22. siječnja 2023.

Razlike unutar vrste uvjetovane

ekspresijom gena
Petra Alimović, David Klonkay, David Mihić, Tea Sander

Sažetak: Na razini razreda provedeno je istraživanje u kojem se ispitala dominantnost i recesivnost

alela za određena svojstva. Određen je broj učenika koji imaju različite fenotipove za isto svojstvo te
Petra Alimović, David Gnjustav Klonkay, Gnjavid Mihić, Tea Sander, 4.F 22. siječnja 2023.

su njihovom usporedbom pretpostavljeni genotipovi za ta svojstva te tako određena dominantnost ili

recesivnost. Fokus istraživanja bio je na sljedećim svojstvima: mogućnost micanja uškama,
preklapanje ruku te boja očiju.
Ključne riječi: aleli, dominantnost, recesivnost, genotip, fenotip, ekspresija gena

Uvod
Cilj vježbe: Razviti sposobnost primjene matematičkog računa u biologiji. Na osnovi rezultata
uvidjeti razliku u ekspresiji gena, utvrditi pojmove recesivno, dominantno, fenotip i genotip

Teorija
Genetika – biološka je znanost koja istražuje nasljeđivanje i raznolikost genetičke informacije.
Istražuje kako se prenose svojstva roditelja na potomstvo, zbog čega nasljedna svojstva kod jedinki
istih roditelja variraju, koji faktori određuju ta svojstva, na koji se način svojstva mijenjaju i stječu
nova.
Genotip – genetička konstitucija organizma, zajedno s djelovanjem faktora okoliša determinira
fenotip.
Fenotip – izgled nekog organizma, zbroj svih njegovih oznaka kojima su obuhvaćene sve izvanjske i
unutar. strukture i funkcije organizma koje se, već prema razinama, istražuju morfološkim,
anatomskim, fiziološkim, biokemijskim i biofizikalnim metodama. Fenotip je rezultat međudjelovanja
između genotipa i okoline. Kao takav, on ne izražava konstantno svojstvo organizma, već može
tijekom života i razvoja jedinke, u okvirima genetski utvrđene reakcijske norme, podlijegati
promjenama izazvanima unutar. i izvanjskim utjecajima (npr. djelovanju okoline i starenju).
Standardni fenotip zove se divlji fenotip, a taj se razlikuje od tzv. mutiranih fenotipova, koji su rezultat
nasljednih promjena genotipa nastalih mutacijom.
Aleli – alternativni geni (npr. A i a) koji pripadaju istomu mjestu (locusu) jednog para kromosoma što
kontrolira istu osobinu (homologni kromosomi). Konačni je rezultat djelovanja alelomorfa različit
fenotip te osobine (npr. žuta ili zelena boja graškova sjemena). Jedan je od tih fenotipova dominantna,
a drugi recesivna značaja, a nasljeđuju se pravilnošću izraženom u drugomu Mendelovu zakonu o
nezavisnoj segregaciji svojstava u drugoj filijalnoj generaciji.
Dominantnost – prevladavajući učinak gena jednoga roditelja nad odgovarajućim genom
(alelomorfom) drugoga roditelja.
Recesivnost – funkcijska osobina gena koja se fenotipski očituje samo ako je u homozigotnome
stanju, dok je u heterozigotnome potisnuta alelnim dominantnim genom.

Materijali i metode
Pribor i materijali: tablica genskih karakteristika, olovka
Metoda: Prikupljanje podataka
Opis postupka: U skupinama po nekoliko učenika odredimo broj učenika s različitim fenotipovima te
zapišemo rezultate. Nakon toga odredimo genotipove za svako svojstvo. Usporedimo rezultate s
rezultatima ostalih grupa.

Rezultati

Stranica | 2
Petra Alimović, David Gnjustav Klonkay, Gnjavid Mihić, Tea Sander, 4.F 22. siječnja 2023.

Tablica 1. Tablica genskih karakteristika

Fenotip Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3 Grupa 4 Grupa 5 Ukupno

Preklapanje ruku:
lijeva na desnu 3 4 1 3 2 13
desna na lijevu 1 2 3 1 3 10
Uške su:
vezane 2 2 3 1 0 8
slobodne 2 4 1 3 5 15
Linija kose:
s udubljenjem 1 3 0 3 4 11
ravna 3 3 4 1 1 12
Mogućnost zarolavanja jezika:
da 4 4 2 2 5 17
ne 0 2 2 2 0 6
Kažiprst noge je:
iste veličine kao palac 1 1 1 0 0 3
duži od palca 2 5 1 4 3 15
kraći od palca 1 0 2 0 2 5
Mogućnost micanja uškama:
da 1 2 1 1 4 9
ne 3 4 3 3 1 14
Mogućnost podizanja obrva:
da 3 6 3 4 3 19
ne 1 0 1 0 2 4
Oblik nosa:
ravan 1 2 1 2 3 9
konkavan 1 1 1 1 0 4
konveksan 2 3 2 1 2 10
Boja očiju:
tamna 2 5 3 2 4 16
svjetla 2 1 1 2 1 7

Stranica | 3
Petra Alimović, David Gnjustav Klonkay, Gnjavid Mihić, Tea Sander, 4.F 22. siječnja 2023.

