoznati sa poslom koji će
obavljati, propisima i mjerama zaštite u vezi sa poslom i mjerama zaštite od
požara, sa opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i
provođenjem zaštite na radu u rudarskom preduzeću i ima pravo zahtjevati od lica
 za to određenog da ga što bolje upozna sa opasnostima posla, sa pravima, odnosno
dužnostima u vezi sa zaštitom na radu i uslovima posla.
- Radnik koji se prvi put raspoređuje na rudarske poslove mora se postepeno, a
najmanje 15 dana, uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom radnika instruktora
koga nadležno odgovorno lice odredi, i u tom roku ne može biti angažovano na
stalnim poslovima i zadacima.
14. KADA SE TRAKA NA POVRŠINSKOM KOPU MORA ZAUSTAVITI, A
KADA NEPRESTANO RADITI
- U slučaju vremenskih nepogoda (oluje i vjetar brzine >30m/s) transporter se mora
isključiti iz pogonske mreže. Na transporteru mora biti ugrađen uređaj za
sprečavanje izbacivanja trake usljed vjetra. Radove na pomjeranju transportera
treba obustaviti ako je traka olabavljena, a brzina vjetra >20m/s.
- Pri temperaturi nižoj od -12ºC, transporter mora biti u pogonu, bez obzira da li se
materijal prevozi ili ne, da bi se onemogućilo zaleđivanje obrtnih dijelova,
odnosno ulja i maziva.
Na povšinskom kopu mora se voditi evidencija o brzini vjetra i temperaturi vazduha koje
dispečer unosi u knjigu.

15. REDOVNI PREGLEDI GUMENIH TRANSPORTERA

o Pregledi transportera sa trakom vrše se dnevno, prije svakog redovnog prevoza,
sedmično.
 Prije svakog redovnog prevoza pregledaju se:
- Trasa po kojoj se vrši prevoz
- Gumena traka
- Funkcionisanje svih signalnih uređaja
 Jednom sedmično pregledaju se:
- Stanje konstrukcije transportera
- Pogonska, povratna i zatezna stanica
- Kočnice
- Signalni uređaji

o Detaljan pregled vrši se jednom godišnje

o Svi nalozi pregleda unose se u knjigu pregleda
16. RASVJETA GUMENIH TRANSPORTERA NA POVRŠINSKOM KOPU
- Trasa mora biti osvjetljena pri noćnom prevozu ili slaboj vidljivosti
- U magistralnom transportu čija je trasa duža od 10km cijela traka sistema ne mora
biti osvjetljena, ali moraju b iti osvijetljena sva presipna mjesta duž transportne
linije.
17. KAD SE NA GUMENIM TRANSPORTERIMA MORAJU UGRADITI
AUTOMATSKE KOČNICE
- Ako je transporter sa trakom naget više od 5º, a pogonska stanica se nalazi na
gornjem dijelu prostorije, postavlja se uređaj za automatsko zaustavljanje
transportera u slučaju nestanka pogonske energije.
 - Ako je nagib transportera sa trakom veći od 8º, bez obzira na mjesto pogonske
stanice, transporter ima uređaj za automatsko kočenje.
18. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNITI GUMENI TRANSPORTERI ZA
PREVOZ RADNIKA
- To su:
1. Trake moraju imati koritast oblik
2. Moraju biti široke 800 mm i više
3. Krajevi trake moraju biti međusobno vulkanizirani
4. Za vrijeme ukrcavanja i iskrcavanja radnika traka ne smije prekoračiti brzinu
predviđenu projektom
5. Transporteri ne smiju imati nagib veći od 18º, a ako je nagib veći od 5º
potrebno je ugraditi uređaj za kočenje pri nestanku električne struje
6. Na mjestima na kojima se radnici ukrcavaju na traku ili silaze sa trake, ne
smije imati nagib veći od 10º
19. PRELAZI PREKO GUMENIH TRANSPORTERA NA POVRŠINSKOM KOPU
- Preko transportera se moraju postaviti poprečni prelazi. Prelazi preko transportera
moraju biti postavljeni na međusobnom rastojanju od maksimalno 300 m u zoni
kopa i odlagališta.
- Prelazi izvan zone kopa mogu biti na rastojanju većem od 300 m, ali se moraju
prilagoditi datim uslovima
- Prelazi moraju biti obezbjeđeni ogradom sa strane i rukohvatima.
20. TEHNIČKI PREGLED RUDARSKIH OBJEKATA, POSTROJENJA I
UREĐAJA

On se vrši prije puštanja u rad nekog rudarskog objekta, postrojenja ili uređaja, a u probni rad
se smije pustiti objekat, postrojenje ili uređaj maksimalno 6 mjeseci prije tehničkog pregleda.

21. DOZVOLJENA KONCENTRACIJA ŠTETNIH JAMSKIH PLINOVA

Ako je u jamskoj prostoriji koncentracija jamskih gasova u vazduhu veća od dozvoljene

koncentracije:

- Ugljen-monoksida (CO) 0,005%

- Sumpor-dioksida (SO2) 0,0004%
- Sumpor-vodonika (H2S) - 0,0007%
- Azotnih gasova – 0,0005%
- Ugljen-dioksida (CO2) -1%

Rad ljudi i opreme u toj prostoriji nije dozvoljen, osim rada ventilatora za provjetravanje.

Jamski vazduh mora sadržavati minimalno 19% kiseonika.