Prostorni Plan Uređenja Općine Gradac

Prostorni plan uređenja Općine Gradac Sadržaj
SADRŽAJ
I. OBRAZLOŽENJE ............................................................................................................. 3
0. UVODNE NAPOMENE ............................................................................................................ 3
0.1. Zakonske pretpostavke ..................................................................................................... 3
0.2. Obuhvat Prostornog plana ................................................................................................ 3
0.3. Podjela prostora ................................................................................................................ 3
0.4. Karakter plana................................................................................................................... 3
0.5. Metodološki okvir izrade plana.......................................................................................... 4
1. POLAZIŠTA ............................................................................................................................. 5
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustave
Županije i države............................................................................................................... 5
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru..................................................................................5
1.1.1.1. Administrativni ustroj ........................................................................................................5
1.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru..................................................................................6
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ...........................................................................6
1.1.2.1. Prirodna osnova ...............................................................................................................6
1.1.2.2. Demografska slika ............................................................................................................7
1.1.2.3. Stanovanje........................................................................................................................8
1.1.2.4. Gospodarska slika ............................................................................................................9
1.1.2.5. Društveni i javni objekti i sadržaji ...................................................................................10
1.1.2.6. Infrastruktura ..................................................................................................................11
1.1.2.7. Prirodna i kulturna baština..............................................................................................14
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova ...........................................................................149
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
........................................................................................................................................22
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ............................................................... 24
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja .............................................................. 24
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora ...........................................................................24
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ..............................................24
2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja ................................................................. 24
2.2.1. Demografski razvoj.........................................................................................................24
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture...............................................................................25
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ..................................25
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih
cjelina..............................................................................................................................27
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine.................................................. 29
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora..........................................................................29
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću
izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina ..............................................................................................29
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture.............................................29
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...................................................................................... 31
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i
gospodarsku strukturu Županije...................................................................................... 31
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ...................................... 32
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ................................................................... 37
3.3.1. Gospodarske djelatnosti .................................................................................................37
3.3.2. Društvene djelatnosti ......................................................................................................39
3.3.2.1. Predškolski odgoj ...........................................................................................................39
3.3.2.2. Osnovne škole................................................................................................................39
3.3.2.3. Zdravstvo i socijalna skrb ...............................................................................................39
3.3.2.4. Kultura ................................................................................................................................
3.3.2.5. Vjerski objekt ..................................................................................................................39
I
Prostorni plan uređenja Općine Gradac Sadržaj
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ................................................................... 39

3.4.1. Zaštita kulturnih dobara ................................................................................................. 39
3.4.2. Zaštita prirode................................................................................................................ 39
3.4.3. Krajobrazne vrijednosti prostora.................................................................................... 70
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava....................................................................................... 70
3.5.1. Prometni sustav ............................................................................................................. 70
3.5.1.1. Ceste.............................................................................................................................. 71
3.5.1.2. Pomorski promet............................................................................................................ 72
3.5.2. Javne telekomunikacije.................................................................................................. 72
3.5.3. Energetski sustav .......................................................................................................... 73
3.5.4. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,
melioracijska odvodnja) ................................................................................................. 76
3.5.4.1. Vodoopskrba.................................................................................................................. 76
3.5.4.2. Odvodnja ....................................................................................................................... 77
3.5.4.3. Uređenje vodotoka i voda.............................................................................................. 78
3.6. Postupanje s otpadom .................................................................................................... 78
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš .................................................................... 78
II. ODLUKA O DONOŠENJU SA ODREDBAMA ZA PROVOĐENJE....................................
II
Prostorni plan uređenja Općine Gradac Obrazloženje – Polazišta
I. OBRAZLOŽENJE
0. UVODNE NAPOMENE
0.1. Zakonske pretpostavke

Za područje Općine Gradac na snazi je Prostorni plan uređenja općine Gradac usvojen
23.04.1998. godine nakon čega je isti mijenjan i dopunjavan u 1992. godini za turističke zone u
naselju Gradac tj. predio Rudara i Vodica. Prostornim planom su utvrđena građevna područja za
razvoj i širenje naselja, režimi uređivanja i zaštite prostora, zaštite prirodnih i kulturno povijesnih
obilježja.
Potreba izrade Prostornog plana uređenja Općine Gradac, kao novog dokumenta prostornog
uređenja, propisana je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Gradac.
Stupanjem na snagu „Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora“ (NN 128/2004)
definirane su zakonske osnove planiranja i uređivanja zaštićenog obalnog područja. Zaštićeno obalno
područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od
300 m od obalne crte.
U odnosu na navedeno, novi Prostorni plan uređenja općine Gradac usklađen je s odredbama
Uredbe.
0.2. Obuhvat Prostornog plana

Granica obuhvata Prostornog plana obuhvaća prostor administrativnog područja Općine Gradac.
Površina obuhvata Prostornog plana iznosi 7.325 ha.
0.3. Podjela prostora

Zbog različitih prirodnih, prostornih i socio-ekonomskih karakteristika diferencirani su uvjeti za
smještaj primarnih djelatnosti u prostoru, tj. kriteriji za utvrđivanje namjene, uređenja i zaštite prostora.
Prostornim planom uređenja Općine Gradac, pored respektiranja prostorne podjele i kriterija koji su
utvrđeni u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske Županije, prostor u funkcionalnom smislu podijeljen
na:
Jedinstveno obalno područje naselja Drvenik, Zaostrog, Podaca, Brist i Gradac tj. područje
ispod i iznad JTC i
Ruralne cjeline zaseoka u Podbiokovlju s pripadajućim kultiviranim krajobrazom
0.4. Karakter plana

Postorni plan predstavlja temeljni prostorno-planski dokument za uređenje područja u
administrativnom obuhvatu Općine u odnosu na:
utvrđivanje građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja
razgraničenje gradivih i negradivih prostora;
osiguranje površina, koridora i trasa za krupnu infrastrukturu;
zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturne baštine;
utvrđivanje uvjeta gradnje u građevnom području
utvrđivanje uvjeta gradnje na izvangrađevinskom području
3
Plan prostornog uređenja Općine Gradac Obrazloženje – Polazišta
smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade

Fiksne elemente Prostornog plana, koji ne mogu biti dovedeni u pitanje izradom planova nižeg
stupnja razrade, čine granice građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja,
infrastrukturni koridori i zaštita vrijednih prirodnih predjela i kulturno-povijesnog nasljeđa.
0.5. Metodološki okvir izrade plana

Planski proces izrade Prostornog plana čine dvije bitne faze. U najkraćem, prva faza je analitički dio u
kome se identificiraju problemi i teme koje plan treba obraditi kao i ključne interesne skupine
zainteresirane za njihovo rješavanje (teritorijalne i interesne ili strukovne organizacije građana, NVU-
e, javni sektor, privatni sektor, itd.). Drugi korak čini integralno sagledavanje općinskog okruženja,
utvrđivanje općih i posebnih ciljeva i strateških opredjeljenja razvoja te njihova detaljna planska
razrada.
Kao i u identifikaciji problema tako i u definiranju ciljeva razvoja i načina rješavanja problema
participiraju predstavnici izabrani od strane Općine (Povjerenstvo za praćenje izrade plana) koji
artikuliraju interese svih zainteresiranih u procesu izrade plana. Takav pristup slijedi i iz deklariranog
principa javnosti i dogovaranja, odnosno ukupnog problema održivog razvoja i poboljšanja kvalitete
života, koji su u središtu problema planiranja s jedne i ukupne modernizacije društva s druge strane.
Ovaj pristup zahtijeva i osiguranje dostupnosti i razumljivosti informacija što je postignuto kroz
organiziranje većeg broja radnih sastanaka, diskusija o planskim rješenjima, prethodnih rasprava,
javne rasprave uz kontinuirano praćenje procesa izrade plana.
Poseban značaj u izradi plana i odabiru strateških opredjeljenja pridana je ulozi Povjerenstva za
praćenje izrade putem kojeg je na više radionica razmatrana problematika plana te su korigirana
planska rješenja.
Izrada Prostornog plana odvija se u sljedećim fazama:
I. Nacrt prijedloga Prostornog plana (prethodne rasprave)
II. Prijedlog Prostornog plana (javna rasprava)
III. Izvješće o javnoj raspravi
IV. Završna obrada Prostornog plana.
Prethodni radovi odnose se na zajednički rad općinskih upravnih tijela i Izrađivača na prikupljanju
postojeće dokumentacije i osiguranja ažurnih kartografskih podloga za izradu Prostornog plana.
Programsko analitički dio odnosi se na analize i ocjenu postojećeg stanja, ograničenja i konflikata u
korištenju prostora. U cilju kvalitetnije obrade pojedinih segmenata i provjere postojećeg stanja
izrađene su posebne stručne ekspertize (separati):
konzervatorska podloga;
Nacrt prijedloga prostornog plana razrađuje se za odabranu varijantu razvitka i uređenje prostora
Općine na temelju odabranih i verificiranih ciljeva prostornog uređenja. U tom smislu izvršene su
brojne konzultacije na kojima su sudjelovali predstavnici različitih institucija, (HPT-a, HEP-a, HV,
Vodovoda i sl.). U cilju utvrđivanja što kvalitetnijeg Prijedloga prostornog plana organiziraju se
prethodne rasprave po pojedinim problemskim cjelinama.
Konačni prijedlog Prostornog plana utvrdilo je Vijeće Općine i uputilo u proceduru ishođenja
suglasnosti i usvajanja.
4
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave

Županije i Države
Splitsko-dalmatinska županija čije je administrativno središte Grad Split smjestila se na središnjem
dijelu Jadranske obale i po veličini najveća je od dvadeset i jedne županije u Hrvatskoj. Područje
Županije prostire se na oko 14.000 km2 površine, od čega na površinu mora otpada oko 9.470 km2, a
na površinu kopna 4.536 km2. Pružanje planinskih lanaca paralelno s obalom otežava povezivanje
ovog područja s kontinentalnim prostorima.
Općina Gradac, položajno i funkcijski pripada obalnom području Županije i unutar nje prostornoj
cjelini Makarskog priobalja. U odnosu na prostorne sustave Županije, prostor općine Gradac ističe se:
kao važno turističko središte Županije i Makarskog priobalja, koje zahtijeva povećanje
kvalitete turističke ponude i smještajnih kapaciteta (boravišni, kongresni, zdravstveno-
rekreacijski, rehabilitacijski (klimatski), seoski, izletnički, turizam prirodnih atrakcija, i sl.).
kao veće lokalno, područno (malo razvojno središte), koje zahtijeva kompletiranje funkcijama
uprave, školstva, kulture, zdravstva, financijskih usluga, opskrbe i športa.
kao specifično malo (poticajno) gospodarsko središte u kojem će se pored turizma, kao
osnovne gospodarske grane, poticati malo poduzetništvo, poljoprivreda vezana uz maslinarstvo i
ostale tradicijske grane, ribolov i sl.
kao prepoznatljiv urbani i ruralni prostor tj. prostor jedinstvenih krajobraznih karakteristika i
specifičnog identiteta; longitudinalno naselje uz JTC te ambijentalne ruralne cjeline u
podbiokovlju.
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Administrativni ustroj

Općina Gradac, približne veličine 73, 25km2 i 3.615 stanovnika u 2001. godini. ima prosječnu gustoću
naseljenosti od oko 50 st/km2.
5
1.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti
Općina broj stanovnika površina km2 gustoća naseljenosti

st/km2
1991. 2001.
1991. 2001.
Gradac 2.567 3.615 73 35 50
Tablica 2. Broj kućanstava i stanova
Općina/naselje broj broj stanova

domaćinstava
2001.
1991. 2001.
Gradac 919 1.300 2.144
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstva i stanova
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodna osnova
Položaj i prirodne osobitosti

U geografskom smislu, pored svoje pripadnosti makarskom priobalju, prostor Općine Gradac dio je
podbiokovskog područja.
U sastavu i građi reljefa prevladavaju vapnenci od kojih su izgrađeni planinski masivi te djelomično i
primorske padine. Prostor pripada kraškom području kojeg karakterizira slikovit krajobraz.
Geomorfološki i krajobrazno gledano to je jedinstveni sraz planinskog masiva i mora. Sivo surovi
masiv Biokova i Rilića, zelene površine borovih šuma, maslinici, šljunčane plaže, modro blještavilo
mora te blaga mediteranska klima čine osnovna obilježja ovog prostora.
Morfologija koja je karakteristična za prostor podbiokovlja je u dosadašnjem rastu urbane strukture u
velikoj mjeri utjecala na izgradnju svih naselja uz obalu, pa samim time i naselja općine Gradac.
Prostor je ograničen morskom obalom-morem na jugu, te strmim padinama Biokova na sjeveru.
Tako se stari dio naselja, poštujući prirodne odlike terena (poljoprivredno i drugo korisno zemljište)
grupirao na najsjevernijim prostorima podbiokovskih padina, dok se samo nekoliko grupica kuća
raspršilo oko «sride sela», ali ponovo na istoj nadmorskoj visini.
Nasuprot tome, pojavom turizma, novi dio naselja nastaje isključivo uz obalnu crtu koristeći prostor u
neposrednoj blizini mora koji predstavlja osnovni gospodarski resurs.
6
Strmi tereni sa vrlo malo zaravnjenih površina podesnih za izgradnju, odnosno stvaranje kvalitetnijih
urbanih struktura, usko povezani sa gospodarskim kretanjima u pojedinim vremenskim razdobljima,
najznačajnije su utjecali na stvaranje urbane strukture.
Reljef područja tj. strmi tereni, predstavljaju poseban problem u prometnom povezivanju glavnog
naselja i pripadajućih zaselaka. Današnja Jadranska magistrala (D 8) u naravi je postala naseljska
ulica, a teška konfiguracija terena zasigurno će otežati i usložiti gradnju nove brze ceste padinama
Biokova, sukladno rješenjima Strategije prometnog razvitka RH i Prostornog plana uređenja Županije
splitsko dalmatinske.
Osim geografskog položaja i smještaja ovaj prostor odlikuju povoljne klimatske osobine. Klima je
izrazito mediteranska, s dugim toplim ljetima i blagim vlažnim zimama.
Pod hidrološko-hidrografskim osobinama područje spada u vapnenački krški prostor.Na tom prostoru
nema većih nadzemnih tokova jer atmosferska voda ponire u dubinske slojeve, gdje na kontaktu fliša i
vapnenca, te drugih manje propusnih stijena, u uskom primorskom pojasu, izbijaju manji izvori.
Uporedo s ovim izvorima javljaju se izvori i u samom moru na cijelom području.
Pedološka svojstva pokazuju na vrlo malo vrijednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivredne površine su male i usitnjene.
Šume imaju isključivo ekološku, estetsku i turističko rekreacijsku vrijednost. Vrlo specifična struktura
reljefa kao i sastava tla razdijelila je ukupni prostor na područja obuhvaćena različitim vrstama
šumske vegetacije. Tako je na priobalnom pojasu prisutan kultivirani krajolik na kojem su prirodne
biljne zajednice mahom nestale, ali su ih zamijenile umjetno podignute šume alepskog bora i na
nekoliko mjesta u višim zonama i crnog bora. Glavni fitosociološki obrisi su sačuvani, ali je
fizionomska komponenta bila izložena dugotrajnom utjecaju čovjeka, posebno intenzivnom stočarenju
i drvarenju. Zbog toga u višoj planinskoj zoni šume nalazimo samo po vrtačama.
More predstavlja najvažniji prirodni potencijal područja i to kao osnova za razvoj turizma i rekreacije,
te izvor hrane. Zahvaljujući brojnim siparima i bujičnim plavinama uz more su nastala poznata žala i
plaže Makarske rivijere.
Važno je naglasiti da cijelo područje Općine leži na tektonski vrlo nestabilnom tlu, pripada potresnoj
zoni VIII/IX stupnja po Mercallijevoj skali.
Sjedinjenost različitih, ali impresivnih elemenata i oblika na uskom području pruža izuzetnu prirodnu
osnovu za razvoj turizma, specifične poljoprivredne proizvodnje vezane uz zdravu hranu,
maslinarstvo i obiteljska gospodarstva te ribarstva.
1.1.2.2. Demografska slika

Kretanje stanovništva
Praćenje i izučavanje demografskih procesa je složeno jer demografska kretanja ne ovise samo o
funkcijama koje se obavljaju na području današnje Općine, već i o funkcijama i kretanjima širih
prostora tj. makarskog priobalja, te šire regije (Splitsko-dalmatinske županije).
Tablica 3. Stanovništvo općine Gradac snim razdobljima

Općina 1971 1981 1991 2001.
Gradac 2271 2300 2567 3615
Izvor: Popisi stanovništva
Analizirajući popise stanovništva unatrag 30 godina, uočava se lagan, ali stalan porast ukupnog broja
stanovnika. U zadnjem međupopisnom razdoblju, broj stanovnika je gotovo stagnirao.
Prema demografskim prognozama Prostornog plana uređenja Splitsko dalmatinske županije, u 2015.
godini se procjenjuje da će na području općine Gradaci 3000 stalnih i 4000 povremenih stanovnika.
7
Dobna struktura stanovništva
Tablica 4. Velike dobne skupine 1981., 1991. i 2001.

Općina 0–19 20–59 >60
2001. % 2001. % 2001. %
Gradac 823 23 1815 50 965 27
Izvor: Popis stanovništva
Dobna struktura stanovništva naselja Gradac je vrlo nepovoljna. Utjecaj dobne strukture stanovništva
na budući demografski razvitak proizlazi iz njene uzročno-posljedične veze s komponentama
prirodnog kretanja stanovništva, kao i iz povezanosti s migracionim kretanjima te ostalim strukturama
stanovništva. Obzirom da je na području općine Gradac koeficijent starosti veoma nepovoljan (26,69
u 2001. godini) čime je pređena granična vrijednost od 12, a indeksa starosti 117,2 čime je pređema
granična vrijednost od 40, riječ je o izrazito starom stanovništvu na području općine.
Tablica 5. Koeficijent i indeks starosti

Općina Koef. starosti Indeks
2001. starosti 2001.
Gradac 26,60 117,2
Izvor: Popis stanovništva
Aktivnost i radni kontingent

Iz analize aktivnosti stanovništva vidljivo je da udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu u
2001. godini iznosi 38 %. Od 1365 aktivnih stanovnika njih 962 (ili 70%) obavlja zanimanje.
Tablica 6. Stanovništvo prema aktivnosti

Godina Pokazatelj Ukupno Aktivno Osobe s Uzdržavano
Svega Obav. zan. osobnim
prihodom
2001. BROJ 3615 1365 962 1206 1044
Udio 100 38 27 33 29
Obrazovna struktura
Tablica 7. Udio stanovništva po školskoj spremi u 2001. godini

Općina Bez školske Nezavršena i Srednje Više i visoko
spreme završena OŠ obrazovanje obrazovanje
48 834 1597 467
Gradac 1,6 27,89 53,41 15,62
1.1.2.3. Stanovanje
Stanovanje (stalno i povremeno) je osnovna funkcija naselja i u pravilu je to funkcija koja zauzima
najveći udio površine. Na području općine stambena funkcija je posebno naglašena, obzirom na
atraktivnost područja ali i za ulaganje u nekretnine.
Prema popisu 2001. godine na teritoriju općine bilo je 1341 stanova za stalno stanovanje, istodobno
je popisano 1300 kućanstava.
Usporedbom broja stanova i broja kućanstava proizlazi da ima 41 stanova viška u odnosu na broj
domaćinstava, a nastanjenost je 0,97 kućanstva po stanu.
8
Međutim, kada se promatra broj nastanjenih stanova, kojih je 1.179, tada je u odnosu na broj
kućanstava evidentno da nedostaje 121 stanova, odnosno da je u nastanjenim stanovima 1,10
domaćinstva po stanu.
Ukupna površina nastanjenih stanova je 113.350 m2, iz čega slijedi da je površina prosječnog stana
96,14 m2.
Tablica 8. Stanovi prema korištenju i površini
Stanovi za stalno stanovanje
privremeno
Ukupno ukupno nastanjeni nenastanjeni napušteni
Splitsko-
dalmatinska
županija Broj 190.429 162.337 138.491 20.968 2.878
2
m 13.516.939 11.622.580 10.079.027 1.393.993 149.560
Gradac Broj 2.147 1.341 1.179 131 31
2
m 198.286 127.326 113.350 11.236 2.740
Stanovi koji se koriste Stanovi u kojima

povremeno se samo obavljala
u vrijeme
stanovi sezonskih djelatnost
za radova u
odmor poljoprivredi
22.498 645 4.949

1.521.140 32.536 340.683
641 - 165
55.779 - 15.181
Izvor: Popis stanovništva 2001.
Potrebe za stanovima definirane su:

brojem postojećih domaćinstava bez stana;
prognoziranim brojem novih domaćinstava;
mogućim brojem imigranata;
novom kvalitetom potražnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).
1.1.2.4. Gospodarska slika