Tablica 2. Tablica genotipskih genotipova uzorka

Genotip Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3 Grupa 4 Grupa 5 Ukupno

Preklapanje ruku:
AA 1 3 1 1 1 7
Aa 2 1 0 2 1 6
aa 1 2 3 1 3 10
Uške su:
AA 1 1 2 1 1 6
Aa 1 3 1 2 4 11
aa 2 2 1 1 0 6
Linija kose:
AA 2 2 3 1 0 8
Aa 1 1 1 0 1 4
aa 1 3 0 3 4 11
Mogućnost zarolavanja jezika:
AA 2 2 0 0 2 6
Aa 2 2 2 2 3 11
aa 0 2 2 2 0 6
Kažiprst noge je:
AA 2 5 1 4 3 15
Aa 1 1 1 0 0 3
aa 1 0 2 0 2 5
Mogućnost micanja uškama:
AA 2 0 1 3 4 10
Aa 1 2 2 0 0 5
aa 1 4 1 1 1 8
Mogućnost podizanja obrva:
AA 1 2 1 1 1 6
Aa 2 4 2 3 2 13
aa 1 0 1 0 2 4
Oblik nosa:
AA 2 3 2 1 2 10
Aa 1 2 1 2 3 9
aa 1 1 1 1 0 4
Boja očiju:
AA 0 1 1 1 0 3
Aa 2 4 2 1 4 13
aa 2 1 1 2 1 7

Stranica | 4
Petra Alimović, David Gnjustav Klonkay, Gnjavid Mihić, Tea Sander, 4.F 22. siječnja 2023.

25

20

15

10

0
Preklapanje Uške Linija kose Mogućnost Kažiprst Mogućnost Mogućnost Oblik nosa Boja očiju
ruku zarolavanja noge micanja podizanja
jezika uškama obrva

Dominantno Recesivno Nep. dominacija

Slika 1. Grafički prikaz broja fenotipova unutar razreda

Račun
Tablica 3. Frekvencija genotipova

Svojstvo Frekvencija
Preklapanje ruku
p2 0,3043
2pq 0,2609
q2 0,4348
Mogućnost micanja uškama
p2 0,4348
2pq 0,2174
q2 0,3478
Boja očiju
p2 0,1304
2pq 0,5653
q2 0,3043

Tablica 4. Frekvencija alela

Stranica | 5
Petra Alimović, David Gnjustav Klonkay, Gnjavid Mihić, Tea Sander, 4.F 22. siječnja 2023.

Svojstvo Frekvencija
Preklapanje ruku
p 0,4348
q 0,5652
Mogućnost micanja uškama
p 0,5435
q 0,4565
Boja očiju
p 0,4131
q 0,5869

Zaključak
Za fenotip svakog svojstva u tablici odredili smo je li dominantan ili recesivan.
Tablica 5. Dominantnost ili recesivnost fenotipova svojstava

SVOJSTVO DOMINANTNI FENOTIP RECESIVNI FENOTIP

Preklapanje ruku Lijeva ruka na desnu Desna ruka na lijevu
Uške Slobodne Vezane
Linija kose Ravna linija S udubljenjem
Mogućnost zarolavanja jezika Da Ne
Duljina kažiprsta noge Duži od palca Kraći od palca
Mogućnost micanja uškama Ne Da
Mogućnost podizanja obrva Da Ne
Oblik nosa Konveksan Konkavan
Boja očiju Tamna boja Svijetla boja

Teorijski rezultati učestalosti genotipova kada je riječ o nezavisnim genima ako su potomci nastali
križanjem heterozigotnih roditelja jest 0,25 : 0,50 : 0,25, a teorijski rezultati učestalosti fenotipova
kada je riječ o nezavisnim genima ako su potomci nastali križanjem heterozigotnih roditelja jest 0,75 :
0,25. U našim rezultatima to nije slučaj te su omjeri mnogo drugačiji (Tablica 3. i Tablica 4.). Tu
pogrešku pripisujemo neznanju pravih genotipova sudionika u ovom istraživanju te općenito malom
broju sudionika.
Sve u svemu, mislimo da je istraživanje uspješno provedeno.

Literatura
genetika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22.
1. 2023. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21609

Stranica | 6
Petra Alimović, David Gnjustav Klonkay, Gnjavid Mihić, Tea Sander, 4.F 22. siječnja 2023.

genotip. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22.
1. 2023. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21639

fenotip. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22.
1. 2023. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19243

aleli. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22. 1.
2023. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1586

dominantnost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.
Pristupljeno 22. 1. 2023. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15852

recesivnost. Struna. Hrvatsko strukovno nazivlje. Pristupljeno 22. 1. 2023. http://struna.ihjj.hr/naziv/recesivnost/13441/

Stranica | 7