1.

Cilj tvrtke – napredovanje

2. Kako to postići – kvaliteta, cijena, rok (trinom dobrog poslovanja)
3. Priprema rada- zahtjev kupca pa: prodaja, projektni ured, Tehnološka PR, OPR, proizvodnja,
montaža I isporuka
4. OPR- Operativna priprema rada
5. Teoretski ciklusi proizvodnje- proteklo vrijeme od početka izrade izvjesnog proizvoda pa do
njegovog uskladištenja, odnosno ulaska u neku višu fazu proizvodnje
-postupni, usporedni, kombinirani, stvarni
6. Pravila za crtanje gantograma (paralelni) ciklus proizvodnja- sljedeca aktivnost mora završiti
barem 1 TJ iza prethodne
7. Prednost kombiniranog u odnosu na usporedni ciklus, a koja je mana- prednost je da
možemo dijeliti iduću aktivnost na više dijelova ako je kraća od prethodne ( dijelimo tako da
uvijek 1 TJ ostaje nakon prethodne)
8. Koje operacije dijelimo na više manjih serija kod kombiniranog ciklusa- onu kraću koja ide
nakon duže
9. O čemu ovisi i kako računamo na koliko serija dijelimo operacije kod kombiniranog ciklusa-
ovisi jel ide kraća ili duža nakon prethodne, npr. ako ide 3 TJ nakon 9 TJ, onda dijelimo 3 na 1-
1-1 koje pocinju nakon prethodne ili ti nakon 3-6-9
10. Što je stvarni ciklus proizvodnje-odvija se po postupnom načinu koji je uvećan za
međuoperacijske zastoje koji se pojavljuju nakon svake operacije
11. Koja je razlika između teoretskih I stvarnog ciklusa proizvodnje-razlika je da na neka čekanja
u praksi ne možemo utjecati I računati
12. Što su međuoperacijski zastoji- različita čekanja između operacija (transport, kontrolu, radnu
dokumentaciju, alat..)
13. Koji su uzroci međuoperacijskih zastoja-loša organizacija, neočekivani uvjeti, drugo uzroci
14. Što je koeficijent protoka f-Koeficijent protoka proizvodnje, pokazuje nam koliko je stvarni
ciklus proizvodnje duži od onoga po postupnom načinu
15. Što je koeficijent protoka K – broj smjena?
16. Kako pretvoriti f u K i obrnuto- 1 smjena= K=f/8 ili f=0.4*8
17. Kad se koristi f a kada K-kada se radi u istom broju smjena koristimo K, kada se mijenja broj
smjena koristi se f
18. Kada crtamo gantogram unatrag?kada znamo kritični put (koliko TJ)
19. Što je shema sastavljanja proizvoda (BOM)? Sadrži listu sirovina, podsklopova, sklopova,
dijelova, te količine potrebne za izradu konačnog proizvoda
20. Linearna interpolacija- tablica vjerojatnosti
21. Koliko je mogućih redoslijeda „n“ radnih naloga – n!, npr 6 radnih naloga
=6x5x4x3x2x1=720 mogućih redoslijeda
22. Koji je postupak određivanja optimalnog redoslijeda radnih naloga kod procesa s dvije
operacije, stroj A i B-
- radni nalozi sa kratkim trajanjem na stroju A zauzimaju prva mjesta u redoslijedu
- radni nalozi sa kratkim trajanjem na stroju B zauzimaju zadnja mjesta u redoslijedu
-tako tražimo trajanja od najmanjeg pa sve dok ih ne postavimo u redoslijed, i na kraju
dobijemo najkraće ukupno trajanje
23. Koji uvjet mora biti ispunjen kako bismo mogli koristiti postupak traženja optimalnog
redoslijeda radnih naloga kod procesa s tri operacija
-tehnološki slijed je: A-B-C
-uvjeti: tAmin >= tBmax ili tCmin >=t Bmax
 24. Koji je postupak određivanja optimalnog redoslijeda radnih naloga kod procesa s tri
operacija
-Samo ako je zadovoljen jedan od uvjeta
-prvo zbrojimo vrijednosti u stupcu A i B te stupcu B i C, tj. tA+tB i tB+Tc
-zatim ta 2 stupca razmatramo kao 2 stroja i tražimo optimalni redoslijed normalno, sve kao
ko kod 2 stroja

2.kolokvij

Materijalom smatramo sve materijalne ulazne komponente u poduzeće:

-sirovine: rude, minerale, sirova nafta
-materijali: cijevi, ploče, žice, kemikalije, trake
-poluproizvodi: pozicije, tkanine, fazno nedovršeni proizvodi

Zalihe- sve količine materijala koje se nalaze unutar poduzeća u određenom vremenskom intervalu u
stanju mirovanja, dijele se na tri grupe prema stupnju obrade koja je na njima obavljena:
-zaliha materijala na kojem još nije obavljena ni jedna operacija
-zaliha poluproizvoda na kojima je obavljen određen broj operacija, ali još nisu prošle završnu fazu
proizvodnje i ne mogu se kvalificirati kao gotov proizvod
-zalihe gotove robe, obično se nalaze na skladištu gotove robe i mogu se isporučiti u svakom trenutku

Gospodarenje materijalom: kako bi se mogla planirati proizvodnja potrebno je još uz to da stručnjaci

u OPR-u za planiranje materijala imaju informacije o specifikaciji materijala (popis materijala sa svim
njegovim značajkama) i normative materijala (popis svih materijala koje treba izraditi ili nabaviti).

Kalkulativna količina materijala sadrži sljedeće:

-materijal koji ulazi u gotov proizvod
-višak materijala koji nastaje (otpad)
-nekorisni višak koji nastaje rezanjem na potrebnu dimenziju

JIT (Just In Time):suvremeni pristup u industrijskoj proizvodnji- doprema materijala potrebnog za

proces proizvodnje u onome trenutku i u onoj količini kada i koliko je planirano, tako se smanjuju
zalihe i umanjuju troškovi za obrtna sredstva ali je potrebno savršeno planiranje proizvodnje i
disciplina
-koristi se kod proizvodnje automobila, u masovnoj proizvodnji, gdje se poštuju rokovi i količine

1. Vrste troškova zaliha:

troškovi pripreme ( trošak nabave ili pripremanja stroja),
troškovi posjedovanja (uskladištenje),
troškovi materijala + izrade (po jedinici proizvoda)
MODEL 1- 3 uvjeta:
- potrošnja ili potražnja je poznata i kontinuirana (vrijedi za sve modele)
-naručena količina dolazi na skladište odjednom
-nema zakašnjenja isporuke naručene količine, materijal dolazi na zalihe kada je stanje na
skladištu nula
 MODEL 3-uvjeti:
-potrošnja poznata i kontinuirana
-nova količina ne dolazi odjednom, već na skladište dolazi u određenoj količini svakog dana
-materijal ili poluproizvod počinje dolaziti na skladište kada je stanje zaliha palo na nula
-dnevno izrađena količina „i“ mora biti veća od dnevno utrošene količine „u“

CPM (Critical Path Method) - metoda kritičnog puta, dijagram strelica

Fulkersonovo pravilo, aktivnost, događaj, vremenska rezerva (slobodna, totalna, uvjetna), zračnost,
kritični put

PD (Precedence Diagram)

Transplan

PERT (Project (Program) Evaluation and Review Technique)