Orjentacija ka turizmu uz stalni razvoj pratećih djelatnosti (trgovine, ugostiteljstva), omogućavali su
cjelokupnom stanovništvu ovog područja sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima, odnosno u
ostvarenju prihoda, kao temeljnom uvjetu opstanka.
Međutim, analizirajući područje u razdoblju iza II svjetskog rata, utvrđuje se da pod utjecajem razvoja
turizma (izgradnja JTC) doseljavanje novih stanovnika bilježe samo veća naselja, odnosno naselja uz
more, dok stara naselja u podbiokovlju potpuno gube stanovništvo te gube status naselja.
Najvažnija gospodarska grana na području općine je turizam.
9
Tablica 9. Struktura turističkih kapaciteta (ležajevi, smj.jedinice)
Naselja Privatni smještaj Hoteli Kampovi
Gradac 2020 1250 -
Brist 850 - -
Podaca 1560 300 300
Zaostrog 980 70 500
Drvenik 1780 180 150
Ukupno 7190 1800 950
Izvor: Općina Gradac
Postojeći hotelski kapaciteti nalaze se u vlasničkoj i kvalitativnoj transformaciji u cilju poboljšanja

kvalitete turističkog smještaja i turističke ponude uopće. Postojeći hotelski kapaciteti većinom su
kategorizirani kao hoteli sa dvije do tri zvjezdice, te ukupan broj hotelskih ležajeva u hotelima iznosi
oko 1.800.
Općina Gradac je u dosadašnjem razdoblju razvila turizam na razinu koja nije zadovoljavajuća uslijed
velikog broja odmarališta. Pretvorba i privatizacija hotelskih kuća još nije dovršena. Regionalna
funkcija središnjeg naselja Gradac u vidu agencijskih, financijskih, obrazovnih i na poseban način
kulturnih i sportskih usluga, još uvijek nije razvijena.
Današnje stanje u oblasti turizma karakterizira:
kvaliteta objekata u funkciji nije zadovoljavajuća
vlasnička struktura, pretežno u pretvorbi i privatizaciji
bitni pomaci učinjeni su na poboljšanju turističke infrastrukture u naselju (odvodnja), uređenje
javnih prostora i sl.
ograničenja razvoja turizma: nedovoljna zaštita od neplanske izgradnje prostora, spora
privatizacija, nedostatak parking mjesta, jednolična ugostiteljska ponuda, zanemarene ruralne
ambijentalne cjeline, stanje u oblasti komunalne infrastrukture,
nositelj turističkog razvoja – TZ/Općina, treba dati odgovor na pitanje kakav turizam razvijati,
utjecati na promjenu već ustaljenih promišljanja o masovnom, pretežno odmorišnom turizmu,
utjecati na obogaćenje turističke ponude aktiviranjem urbanih cjelina naselja i produženje sezone
boravka gostiju.
1.1.2.5. Društveni i javni objekti i sadržaji

Naselje Gradac, kao općinski centar, raspolaže javnim i društvenim sadržajima za potrebe lokalne
samouprave.
Od objekata društvenog sadržaja na području Općine nalazi se osnovna škola Gradac i područna
osnovna škola u Drveniku sa 300 učenika i 30 zaposlenih, osnovna škola u Zaostrogu sa tri
razreda,osnovna škola u Bristu sa tri razreda te vrtići u gradacu i vrtić u Drveniku sa pet zaposlenih i
50 djece polaznika.
10
Na području naselja Gradac nalazi se ambulanta i ljekarna, na području naselja Zaostrog ambulanta i
ljekarna, te u naselju Drvenik ambulanta.
Javne površine uglavnom se koriste za postavljanje štekata i obavljaju se neposredno duž cijele
šetnice i to najintenzivnije u vrijeme ljetne turističke sezone.
Uređenje zelenih površina obavlja komunalno poduzeće na temelju ugovora s Općinom.
Od vjerskih objekata na području općine nalaze se:
Gradac; dvije crkve sv. Mihovila i sv. Ante
Brist; tri crkve; kapela sv. Ante, crkva sv. Mare i sv. Margarite
Podaca; tri crkve Gospa od pohođenja,, sv. Stjepana i sv. Ivana
Zaostrog: dvije crkve sv. Barbara i kapela sv. Roka, samostab Gospe od Anđela
Drvenik; dvije crkve Gospe od Karmela i sv Juraj.
1.1.2.6. Infrastruktura
Promet
Cestovnu mrežu čine razvrstane i ostale ulice, pri čemu u funkcionalnoj shemi razvrstane ceste čine i
glavne gradske ulice. Na području općine Gradac izgrađene su sljedeće razvrstane ceste:
Tablica 10. Razvrstane ceste
Državne ceste
D8 državna cesta (Jadranska magistrala)
D 412 državna cesta (Drvenik –D8-trajekt)
Ostale ceste i ulice na području općine su nerazvrstane ceste i o njima skrbi Općina.
Glavnina cestovne mreže uspostavljena je u priobalnom dijelu Općine dok su podbiokovska naselja
također povezana, ali neadekvatnom cestovnom mrežom.
Cestovna prometna mreža razvijala se tijekom vremena prateći urbanizaciju prostora u skladu sa
topografijom terena i planinskim barijerama u zaleđu;
Obalni prostor općine, posebno u ljetnim mjesecima kad se broj stanovnika deseterostruko povećava,
izložen je neprekidnoj degradaciji uslijed brzog razvitka automobilskog prometa. Vrijednost obalnog
prostora u velikoj mjeri povezana je s načinom rješavanja prometa u mirovanju. Granica podnošljivosti
je često višestruko premašena, pa je zagušenje vozilima značajno ograničenje života u ljetnim
mjesecima.
Porast životnog standarda rezultira povećanom mobilnošću, rastom broja motornih vozila i trenda
korištenja za zadovoljavanje svakodnevnih prijevoznih potreba. Postojeća masovna upotreba osobnih
motornih vozila dovodi do zagušenja ulične mreže, posebno u središnjem dijelu naselja i umanjuje
atraktivnost područja.
Pomorski promet
Na području općine nalaze se slijedeće luke od važnosti za Županiju:
- Luka županijskog značaja – luka Drvenik
- Luka lokalnog značaja – luka Gradac
Telekomunikacijska mreža
Izgrađenost telekomunikacijske infrastrukture i efikasno funkcioniranje sustava telekomunikacija

preduvjet su i ključni čimbenik suvremenog gospodarstva i društva u cjelini. Stoga razvoj
11
telekomunikacija treba biti usklađen s općim razvojem društva, tj. po dostupnosti u tehnološkom smislu
treba biti korak ispred trenutnih potreba pučanstva, gospodarskih i društvenih subjekata.
Telekomunikacijski sustav čine telekomunikacijske mreže za pružanje telekomunikacijskih usluga, te

organizacijski dijelovi i sredstva za eksploataciju i održavanje tk mreže. Telekomunikacijska mreža se sastoji
od čvorova komutacije prijenosnih medija i uređaja te terminala u fizičkom smislu, kao i software za
upravljanje i nadzor tih dijelova telekomunikacijske mreže.
Od perioda usvajanja postojećih prostorno planskih dokumenata razvoj telekomunikacija odvijao se znatno
brže od planskih pretpostavki. Pored toga, gradnja telekomunikacija izvršena je na novoj tehnološkoj
osnovi koja je bitno različita od planirane.
Ranije planske postavke nisu primjenjive za planiranje razvoja telekomunikacija za daljnji period.
Nepokretna telefonska mreža je okosnica svih tk mreža, najrasprostranjeniji je dio javne

telekomunikacijske mreže i najbolji reprezetant napretka i dostignutog stupnja razvoja svekolikog
sustava.
Usluga prijenosa govora je najzastupljenija telekomunikacijska usluga koja i nadalje zadržava
zadovoljavajući trend rasta, međutim prijenos podataka je već pretekao govorne usluge po ostvarenom
prometu. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže, premda je
zadnjih godina mobilna telefonija u izuzetnom porastu.
Korisnički vodovi kojima su telefonski pretplatnici povezani na komutacijski čvor položeni su gotovo u
svakoj ulici i do svakog objekta uglavnom podzemno kabelima s bakrenim vodičima ili nadzemnim
zračnim kabelom također bakrenim vodičima presjeka 0,4 mm.
Područje općine Gradac pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže:
analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva Mobitel

digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva Cronet (u vlasništvu HT-a)
digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva VlP-net (drugog koncesionara)
Osnovna telekomunikacijska usluga koja po značaju višestruko nadilazi sve ostale usluge, svakako
je prijenos govornih informacija kroz nepokretnu i pokretnu telefonsku mrežu. Obzirom na izgrađenost
telefonske mreže, kako nepokretne tako i pokretne, ova je usluga dostupna cjelokupnom pučanstvu općine
Gradac.
U osnovne tk usluge spadaju i usluge ostalih mreža: Mreže za prijenos podataka iznajmljenim
vodovima, Croapak, Croline, Internet i ATM.
Obim ovih usluga je u skladu sa potrebama korisnika, a korištenje je moguće na cijelom području
općine Gradac.
Javna tk mreža je infrastruktura za pružanje, pored osnovnih i ostalih tk usluga. Na području općine
Gradac omogućeno je korištenje svih tk usluga koje su tehnološki razvijene i ekonomski opravdane.
Posebne tk usluge, pored osnovnih, koje se danas mogu koristiti su:
audio tekst
usluge inteligentne mreže (IN) - ISDN
videokonferencija videotelefonija.
12
Elektroprijenos i elektroopskrba
Analiza i ocjena postojećeg stanja
Postojeći sustav elektroopskrbe sastoji se od:

Prenosnih objekta i to:
- DV 110 kV Opuzen-Makarska, na Fe rešetkastim stupovima, presjeka 240 Al+50 Č mm2.
Distribucijske mreže koja se sastoji od:
- TS 35/10 kV Brist instalirane snage 2x4 MVA u funkciji elektroopskrbe distributivnog konzuma
općine Gradac i ostvarene vršne snage 6,2 MVA u 2004. godini.
- Dalekovoda 35 kV "TS 110/35 kV Opuzen – TS 35/10 kV Brist", na čelično-rešetkastim
stupovima presjeka 120 Al+50 Fe mm2.
- Dvadesetsedam trafostanica 10-20/0,4 kV ukupne instalirane snage 13,6 MVA i vršnog
opterećenja od cca 6,2 MVA.
- Kabelske mreže 10(20) kV ukupne dužine 26,9 km.
- Pripadajuće niskonaponske električne mreže za napajanje distributivnih potrošača.
Iz grafičkog prikaza postojeće električne mreže općine Gradac evidentno je slijedeće:
- Sustav elektroopskrbe koji je prisutan na području općine sastoji se od 4 naponske razine i
to: 110, 35, 10 i 0,4 kV,
- U izravnoj funkciji elektroopskrbe ove općine su međutim samo objekti napona 35, 10 i 0,4 kV,
- Ostali objekti napona 110 kV su izravno priključeni na tzv. temeljni dio sustava koji je u funkciji
elektroopskrbe jedinstvenog sustava HEP-a.
Ocjena stanja postojeće elektroopskrbe općine Gradac svodi se na sljedeće:

- Općina Gradac napaja se iz trafostanice 35/10 kV "Brist. Trafostanica "Brist" je izgrađena 1981,
gdje je ugrađena danas već zastarijela oprema što umanjuje sigurnost i pouzdanost napajanja
potrošača. Trafostanica sa instaliranom snagom 2x4 MVA i ostvarenim vršnim opterečenjem u
2004.godini od 6,2 MVA nema rezerve u snazi transforamacije, te nije zadovoljen kriterij n-1.
Srednjenaponska eletrična mreža koja napaja ovu trafostanicu je radijalna i također nema
zadovoljen kriterij n-1.
- Postojeća električna 10 kV je u cijelosti kablirana. Istoćni dio raspleta trafostanice „Brist“,
područje Gradaca ima mogućnost dvostranog napajanja. Kod zapadnog dijela konzuma
dvostrano napajanje je ostvareno do područja Kapeč, a preostali dio mreže do Drvenika je
radijalan. Iz trafostanice 10-20/0,4 kV „Drvenik 8“ položen je podmorski kabel do otoka Hvara za
potrebe napajanja Sučurja.
Na osnovu navedenog zaključak je, kako će kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe općine
Gradac trebati paralelno rješavati dva temeljna pitanja i to:
- Sanacija i dogradnja postojećeg sutava što se rješava postojećim planovima HEP-a.
- Izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom, gospodarskom i
prostornom razvitku općine Gradac kao i aktualnim novim elektroprivrednim razvojnim
koncepcijama područnih distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu
ovog sustava distribucijskih napona i novih tehničo-tehnoloških rješenja ugradnja nove opreme i
uređaja.
Vodoopskrba
Općina Gradac snabdijeva se pitkom vodom iz dva velika regionalna vodoopskrbna sustava:
- regionalni vodovod Makarska za naselja Drvenik i zaostrog

- regionalni vodovod izvorišta Klokun za naselja Podaca, Brist i Gradac
Planirano je povezivanje tih dvaju vodovoda u jedinstveni sustav.
Kanalizacijski sustav općine je u izgradnji.
13
1.1.2.7. Prirodna i kulturna baština
Prirodna baština i krajobraz

Na području općine Gradac u smislu zakona predložene su za zaštitu slijedeće prirodne vrijednosti:
- Planina Rilić s predloženom kategorijom-park prirode (regionalni park)

- Zjatva, jama bez dna s predloženom kategorijom –spomenik prirode
Za predložena područja koja bi uživala zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode potrebno je provesti
postupak za proglašenje zaštite u odgovarajućoj kategoriji.
Kulturna baština
Na prostoru Općine Gradac kulturno-povijesno nasljeđe je izloženo trajnom utjecaju i pritiscima
aktivnog života, posebno u drugom dijelu XX. stoljeća, kada se aktivno razvija turizam. Zbog svoje je
fizičke strukture osjetljivo i sklono propadanju, pa ga se zbog očuvanja kulturološkog identiteta treba
permanentno štititi. Prostor se sastoji od raštrkanih ruralnih naselja u podbiokovskom prostoru, te
naselja uz more koja su nastajala kao ribarska sela, a naročito su se razvila kroz jačanje turističke
djelatnosti. Mora se napomenuti da je u povijesnim naseljima uz more, poglavito Donjoj Vali u
Drveniku, Bristu i poglavito Gracu, graditeljsko nasljeđe nepovratno uništeno upravo zbog razvijanja
turističke djelatnosti. Stari povijesni kasnobarokni sklopovi i kuće neprimjerenom su obnovom izgubili
svoja spomenička svojstva. Najeklatantniji primjer je recentna obnova nekadašnjeg sklopa ljetnikovca
Ivanišević u Gracu koji je pretvoren u turistički objekt.
Spoznaja da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s okolinom, a
time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva
suvremena teorija zaštite kulturne baštine. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite
kulturne baštine, a to je pojam krajolika i prostorne baštine. Uz tradicionalne pojmove zaštite
spomenika kulture i prirode, sada se ravnopravno pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara,
odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Smatrajući da
kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja cjelinu čiji su elementi nedjeljivi, nameće se potreba
integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora. Jedna od osnovnih zadaća zaštite kulturne
baštine, osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, je težnja da se spriječi
devastacija neposrednog prostora, kako bi očuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje
prostorne vrijednosti i značenje.
Načela zaštite kulturne baštine:

• kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, pa ju je
potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije njenih temeljnih vrijednosti
• uz pojedinačne građevine, kulturnu baštinu čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog
djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode
• osim vrednovanih građevina - reprezentativnih primjera određenog stila, kulturnu baštinu čine i
skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje
• prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne
prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu.
• Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno
sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno s njihovim prostornim,
arhitektonskim, etnološkim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj.
• Inventarizacija i vrednovanje kulturnih dobara prema predloženim vrstama temelji se, i
usklađena je sa važećim međunarodnim dokumentima: poveljama, konvencijama i
preporukama zaštite kulturne baštine (UNESCO, ICOMOS, Vijeće Europe).
14
Klasifikacija kulturne baštine prema vrstama kulturnih dobara:
Povijesno naselje ili njegov dio, urbanog, poluurbanog ili seoskog karaktera:
• povijesni gradovi specifični za razdoblje ili kulturu
• povijesna središta koja su dio suvremenog grada ili naselja
Građevina, sklop ili dio građevine s okolišem:

• stari gradovi, utvrde, fortifikacije; stambene građevine, dvorci, kurije, vile; građevine javne
namjene, škole, željezničke stanice, hoteli, terme i sl.; crkve i kapele; poklonci i raspela; groblja
i grobne građevine; gospodarske i industrijske građevine.
Elementi povijesne opreme prostora, inženjerske i tehničke građevine sa uređajima:

• građevine niskogradnje, stare ceste s opremom, ograde, mostovi; nadvožnjaci, vodne ustave s
tehničkom opremom; oprema vezana uz tradicionalnu poljodjelsku obradu, i sl.
Područje, mjesto, spomenik i obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe:

• područja vezana uz povijesne događaje; skulpture u prostoru; memorijalna područja, masovne
grobnice, kosturnice; rodne kuće i mjesta djelovanja osoba velikog značaja za nacionalnu
kulturu, znanost i ostale djelatnosti
Arheološko nalazište i zone, uključujući i podmorsko i podvodno nalazište i zone:

• istražena i prezentirana arheološka nalazišta; neistraženi i potencijalni lokaliteti i zone
Krajolik ili njegov dio

• kulturni krajolik, je onaj koji sadrži povijesno karakteristične strukture, te svjedoče o čovjekovoj
prisutnosti u prostoru - prostorna baština
• namjerno kreiran krajolik, stvoren čovjekovim djelovanjem, a podrazumijeva parkove, perivoje i
vrtove stvorene iz estetskih razloga, vezane uz religijske ili druge monumentalne građevine
• krajolik nastao organskim putem, višestoljetnim djelovanjem društvenog, gospodarskog,
administrativnog i religijskog poticaja na svoj prirodni okoliš
• asocijativni kulturni krajolik, sa snažnim religijskim, umjetničkim ili kulturnim asocijacijama
prirodnog elementa, a ne toliko materijalnim dokazima kulture
Radi uspostave jedinstvenih kategorija, važno je ustanoviti kriterije i parametre vrednovanja za
pojedine vrste kulturnih dobara: pojedinačne građevine, naselja i dijelove krajolika (prostornu
baštinu).
Međunarodnim dokumentima uspostavljena je kategorizacija kulturnih dobara:
0. kategorija, internacionalna vrijednost, lista svjetske baštine
1. kategorija, nacionalna vrijednost
2. kategorija, regionalna vrijednost
3. kategorija, lokalna vrijednost
• Kriteriji internacionalne vrijednosti za povijesna naselja i pojedinačne vrijednosti s okolišem,
temelje se na iznimnoj univerzalnoj vrijednosti sa stanovišta povijesti, umjetnosti i znanosti. Za
lokalitete odnosno ljudska djela i kombinirana djela prirode i čovjeka, te područja koja uključuju
15
arheološke lokalitete, od iznimne vrijednosti sa povijesnog, estetskog, etnološkog ili

antropološkog stajališta.
• Kriteriji nacionalne vrijednosti temelje se na velikoj vrijednosti sa stajališta nacionalne
povijesti, umjetnosti ili znanosti za povijesna naselja i pojedinačne građevine, a za prostornu
baštinu i veliku vrijednost sa povijesnog, estetskog, etnološkog ili antropološkog stajališta.
• Kriteriji regionalne vrijednosti temelje se na vrijednosti sa stajališta povijesti, umjetnosti,
znanosti za povijesna naselja i pojedinačne građevine te za prostornu baštinu šire regije (npr.
Imotske krajine), s povijesnog, estetskog, etnološkog ili antropološkog stajališta.
• Kriteriji lokalne vrijednosti temelje se na nevelikoj vrijednosti sa stajališta povijesti, umjetnosti
ili znanosti, ali imaju veliko značenje za lokalnu sredinu.
Primjena aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđu

Suvremeni, kompleksan pristup graditeljskom nasljeđu polazi od principa aktivne zaštite, a to znači
da taj postupak ne obuhvaća samo konzervatorske postavke, obradu i intervencije, već cjeloviti
integralni društveni proces vrednovanja i revitalizacije kulturno-povijesnog nasljeđa. Za ovakav
pristup potrebno je u društveno-organizacijskim, pravnim i tehničkim postupcima poboljšati
interakcije, te osigurati profesionalni licencirani rad. Kompleksan pristup nasljeđu u prostoru polazi od
pretpostavke da djelovanje treba usmjeriti u četiri osnovna pravca:
• proširiti interes od probranih spomenika do građevina skromnijeg estetskog ili povijesnog
značaja u smislu zahtjeva za integralnim pristupom graditeljskom nasljeđu.
• informativnim, promidžbenim i pedagoškim djelovanjem evoluirati kolektivnu i individualnu
svijest o vrijednosti cjelina (naselja, gradske četvrti, gradske jezgre, grada u cjelini slike,
kulturnog pejzaža i ukupnog krajolika) pored naglaska na pojedinačni spomenik.
• proširiti osnovni koncept ponašanja u prostoru na bazi osnovne potrebe zaštite graditeljskih i
kulturnih dobara također uz i nasuprot stvaranja novih vrijednosti.
• evoluirati shvaćanje problematike nasljeđa, koja se više ne svode na povijesno-umjetničke
aspekte starih građevina i rješavanje tehničkih problema za očuvanje i održavanje samo tih
vrijednosti, već zalazi u mnogo složenije socio-ekonomske, higijensko-komunalne, urbane i
ekološke probleme.
Suvremeni odnos spram graditeljskog nasljeđa donosi bitne promjene i u pristupu očuvanju baštine,
uvodeći sasvim novu metodologiju, primjerenu razvitku suvremenih znanosti općenito, a posebno
onih područja i disciplina koje su usko vezane na zaštitu, kao što su: urbanizam, arhitektura,
građevinarstvo, historiografija, teorija likovnih umjetnosti, arheologija i druge, no koristeći istodobno
sva, dobrim dijelom i zaboravljena, tradicionalna znanja, tehnologije pa i način života. Osnovno
obilježje aktivne zaštite nasljeđa u prostoru je provedba zaštite kroz prostorne planove i projektnu
dokumentaciju, a temeljem valorizacije zatečenih i prepoznatih povijesnih vrijednosti primjenjujući
pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije, revitalizacije, restauracije, rekompozicije,
tipološke rekonstrukcije i interpolacije na svim razinama zaštite nasljeđa. Budući da je prostorno
planiranje u jedinstvenom sustavu društvenog i gospodarskog planiranja, valja težiti da u taj sustav
bude što više integrirana i zaštita i obnova kulturne baštine kroz integralni proces rada. U
specifičnom položaju prostora Općine Gradac broj spomenika, njihov značaj i temeljna integriranost u
cjelokupni integralni krajolik, traže da prostorni dokumenti niže razine usvoje kao osnovni princip
zaštitu kulturno-povijesnih i estetskih vrijednosti, te utvrde osnovne mjere koje se operativno provode
na razini detaljnijih planova. Međutim, neposredna osnova za intervenciju na kulturnim dobrima mora
biti detaljni program revitalizacije, čije je osiguravanje i temeljni cilj ove konzervatorske podloge, a
koji uključuje slijedeća načela:
• načelo očuvanja specifičnih osobitosti
• načelo njegovanja tradicijskog kreativnog izražaja
• načelo selektivnog odabira gospodarske namjene
• načelo pozitivne interakcije na razvoj infrastrukture i suprastrukture ambijenta
16
• načelo edukativnog impulsa

• načelo autorestrikcije pri intervencijama u tipologiji, strukturi i odnosu spram ambijenta
kulturnog dobra.
Pregled povijesno-prostornog razvoja
Područje općine Gradac smješteno sred istočne obale Jadrana jedno je od novijih administrativnih jedinica na dalmatinskoj obali.
Općina obuhvaća povijesna naselja Drvenik, Zaostrog, Podacu, Brist i Gradac. Izrazito mediteranski kraj uokviren Biokovom s
plodnim flišnim zonama uklapa se u cjeloviti niz makarskih primorskih sela u potezu od Brela do povijesne granice Makarskog
primorja na Sladincu na Baćini. Povijesno se terotorijalno ustrojstvo ovih naselja mijenjalo pa su neka gotovo donedavno
pripadala makarskoj općini, a druga općini Ploče odnsono Kardeljevo.
Iako prapovijest ovog kraja nije sustavnije istraživana poznato je da se na ovom području koje je prirodna spona između primorja i
porječja rijeke Neretve čovjek zadržavao i osnivao trajna naselja koristeći raznolikost terena i vodotoke. Još nije istraženo bakreno
i brončano doba dok iz željeznog doba postoji cijeli niz arheoloških i toponomastičkih indicija. Po cijelom području rasute su
prapovijesne gomile vezane uz ilirske starosjedioce. Ovaj kraj u tom razdoblju nastava pleme Ardijejaca pomiješanhi u manjoj
mjeri s Dalmatima, Daorsima i Naresijcima. S pojavom grčkih kolonizatora na Jadranu obližnja neretvanska dolina ulazi u orbitu
njihovog interesa pa Grci već u VI st. prije Krista vođeni trgovačkim poslovima, ploveći uz obalu zalaze i u ušće Neretve koja postaje
tranzitni put za unutrašnjost. Osnaženo ilirsko pleme Ardijejaca proširuje svoj teritorij od Krke do Epira i pod vodstvom kralja Argona i
Teute pokušava se suprostaviti Rimljanima. No porazom 229. prije Krista započinje gubitak samostalnosti ilirskih plemena na
istočnoj jadranskoj obali koja bivaju definitivno podvrgnuta rimskoj vlasti 9 godine poslije Krista. Središnji grad Neretve bila je Narona
koja se od malenog grčkog emporija tj. helenizirane ilirske naseobine razvija u središte juridičkog konvent, a u vrijeme Julija Cezara
dobiva status rimske kolonije. Kao značajno središte Narona je svoj utjecaj širila po cijeloj dolini i u unutrašnjost te uz obalu primorja.
Raznoliki antički ostaci, tragovi većeg naselja otkriveni su u Gracu, a u Drveniku ostaci vile rustike. Uz sporadične nalaze i odsustvo
ikakvih sustavnih istraživanja prepoznatih arheoloških lokaliteta, sigurno je da je cijelo ovo područje bilo nastanjeno i uklopljeno u
Rimsko carstvo u mrežiputova te većih i manjih naselja.
Tijekom kasne antike i početkom ranog srednjeg vijeka, u seobi Slavena krajem VI stoljeća, područje od Cetine do Neretve naseljava
pleme koje dobiva ime po kraju i rijeci u kojeg dolaze. Izvori naime, stanovnike ovog kraja nazivaju Pagani, Narentini, Arantani i
Mariani, a područje je Paganija ili Maronija, Neretvansko primorje. Neretvanska kneževina se protezala izmedju dviju najvećih
dalmatinskih rijeka, Neretve na istoku i Cetine na zapadu i administrativno je bila podijeljena na tri županije: Rastoka, Mokro i Dalen
na kopnu i otoke Brač, Hvar, Korčulu, Vis i Mljet. Još nije utvrđeno gdje su se nalazile župe Rastoka i Dalen dok je Mokro
obuhvaćala Makarsko primorje. Iz povijesnih izvora poznajemo veća naselja u kopnenom dijelu Paganije - Nertvanske županije:
Omiš, Mokro, Verulja, Ostrog i Lapčanj. Naselje Lapčanj ubicira se iznad Graca.
Smještaj između rijeka koje su plovne u unutrašnjost, brdoviti teren i vlast nad otocima, omogućili su Neretvanima da se orijentiraju na
more i da gusarenje pretvore u svoju osnovnu djelatnost. Tijekom VIII. i početkom IX. stoljeća Neretvani nominalno priznaju vlast
Bizanta, ali uživaju potpunu unutrašnju slobodu razvitka i samostalnost. Već 20-tih godina IX. stoljeća u području se pojavljuju i
Mlečani (koji tada također priznaju vlast Bizanta) u nastojanju da osvoje Jadran. Venecijanski dužd Petar Tradenik, poražen na
Jadranu, sklapa 859. godine savez s Družakom, neretvanskim knezom. Sredinom IX. stoljeća Neretvani pljačkaju gradove u Italiji, a
870. zarobljavaju papinske poslanike. Napadnuti od Bizanta, Neretvani priznaju njihovu vlast i tada vjerojatno započinje i
pokrštavanje Paganije. Već 887. u sukobu Mlečana i Neretvana kod Makra pogiba i sam mletački dužd Petar Candiano. Kada je 942.
za dužda izabran Petar Candiano II, on želi osvetiti oca, ali u dvije vojne poduzete protiv Neretvana biva poražen. Uspješniji je bio
dužd Petar II Orseolo, koji zarobljava 40 neretvanskih odličnika i osigurava slobodnu plovidbu mletačkoj mornarici na Jadranu. U XI
stoljeću kriza Venecije i Bizanta ponovno omogućava slobodu neretvanskim gusarima. Sredinom XI. stoljeća Neretvom vlada
Berigoj, a njegovi su nasljednici Jakob, Rusin i Slavac.
Kada 1102. godine nastaje hrvatsko-ugarsko kraljevstvo Neretvansko se područje našlo u njegovom sastavu. Gusarenje kao
osnovna djelatnost i dalje je prisutno, ali se Venecija sve više uvlači u politiku na istočnoj jadranskoj obali. Od Neretvana se
postepeno otcjepljuju otoci, a centar kneževine prebacuje se u Omiš. Posebno se ističe obitelj Kačića koji postaju kneževi.
Sačuvana ranosrednjovjekovna crkva sv. Ivana u Podaci važan je spomenik iz ovog doba, dok su ostale srednjovjekovne crkve
uglavnom porušene u vrijeme turske okupacije.
Već 1280. godine na područje Gornjeg primorja proteže se vlast moćne obitelji Šubića. Iskoristivši nesređene prilike bosanski ban
Stjepan II Kotromanić (1322-1353) zauzima Zahumlje proširuje ga na sjeverozapad, lijevo od obale Neretve. U tako proširenom
Zahumlju našla se i cijela Neretvanska dolina u kojoj se sve vise ističe porodica Radivojevića-Jurjevića-Vlatkovića. U sukobima
interesa Hrvatsko~ugarskog kraljevstva, Bosne, Dubrovnika i Srbije oko Zahumlja i Neretvansko područje postaje predmet spora.
Od 1358. godine Ludovik Anžuvinac gospodari cijelim Jadranom. Njegovom smrću 1382. bio je olakšan put bosanskom banu Tvrtku
da zauzme područje Neretve s nakanom da izgradi vlastitu mornaricu. U brzim smjenama različitih velikaša u borbama za prevlast
nad cijelim ovim područjem ističu se Sandalj Hranić i Stjepan Vukčić Kosača.. Iz ovog srednjevjekovnog razdoblja sačuvan je niz
17
nadgrobnih ploča na grobljima, obilježenih karakterističnom simbolikom oruđa ili oružja te stećci tipa sanduka od kojih tzv. Kostanića
greb predstavlja jedan od najljepših u Dalmaciji. Iz srednjeg vijeka potječu i utvrde u naseljima Gornjeg primorja poput tvrđave u
Drveniku koja je najveća na cijelom Makarskom primorju, s danas potpuno srušenim podgrađem u kojem su ostaci srednjovjekovne
crkve sv. Kuzme i Damjana.
Godine 1463. Bosnu osvajaju Turci, a 1482. i Hercegovinu. Put prema Neretvanskoj dolini i primorju je slobodan pa su u razdoblju
od 1483. do 1499. osvojeni cijela Neretva i Makarsko primorje te priključeni bosanskom sandžaku. U tom razdoblju veliki broj
starosjedilaca bježi na otoke i u Italiju. Iako se u ciparskom ratu (1570-1573) od Turaka odmeću sela Pasičina, Plina, Baćina i cijelo
Makarsko primorje Turci su po ugovoru od 1575. ostali u vlasnosti cijelog osvojenog područja. Kandijski rat (1645 - 1669) nije donio
nikakvih teritorijalnih promjena, a bečki ili morejski rat (1684 - 1699) početak je definitivnog oslobađanja. Kada je 1684. god. osvojena
Kula Norinska oslobođena je i cijela Donja Neretva, a Makarsko primorje se konačno udaljilo od turske granice. Gornja Neretva
oslobođena je tek 1694. g. osvajanjem Čitluka. Požarevačkim mirom 1718. god. definirana je konačndo mletačko turska granica u Dalmaciji.
Jedna od najvećih bitaka kandijskog rata na cijelom Makarskom primorju odvijala se upravo kod Graca 1666. godine. Turci su opsjedalii
tvrđavu u Gracu no Mlečani su je obranili pod vodstvom generala Cornara uz pomoć svoje mornarice i lokalnog stanovništva. Cijeli je tijek
bitke uz detaljnu topografsku, ali i taktičku situaciju prikazao mletački vojni inžinjer i kartograf Giuseppe Santini na karti koja se danas čuva u
Muzeju grada Splita.
U razdoblju venecijanske vlasti neretvanskim krajem, područje od Drvenika do Graca nalazilo se između dva jaka mletačka središta,
Makarske i Opuzena. Na čelu vojne uprave bili su soprintendenti (vrhovni nadzornik) i guverner krajine, a potom su po rangu dolazili
serdari i harambaše iz sastava lokalnog stanovništva. Oni su imali civilnu i vojnu vlast u selima koja se tada obnavljaju i šire, ali uz
gradnju i osposobljavanje brojnih utvrda i mjesta za zbjegove u slučaju upada Turaka ili hajduka. O nemirnim vremenima i
opasnostima svakodnevnog života potkraj 17. i u 18. stoljeću u Gornjem primorju svjedoče nam ljetopisi makarskih fratara Pavla
Šilobadovića i Nikole Gojaka. Cijelo se područje ponovno naseljava i razvija, grade se noa sela i zaselci od kojih su neki smješteni
uz more radi ribolova i trgovine. Bogatije veleposjedničke obitelji poput Kačića, Ivaniševića, Ivičevića razvijaju gospodarsko-
ladanjske sklopove. Grade se i obnavljaju crkve. Oživljava poljoprivreda i trgovina, otvaraju se prve škole. U malenom Bristu rodio
se u tom razdoblju fra Andrija Kačić Miošić. Padom Venecije 1797. Dalmacija priznaje vlast Austrije, doduše vrlo kratko, jer je već
mirom u Požunu 1805. predana Francuzima. Pokrajinom upravlja generalni providur u Zadru, a teritorij je podijeljen u 4 okružja:
zadarsko, šibensko, splitsko i makarsko. Na području Makarske i Primorja te prema Zabiokovlju Francuzi trasiraju i probijaju nove ceste.
Jedan od vatrenih pristaša Francuza bio je Frano Nonković iz Opuzena koji je bio na čelu makarskog okruga. Neka sela Gornjeg
primorja naročito Drašnice i Podgora odmetnula su se protiv Francuza koji su proveli kaznenu ekspediciju. Mirom u Schonbrunu
1809. francuski se posjed povećava Istrom, dijelom Hrvatske i Slovenije pa Napoleon osniva "Ilirske provincije".. Sjedinjena Evropa porazila
je Napoleona na evropskim bojištima, pa je mirom u Beču 1814. god. Dalmaciju dobila Austrija u sklopu koje ostaje do 1918. Tek
60-tih godina XIX. stoljeća osjeća se intenzivniji život u Dalmaciji. Naime, ukidanjem apsolutizma 1860., vraćanjem ustava i izbora,
Dalmacija dobiva sabor 1861. te počinje borba za sjedinjenje s kontinentalnim dijelom Hrvatske. Ovaj dio povijesti poznat je kao
"hrvatski narodni preporod". Višestoljetna je mletačka vlast ostavila neizbrisive tragove, od talijanskog jezika i kulture do političkog
uvjerenja da je Dalmacija dio talijanskog kraljevstva. I izvjestan broj dalmatinskih Hrvata bio je protiv sjedinjenja južne i sjeverne
Hrvatske, a za autonomnost Dalmacije. Dio se građana i veleposjednika Gornjeg primorja vezao uz autonomaške ideje. No upravo su
iz Drvenika potekla dva prvaka narodnog preporoda u Dalmaciji, rođaci Mate i Stjepan Ivičević političari, pisci i kulturni djelatnici.
Sela Gradac, Podaca, Brist i Baćina izabrala su narodnog zastupnika 1864. kada i grad Makarska. Teško izborana pobjeda koja je za
cilj imala sjedinjenje Hrvata bila je logičan put u daljnjem sazrijevanju ideje o nužnom povezivanju primorja sa slavenskim zaleđem.
Austrijska je vlast i dalje razvijala mrežu cesta, gradila pristaništa za brodove u Gracu, poštanske urede i škole. Raspadom
Austrougarske monarhije Gornje Primorje ulazi u sklop kraljevine Srba i Hrvata i Slovenaca, tj. kraljevine Jugoslavije. U drugom
svjetskom ratu ovo područje je ustalo protiv okupacije, a odazvalo se obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata 1991-1995.
Velike je promjene u životu cijelog makarskog primorja pruzrokovao potres 1962. godine. U njemu su znatno oštećena sela na
padinama Biokova pa se stanovništvo iselilo uz gradnju kuća na obali. Tako su nastajala nova naselja okrenuta tuističkom
privređivanju, dok su stara sela ostala napuštena i izložena propadanju.
18
Giuseppe Santini, Bitka kod Graca, prikaz iz 1666. godine.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i
stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1997., u daljnjem tekstu: Strategija), polazeći od
principa održivog razvitka postavlja koncepciju razvitka Hrvatske, u kojoj uz naglašavanje ekološke
osjetljivosti prema okolišu i očuvanju njegovih vrijednosti, u sklopu provedbe konkretnih programa
razvoja, naglasak razvoja stavlja na jačanju urbane mreže, stvarne brojčane i funkcijske snage
gradova i naselja gradskog karaktera.
Preporuke Strategije prostornog uređenja RH za područje općine Gradac su slijedeće:
- Prilagođavanje gospodarstva (posebno turizma) uvjetima i osobitostima prostora, a naročito
s gledišta nosivog kapaciteta prostora, fleksibilnosti, integriranosti u strukture naselja i krajobraza,
energetskih ograničenja, zaštite prostora i stvaranja prihoda iz domicilnih resursa.
- Strateški je interes da se površine za razvoj i ostvarenje novih programa traže prvenstveno
unutar formiranog i komunalno opremljenog prostora naselja. Ključni čimbenik zauzimanja prostora
je opremanje komunalnom infrastrukturom. Stoga je potrebno odrediti granične kapacitete prostornih
struktura i sustava preko kojih razvoj zahtijeva velike sustavne promjene, novi prostor i velika
ulaganja.
- Nove nautičke centre treba prije svega smještati i graditi unutar gradskog područja ili
područja važnijih naselja s već izgrađenom lukom. Kod izgradnje nautičkih centara ne dozvoljavaju
se veće promjene obalne linije (nasipavanjem ili otkopavanjem obale).
- Turističke i gospodarske (industrijske) zone utvrđene u važećim prostornim planovima, u
kojima su već djelomično ili u cjelini izgrađeni planirani smještajni i drugi kapaciteti, treba prioritetno
kvalitativno prestrukturirati ili dograđivati. Zone utvrđene u tim planovima, ali danas bez izgrađenih
objekata, ne izgrađivati do izrade prostornih planova koji će biti usklađeni s odrednicama Strategije.
- Područje naselja; pažnju je potrebno posvetiti funkcionalnim i oblikovnim komponentama
uređenja naselja i okoliša, cjelovito planiranje prometnog i drugih infrastrukturnih sustava koji
nadilaze lokalnu razinu i koji izazivaju konflikte u prostoru (infrastruktura državnog i županijskog
značenja, zaštita vodocrpilišta, vodnih, šumskih i pojlodjelskih resursa, odlagališta otpada i sl.),
ispitati iskoristivost postojećih i opravdanost izgradnje novih radnih i drugih zona te ukupnu
gospodarsku fizionomiju naselja s ciljem povećanja kvalitete života i racionalizacije korištenja
prostora, oblikovna komponenta zastupljena u povijesnoj, graditeljskoj, prirodnoj i ukupnoj kulturnoj
baštini grada i okolice.
19
- U oblasti zaštite voda i mora; poboljšati kvalitetu obalnog mora izgradnjom potrebnih
uređaja za prethodno pročišćavanje naseljskih otpadnih voda, izgradnjom barem mehaničkog dijela
centralnih uređaja, kod nove investicijske izgradnje provoditi potrebne mjere zaštite, definirati
propisane zone sanitarne zaštite u izvorišnim područjima i uspostaviti utvrđene mjere zaštite na
osnovu neophodnih hidrogeoloških i drugih istraživanja.
- Krajolik; prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i biotički potencijal,
posebno onaj koji predstavlja osobenost područja, a na područjima na kojima je krajolik oštećen
treba provesti sanacijske mjere.
- Zaštita graditeljske baštine; primjena načela integralne aktivne zaštite radi izbjegavanja
ili pomirivanja mogućih sukoba interesa u procesima zaštite graditeljske baštine u zaštićenim
područjima ili zonama, prostorno planska zaštita graditeljske baštine podrazumijeva sustavno
uključivanje baštine u sve relevantne prostorne i urbanističke planove, izradu posebnih integralnih
planova za zaštićena područja i dosljednu provedbu donesenih planskih dokumenata.
Kontekst strategijskog sagledavanja prostora kao vrijednosti:

Prostor je konačan (fizički determiniran);
Prostor je neobnovljiv (ograničenost proizlazi iz odnosa razvitka i prostora);
Prostor je djeljiv između većeg broja korisnika (predodređen za određene aktivnosti ili
indiferentan).
Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Program ukazuje da jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora predstavlja planiranje
sustava-mreža naselja. U tom smislu Program se zalaže za redistribuciju funkcija unutar mreže
gradova i naselja gradskog karaktera, razvoj gradova srednje veličine, ali i za davanje posebne
pažnje planiranju metropolskih područja kroz kontroliran i usmjeravan razvitak, kroz primjerenu
gospodarsku razvojnu politiku i politiku uređenja prostora (točka 2.7.)
U planiranju uređenja područja naselja potrebno je provoditi konsolidaciju prostora naselja u cilju
boljeg gospodarenja zemljištem, jačanja funkcija, obnove povijesnih središta i zaustaviti širenja
građevnih područja (točke 2.17. i 2.19.).
U kontekstu održivog razvitka posebna pažnja usmjerena je na zaštitu okoliša, ambijentalnih
vrijednosti, prostornog identiteta gradova, kao i područja velikih koncentracija stanovništva. Između
ostalih mjera i prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, daje se i načelo integralnog
pristupa u planiranju prostora (točka 6.31.) kojemu je cilj kompleksno vrednovanje prostora i
usklađivanje ciljeva razvitka i izgradnje s ciljevima zaštite prostora i okoliša.
Prioritetne intervencije u prostoru su, prema Programu:
tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura);
korištenje rezervi postojećih struktura za djelatnosti i stanovanje;
prilagođavanje uslužnih i društvenih djelatnosti prostornim ograničenjima;
sanacija područja i mjesta ugroženog okoliša;
usmjeravanje izgradnje u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture;
izvedba sustava i dionica koje imaju višestruke razvojne učinke;
rezervacija i ograničeno korištenje prostora potencijalnog razvoja (turizam, infrastruktura) za koje
ne postoji dovoljan stupanj istraženosti.
Opći okviri i usmjerenja gospodarskih sustava u prostoru su:
Industrija: transformacija velikih industrijskih kompleksa, razvoj visokih tehnologija koje
omogućavaju veću dinamiku i fleksibilniju prostornu distribuciju djelatnosti u prostoru;
Pomorsko gospodarstvo: razvoj pomorske orijentacije; lučkog gospodarstva, brodarstva,
pomorskog prometa, brodogradnje, osnivanje slobodnih zona, ribarstva, školjkarstva i marikulture;
Šumarstvo: očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, osiguravati
“tampon i prijelazne zone”, obnavljati vegetaciju u obalnim područjima radi suzbijanja erozije i
drugih zaštitnih funkcija (regeneracija šumskih područja), razvoj “urbanog šumarstva”,
ozelenjavanja gradskih i rubnih gradskih naselja u svrhu unapređenja krajobraza;
20
Poljodjelstvo: “održivo” upravljanje tlom, ograničenje korištenja proizvodnih obradivih površina u

nepoljoprivredne svrhe;
Turizam: urbani turizam; novo vrednovanje, značajniji kvalitativni u odnosu na kvantitativni
pomak, integracija turističke i kulturne politike u sferi revitalizacije kulturnog identiteta, valorizacija
s pozicija rekreacijskog turizma, koncesije izdavati samo za danas postojeće lokalitete, ili u
iznimnim slučajevima za strateške projekte.
Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (1/2003)

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske prioritetne smjernice razvoja na nivou
Države, a koje se odnose na prostor Splitsko-dalmatinske županije, su:
svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti daljnje neopravdano širenje građevinskih
područja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja;
obnova i razvoj ruralnog prostora i sela;
policentrični razvitak tj. razvitak središnjih naselja poticati politikom i decentralizacijom
gospodarskih struktura, a temeljiti ga, pored prethodno osiguranih prostornih preduvjeta, na
izgradnju kvalitetnog prometnog, vodoopskrbnog i energetskog sustava;
kada je nužno proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih uz morsku obalu ili
obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u
opravdanim slučajevima i uz obalu;
osigurati prostorne uvjete za ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva radi
ostvarivanja policentričnog sustava naselja i disperzije stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih
funkcija u srednja i manja gradska središta;
utvrđivati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta;
usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koja su već
opremljena infrastrukturom;
novu stambenu izgradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega u nedovoljno ili neracionalno
izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata;
izgradnju izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljodjelskom zemljištu najboljih bonitetnih
klasa samo u slučajevima reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje;
turističke zone, utvrđene u važećim prostornim planovima, u kojima su već djelomično ili u cjelini
izgrađeni planirani smještajni i drugi kapaciteti treba kvalitativno prestrukturirati i dograđivati.
Turističke zone bez izgrađenih objekata, gdje god je to moguće ne izgrađivati do vremena izrade
nove generacije prostornih planova;
obnovi ratom oštećenih povijesnih urbanih cjelina pristupiti revizijom postojećih konzervatorskih
studija za razvojne i provedbene planove područja i cjelina.
Polazišta za demografsku prognozu prema županijskom planu:
iscrpljenost demografskih rezervi emigracijskih područja (Zagore i otoka);
otežani uvjeti zapošljavanja i teškoće privredne i neprivredne infrastrukture;
usporavanje rasta stanovništva i postupno starenje.
Rezultati prognoze demografskog razvoja:
Županija:
Za 2000.god. 519.167 (popis 2001. 467.899)
za 2015. godinu 560.000
Općina Gradac
za 2015. godinu 3.000 (stalnih)
Planirani broj turističkih ležajeva u 2015. godini:
Općina Gradac
za 2015. godinu 17.000 (u turizmu i ležaja povremenog stanovništva)
Predviđene su sljedeće minimalne gustoće (st/ha):
Općina Gradac 70 st/ha
Planirana ukupna površina naselja i turističke namjene te gospodarske namjene prema PPŽ za
općinu Gradac iznosi 302 ha.
21
Prostorni plan općine Gradac iz 1998. godine

Za područje Općine Gradac u sadašnjem trenutku na snazi je Prostorni plan uređenja općine
Gradac sa izmjenama i dopunama iz 1993. godine (Rudari, Vodice). Prostorni plan općine Gradac
usvojen je 23.04.1998. godine nakon čega je izrađena njegova izmjena i dopuna u 1993. godini.
Posljednja izmjena odnosila se na turističke zone Rudari i Vodice. Prostornim planom su utvrđena
građevna područja za razvoj i širenje naselja, režimi uređivanja i zaštite prostora, zaštite prirodnih i
kulturno povijesnih obilježja.
Također je utvrđena obveza usklađivanja i/ili izrade dokumenata prostornog uređenja detaljnijeg
stupnja razrade.
Prostornim planom općine Gradac predviđeno je da će u 2015 godini na području općine živjeti 3.400
stanovnika te oko 8000 ležajeva u hotelima i 12500 u privatnom smještaju tj. ukupno 20552
ležaja.
Građevinska područja diferencirana su za naselja i dijelove naselja gradskog karaktera te
građevinska područja funkcionalno-urbanističkih cjelina - turističke zone. Temeljem takvih procjena
ovim planom je osigurano oko 298 ha građevinskih područja, dok je važećim PPU-om planirano
300 ha građevinskog područja. Potrebno je navesti da je građevno područje određeno tim planom
prema projekcijama Prostornog plana Županije iznosi 302 ha. Navedeni podaci odnose se na
površine u ZOP-u i izvan ZOP-a (ruralne cjeline).
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje
Demografski podaci
Ograničenje budućeg razvoja u prostoru nije vezano toliko uz sam broj i prognoze kretanja stanovnika
već uz nepovoljne strukture (velik udio osoba preko 60 godina; veći od 20%) te izrazit koeficijent
starosti stanovnika .
Međutim, zbog atraktivnosti područja, ugodne klime i kvalitete življenja, velik je broj i povremenog
stanovništva, te se u 2015. godini očekuje broj od oko 7.000 stalnog i povremenog stanovništva.
Gospodarski podaci
Osnovna gospodarska djelatnost na području općine je turizam. Svakako je osnovni zadatak u
daljnjem gospodarskom razvitku njegovo usmjeravanje ka obogaćivanju gospodarske strukture i
aktiviranju pratećih djelatnosti (poljoprivrede, ribarstva i sl.). Dosadašnji koncept po kojem je
masovnost turističkih smještajnih kapaciteta činila element urbane koncentracije (tako danas sve
novoformirane jedinice lokalne samouprave raspolažu sa razmjerno velikim turističkim kapacitetima)
potrebno je temeljito modernizirati uz poboljšanje kvalitete turističke ponude na način da cjelokupni
prostor tj. obalni i kopneni dijelovi prostora (podbiokovlje) dobije na značenju uspostavom nove
makrokomplementarnosti. Ovakvim konceptom potiču se privatna ulaganja što bitno poboljšava
ukupnu strukturu ponude. Formiranje većeg broja obiteljskih pansiona i apartmana, specijaliziranih
trgovina, uslužnog i proizvodnog zanatstva, obiteljskih gospodarstava vezanih uz tradicionalne
djelatnosti (maslinarstvo), biroa i agencija, rekreacijskih centara i sl. doprinijet će redizajniranju
turističke ponude bogate kapacitetima a siromašne pratećim sadržajima. Na ovaj način bi se ponuda
profilirala prilagođavajući se potrebama pojedinih ciljnih turističkih skupina, pa bi se samim tim i
produžila turistička sezona za koju ovo područje ima sve preduvjete.
Lociranjem radnih (komunalno-servisnih) zona na povoljnije prostore, udaljene od obalnih turističkih
prostora, aktiviralo bi se cjelokupno područje općine.
Ubrzani razvoj gospodarstva, posebno turizma, otežan je mnogim razvojnim ograničenjima koja su u
sadašnjem trenutku vrlo izražena i zahtijevaju velike napore za njihovo ublažavanje i otklanjanje. Iz
prikaza stanja u prostoru mogu se izdvojiti temeljni problemi, slabosti i ograničenja budućeg razvoja:
tranzicijski procesi (pretvorba i privatizacija turističkih poduzeća, povrat zemljišta i inzistiranje na
nedodirljivosti privatnog vlasništva);
ekonomska nerazvijenost (mali broj radnih mjesta, niski prihodi lokalne uprave);
22
nedostatak vladavine prava (toleriranje kršenja normi, siva ekonomija, bespravna izgradnja);
neučinkovit sustav fizičke reprodukcije (zemljišne politike, komunalno gospodarstvo);
pomanjkanje kapitala za nove investicije u pokretanju gospodarske aktivnosti;
stanje raspoloživih hotelskih kapaciteta, kvaliteta objekata u funkciji, nije zadovoljavajuća.
Prostorni podaci
Od ukupno 7327 ha koliki je obuhvat Općine Gradac, danas je izgrađeno (naselja i turizam izvan
naselja) oko 193 ha ili oko 3% s prosječnom bruto gustoćom stanovanja (ukupni broj stanovnika
2001. godine u odnosu na površinu izgrađenog dijela naselja) od oko 20 stanovnika po hektaru.
Kako se u planskom razdoblju ne očekuje značajniji porast broja stalnog stanovništva kao niti
imigracija na područje Općine, građevinska područja naselja kao plansku kategoriju potrebno je
prilagoditi očekivanom demografskom prirastu te razvoju gospodarskih djelatnosti (posebno turizma) i
javnih sadržaja.
Izduženi (linerarni) oblik općinskih naselja te postojeća konfiguracija terena i konačno postojeća
izgradnja, uvjetovala je, a i dalje će utjecati na koncepciju širenja i izgradnje u prostoru.
Nepovoljna je okolnost što JTC prolazi kroz naselje (na dijelovima i bliže od 30,0 m od obale) te
otežava komunikaciju. Stoga je potrebno rješavanje križanja (petlji) te pješačkih pothodnika ili
mostova.
Ograničenje daljnje izgradnje predstavljaju i bujični tokovi nepogodne padine uz njihove tokove, koje
zahtijevaju regulacije korita i reguliranje toka te ozelenjavanje korita.
Također je povoljnijom prometnicom potrebno povezati ruralne cjeline s centralnim naseljem te
međusobno.
23
Prostorni plan uređenja Općine Gradac Obrazloženje – Plan prostornog uređenja
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
U dosadašnjem razvoju grada uočavaju se sljedeći problemi, slabosti i moguća ograničenja

budućeg razvoja, koji su većinom izvan nadležnosti jedinice lokalne samouprave:
neučinkovit sustav fizičke reprodukcije, posebno u osiguranju prostora javnog interesa;
bespravna gradnja kao pokazatelj općeg nedostatka vladavine prava;
nedostatak javnih prostora i sadržaja, nepostojanje mreže javnih prometnica i parkirališta
nedostaci infrastrukture
opći problemi komunalnog uređenja (zastarjela ili nedostatna infrastruktura, posebno
neizgrađena kanalizacijska mreža i centralni uređaj za pročišćavanje)
Temeljni resursi na kojima će se temeljiti budući razvoj područja su:
prirodni resursi; obala i more
geografski smještaj i uvjeti (klima, more, topografija,...);
prirodna baština;
stanje okoliša;
kulturna baština;
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Racionalno korištenje prirodnih izvora postići će se očuvanjem i održivim, racionalnim korištenjem
prirodnih resursa – mora i obale mora, voda, šuma i tla:
Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz oblikovanjem cjelovitih –
kompaktnih naselja kako bi se sačuvale prirodne posebnosti. Pri planiranju smještaja većih
gospodarskih i infrastrukturnih građevina treba voditi računa o njihovom uklapanju u krajobraz i
gdje je to moguće uspostavljati zajedničke prometne i infrastrukturne koridore
Uređenje degradiranih površina (bujična i opožarena područja) provoditi na načelu zaštite okoliša
i poštivanja značajki krajobraza. Provoditi biotehničke zahvate gdje je to potrebno iz zaštitnih i
estetskih razloga.
Ograničiti daljnje građevinsko zauzimanje obale i nasipanje priobalnog mora
Pažljivim smještajem novih građevina uz poštivanje lokalne tradicije čuvati fizionomiju naselja te
težiti obogaćivanju krajobraza podizanjem novih šuma i sprječavanjem šumskih požara.
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Usmjeravanjem razvitka u prostoru treba osigurati uvjete za kvalitetan život u naselju i izvan naselja
uvažavanjem zahtjeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine te kroz:
zaštitu postojećih raznolikosti i složenosti mikrostruktura prirodnih i antropogenih sastavnica
krajobraza;
oblikovanje zelenih površina namijenjenih odmoru i rekreaciji te racionalnoj upotrebi prirodnih
resursa i drugih elemenata krajobraza sukladno njihovim značajkama;
očuvanje prirodnih cjelina i bioraznolikosti na području općine: Biokovo, Rilić, obalno more;
uspostavu odgovarajućeg odnosa između izgrađenih prostora i ostalih prostora s pretežno
prirodnim obilježjima.
2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj

Opći ciljevi demografskog razvoja unutar prostora Općine Gradac su:
osigurati društveno prihvatljiv rast, odnosno poticati umjereni rast stanovništva kako bi se
uspostavila društveno održiva naseljenost;
24
stimulirati podizanje ukupne kvalitete stanovanja i življenja za sve starosne i društvene grupe
(osiguranjem prostora za javne funkcije, smanjenjem deficita javnih sadržaja i sl.), nasuprot rastu
prostora stambene namjene;
osigurati prostorne preduvjete razvoju gospodarstva, malog poduzetništva u turizmu i
ugostiteljstvu, proizvodnom zanatstvu i sl. radi podizanja stope aktivnog stanovništva;
podržati aktivnu populacijsku politiku kako bi se socijalnim, gospodarskim i drugim mjerama
usporilo ili zaustavilo negativne demografske, gospodarske i društvene procese na ovom
području.
U razmatranju prognoze razvoja stanovništva usvojene su prognoze iz Prostornog plana uređenja
Županije splitsko dalmatinske kojima je za područje općine Gradac predviđeno da će u 2015. godini
živjeti 3000 stalnih stanovnika te oko 4000 povremenih stanovnika.
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Na odabir prostorno razvojne strukture posebno utječu:
fizičke datosti prostora;
izuzetne prirodne i ambijentalne vrijednosti
ograničeni mogući rast stanovništva;
koridori krupne infrastrukture;
prestrukturacija gospodarstva, posebno turizma
politika korištenja i uređenja prostora.
Buduće uređenje prostora ispod JTC temeljit će se na prostornoj i funkcionalnoj transformaciji već
izgrađenih, nekonsolidiranih naseljskih struktura, koja će rezultirati formiranjem novih
mikrocentraliteta (javnih prostora), prekategorizaciji i podizanju kvalitete postojećeg turističkog
smještaja.
Kriteriji u lociranju radnih i pratećih komunalnih djelatnosti za potrebe naselja se pooštravaju sve
većim prihvaćanjem strogih ekoloških zahtjeva koje ove djelatnosti moraju zadovoljiti bilo da se
nalaze u zonama isključive namjene, bilo kao primarne ili sekundarne namjene u mješovitim zonama.
Razvoj gospodarstva će se poticati rasporedom gospodarskih sadržaja u komunalnu zonu mješovite
namjene, primjerene okolišu i dislocirane od obalnog pojasa.
Posebnu ulogu u budućoj transformaciji gospodarske strukture i slike naselja imat će turizam kojeg je
potrebno profilirati kao visokokvalitetni odmorišni, kongresni, zdravstveni, sportsko-rekreacijski,
izletnički i sl. Turizam će realizacijom projekata obnove ruralnih i poluurbanih cjelina u podbiokovlju
imati značajan utjecaj na transformaciju i revitalizaciju tj. turističku afirmaciju ovog prostora.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja
Na budući razvoj naselja najznačajnije će utjecati karakter i obogaćivanje turističke ponude i jačanja
cjelokupnog prostora općine kao turističkog centra uz razvoj svih pratećih javnih, kulturnih i
infrastrukturnih sadržaja i funkcija.
Prostornim planom se potiče razvoj društvene infrastrukture, kao značajne komponente kvaliteta
života i to osiguranjem prostornih uvjeta za racionalniji, ekonomičniji i funkcionalni razvitak te
dimenzioniranje, razmještaj i strukturu svih njenih oblika na području kulture, obrazovanja, znanosti,
športa i tehničke kulture, zdravstva, socijalne skrbi i vjerskih potreba.
Planirani sustav središnjih naselja

Prema županijskom planu naselje Gradac je svrstano u:
Središte općine (važnije lokalno središte) sa svim javnim funkcijama koje općinsko središte (važnije
lokalno središte) mora zadovoljiti.
25
Tablica 11: Funkcije centraliteta-naselje Gradac

Stupanj Uprava i Školstvo Pošta, kultura Zdravstvo Financijske i Opskrba i Šport
centraliteta pravosuđe i informacije sl. usluge usluge
naselja
Veće lokalno i -ispostave -srednja škola -jedinica -primarna -banka- specijalizirane -pojedinačni
područno županijske poštanske zdravstvena ispostava trgovine, sportski
(malo uprave -osnovna mreže zaštita servisi i objekti
razvojno) škola obrtničke
središte -općinski -kino -sekundarna radionice -sportski
organi zdravstvena klubovi
samouprave -muzej, zaštita
galerije
-općinski sud
-knjižnica i
-prekršajni sud čitaonica
-sjedište
javnog
bilježnika
-porezna
uprava-
ispostava-
'policijska
stanica
Ciljevi razvoja prometnog sustava

Prometnu infrastrukturu treba razvijati na principima održivog razvitka sa ciljem povećanja
učinkovitosti sustava u cjelini. Ciljevi razvoja prometnih sustava jesu:
gradnja nove državne prometnice koja će na sjevernom dijelu obilaziti naseljena priobalna
područja
gradnja nove spojne ceste Ravča-Drvenik (nova trajektna luka)
uređenje postojeće JTC i osiguranje pothodnika za sigurniju komunikaciju dijelova naselja
bolje povezivanje sa podbiokovskim poluurbanim i ruralnim naseljima
osiguranje javnih parkirališta na način da se što manje sa prometom u mirovanju opterećuje
gradska mreža;
uređenje protupožarnih i poljoprivrednih puteva te biciklističkih staza
smanjivanje štetnih učinaka iz prometa na čovjeka i okoliš;
povećanje sigurnosti prometa.
Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture
Telekomunikacije
Temeljni cilj dugoročnog razvoja telekomunikacijskog sustava je izgradnja distributivne kanalizacije do
svih korisnika na ovom području, te u konačnici integracija svih mreža u jedinstvenu
telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga (razmjena svih vrsta informacija, govora, slike i
podataka).
Energetika
Analiza postojećeg stanja pokazuje da su gotovo sve pojne točke 35/10 kV i odgovarajući prijenosni
putovi 35 kV opterećeni do razine dozvoljenog opterećenja, a neki i preko toga. Stoga se koncepcija
dugoročnog razvoja gradskog elektroenergetskog sustava temelji na direktnoj transformaciji 110/x kV
koja će obzirom na karakter konzuma predstavljati osnovnu pojnu točku opskrbe distributivnih
potrošača.
Osnovni cilj planiranja elektroenergetskog sustava općine Gradac je da u sklopu rješenja kompletne
infrastrukture omogući izgradnju elektroenergetskih objekata koji će uz minimalne troškove pružiti
maksimalnu sigurnost i kvalitetu u opskrbi električne energije.
Ostali ciljevi razvoja elektroopskrbnog sustava uključuju:
26
širenje kabelskih mreža kao elementa kvalitetnijeg uređenja naselja;

orijentaciju na izgradnju objekata manjih dimenzija, njihovo uklapanje u naseljsko okruženje i
vođenje računa o sigurnosnim aspektima funkcioniranja postrojenja (umanjenje i kontrola utjecaja
na okoliš);
racionalizaciju potrošnje svih vidova energije i supstitucija iz obnovljivih izvora.
Vodno gospodarstvo
Zaštita od štetnog djelovanja voda

Prostornim planom se predviđa zaštita od bujičnih voda te zaštita tla od erozije izazvane slijevanjem
oborinskih voda, i to realizacijom sljedećih ciljeva:
gradnjom (reguliranjem) i održavanjem sustava potoka i kanala;
uređenjem i održavanjem zatvorenih kanala uz prometnice te njihovo korištenje kao dio sustava
odvodnje oborinskih voda;
pošumljavanjem i održavanjem vegetacije na padinama kao prirodne brane eroziji tla te
nekontroliranom slijevanju oborinskih voda.
Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav u planskom razdoblju mora ostvariti sljedeće ciljeve:
osigurati pouzdanu opskrbu pitkom vodom svih potrošača;
provesti optimalizaciju postojećeg sustava, sa svrhom povećanja sigurnosti vodoopskrbe,
smanjenja potrošnje energije, normizacije i tipizacije objekata i uređaja i sl.;
izvedbom novih sustava i paralelnim zahvatima na postojećoj mreži, smanjiti gubitke na 20%.
Odvodnja
Ciljevi razvoja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda su:
osigurati priključke na javnu kanalizacijsku mrežu za sve korisnike, kroz izgradnju razdjelnog
sustava odvodnje;
povećati komunalni standard i zaštitu okoliša izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;
provesti optimalizaciju i racionalizaciju sustava.
Postupanje s otpadom
Konačno zbrinjavanje otpada rješava se na županijskoj razini u skladu s prihvaćenim rješenjem. Na
području općine Gradac nije predviđeno odlagalište otpada.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Područje Općine Gradac je prostor značajnih prirodnih vrijednosti i raznolikosti koji zajedno s
prostorima transformiranim djelovanjem čovjeka čine vrijedan prirodni i kulturni krajobraz.
Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te
usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrađene strukture naselja. Izuzetno se
dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih
naselja, ali na način da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi,
vegetacija). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u
neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. Također se propisuje mjera zaštite obvezne izrade
detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i
građevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra.
Od posebnog značaja za krajobrazne vrijednosti prostora naselja općine Gradac je uređenje javnih
zelenih površina.
Pod javnim zelenim površinama podrazumijevaju se zaštitne zelene površine (šume) i igrališta.
U krajobraznoj slici naselja posebno valja istaknuti:
- uski obalni pojas s morem i zimzelenom vegetacijom
27
- brdsko zaleđe koje se naglo uzdiže, sa miješanim poljoprivrednim (maslinici, vinogradi) i zaštitnim
šumskim površinama, te naposljetku ostalim poljoprivrednim i šumskim zemljištem sve do
stjenovitih padina Biokova. Gola stjenovita podloga je također bitan element krajolika.
Pod kultiviranim krajobrazom smatraju se terasirana tla namijenjena poljoprivrednim kulturama
(maslinici, vinogradi) zastupljena u priobalju na području između JTC (D8) i poluurbanih i rurualnih
ambijentalnih cjelina.
Kultivirani krajobraz zahtjeva trajnu rekultivaciju i ozelenjavanje.
Pod prirodnim krajobrazom podrazumijeva se područje zaštitnih šuma koje zahtijeva trajno
pošumljavanje.
Povijesne ambijentalne (ruralne graditeljske cjeline), prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinačne
građeine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno istaknutim okolišem,
moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak. Zaštita kulturno-povijesnih i
prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:
a) Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti
prostora;
b) Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta,
zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih vinograda i
maslinika);
c) Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta , pješačkih staza, poljskih putova i
šumskih prosjeka);
d) Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u
njihovu izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom
parcelacijom;
e) Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i
ambijentalne vrijednosti;
f) Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih
drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti
prostora;
g) Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih
vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);
h) Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i
tradicijskoga načina obrade zemlje;
i) Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i
potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;
Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela
kao što su obale, prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj
baštini.
Ciljevi i opredjeljenja za zaštitu graditeljske baštine su:
uspostavljanje cjelovitog i usklađenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih
vrijednosti prostora;
trajno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine;
intenziviranje inventarizacije, te provođenje inventarizacije, vrednovanja i kategorizacije dobara
graditeljske baštine uključujući djela suvremene arhitekture i urbanizma;
zaštita arheoloških zona i lokaliteta;
poticanje istraživanja osobito arheoloških zona i lokaliteta, na područjima koja se namjenjuju
intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili gospodarskih djelatnosti;
uspostava uravnoteženog odnosa između osnovnih izvornih oblika graditeljske baštine i
suvremenih graditeljskih pojava;
revitalizacija ruralnih cjelina primjenom integralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih,
ekoloških i turističkih učinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva.
28
Posebni ciljevi prostornog uređenja na području aktivne zaštite graditeljskog nasljeđa su:
pokretanje prostorno-planerske, projektantske, nadzorno-inspekcijske i izvođačke prakse koja se
temelji na svim gore navedenim načelima, uz poštivanje metodologije obrade graditeljskog
nasljeđa utvrđene planom;
koordinirano djelovanje svih subjekata u obradi graditeljskog nasljeđa od formuliranja
investicijskih programa, izrade konzervatorskih studija i podloga, planova i projekata, postupaka
provedbe natječaja u sferi javnih investicija, građenja i nadzora nad gradnjom te naposljetku do
upravljanja dobrima.
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Racionalno korištenje i zaštita prostora temelji se na ostvarenju sljedećih ciljeva:
planirana građevinska područja naselja uskladiti s procjenom demografskih kretanja,
mogućnostima opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, te objektima društvenog
standarda;
Budući razvoj naselja preusmjeriti na područje poviše JTC uz osiguranje javnih i komunalnih
površina kroz izradu detaljnih planova uređenja.
ne zauzimati novom stambenom izgradnjom područja uz obalu i uz prometnice državnog i
županijskog značaja izvan užeg urbanog područja;
vrijedno poljoprivredno zemljište sačuvati od izgradnje osim gradnje u funkciji revitalizacije
poljoprivredne proizvodnje;
šumsko zemljište oplemeniti i ozelenjavati te rekultivirati opožarene površine;
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti,
obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih
cjelina
Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naseljskih
sadržaja (stanovanje, radni kompleksi, turistički kapaciteti, društveni sadržaji, poslovni i komunalni
sadržaji, športsko-rekreacijski i slični sadržaji).
Kao prvenstveni cilj u utvrđivanju granica građevinskih područja naselja općine Gradac određeno je:
utvrđivanje građevinskih područja za sva naselja temeljem analize zauzetosti tog područja
postojećom izgradnjom te procjenom potreba za novom izgradnjom;
utvrđivanje različitog intenziteta korištenja građevinskih područja (gustoća stanovanja, postotak
izgrađenosti, koeficijent iskorištenosti i sl.);
prilagođavanje granica građevinskog područja očekivanom demografskom potencijalu s time da
se ostave izvjesne rezerve za realizaciju privilegiranih zahvata (gradnja građevina u funkciji
obnove i unapređenja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu uz očuvanje
posebnosti krajobraza, gradnja turističkih i obiteljskih gospodarstava);
zaštita i očuvanje zelenog pojasa koji dijeli priobalni dio naselja od zaštićenih ruralnih cjelina u
podbiokovlju;
zaštita, uređenje i očuvanje od nove izgradnje zaseoka u podbiokovlju i njihova obnova i
revitalizacija u funkciji eko sela (turizam)
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Rješenje naseljske komunalne infrastrukture predstavlja prioritetan cilj uređenja naselja, što uključuje:
izgradnju i dovršenje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,
proširenje kapaciteta postojećih luka i privezišta
izgradnju cestovnih veza s ostalim naseljima u podbiokovlju
rješenje problema zbrinjavanja (i recikliranja) krutog otpada na cijelom području;
izgradnju više javnih parkirališta (garaža)
29
poboljšanje kvalitete elektroopskrbe i kabliranje elektroopskrbne mreže;

uređenje groblja;
organizacija i uređenje športsko-rekreacijskih površina;
opremanje naselja objektima društvenog standarda (u skladu s mjestom i ulogom naselja u mreži
naselja.
30
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Županije
Odabir prostorne i gospodarske strukture općine Gradac u planskom razdoblju zasniva se na mjestu i
ulozi u prostornoj i gospodarskoj strukturi Županije, zatečenom stanju i temeljnim vrijednostima.
Županijskim planom dimenzionirana su građevinska područja naselja u odnosu na njihovu veličinu
koja je rezultat demografskih prognoza i stupanj centraliteta naselja tj. njegov položaj u hijerarhiji
središnjih naselja. Planirana minimalna gustoća (st/ha) za općinu Gradac iznosi 70 st/ha.
Za sveukupno dimenzioniranje građevinskog područja, Prostornim planom Županije izvršena je i
procjena ukupnih turističkih kapaciteta (ležaja u turizmu i povremenog stanovanja) te je za područje
općine Gradac taj broj procijenjen na 17.000 (13.000 turističkih ležajeva u hotelima i 4.000 ležajeva
povremenih stanovnika).
Zatečeno stanje u prostoru, pored postojeće izgrađenosti i stupnja konsolidiranosti tj. stabilnosti
pojedinog područja obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti, odnosi se i na zatečenu i usvojenu
prostorno-plansku dokumentaciju čija rješenja bitno utječu na način korištenja i uređenja pojedinih
naseljskih prostora. Prostorni plan uređenja opine Gradac iz 1998. godine uz izrađene detaljne
planove bitno su odredili prostorno-razvojnu strukturu naselja (linearni oblik, te smještaj turističkih
zona ispod JTC). Izjena modela turističkog razvoja odnosi se na potrebu povećnja kvaliteta turističkog
smještaja u hotelima i privatnom sektoru.
Prostornim razvojem predviđa se ograničeni rast funkcije stanovanja, te kompletiranje naselja javnim,
rekreacijskim i poslovnim sadržajima, sukladno utvrđenom stupnju centraliteta (manje lokalno središte
i turističko središte) kao i opremanje naseljskom infrastrukturom.
Područje zaštićenih ruralnih cjelina revitalizirat će se u funkciji specifične autohtone turističke ponude
uvažavajući konzervatorske i krajobrazne smjernice.
Prema postojećem stanju broj stanova na području općine veći je od broja kućanstava, a standard
stanovanja izražen brojem, veličinom i opremljenošću stanova je zadovoljavajući.
Potrebno je respektirati i pojavu koja je česta u mediteranskim mjestima a odnosi se na povremeno ili
stalno naseljavanje posebno starijih ljudi koji su u potrazi za povoljnijim klimatskim uvjetima, što će
također stvoriti dodatnu potražnju za stanovima (zemljištem).
Stambeni standard će se povećavati u dva segmenta – veći stambeni standard po stanovniku i
smanjenje prosječnog domaćinstva. Više samačkih i domaćinstava bez djece značiti će potražnju za
većim brojem stanova, ali ne nužno i značajno veće stambene površine.
Potrebe za stanovima definirane su brojem postojećih domaćinstava bez stana, prognoziranim brojem
novih kućanstava, mogućim brojem imigranata te promjenama kvalitete potražnje (samci, stariji,
povremeno stanovanje itd.).
Temeljno opredjeljenje Prostornog plana za ograničeno prostorno širenja naseljskih struktura
usmjereno je prema revalorizaciji i konsolidaciji djelomično izgrađenog ili neprimjereno korištenog
prostora, koji u dosadašnjim planovima nije odgovarajuće vrednovan, tretiran kao manje vrijedan
prostor od izgrađenog prostora ili prostora predviđenog za gradnju. takav odnos temeljen je na
ustrajnosti vrednovanja neizgrađenog prostora kao “praznog” tj. svojevrsne rezerve za buduće
građenje.
Na području prostornog plana neizgrađeni prostori se pojavljuju u rasponu od zaštitnih zelenih,
rekreacijskih i ostalih vrijednih krajobraza (kulturnog-povijesnog i prirodnog).
Planom su se neizgrađene površine raščlanile u više kategorija kako bi se preciznije definirale njihove
značajke i za svaku kategoriju utvrdili uvjeti uređenja.
Prostornim uređenjem treba osigurati da se neizgrađeni prostori tretiraju ravnopravno kao i izgrađeni
tj. kao prirodni ili kulturni krajobraz izvan urbanog prostora, odnosno pejzažno i urbano zelenilo
unutar urbanog prostora.
31
Očuvanje neizgrađenih prostora i drugih prostora za javnu upotrebu (rekreacijske, kupališne i sl.
površine) i prostora za objekte javne i društvene namjene, jedna je od temeljnih zadaća Prostornog
plana i sustava gospodarenja prostorom.
Također je potrebno naglasiti da će u budućoj afirmaciji općine Gradac značajnu ulogu u budućem
razvoju imati ruralne cjeline koje je potrebno revitalizirati te uklopiti u svakodnevni život naselja,
opremiti komunalnom infrastrukturom (vodoopskrbom, odvodnjom), rekonstruiranom pristupnom
prometnicom, te u okviru krajobrazno značajnog zaštitnog zelenila u međuprostoru (između
priobalnog i ruralnog dijela) formirati nove športsko-rekreacijske zone, biciklističke staze i šetnice.
Afirmacija i unapređenje prometne funkcije općine temelji se na osiguranju prostora za prometnu
infrastrukturu od šireg (državnog i županijskog interesa). U cilju rasterećenja tranzitnim prometom
predviđa se nova brza prometnica, sukladno Prostornom planu Županije.
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Organizacija prostora Općine Gradac temelji se na prikladnosti prostora za smještaj osnovnih i
mješovitih namjena u građevinskim područjima uvažavanjem specifičnosti prostora te očuvanju
poljoprivrednih i šumskih površina, vrijednih dijelova prirode i spomenika kulture te daljnjem razvoju
prometne i druge infrastrukture.
U budućoj organizaciji prostora i dalje će najznačajniju ulogu imati centralno naselje Gradac kao veće
lokalno i područno (malo razvojno) središte sa slijedećim funkcijama centraliteta:
Organizacija prostora se temelji na uvažavanju specifičnosti pojedinih područja (prostorno-
funkcionalnih cjelina):
Tablica 12. Planirani kapaciteti za područje općine Gradac

2001. 2015
Broj stalnih PPŽ-3000
stanovnika
3.615 PPU 4000
Broj ležajeva u 7.190 – privatni PPŽ
turizmu smještaj
4000 – privatni
1.800 – hoteli i ap. smještaj
950 - kampovi 13.000 – hoteli i
apartmani
UKUPNO-17.000
UKUPNO- 9.940
PPU
8000 – privatni
smještaj
Oko 6.000 – hoteli i
kampovi
UKUPNO- 14.000
Broj stanova- 2.147 PPU
objekata-
2.600
Od toga za stalno
stanovanje 1.341
Od toga za
povremeno 641
stanovanje
Ostalo – obavlja
zanimanje i sl. 165
Razvoj i uređenje površina naselja i površina izvan naselja

Površine za razvoj i uređenje naselja i površina izvan naselja određene su kao građevinska područja
za razvoj naselja i izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene.
32
Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja

Građevinskim područjima naselja (mješovita namjena) su razgraničene površine izgrađenih dijelova
naselja od površine predviđene za njihov daljnji razvoj od površina namijenjenih razvoju drugih
djelatnosti (gospodarstvo, turizam, poslovne zone, značajnije javne i društvene djelatnosti, značajnije
zone športa i rekreacije, javnih zelenih površina) što se uređuju i grade u naselju. Osnovni kriteriji za
formiranje građevinskih područja su sljedeći:
postojeća izgrađenost, sa svrhom uključivanja zatečene gradnje u građevinska područja na
kojima to nije u neskladu s temeljnim prostornim vrijednostima i racionalnom korištenju prostora;
prognozirani broj stalnog i povremenog broja stanovnika koji je prostornom organizacijom
raspoređen u skladu s dosadašnjim trendovima i osnovnim planskim postavkama;
potrebni prostori za prateće sadržaje stanovanja i druge namjene (gospodarstvo, javne zelene
površine, šport i rekreaciju i dr.);
mogućnost komunalnog opremanja i prometnog povezivanja;
formiranje građevinskih područja u skladu s osnovnim faktorima ograničenja (kvalitetna
poljoprivredna tla, postojeće šume, vrijedni prirodni i kulturni krajobraz, zaštićeni dijelovi prirode i
značajniji infrastrukturni koridori),
Građevinsko područje naselja (mješovita namjena) je određeno za razvoj i uređenje naselja, odnosno
za gradnju stambenih, gospodarskih i poljoprivrednih građevina, građevina javne i društvene namjene
(odgojne, obrazovne, zdravstvene, kulturne, socijalne, vjerske, upravne građevine i slične građevine),
građevine športa i rekreacije, gospodarskih građevina (proizvodne namjene, poslovne namjene i
ugostiteljsko turističke namjene), komunalnih, prometnih, infrastrukturnih građevina i sustava, groblja i
javnih zelenih površina.
Za prostor Općine Gradac određeno je slijedeće korištenje i namjena površina:
I Razvoj i uređenje površina naselja
• cjelina izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja (mješovita namjena – pretežito stanovanje) – žuta
javna i društvena namjena (narančasta)
• javna (D) ;
• školska (D4) ;
• vjerska (D7) ;
gospodarska namjena:
poslovna namjena (narančasta):
• pretežito trgovačka (K2)
• komunalno servisna (K3);
ugostiteljsko turistička namjena (crvena):
• hoteli (T1);
• turističko naselje (T2);
• kampovi (T3);
športsko-rekreacijska namjena (zelena):
• šport (R1)
• rekreacija (R2);
• kupališta (R3);
javne zelene površine (zelena):
• javni park (Z1)
II Razvoj i uređenje površina izvan naselja
gospodarska namjena:
ugostiteljsko turistička namjena (crvena):
• hoteli (T1);
• kampovi (T3);
ostale površine:
• groblje (simbol);
poljoprivredne površine (smeđe):
33
• vrijedno obradivo tlo;

• ostala obradiva tla;
šumske površine:
• zaštitna šuma – svijetlo zeleno;
ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (bijelo);

Promet
mreža i objekti za razvoj cestovnog, pomorskog prometa)
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

(naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine
posebne namjene i ostale površine)
Globalni odnosi u iskazu namjena površina općine Gradac pokazuju da od ukupne površine Općine
od 7.325ha, na građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja otpada 220,9 ha, na
ugostiteljsko turističku namjenu unutar građevinskog područja naselja 3,66 ha, dok na izdvojena
građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene otpada 9,7 ha. Na ukupne poljoprivredne
površine 602,06 ha ili 8,2% površine, na ukupne šumske površine 384,23 ha ili 17,6% površine, na
ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište 3.438,36 ha ili 47,3% površine, te na ostale površine 36,37 ili
0,5 % ukupne površine općine.
34
UKUPNO OPĆINA
NASELJE DRVENIK ZAOSTROG PODACA BRIST GRADAC
GRADAC
GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 56.12 45.29 55.57 28.74 76.74 262.46
Mješovita namjena - pretežito stanovanje 38.38 39.05 42.44 29.67 61.09 210.63
Obalno područje 33.23 23.00 42.44 21.45 53.12 173.24
Izgrađeni dio 26.12 18.16 39.13 20.56 39.24 143.21
Neizgrađeni dio 7.11 4.84 3.31 0.89 13.88 30.03
Područje u unutrašnjosti 5.15 16.05 0.00 8.22 7.97 37.39
Javna i društvena namjena 0.00 1.40 0.43 0.00 1.06 2.89
Izgrađeni dio 0.00 1.40 0.43 0.00 1.06 2.89
Neizgrađeni dio 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
GOSPODARSKA NAMJENA 4.53 9.12 8.98 4.57 16.89 44.09
Poslovna namjena 0.91 2.28 1.70 2.05 3.69 10.63
Izgrađeni dio 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Neizgrađeni dio 0.91 2.28 1.70 2.05 3.69 10.63
Ugostiteljsko turistička namjena 3.17 6.84 7.28 2.52 13.03 32.84
Izgrađeni dio 1.62 6.84 0.00 0.00 9.11 17.57
Neizgrađeni dio 1.55 0.00 7.28 2.52 3.92 15.27
Luka otvorena za javni promet 0.45 0.00 0.00 0.00 0.17 0.62
OSTALE POVRŠINE 18.36 11.77 3.72 2.72 5.67 42.24
Športsko rekreacijska namjena 18.36 10.48 3.72 1.88 5.67 40.11
R1 - Šport 0.00 6.93 0.00 0.00 0.00 6.93
R2 - Rekreacija 0.81 0.00 0.00 0.00 0.00 0.81
R3 - Kupalište 17.55 3.55 3.72 1.88 5.67 32.37
Zaštitne zelene površine 0.00 1.29 0.00 0.61 0.00 1.90
Groblje 0.00 0.00 0.00 0.23 0.00 0.23
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
IZVAN NASELJA 9.78 0.60 4.32 0.23 0.65 15.58
GOSPODARSKA NAMJENA 9.33 0.00 3.70 0.00 0.00 13.03
Ugostiteljsko turistička namjena 9.33 0.00 3.70 0.00 0.00 13.03
Izgrađeni dio 9.33 0.00 1.50 0.00 0.00 10.83
Neizgrađeni dio 0.00 0.00 2.20 0.00 0.00 2.20
OSTALE POVRŠINE 0.45 0.60 0.62 0.23 0.65 2.55
Groblje 0.45 0.60 0.62 0.23 0.65 2.55
35
OPĆINA GRADAC
Površina (ha) (%) od ukup. Površine
GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 255.15 3.48
Mješovita namjena 210.63 2.88
Obalno područje 173.24 2.37
Izgrađeni dio 143.21 1.96
Neizgrađeni dio 30.03 0.41
Područje u unutrašnjosti 37.39 0.51
Javna i društvena namjena 2.89 0.04
GOSPODARSKA NAMJENA 0.00
Poslovna namjena 10.63 0.15
Ugostiteljsko turistička namjena 32.84 0.45
Luka otvorena za javni promet 0.62 0.01
OSTALE POVRŠINE 41.63 0.57
Športsko rekreacijska namjena 40.11 0.55
R1 - Šport 6.93 0.09
R2 - Rekreacija 0.81 0.01
R3 - Kupalište 32.37 0.44
Zaštitne zelene površine 1.29 0.02
Groblje 0.23 0.00
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
IZVAN NASELJA 4201.03 57.35
GOSPODARSKA NAMJENA 13.03 0.18
Ugostiteljsko turistička namjena 13.03 0.18
OSTALE POVRŠINE 2.55 0.03
Groblje 2.55 0.03
POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO
OSNOVNE NAMJENE 602.06 8.22
Vrijedno obradivo tlo 210.98 2.88
Ostala obradiva tla 391.08 5.34
ŠUMA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE 3583.39 48.92

Zaštitne šuma 3468.36 47.35
Ostalo poljoprivredno tlo 115.03 1.57
UKUPNA POVRŠINA 7325 100.00
36
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Gospodarske djelatnosti

Gospodarski rast usmjerava se prema novim kvalitetama kao što su tercijarizacija i proizvodnja
zasnovana na čistim tehnologijama koje iziskuju više znanja i zauzimaju manje prostora (mješovite
namjene). Planom je osigurana površina za poslovne zone kao prostorna podloga za smještaj radnih
djelatnosti kompatibilnih turističkom prostoru.
U urbanoj strukturi naglašava se važnost formiranja novih poslovnih, turističkih, rekreacijskih,
prometnih funkcija koji će u perspektivi predstavljati najznačajniju gospodarsku strukturu i činiti
najvažniji element njegove transformacije.
Od strateške važnosti za budući razvoj je unapređenje kvalitete turizma i njemu pratećih djelatnosti
(ugostiteljstva, usluga, kulturnih djelatnosti i sl.) te razvitak poljoprivrede kao kompatibilne djelatnosti u
funkciji turističkog tržišta.
Gospodarske zone isključive namjene u okviru građevinskih područja naselja određene su za:
- poslovnu namjenu (pretežito trgovačke, skladišta i komunalno servisne građevine); (K2, K3)
- ugostiteljsko*turističku namjenu, T1-hoteli, T2-turistička naselja, T3-kampovi
Prostornim planom određene su zone poslovne namjene:
- Drvenik-0,91 ha
- Zaostrog-2,28 ha
- Podaca – 1,7 ha
- Brist;-2,05 ha
- Gradac – 3,69 ha
U okviru zona iz stavka 1. ovog članka planirani su slijedeći sadržaji:

- zanatski sadržaji
- servisi i usluge
- trgovine
- komunalni sadržaji, garaže i slično koji zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti
smješteni unutar građevinskog područja naselja.
- stanovanje, najviše 30% bruto razvijene površine građevine
Izgrađene i djelomično izgrađene zone ugostiteljsko turističke namjene unutar građevinskog
područja naselja mogu se rekonstruirati u cilju povećanja kvalitete ponude što podrazumijeva višu
kategoriju smještajnih građevina i pratećih sadržaja (prateći sadržaji; športsko rekreacijski sadržaji,
ugostiteljski objekti, objekti za zabavu, uređenje otvorenih prostora, plaža, kupališta i sl.).
Izgrađene i djelomično izgrađene: zone ugostiteljsko turističke namjene su:

- Hotel Quercus, Drvenik (T1)-1,6 ha; 180 ležaja - izgrađena
- Hotel Zaostrog (T1)- 6,84 ha; 600 ležaja- prenamjena i nova gradnja
- Hotel Labineca, Gradac (T1)- 2,14 ha- 650 ležaja – izgrađena
- Hotel Laguna, Gradac (T1)- 2,36 ha- 550 ležaja- izgrađena
- Hotel , Gradac (T1) bivše odmaralište „Rudari“ – 0,7 ha-180 ležaja-nova gradnja
- Hotelska zona (T1) područje Vodice – 3,66 ha- 600 ležaja –nova gradnja
37
U cilju rekonstrukcije postojećih građevina i gradnje novih, maksimalni koeficijent izgrađenosti može
iznositi 0,4, a koeficijent iskorištenosti 0,8..
Zone ugostiteljsko turističke namjene unutar građevinskog područja naselja su:

Neizgrađena (planirana):
- Turističko naselje – Gornja Vala , Drvenik (T2), obuhvata 1,54 ha, 200 ležaja
- Hotelska zona Podaca (T1) obuhvata 2,75 ha, 240 ležaja
- Hotelska zona Podaca, Viskovića vala (T1) obuhvata 1,2 ha, 120 ležaja
- Hotelska zona Podaca (T1) obuhvata 2,31 ha, 280 ležaja
- Kamp Podaca (T3) obuhvata 1 ha, 120 smještajnih jedinica
- Hotelska zona Brist (T1) obuhvata 2,7 ha, 200 ležaja
- Hotelska zona Gradac (T1) obuhvata 3,9 ha, 200 ležaja
Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene (neizgrađena) izvan naselja
namijenjena su gradnji hotela i, kampova i pratećih sadržaja,
Obvezno je poštivanje slijedećih uvjeta:
- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na
svaku fazu izgradnje smještajnih građevina
- gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50-120 kreveta/ha
- izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%
- koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8
- najmanje 40% svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se hortikulturno
urediti
- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s prečišćavanjem
- parkiranje vozila je potrebno riješiti unutar ugostiteljsko turističke zone prema propisanim
normativima.
Tablica 18. Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja su:
Naselje Lokalitet Vrsta Površina Kapacitet Postojeće/planirano

(ha) (kreveti)
Drvenik Slatine- T3 9,5 700 Planirano
Čista
Podaca Borova T1 2 600 Postojeće
Podaca Borova T1 1,5 300 Planirano
Prostornim planom određene su zone športa i rekreacije unutar građevinskog područja naselja:
- športska zona Zaostrog (R1,R2)-6,93 ha
- športska zona Drvenik (R1,R2) – ha
U okviru zone u Zaostrogu moguć je smještaj teniskog centra s pratećim sadržajima.

Prostornim planom se određuje da se unutar građevinskih područja naselja te izdvojenih
građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene na obalnom području uređuju kupališta (u
smislu uređenih plaža prema posebnim propisima) i označena su simbolom R3.
38
Uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i

pristupačne svima s morske i kopnene strane, a čine ih šljunčane ili pješčane površine, odnosno
kamena obala.
Uređena kupališta mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa
smanjenom pokretljivošću.
Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivanje plaža, prekidanje javne šetnice, kao i
onemogućavanje pristupa moru.
Prirodne plaže smještene su izvan građevinskih područja naselja i građevinskih područja turističke
namjene, infrastrukturno su neopremljene, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.
3.3.2. Društvene djelatnosti
3.3.2.1. Predškolski odgoj

Obzirom na planirano kretanje broja stanovnika kao i tendencije privatizacije predviđa se da će se
skrb o djeci predškolskog uzrasta zadovoljavati primarno kroz privatne vrtiće, bilo u vlasništvu udruga,
fizičkih osoba ili vjerskih zajednica.
Za zadovoljavanje sadašnjeg standarda obuhvata (oko 60%) djece od 1 do 6 godina (cca 5% od
planiranog maksimalnog broja stalnog stanovništva – 4000 ), računajući na standard od 20 polaznika
u odgojnoj skupini, te minimalno 5 m2 izgrađenog prostora i 20 m2 terena po polazniku.
3.3.2.2. Osnovne škole

Na postojećoj lokaciji osnovne škole u Gradacu omogućava se dogradnja i nadogradnja učioničkog
prostora te izgradnja školske dvorana i igrališta.
3.3.2.3. Zdravstvo i socijalna skrb

Na nivou većeg lokalnog i malog razvojnog središta (1000-7000) potrebno je organizirati i unaprijediti
primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu.
3.3.2.4. Kultura
U razvoju kulturnih djelatnosti prioritetnim se sagledava uređenje knjižnica, uređenje objekata
(otvorenih prostora, trgova) za scenske djelatnosti, galerije, kino i sl.
3.3.2.5. Vjerski objekti i sadržaji

Postojeće vjerske objekte potrebno je urđivati i održavati.
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
3.4.1. Zaštita kulturnih dobara

Za potrebe Prostornog plana izrađena je konzervatorska dokumentacija1 s evidencijom nepokretnih
kulturnih i prirodnih dobara, te su predložene mjere zaštite kulturno-povijesnih objekata i cjelina.
Konzervatorska podloga je sastavni dio ovog planskog dokumenta.
Za potrebe izrade ovog plana izrađena je konzervatorska podloga kojom su inventarizirana i
vrednovana nepokretna kulturna dobra općine Gradac. Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su
prema vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je
sljedeća:
• povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja,
• povijesne građevine i sklopovi,
1
Konzervatorska podloga Prostornog i Urbanističkog plana Gradac Uprava za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorski odjel u Splitu
39
• elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine s uređajima,

• područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe
• arheološka nalazišta i lokaliteti,
• krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru.
• etnozone
Nepokretna kulturna dobra navedena kako slijedi, imaju svojstva kulturnog dobra, i podliježu pravima
i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite.
Pravni status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama:
- kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara
- preventivno zaštićeno kulturno dobro
- (evidentirano) zaštita prostornim planom
Povijesne građevine i sklopovi koji imaju pravni status registriranog kulturnog dobra pripadaju vrsti
sakralnih, i civilnih građevina. Pojedinačne građevine i sklopovi također su vrednovani navedenim
kategorijama: nacionalnog (I. kategorija), regionalnog (II. kategorija, lokalnog (III. kategorija značaja).
Na području općine Gradac nema kulturnih dobara koje bi bile vrednovane kao 0. kategorija,
internacionalnog značaja.
Zone zaštite određene su u cilju očuvanja tipoloških karakteristika povijesnog naselja i njegove
karakteristične slike, te očuvanju njegovih povijesnih struktura (prostornih i graditeljskih).
Diferencirane su prema stupnju očuvanosti povijesne građevne strukture i prostorne organizacije i
različitih režima i mogućih zahvata. Zone zaštite povijesnih naselja definirane su kao A zona zaštite
- kao prvi stupanj zaštite i odnosi se na zonu u kojoj se u potpunosti štiti ustroj naselja. B zona
zaštite vrednuje se kao 2. stupanj zaštite i uključuje povijesni prostor naselja u kojem je očuvana
tradicionalna matrica, mreža ulica i parcelacija te pripadajuća povijesna (tradicijska) arhitektura, ali je
djelomice izgrađena i novijim građevinama koje čine skladnu cjelinu.
Slijedom suvremenih zamisli o zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, uvedeni su i pojmovi kulturnog
krajolika i etnozona koje čine topografski definirana područja u kojima je naročito izražen kvalitetan
suživot graditeljske baštine i prirodnih osobitosti pripadajućeg okruženja, a kao cjelina je iznimnih
povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti.
Kultivirani krajolik (kao dio sveukupnog kulturnog krajolika) podrazumijeva područja oblikovana
ljudskom rukom tijekom povijesti, očuvana do danas, a svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru.
Razlikujemo sljedeće vrste krajolika:
- namjerno kreiran krajolik, stvoren čovjekovim djelovanjem, a podrazumijeva parkove, perivoje i
vrtove, stvorene iz estetskog razloga, vezane uz religijske ili druge monumentalne građevine.
- krajolik nastao organskim putem, višestoljetnim djelovanjem društvenog, gospodarskog,
administrativnog ili religijskog poticaja na svoj prirodni okoliš. Razlikujemo fosilni krajolik, u kojem je
evolucijski proces u nekom trenutku prošlosti došao do kraja, i kontinuirani krajolik koji je zadržao
djelatnu društvenu ulogu u suvremenom društvu, usko povezanu s tradicijskim načinom života, u
kojem je evolucijski proces još uvijek u tijeku, a istovremeno još uvijek pruža materijalne dokaze
svoje evolucije kroz vrijeme (poljodjelski krajolik).
Kao izrazito raštrkana i policentrična naselja na prostoru općine Gradac nemaju urbani karakter.
Prostor je naseljen još od od prapovijesti.
Ruralne cjeline
Tradicijsko graditeljstvo na području Općine Gradac tipološki pripada krasno-jadranskoj zoni, a
njegovu osobitost čini upotreba kamena kao građevinskog materijala. Ruralne cjeline formiraju
primarna naselja – domicilna naselja sa crkvom i grobljem, te sekundarna naselja – stočarski stanovi
u Biokovu, u kojima se boravilo tijekom ljetnih izgona stoke u planinu.
Primarna naselja su na prvi pogled građena bez vidljive pravilnosti, a karakterizira ih raštrkanost i
grupacija na komšiluke. U seoskom prostoru dominira crkva s grobljem koja je uvijek smještena tako
da je na približno istoj udaljenosti svim komšilucima. Prostor oko crkve ujedno je i seosko sastajalište.
40
Analizom položaja naselja može se uočiti pravilnost u njihovu smještaju: formirala su se na rubu
obradivih polja, pretežito na obroncima koji ih okružuju, odnosno na kontaktu obradive i neobradive
zone što potvrđuje smišljeni odnos njihovih graditelja koji svoj prostor formiraju ekonomično i ekološki.
Stambene i gospodarske kuće pravokutnog su tlocrta i svojom dužom stranom smještene su okomito
na slojnice. Kod formiranja okućnica ne postoji ustaljena dispozicija stambenih i gospodarskih kuća,
te nije uočljivo koje su kuće pripadale pojedinom domaćinstvu. Primarna seoska kuća ovog područja
bila je djelomično ukopana katnica, izgrađena na terenu u nagibu. U prizemlju su prostori za stoku ili
konoba, dok na katu, u potkrovnom prostoru je stanovanje i ognjište, izgrađeno nad terenom. Katu se
pristupa stubištem – vanjskim kamenim sularom, koji je građen od suhozida i često postavljen uz
kraće, zabatno pročelje kuće. Stoljetna ujednačenost načina života na selu počela se u manjoj mjeri
mijenjati nakon Prvog svjetskog rata, te se tridesetih godina dvadesetog stoljeća gradi noviji tip kuća
za stanovanje koje su također pravokutnog tlocrta, no smještene su tako da im je duža stranica
paralelna sa slojnicama. Najstarije kuće i pojate bile su građene u suhozidu i pokrivene kamenom
pločom. Novije kuće građene se od finije obrađenih kamenih blokova slaganih u pravilne redove i
povezanih mortom. Bile su pokrivene pokrovom od kamenih ploča koji je postupno zamijenjen
crijepom. Poslije Drugog svjetskog rata naglo se mijenja način života, stanovništvo iseljava u veće
gradove i gradi nove kuće uz more, gdje se počinje baviti turizmom. Polaganim napuštanjem starih
ruralnih naselja počeo je proces degradacije tradicijskog graditeljstva. Autohtona tradicijska
arhitektura ruralnih naselja udaljenih od mora, koja su protekloh desetljeća bila zanemarivana i
degradirana nebrigom i utjecajem atmosferilija, u posljednje vrijeme ponovno postaju atraktivna
razvojem specifične grane turizma koja vrednuje izvorni ambijent .
Sekundarna naselja su organizirana po plemenskim zajednicama, tj. svaki zaselak (komšiluk) iz

primarnog naselja imao je u planini odgovarajući obiteljski sklop koji je bio organiziran na isti način
kao primarno naselje, a u njemu se boravilo od proljeća do jeseni. Sekundarna naselja nisu imala
društveni prostor. Smještena su također na rubu obradivih površina jer su se i u njima stanovnici uz
stočarstvo bavili poljoprivredom. Stambeno-gospodarski sklopovi u sekundarnim naseljima sadrže
više prostora za stoku (pojate, torove), dok je stambeni prostor znatno manji i skromniji nego onaj u
primarnim naseljima. Osim toga, tzv. staje i stočarski stanovi nisu se mijenjali tijekom vremena, te su
većinom do danas zadržali karakteristike tradicijske gradnje. Napuštanjem tradicijskog stočarstva
započeo je proces propadanja takvih naselja. Danas su sva sekundarna naselja napuštena.
Ruralna naselja
Brist (Na karti pod brojem 53)
Staro je naselje smješteno pod planinom na plodnim flišnim padinama zasađenim vinogradima i
maslinicima. Zaselci imaju imena Aleksići, Bristova doca, Blatnice. Ispod sela nalazi se župska crkva
sv. Margarite. Uz more se u 17. i 18. stoljeću gradi nekoliko stambenih sklopova koji imaju
obrambene karakteristike s puškarnicama i zatvorenim dvorištima te manja crkva sv. Ante. U 19.
stoljeću mjesto dobiva obalno pročelje te novu neostilsku župsku crkvu sv. Margarite.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Naselje pripada tipu B zaštite, moguće je graditi interpolacije koje će se gabaritima i
oblikovanjem uskladiti sa tradicijskom arhitekturom, tako da se uklope u tipologiju naselja kako ne bi
narušile cjelokupan izgled aglomeracije. Prednost treba dati obnovi postojećih kuća. Potrebno je
izraditi Detaljni plan uređenja temeljem Konzervatorske podloge kojom se mora inventarizirati i
obraditi tradicijska arhitektura te dati uvjete i smjernice za potrebne i moguće zahvate.
Drvenik (Na karti pod brojem 54)

maslinicima. Središte mjesta je Srida Sela okružena zaselcima Kosirišće, Gradina, Podgradina,
Podkremenik, Podasmine. Crkva sv. Jure i groblje imaju središnji položaj u odnosu na zaselke.
Naselje uz more natsalo je tek u novije vrijeme u prostorima Gornje i Donje vale. U Donjoj Vali
postojalo je nekoliko ribarskih kuća te dva ladanjsko gospodarska sklopa obitelji Ivičević.
41

Kostanići (Na karti pod brojem 1)
Zaselak Kostanić najveći je i najkarakterističniji zaselak Drvenika koji, kao i ostala podbiokovska
naselja ima gornji dio pod planinom i kraj uz more. Selo je nastalo u XVII st. Kuće su uglavnom
jednokatnice građene od kamena i pokrivene kanalicama. Nemaju stilskih pojedinosti, a nose odlike
pučke dalmatinske tradicijske arhitekture. U zaseoku se nalazi i jedan stećak i sanduk na podnožju
ukrašen reljefima konjanika i žene, što navodi da je u blizini mogla biti srednjovjekovna nekropola.
Zaselak je danas napušten.
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST – 834, rješenje broj 24/75-75.
Gradac (Na karti pod brojem 55)

Naselje Gradac se pod ovim nazivom spominje po polovice 16. stoljeća jer ga raniji dokumenti
spominju kao Lapčanj. Ovaj se naziv odnosi na srednjevjekovno još uvijek neubicirano naselje koje se
spominje od 10. stoljeća, a pretpostavlja se da se nalazilo pod Rilićem i udaljeno od mora.
No povijesno se naselje nalazilo i uz more na području Gradine i predjela Bošac s kontinuitetom od
antike i vjerojatnim prekidom tijekom srednjeg vijeka. Na lokalitetu Gradina nalazila se
srednjovjekovna kula prikazana 1666. godine na Santinijevoj karti bitke s Turcima kada su lokalno
stanovništvo i mletačka vojska i mornarica pod zapovjedništvom generala Cornara izdržali opsadu i
protjerli Turke. Kula je tada iz preventivnih razloga srušena od strane Mlečana. Od sustava
obrambenih zidova preostao je zid na zapadnom dijelu gradačke uvale. Tijekom 18. i 19. stoljeća
naselje se razvijalo uz more prema istočnoj strani uvale te je nastajao niz zgrada s pročeljem prema
moru.
42
Grma (Na karti pod brojem 56)

Zaselak na padinama Rilića udaljen od naselja na moru. Predstma i uskim ulicama te
okućni8cama.avlja tip ruralnog naselja zbijenog tipa s nizom zgrada tradicijske dalmatinske
arhitekture građenih od kamena s vanjskim stepeništem, dvorišt
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro.
izraditi Detaljni plan uređenja na temelju Konzervatorske podloge kojom se mora inventarizirati i
Podaca (Na karti pod brojem 2)

Napuštena ruralna cjelina smještena na obroncima Biokova, koju čine stambeno-gospodarski
sklopovi nekadašnjih vinogradara, maslinara i stočara. Oko seoskog trga u središtu naselja nalaze se
romanička crkva sv. Ivana i župna crkva iz XVIII. stoljeća sa zvonikom i grobljem. Na istočnom ulazu
u selo obrambena je kula iz XVII. stoljeća.
Zaostrog (Na karti pod brojem 57)

maslinicima. Spominje se u 16. stoljeću iako se ranije navodi naselje pod Ostrogom. Središte mjesta
je Srida Sela okružena zaselcima Despoti, Kosovići, Matutinovići. Selo je nastalo u XVII stoljeću.
Kuće su uglavnom jednokatnice građene od kamena i pokrivene kanalicama. Nemaju stilskih
pojedinosti, a nose odlike pučke dalmatinske tradicijske arhitekture. Nova crkva sv. Barbare iz 19.
stoljeća ima središnji položaj u odnosu na zaselke. Naselje uz more, Kraj vezano je uz franjevački
samostan i nastalo je tek u novije vrijeme.
43
Fortifikacije
Drvenik - Kostanići, tvrđava (Na karti pod brojem 3)
Tvrđava je izgrađena u srednjem vijeku na uzvisini iznad zaseoka Kostanići, na položaju prapovijesne
gradine. Bila je u posjedu humskih velikaša Vlatkovića. Sastojala se od nekoliko utvrda unutar
obrambenog zida, zaštićena prirodnim liticama. U podgrađu su utvrđeni ostaci srednjovjekovne crkve
sv. Kuzme i Damjana. Obrambeni zid sa nizom puškarnica ima na sjeveru danas ruševnu višekatnu
kulu.
Kat. čest. zgr. 2224 k.o. Drvenik
Valorizacija: regionalni značaj, II. kategorija
Režim zaštite: Tvrđava u Drveniku najveća je fortifikacijska građevina na prostoru Gornjeg
Makarskog primorja, a datira od prapovijesti do razdoblja obrane od Turaka. Potrebno je izraditi
arhitektonski snimak postojećeg stanja tvrđave i projekt obnove u suradnji sa Konzervatorskim
odjelom u Splitu. Nužna obnova je prioritetna, obzirom da je tvrđava građevinski i konstruktivno
ugrožena. Tvrđavu je potrebno uključiti u kulturno-turističku ponudu i time joj dati novu namjenu.
Drvenik – Kostanići, kula (Na karti pod brojem 4)

Kula iz XV. stoljeća, danas ruševna, nalazi se u zaseoku Kostanići. Pripadala je plemenu Kostanića.
Godine 1687. napali su je Turci, o čemu pjeva i A. Kačić Miošić, pri čemu je srušena i kasnije
uklopljena u stambeni sklop. Kula je imala utvrđeno dvorište.
Režim zaštite: Valorizacija u sklopu obnove okolnih stambenih kuća, poštivajući smjernice koje će
izdati Konzervatorski odjel u Splitu. Nužno je pripremiti projektnu dokumentaciju.
44
Gradac – Čista, kula (Na karti pod brojem 5)

Višekatna kula kvadratičnog tlocrta izgrađena početkom XVII. stoljeća za obranu od Turaka. Kula ima
niz puškarnica na više nivoa, a bila je zakrovljena dvostrešnim krovištem. Kasnije je sjeverno od kule
dograđena stambena kuća. Sklop je danas bez krova i međukatnih konstrukcija, ali je zadržao
dovoljno elemenata koji omogućuju njegovu rekonstrukciju.
Režim zaštite: Kuća-kula iz XVII. stoljeća dominira zaseokom Čisla i predstavlja lijep primjer
stambene i fortificirane građevine iz razdoblja obrane od Turaka. Potrebno je izraditi arhitektonski
snimak postojećeg stanja i projekt obnove, poštivajući smjernice koje će izdati Konzervatorski odjel u
Splitu.
Gradac, zid u starom portu (Na karti pod brojem 58)

Obrambeni zid iz kandijskog rata koji brani istočni dio poluotoka u portu unutar kojeg su danas kuće.
Građen je od nepravilnijeg priklesanog kamena slaganog u redovima. Predstavlja dio fortifikacijskog
sustava porušene kule na Gradini prikazane na Santinijevoj karti 1666. tijekom opsade od strane
Turaka. Karta prikazuje gradačku utvrdu te njezine obrambene zidove koji se spuštaju prema moru.
Režim zaštite: Potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja i projekt obnove, poštivajući
smjernice koje će izdati Konzervatorski odjel u Splitu. Zid međutim zatvara dio naselja Gradac koji
pripada tipu B zaštite, moguće je graditi interpolacije koje će se gabaritima i oblikovanjem uskladiti sa
tradicijskom arhitekturom, tako da se uklope u tipologiju tradicijske gradnje kako ne bi narušile
cjelokupan izgled aglomeracije. Prednost treba dati obnovi postojećih kuća. Potrebno je izraditi
Detaljni plan uređenja na temelju Konzervatorske podloge kojom se mora inventarizirati i obraditi
tradicijska arhitektura te dati uvjete i smjernice za potrebne i moguće zahvate.
45
Podaca, kula (Na karti pod brojem 6)

Kula je katnica nepravilnog oblika izgrađena na litici na istočnom ulazu u selo Podaca. Prizemlje kule
je svođeno, na sjeverom pročelju su ostaci mašikule, a na južnom pročelju su manja vrata u
kamenim pragovima. Kula ima veći broj puškarnica na nekoliko nivoa i obrambeni predzid prema
jugu.
Kat. čest. zgr. 159 k.o. Podaca
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST –N-14 , rješenje broj 35/25-62.
Režim zaštite: Ministarstvo kulture financiralo je arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja kule i
projekt obnove. Obnova kule započela je u 2005. godini i odvijati će se u fazama, uz nadzor
Konzervatorskog odjela u Splitu.
Gradac, kula (Na karti pod brojem 26)

Ostaci tursko-venecijanske kule, ucrtane na prikazu bitke kod Graca (G. Santini 1666.)
Režim zaštite: Istraživanje, prezentacija i redovno održavanje i sanacija temeljem pripremljene
projektne dokumentacije i posebnih uvjeta građenja izdanih od nadležnog Konzervatorskog odjela.
Javne građevine
Brist, zgrada osnovne škole (Na karti pod brojem 7)
Kamenu katnicu dao je sagraditi Dalmatinski sabor 1878. godine kao pučku učionicu na spomen fra
Andriji Kačiću Miošiću.
Kat. čest. zgr. 201/1 I zem. 1817 k.o. Brist
Režim zaštite: Redovno održavanje i sanacija temeljem pripremljene projektne dokumentacije i
posebnih uvjeta građenja izdanih od nadležnog Konzervatorskog odjela.
46
Sakralne građevine
Brist, crkva sv. Margarite (Na karti pod brojem 8)
Crkva je sagrađena 1741. godine iznad sela Brist, jednobrodna građevina svođena gotičkim svodom,
sa kvadratičnom apsidom i grobnim pločama sa grbom obitelji Kačić. Crkva je bila ruševi, ali je 80-ih
godina XX. stoljeća djelomično obnovljena.
Kat. čest. zgr. 258 k.o. Brist
Režim zaštite: Redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi
zahvati moraju biti odobreni od nadležene konzervatorske službe.
Brist, župna crkva sv. Margarite (Na karti pod brojem 9)

Jednobrodna crkva s polukružnom apsidom neostilskog oblikovanja, građena u XIX. stoljeću u naselju
uz more. U osi glavnog pročelja je zvonik sa ložom i piramidalnim završetkom. Crkva je smještena na
visokom šematoriju (groblju) s podzidom, a pred njom je brončani kip A. Kačića Miošića, rad Ivana
Meštrovića.
Režim zaštite: Redovito održavanje uz izradu arhitektonskog snimka postojećeg stanja i projekta
obnove. Svi zahvati moraju biti odobreni od nadležene konzervatorske službe.
47
Brist, crkva sv. Ante (Na karti pod brojem 10)

Kasnobarokna crkva pravokutnog tlocrta, naglašenog zabata u kojem je manja rozeta i jednodijelna
preslica na vrhu. Glavno je pročelje okrenuto moru. Portal je flankiran je sa dva manja lučna otvora.
Gradac kapela sv. Ante Padovanskog i groblje (Na karti pod brojem 59)
Ostatak kasnobarokne crkve sv. Mihovila smještene na groblju u gornjem dijelu sela pretvoren je u
grobišnu kapelu. Manja kamena građevina je presvedena svodom. Na groblju su sačuvane
srednjovjekovne nadgrobne ploče, a jedan je stećak uzidan u crkvu.
zahvati moraju biti odobreni od nadležene konzervatorske službe. Groblje također treba čuvati u
postojećim gabaritima i tipologiji. Nove grobnice udaljiti od starog groblja te poštovati tipologiju prema
odobrenju Konzervatorskog odjela.
Arheološko istraživanje šireg lokaliteta, izrada dokumentacije, konzervacija i prezentacija nalaza.
Potrebno je u okviru dokumentacije izraditi detaljni plan uređenja na temelju konzervatorske podloge
kojom se trebaju inventarizirati i obraditi svi nalazi te dati uvjete i smjernice za konzervaciju i
prezentaciju nalaza.
Gradac, crkva sv. Mihovila (Na karti pod brojem 27)
48
Neostilska građevina iz XIX. stoljeća sagrađena je na Gradini usred Graca. Crkva je većih dimenzija,
građena od pravilno slaganog i uslojenog kamena s velikim lučnim prozorima na bočnim zidovima i
pročelju. Uz nju je podignut noviji betonski zvonik.
zahvati moraju biti odobreni od nadležene konzervatorske službe. Groblje također treba čuvati u
postojećim gabaritima i tipologiji. Nove grobnice udaljiti od starog groblja, te poštovati tipologiju i
uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.
Gradac, brdo Plana, kapela sv. Paškala (Na karti pod brojem 28)
Kapela na istoimenom planinskom vrhu na Riliću nad Gracem jednostavnog je oblika, građena u
XVIII. stoljeću. Danas ruševna, presvedena je svodom i bez preslice na pročelju. Građena je od
nepravilnije obrađenog i slaganog kamena. Ovom svecu, zaštitniku stočara, hodočastilo se u
procesijskim povorkama.
zahvati moraju biti odobreni od nadležne konzervatorske službe.
Gradac, Grma, Gospina kapela (Na karti pod brojem 29)

Gospina kapela ugrađena je u stijenu, u kamenoj niši nalazi se kip Gospe.
49
Gradac, Grma, kapela Gospe od Anđela (Na karti pod brojem 30)
Samostojeća kapela sa nišom u kojoj nije sačuvan Gospin kip.
Gradac, Žarnovica, kapela sv. Nikole (Na karti pod brojem 31)
Kapela sa išom, u kojoj je kip sv. Nikole Putnika.
50
Kostanići, crkva sv. Jurja (Na karti pod brojem 11)

Crkva sv. Jurja izgrađena je istočno od zaseoka Kostanići, jednobrodna je građevina s kvadratičnom
apsidom, svođena šiljastim svodom. Izgrađena je najvjerojatnije u XV. stoljeću, kasnije barokizirana.
U nju su ugrađene kasnoantičke spolije. U središnjoj osi glavnog pročelja postavljena je trodijelna
preslica. Okružena je grobljem na kojem su sačuvani srednjovjekovni užlijebljeni živi križevi i ploče.
Kat. čest. zgr. 217 k.o. Drvenik
zahvati moraju biti odobreni od nadležene konzervatorske službe. Na groblju čuvati stare grobove, a
nove grobnice udaljiti od starog dijela groblja, sve uz odobrenje konzervatorskog odjela.
Podaca, crkva sv. Ivana Krstitelja (Na karti pod brojem 12)
Jednobrodna svođena crkva sa plitkom kvadratičnom apsidom građena je u 11.-12. stoljeću, Pročelja
su razvedena plitkim lezenama, a u unutrašnjosti je crkva svođena bačvastim svodom sa
pojasnicama, dok su uzdužni zidovi rasčlanjeni nišama. U crkvi su pronađeni glagoljski grafiti. Pred
crkvom je stećak sljemenjak i grobna ploča sa grbom obitelji Kačić.
Kat. čest. zgr. 199 k.o. Podaca
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST – 13, rješenje broj 35-26-62.
Režim zaštite: Crkva je 80-ih godina XX. stoljeća arhitektonski dokumentirana, te su provedeni
istražni arheološki radovi i sanacija pod vodstvom nadležnog Konzervatorskog odjela. U unutrašnjosti
crkve su rekonstruirani gotički posvetni križevi. Potrebno je redovito održavanje građevine.
51
Podaca, župna crkva sv. Stjepana (Na karti pod brojem 13)
Jednobrodna građevina s kvadratičnom apsidom, građena u XVIII. stoljeću u blizini crkve sv. Ivana.
Na glavnom pročelju je jednostavan portal baroknog oblikovanja i nad njim manja rozeta. Uz
jugozapadni ugao crkve dograđen je u XIX. stoljeću zvonik s ložom i piramidalnim završetkom. Južno
od crkve je smješteno groblje.
Zaostrog, franjevački samostan (Na karti pod brojem 14)

Samostan je sagrađen u XVI. i XVII. st. na mjestu ranijeg samostana augustinaca. Tri samostanska
krila i crkva zatvaraju klaustar kasnorenesansnog oblikovanja u čijem je središtu slikoviti vrt s krunom
bunara. Samostan je nekoliko puta pregrađivan i obnavljan, a jedan od njegovih gvardijana i graditelja
bio je fra Andrija Kačić Miošić. Crkva je jednobrodna kasnobarokna građevina raskošnog inventara.
Na sjevernom zidu samostana sačuvan je niz puškarnica. Južna obrambena kula kasnije je
adaptirana u refektorij. Nad ostacima istočne kule sagrađen je u XIX. stoljeću zvonik s otvorenom
ložom i visokim piramidalnim završetkom. U samostanu je vrijedna biblioteka, etno- zbirka i zbirka
umjetnina. Oko samostana nalazi se prostrani vrt i maslinik, ograđeni visokim zidom. Ispred crkve je
manje samostansko groblje.
Kat. čest. zgr. 442/1, 441 i zem. 3007 k.o. Zaostrog
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST – 10, rješenje broj 35-140-62.
52
Režim zaštite: Godine 2005. izrađen je arhitektonski snimak postojećeg stanja samostana. Potrebno
je započeti sanaciju i adaptaciju samostana u fazama, prema smjernicama i uz nadzor nadležnog
Konzervatorskog odjela.
Zaostrog, crkva sv. Barbare i groblje (Na karti pod brojem 15)
Izvorno gotička jednobrodna crkva kasnije je barokizirana. Na istočnoj je strani kvadratična apsida.
Crkva je građena od kamena, s glavnim pročeljem na kojem su vrata flankirana prozorima glatkih
okvira. U osi glavnog pročelja postavljena je vitka trodijelna preslica. U zabatu krova postavljen je
antički kapitel kao akroterij. Oko crkve je srednjovjekovno groblje. U unutrašnjosti je crkvena lađa
jednobrodna i presvedena šiljastim svodom. Oko groblja utvrđen je veliki broj antičkih ulomaka, pa se
pretpostavlja postojanje antičke građevine.
Kat. čest. zgr. 2 k.o. Zaostrog
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST - 9, rješenje broj 35/29-62.
zahvati moraju biti odobreni od nadležene konzervatorske službe. Groblje treba čuvati u postojećim
gabaritima i tipologiji. Nove grobnice udaljiti od starog groblja, te poštovati tipologiju prema odobrenju
Konzervatorskog odjela.
Arheološko istraživanje i ubiciranje šireg lokaliteta, izrada dokumentacije, konzervacija i prezentacija
nalaza. Potrebno je u okviru dokumentacije izraditi detaljni plan uređenja na temelju konzervatorske
podloge, kojom se trebaju inventarizirati i obraditi svi nalazi, te dati uvjete i smjernice za konzervaciju
i prezentaciju nalaza.
Zaostrog, župna crkva sv. Barbare (Na karti pod brojem 16)
Jednobrodna kamena crkva s kvadratičnom apsidom i trodijelnim zvonikom na preslicu sagrađena je
1872. godine u središtu sela. Na glavnom je pročelju portal s istaknutim vijencem, a u njegovoj osi
okulus i trodijelna preslica. Crkva ima neostilske odlike. U ogradnom zidu ugrađeni su antički
fragmenti sarkofaga i natpisa.
53

Gornji Zaostrog, kapela sv. Roka (Na kari pod brojem 17)
Kapela sv. Roka izgrađena je na putu prema gornjim zaseocima i Sridi Sela. Građena je u XVII st., za
obranu sela od kužnih epidemija, a obnovljena 1899.godine s velikim neogotičkim profiliranim šiljastim
prozorima, koji flankiraju ulazni portal. Crkva nema zvonika. Na pročelju je rustični kameni reljef sv.
Roka, a u unutrašnjosti je kapela svođena.
Graditeljski sklopovi i etno građevine

Brist, sklop kuća Diana Marušićna obali (Na kartzi pod brojem 18)
Sklop čine tri stambene dvokatnice s balkonima iz XVIII. stoljeća nekada vlasništvo Kačića. Udajama i
ženidbama sklop je pripao obiteljima Diana pa Marušić. Na južnom dijelu sklopa svođeni je
poluotvoreni prostor s ostacima puškarnica nad kojim je terasa. Sklop također ima odlike ladanjske
arhitekture, s nizom balkona nad morem. U jednu od zgrada njega ugrađene su i antičke spolije.
Kat. čest. zgr. 2, 17, 18 k.o. Brist
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST-N-332, rješenje broj 24/12-
54
Režim zaštite: Potrebno je tijekom obnove sačuvati izvorno stanje građevina, te koristiti autentične
građevinske materijale i tehnike. Preferira sa obnova postojećih, a tek potom izgradnja novih kuća,
koje gabaritima i stilskim elementima moraju biti usklađene sa tradicijskom arhitekturom.
Drvenik, sklop Ivičević (zapadni) (Na karti pod brojem 19)

Kompleks Ivičević u kojoj su živjeli prvaci narodnjaka Stjepan i Mate Ivičević izgrađen je u početkom
XIX. stoljeća uz morsko žalo Donje vale u Drveniku. Dvije kuće međusobno povezane terasom
objedinjavaju stambenu i gospodarsku funkciju. Sklop je bio bogato opremljen nizom gospodarskih
sadržaja-konoba, tijesaka za ulje i vino, pčelinjaka. U II. svj. ratu je bombardiran iz Sućurja, nakon
čega nije obnovljen.
Kat. čest. zgr. 319, 321 k.o. Drvenik
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST-N-536
koje gabaritima i stilskim elementima moraju biti usklađene sa tradicijskom arhitekturom.
Drvenik, sklop Ivičević (istočni) (Na kari pod brojem 20)

Sklop na istočnoj strani Donje vale sastoji se od stambene katnice čije je dvorište ograđeno zidom s
puškarnicama i kasnobaroknim portalom. U sjevernom zidu su rupe za košnice. Sklop je preoblikovan
u 19. stoljeću.
koje gabaritima i stilskim elementima moraju biti usklađene sa tradicijskom arhitekturom. Sklop na
sjeveru ima ostatke košnica u ogradnom zidu, a prema moru je ograđen zidom sa puškarnicama, u
kojem je ulaz u sklop.
55
Podaca - Viskovića vala, sklop kuća (Na karti pod brojem 60)
Povijesni sklop iz 18. stoljeća smješten na obali mora u istoimenoj uvali. Nekoliko sačuvanih kamenih
katnica pripadalo je istoj obitelji. Kuće su postavljene jedna uz drugu, građene u tipologiji tradicijske
dalmatinske arhitekture. Građene su od kamena s unutrašnjim dvorištima i vanjskim stubištima. Na
nekim kućama su sačuvane puškarnice.
Zaostog, ostaci mlinice na lokalitetu Kapeć (Na karti pod brojem 64)
Ruševni ostaci manje mlinice s krovom na jednu vodu. Mlinica je smještena na samoj morskoj obali
na kraju vodotoka koji je danas gotovo presušio. Spominje se kao posjed zaostroških franjevaca još u
17. stoljeću.
Režim zaštite: Proglašenje kulturnog dobra lokalnog značenja od strane Općine Gradac (čl. 17.
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara), izrada Konzervatorskog elaborata i projekta obnove,
obnova.
Arheološke zone
Gradac – Bošac i Crkvina, arheološka zona (Na karti pod brojem 34)
Zona je smještena usred gusto izgrađenog turističkog dijela naselja između magistrale i mora u
zapadnom dijelu današnjeg naselja i uglavnom je devastirana recentnom stambenom i hotelskom
izgradnjom. Nalazi su slučajni, najčešće rezulat izgradnje komunalne infrastrukture. To su ostaci
monumentalnijeg rimskog graditeljskog sklopa, najvjerojatnije raskošnije rimske vile, koja uključuje
termalni sklop na prostoru donedavno korištenih izvora vode. Toponim i pojedinačni nalazi upućuju na
postojanje ranokršćanske crkve na istočnijem dijelu označene zone. Na ovom se dijelu Graca ubicira
antički Ravenatov Biston. Uži dio zone su lokaliteti Lovorica i Crkvina na kojoj su pronađeni ostaci
zidova i mozaika, kameni bunari i hipokausti što upućuje na veće naselje i građevine. Dijelovi su
najvećim dijelom devastirani hotelskom izgradnjom a 2004. provedeno je zaštitno istraživanje nalaza
tijekom izgradnje komunalne infrastrukture.
56
Režim zaštite: Arheološko istraživanje i ubiciranje, izrada dokumentacije, konzervacija i prezentacija

podloge kojom se trebaju inventarizirati i obraditi svi nalazi te dati uvjete i smjernice za konzervaciju i
Gradac, arheološka zona (Na karti pod brojem 34a)
Na prostoru zone uočene su rimske grobnice, djelomično arheološki istražene.
Režim zaštite: Nužan arheološki nadzor prilikom daljnjih eventualnih izvođenja radova na prostoru
arheološke zone.
Drvenik, Donja vala, arheološka zona (Na karti pod brojem 35)
Na položaju Mirine ispod Jadranske magistrale vidljivi su ostaci rimske ville rustice (1.-2. st.) na čijem
je prostoru nešto kasnije zasnovano groblje. Sačuvani su izrazito bogati i zanimljivi kasnoantički
nalazi u pojedinim grobovima, danas u Gradskom muzeju.
arheološke zone.
Drvenik, arheološka zona Mirine (Na karti pod brojem 61)
Smještena 50 m ispod ceste prema Makarskoj, obuhvaća vilu rustiku iz 1-2. st i kasnoantičko groblje.
Nije istražena, nalazi su slučajni i sporadični.
Režim zaštite: Arheološko istraživanje i ubiciranje, izrada dokumentacije, konzervacija i prezentacija
podloge kojom se trebaju inventarizirati i obraditi svi nalazi te dati uvjete i smjernice za konzervaciju i
Podviter, arheološka zona (Na karti pod brojem 36)
Lokalitet se nalazi uz zapadni rub sela Podace. Tijekom probivanja protupožarnog puta, a i ranijeg
korištenja i obitavanja na prostoru uočeni su dosta brojni pokretni kulturni ostaci od neolitičkog do
antičkog razdoblja.
arheološke zone.
Gradac, uvala Lapčanj (Na karti pod brojem 41)
Arheološka zona srednjovjekovnog naselja Lapčanj poznatog još u 10. stoljeću koje se navodi u djelu
Konstantina Porfirogeneta "De administrando imperio" kao sjedište župe. Naselje koje car pisac
spominje kao Labinetza, najvjerojatnije je bilo smješteno visoko iznad morske obale između brda
Grabovice i vrha sv. Paškala. Kasnije se spominje kao oppidum Labcian. Korijen imena leži u
stroslavnskoj riječi lab koja označava stijenu. Arheološka istraživanja nisu proveđena pa su nalazi
sporadični i slučajni. Izostanak stilsko-arhitektonskih karakteristira kao i arheoloških indicija
onemogućava pravovaljanije zaključke u pogledu vremenskog determiniranja gradnji na ovom
prostoru.
57
Režim zaštite: Istraživanja (istraživanje i ubiciranje, izrada dokumentacije, konzervacija i

prezentacija nalaza prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara) iz kojih će
proizaći projekt prezentacije. Potrebno je u okviru dokumentacije izraditi detaljni plan uređenja na
temelju konzervatorske podloge kojom se trebaju inventarizirati i obraditi svi nalazi te dati uvjete i
smjernice za konzervaciju i prezentaciju nalaza. Svi zemljani radovi, iskopi, poljoprivreda na
privatnim i javnim parcelama moraju se vršiti prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara uz
poseban arheološki nadzor.
Arheološki lokaliteti
Brist, Briške stine, gomile
Na cijeloj dužini planinske linije koja dijelu zaleđe od mora, nedaleko pješačkih prijevoja i staza nalaze
se prapovijesne grobne gomile. Gotovo sve su opljačkane ili devastirane kasnijim graditeljskim
intervencijama (suhozidni torovi i zakloništa).
Režim zaštite: Poželjan arheološki nadzor prilikom eventualnih izvođenja radova.
Brist, stećak „Turski greb“ (Na karti pod brojem 37)

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik, XIV.-XV. stoljeće, bogato ornamentiran. Ovaj stećak pripada
tipu „sanduka“ .
Režim zaštite: Nužan obilazak i uvid u stanje kulturnog dobra, te eventualna zaštita od utjecaja
atmosferilija. Čuvanje stećka u prostoru, arheološko istraživanje, konzervacija i prezentacija nalaza.
58
Drvenik, groblje uz crkvu sv. Jurja (Na karti pod brojem 52)
U crkvi su kao spolije ugrađeni stećci. Srednjovjekovnih prostornih oznaka, koje nisu in situ , ima i na
groblju.
Režim zaštite: Nužan arheološki nadzor prilikom radova na prostoru groblja.
Drvenik, gradina (Na karti pod brojem 42)

Gradina je lokalitet na isturenoj glavici iznad Donje vale, iznad magistrale, na kojoj se prati kontinuitet
utvrđenja i življenja od prapovijesti do venecijanskog razdoblja.
Režim zaštite: Arheološki lokalitet potrebno je sačuvati u pejzažu. Poželjno je arheološko i
konzervatorsko istraživanje lokaliteta. Treba zabraniti eventualnu izgradnju, kao i probijanje
protupožarnih puteva, postavljanje antenskih stupova i odašiljača. Svi zemljani radovi trebaju se
odvijati uz poseban arheološki nadzor.
Drvenik, uzvisina Pliševac, arheološki lokalitet (Na karti pod brojem 47)
Na lokalitetu su sačuvani ostaci prapovijesne gomile.
Režim zaštite: Sačuvati postojeće stanje.
Drvenik, uzvisina Križina (Na karti pod brojem 48)
Na uzvisini Križina na sjeverozapadnom dijelu sela nalazi se nekoliko prapovijesnih gomila.
Drvenik, uzvisina Kupa, gradina Kupa (Na karti pod brojem 49)
Na uzvisini Kupa – strateški dominantnom položaju, nalazi se istoimena prapovijesna gradina. Riječ
je o prapovijesnoj nadzornoj točki s ostacima urušenog suhozidnog bedema i ostacima keramike na
površini.
Režim zaštite: Sačuvati postojeće stanje, uz arheološko istraživanje, izradu dokumentacije, te
konzervaciju i prezentaciju nalaza. Po istraživanju potreban je detaljan plan uređenja lokaliteta.
59
Drvenik, uzvisina Plana, gomila (Na karti pod brojem 50)

Na drveničkoj strani uzvisine Plana nalazi se prapovijesna gomila.
Drvenik, uzvisina Lučki Brig, gomile (Na karti pod brojem 51)
Uzvisina koja sa zapadne strane zatvara Donju Valu, na njoj je nekoliko devastiranih prapovijesnih
gomila.
Drvenik, gradina Kremenik (Na karti pod brojem 65)
Režim zaštite: Čuvanje gradine u prostoru, arheološko istraživanje, izrada dokumentacije,
konzervacija i prezentacija nalaza. Potrebno je u okviru dokumentacije izraditi detaljni plan uređenja
lokaliteta na temelju konzervatorske podloge kojom se trebaju inventarizirati i obraditi svi nalazi te
dati uvjete i smjernice za njihovu konzervaciju i prezentaciju.
Drvenik, arheološki lokalitet Plane (Na karti pod brojem 66)
Drvenička strana, prapovijesni tumuli.
Režim zaštite: Čuvanje u prostoru, arheološko istraživanje, izrada dokumentacije, konzervacija i
prezentacija nalaza. Potrebno je u okviru dokumentacije izraditi detaljni plan uređenja lokaliteta na
smjernice za njihovu konzervaciju i prezentaciju.
Drvenik – Kostanići, stećak Kostanića greb (Na karti pod brojem 67)
Ukrašeni stećak sljemenjak s prikazom i natpisom. Ime dobio po plemenu Kostanića.
Režim zaštite: Čuvanje stećka u prostoru, arheološko istraživanje, izrada dokumentacije,
Drvenik, arheološki ostaci crkve sv. Kuzme i Damjana (Na karti pod brojem 68)
Temeljni ostaci najvjerojatnije srednjovjekovne (gotičke?) crkve pravokutne apside posvećene
karakterističnom srednjovjekovnom titularu. Crkva se nalazi u podgrađu drveničke tvrđave.
Režim zaštite: Arheološko istraživanje, izrada dokumentacije, konzervacija i prezentacija nalaza.
Potrebno je u okviru dokumentacije izraditi detaljni plan uređenja lokaliteta na temelju konzervatorske
podloge kojom se trebaju inventarizirati i obraditi svi nalazi te dati uvjete i smjernice za njihovu
konzervaciju i prezentaciju.
Gradac, Grma, gomila (Na karti pod brojem 38)
60
Prapovijesna grobna gomila.

arheološke zone.
Gradac, Gradina, kasnoantički lokalitet (Na karti pod brojem 39)

Na prostoru kasnije podignute tursko-venecijanske utvrde egzistiralo je tijekom kasne antike naselje
gradinskog tipa, zasnovano najvjerojatnije u prapovijesti.
arheološkog lokaliteta.
Gradac, groblje (Na karti pod brojem 40)

Na groblju je sačuvano nekoliko kasnosrednjovjekovnih nadgrobnih ploča ukrašenih prikazima štita i
mača, odnosno reljefnog križa i cvijeta. Grobne ploče nisu in situ.
Režim zaštite: Redovit uvid u stanje nalaza.
61
Podaca, stećak (Na karti pod brojem 69)

Stećak uz crkvu sv. Ivana Krstitelja.
Režim zaštite: Čuvanje stećka u prostoru, arheološko istraživanje, izrada dokumentacije, konzervacija
i prezentacija nalaza. Potrebno je u okviru dokumentacije izraditi detaljni plan uređenja lokaliteta na
smjernice za njihovu konzervaciju i prezentaciju.
Zaostrog, prapovijesni lokalitet (Na karti pod brojem 43 i 44)

Prapovijesne gomile na zaostroškom dijelu Plane i u Požarnima.
arheološkog lokaliteta. Čuvanje u prostoru, arheološko istraživanje, izrada dokumentacije,
Zaostrog, antički lokalitet (Na karti pod brojem 45)
Antički lokalitet u vrtu i oko Franjevačkog samostana gdje su pronađeni ostaci arhitekture, mramorni
reljefi, kapiteli i ostali pokretni nalazi. Evidentno se radi o ostacima veće ville rustice.
Status zaštite: registrirano kulturno dobro RST – 10, rješenje broj 35-140-62.
Režim zaštite: Arheološko istraživanje, izrada dokumentacije, konzervacija i prezentacija nalaza.
Potrebno je u okviru dokumentacije izraditi detaljni plan uređenja lokaliteta na temelju konzervatorske
podloge kojom se trebaju inventarizirati i obraditi svi nalazi te dati uvjete i smjernice za njihovu
konzervaciju i prezentaciju.
Zaostrog Selo, antički lokalitet (Na karti pod brojem 46)

Antički lokalitet na prostoru današnjeg groblja uz crkvu sv. Barbare u Zaostrogu. Vjerojatno je riječ o
villi rustici, naknadno pregrađenom u ranokršćansku crkvu. U crkvi sv. Barbare ugrađeni su kao
spolije ostaci stećaka.
62

Režim zaštite: Poželjan arheološki nadzor prilikom izvođenja radova na prostoru groblja (iskopi za
nove grobnice).
Memorijalni spomenici
Brist, spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću (Na karti pod brojem 21)
Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću izradio je 1960. Ivan Meštrović. Brončana skulptura prikazuje
Kačića u pozi guslara.
Režim zaštite: Potrebno je redovno održavanje spomenika.
Brist, rodna kuća fra Andrije Kačića Miošića (Na karti pod brojem 22)
Stambena katnica sa sačuvanim puškarnicama, zidana priklesanim kamenom smatra se rodnom
kućom pjesnika fra Andrije Kačića Miošića.
Kat. čest. zgr. 168 k.o. Brist
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST-N-8, rješenje broj 35/23-62.
Režim zaštite: Kuća je rekonstruirana temeljem projektne dokumentacije koju je izradio
Konzervatorski odjel u Splitu, potrebno je njeno redovno održavanje.
Brist, spomenik (Na karti pod brojem 23)

Spomenik je mozaik sa tematikom iz tradicijskog života. Rad je slikara Joke Kneževića i uklapa se u
njegov mozaični opus.
Režim zaštite: Redovno održavanje.
63
Drvenik, spomenik palim borcima (Na karti pod brojem 24)

Spomenik palim borcima – kamena skulptura ranjenog mladića - borca, rad je Antuna Grčetića.
Kat. čest. 3592/2 k.o. Drvenik
Status zaštite: registrirano kulturno dobro, RST-N-897, rješenje broj 24/45-76.
Drvenik, spomen kosturnica (Na karti pod brojem 62)

Kosturnica je smještena u Selu gornjem dijelu naselja. Ima oblik platoa sa stepenicama, rad arh. Ante
Rožića.
Režim zaštite: Redovno održavanje
Gradac, spomenik palim borcima na Gradini (Na karti pod brojem 63)
Na visokom stupu je podnožje u obliku prizme s uklesanim imanima poginulih. Na vrhu stupa visoko
nad zemljom bio je postavljen brončani kip raskriljene "Pobjede", rad kipara Antuna Augustinčića i
Luke Musulina. Brončani je kip namjerno srušen tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća te oštećen leži
podno stupa.
Režim zaštite: Popravak oštećenog brončanog kipa i njegov smještaj u sigurnom prostoru, uređenje
spomenika na Gradini i njegovo održavanje.
64
Zaostrog, spomenik palim borcima (Na karti pod brojem 25)

Spomenik palim borcima nalazi se ispred samostana neposredno uz more. Iz pločnika izrasta veliki
stilizirani kameni cvijet, rad je Rudolfa Matutinovića.
Komunalna oprema
Gradac, Soline, česma (Na karti pod brojem 32)
Česma je sagrađena 1891. godine uz more.
Gradac, Bošac, ostaci bunara (Na karti pod brojem 33)

65
Smjernice za prostorno uređenje i mjere zaštite kulturnih dobara u Konzervatorskoj podlozi

za Prostorni plan Općine Gradac
Smjernice za prostorno uređenje ruralnih cjelina
Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati
matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati
interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva
se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama,
gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući
siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tokove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno
očuvati odnos izgrađenog dijela ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim
površinama unutar povijesnih jezgri. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih
objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka
prostornog identiteta pojedinih građevina. Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri, koji nisu znatnije
transformirane, ili su korištene kao zelene površine, potrebno je uređivati kao javne zelene površine
s mogućnošću minimalnih intervencija objektima javnog značaja. Uređivanje svih vanjskih ploha
objekata u ruralnim cjelinama mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala. Za pojedine manje cjeline potrebno je izraditi prostorne planove nižeg reda
(urbanističke ili planove uređenja). Planovi trebaju imati Konzervatorske podloge, odnosno osigurano
konzervatorsko elaboriranje cjeline ili pojedinih dijelova u slučaju da za pojedine zahvate u prostoru
lokalna uprava ocjeni nepotrebnim izraditi postorni plan. Također se propisuje mjera zaštite obvezne
izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti - inventarizirati posebno vrijedni
prostori i građevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra.
Smjernice za prostorno uređenje fortifikacija

Pojedinačni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze
(ako je istraženi materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije
(ako se temeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik i detalji
fortifikacije). Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, bastioni, galerije, cisterne, skladišta)
mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem gore navedenih metoda rekonstrukcije, ali
na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju
izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. Također se određuje da projekti uređenja trebaju imati
osigurano konzervatorsko elaboriranje te da arhitektonski projekti trebaju imati konzervatorsku
suglasnost. Ne dozvoljava se postavljanje različitih telekomunikacijskih i radijskih uređaja na
utvrdama niti u njihovoj blizini.
Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih kulturnih dobara

Sakralna i civilna kulturna dobra uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i
projekata planske dokumentacije i projekata kojima prethode konzervatorske studije ili sustavi mjera
zaštite propisani Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati
66
namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu
anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u
postizanju integriteta kulturnog dobra. Također se određuje da arhitektonski projekti ili projekti
uređenja koji se na bilo koji način odnose naspram pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra
(registriranog, preventivno zaštićenog ili evidentiranog) trebaju imati posebne uvjete i prethodno
odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno konzervatorsku suglasnost istog. Za crkve
koje su istaknute u prostoru ne dozvoljava se postavljanje različitih telekomunikacijskih i radijskih
uređaja na njima niti u njihovoj blizini.
Smjernice za prostorno uređenje arheoloških zona i lokaliteta

Šire arheološke zone utvrđene ovim planom potrebno je detaljno istražiti, te planskim dokumentima
nižeg reda utvrditi način korištenja zona. Unutar izgrađenih područja naselja preporuča se detaljno
istraživanje arheoloških zona do sterilnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija
nalaza in situ koja može utjecati na izvedbene projekte planiranih građevina. Izvan izgrađenih
područja preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode
anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije, s time da
se prethodno na razini prostornih planova općina i gradova detaljno utvrdi obuhvat pojedinih
izdvojenih arheoloških nalaza te režimi zaštite istih. U područjima kojim se ovim planom, kao i
prostornim planovima općina i gradova, predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i
priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom
izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura arheološko istraživanje
rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija.
Tako istraženi prostori obvezno se prezentiraju in situ, a projektu konzervacije i prezentacije nalaza
moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata i uređivanja zemljišta. Također se
propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se
odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna
kulturna dobra. Ne dozvoljava se postavljanje različitih telekomunikacijskih i radijskih uređaja ili
vodosprema na ili u blizini prapovijesnih gomila ili gradina koje su smještene na prirodno istaknutim
visinskim položajima. Također se ne dozvoljava postavljanje fiksnih kamenih križeva čije temeljenje
može oštetiti rahlu strukturu gomila.
Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika

detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori
i građevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra.
POPIS KULTURNIH DOBARA PO VRSTAMA

Ruralna naselja
Kostanići, ruralno naselje (Na karti pod brojem 1)
Podaca, ruralno naselje (Na karti pod brojem 2)
Brist, ruralno naselje (Na karti pod brojem 53)
Drvenik, ruralno naselje (Na karti pod brojem 54)
Gradac, ruralno naselje (Na karti pod brojem 55)
Grma, ruralno naselje (Na karti pod brojem 56)
Zaostrog, ruralno naselje (Na karti pod brojem 57)
67
Fortifikacije
Drvenik – Kostanići, tvrđava (Na karti pod brojem 3)
Kostanići, kula (Na karti pod brojem 4)
Gradac – Čisla, kula (Na karti pod brojem 5)
Podaca, kula (Na karti pod brojem 6)
Gradac, kula (Na karti pod brojem 26)
Gradac, zid u starom portu (Na karti pod brojem 58)
Sakralne građevine
Brist, crkva sv. Margarite (Na karti pod brojem 8)
Brist, župna crkva sv. Margarite (Na karti pod brojem 9)
Brist, crkva sv. Ante (Na karti pod brojem10)
Kostanići, crkva sv. Jurja (Na karti pod brojem 11)
Podaca, crkva sv. Ivana Krstitelja (Na karti pod brojem 12)
Podaca, župna crkva (Na karti pod brojem 13)
Zaostrog, franjevački samostan (Na karti pod brojem 14)
Zaostrog, crkva sv. Barbare (Na karti pod brojem 15)
Zaostrog, župna crkva sv. Barbare (Na karti pod brojem 16)
Gornji Zaostrog, kapela sv. Roka (Na karti pod brojem 17)
Gradac, crkva sv. Mihovila (Na karti pod brojem 27)
Gradac, brdo Plana, kapela sv. Paškala (Na karti pod brojem 28)
Gradac, Grma, Gospina kapela (Na karti pod brojem 29)
Gradac, Grma, kapela Gospe od Anđela (Na karti pod brojem 30)
Gradac, Žarnovica, kapela sv. Nikole (Na karti pod brojem 31)
Gradac, kapela sv. Ante Padovanskog i groblje (Na karti pod brojem 59)
Javne građevine
Brist, zgrada osnovne škole (Na karti pod brojem 7)
Komunalna oprema
Gradac, Soline, česma (Na karti pod brojem 32)
Gradac, Bošac, ostaci bunara (Na karti pod brojem 33)
Memorijalne građevine
Brist, spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću (Na karti pod brojem 21)
Brist, rodna kuća fra Andrije Kačića Miošića) (Na karti pod brojem 22)
Brist, spomenik palim borcima (Na karti pod brojem 23)
Drvenik, spomenik palim borcima (Na karti pod brojem 24)
68
Drvenik, spomen kosturnica (Na karti pod brojem 62)

Gradac, spomenik palim borcima na Gradini (Na karti pod brojem 63)
Zaostrog, spomenik palim borcima (Na karti pod brojem 25)
Graditeljski sklopovi i etno građevine

Brist, sklop kuća na obali (Na karti pod brojem 18)
Drvenik, sklop kuća Ivičević (zapadni) (Na karti pod brojem 19)
Drvenik, sklop Ivičević (istočni) (Na karti pod brojem 20)
Podaca – Viskovića vala, sklop kuća (Na karti pod brojem 60)
Zaostrog, ostaci mlinice na lokalitetu Kapeć (Na karti pod brojem 64)
Arheološke zone
Drvenik, Donja vala, arheološka zona (Na karti pod brojem 35)
Drvenik, arheološka zona Mirine (Na karti pod brojem 61)
Gradac – Bošac i Crkvina, arheološka zona (Na karti pod brojem 34)
Gradac, arheološka zona (Na karti pod brojem 34a)
Podviter, arheološka zona (Na karti pod brojem 36)
Gradac, uvala Lapčanj (Na karti pod brojem 41)
Arheološki lokaliteti
Brist, Briške stine, gomile
Brist, stećak „Turski greb“ (Na karti pod brojem 37)
Drvenik, gradina (Na karti pod brojem 42)
Drvenik, gradina Kremenik (Na karti pod brojem 65)
Drvenik, arheološki lokalitet Plane (Na karti pod brojem 66)
Drvenik, uzvisina Pliševac, arheološki lokalitet (Na karti pod brojem 47)
Drvenik, uzvisina Križina (Na karti pod brojem 48)
Drvenik, uzvisina Kupa, gradina Kupa (Na karti pod brojem 49)
Drvenik, uzvisina Plana, gomila (Na karti pod brojem 50)
Drvenik, uzvisina Lučki Brig, gomile (Na karti pod brojem 51)
Drvenik, groblje uz crkvu sv. Jurja (Na karti pod brojem 52)
Drvenik – Kostanići, stećak Kostanića greb (Na karti pod brojem 67)
Drvenik – Kostanići, arheološki ostaci crkve sv. Kuzme i Damjana (Na karti pod brojem 68)
Gradac, Grma, gomila (Na karti pod brojem 38)
Gradac, Gradina, kasnoantički lokalitet (Na karti pod brojem 39)
Gradac, groblje (Na karti pod brojem 40)
Podaca, stećak (Na karti pod brojem 69)
Zaostrog, prapovijesni lokalitet (Na karti pod brojem 43 i 44)
Zaostrog, antički lokalitet (Na karti pod brojem 45)
69
Zaostrog Selo, antički lokalitet (Na karti pod brojem 46)
3.4.2. Zaštita prirode

Svi dijelovi prirode upisani u Upisnik zaštićenih dijelova prirode kao i oni koji se štite ovim Planom
čine sustav posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode u cjelovitom sustavu zaštite prirodnih
vrijednosti uspostavljenom ovim Planom.
Na području općine Gradac u smislu zakona predložene su za zaštitu slijedeće prirodne vrijednosti:
- Planina Rilić s predloženom kategorijom-park prirode

- Zjatva, jama bez dna s predloženom kategorijom –spomenik prirode
Za područja predviđena za zaštitu potrebno je provesti postupak stavljanja pod zaštitu temeljem
članka 22. Zakona o zaštiti prirode.
Stoga su svi zahvati u parku prirode i širem krajobrazu posebno osjetljivi i potrebno ih je svesti na
najmanju mjeru i u funkciji održavanja područja, odnosno očuvanja vrijednosti šireg krajobraza.
Prostor unutar predloženog parka prirode ima kulturnu, socijalnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu
namjenu.
3.4.3. Krajobrazne vrijednosti prostora

detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori
i građevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra.
Osobitu skrb i zaštitu voditi o obali, moru i podmorju kao ekološko vrijednim područjima.
Na istaknutim prirodnim točkama – vidikovcima te potezima značajnim za panoramske vrijednosti
krajobraza ne može se graditi, već uređivati pristupni putovi i odmorišta.
Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi,
krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno povijesne cjeline)
Tablica 19. Iskaz površina zaštićenih cjelina
ZAŠTIĆENE CJELINE UKUPNO ha % od površine

općine
Prirodna baština
Zaštićeni dijelovi prirode
- park prirode Rilić – prijedlog 3065,79 42
Prijedlog za zaštitu dijelova prirode
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav

Budući razvitak Općine Gradac i ostvarivanje razvojnih ciljeva u velikoj mjeri će ovisiti o kvaliteti
prometne infrastrukture na širem prostoru. To se odnosi na infrastrukturu državnog značaja
(autocesta, brze i druge državne ceste).
70
Položajem na središnjem dijelu jadranske fronte naselja općine Gradac kao turističko središte
predstavljaju ujedno cilj kao i tranzitno turističko područje prema jugu. Na taj način se stvara
opterećenje postojeće državne ceste D8 te je potrebna gradnja obilaznice čiji je koridor postavljen u
podbiokovlju u širini od 30,0 m.
S aspekta održivog razvoja nužna su ograničenja korištenja automobila i razvoj kvalitetne i razgranate
mreže pješačkih komunikacija. Stoga se potiče smanjenje korištenja osobnih vozila, kontrola i naplata
parkiranja, ograničenje dužine parkiranja, smanjenje dopuštene brzine i drugih mjera u središnjem
naseljskom prostoru, te razgranata mreža pješačkih ulica, biciklističkih staza i dr.
Teškoća u planiranju šireg prometnog sustava je nedostatak informacija o prometu u novim i bitno
izmijenjenim uvjetima i nedostatak odgovarajućih istraživanja i studija kojima bi se na odgovarajući
način sagledali problemi i predlagala rješenja u okviru održivog prometnog sustava i sustava
mobilnosti.
3.5.1.1. Ceste
Dominantni dio prometne potražnje Općina zadovoljava ponudom cestovnog prometa. Rješenje
sustava cestovnog prometa u velikoj mjeri se oslanja na model određen u Prostornom planu (bivše)
općine Makarska, koji je preinačen u skladu s ciljevima prostornog uređenja područja i u
međuvremenu nastalim promjenama u prostorno planskoj dokumentaciji šireg područja i stvarnom
korištenju prostora, posebno u odnosu na širi, županijski prostor.
Mrežu javnih cesta Općine Gradac u Prostornom planu čine:
državne ceste (brze ceste i ostale državne ceste);
županijske ceste
lokalne ceste
ostale ceste
Buduća cestovna mreža oslanja se na rješenje šireg sustava cesta. Značajni cestovni pravac čini
buduća brza cesta, alternativa današnje D8. Prema propisima sva križanja na brzoj cesti se rješavaju
u dvije razine.
Prostornim planom utvrđen je i koridor za istraživanje planirane državne spojne ceste čvor Ravča
(autocesta A1) – D8 (Drvenik). Predmetna prometnica služi za povezivanje autoceste Zagreb-Spliz-
Dubrovnik (A1) s jadranskom magistralom (D8) i ostalim priobalnim prometnicama niže razine. Osim
navedenog. Ona ujedno povezuje i kompletnu unutrašnjost Vrgoračkog područja s priobaljem.
Predmetna spojna cesta omogućit će pristup s autoceste u novu trajektnu luku Drvenik“. Koridor je
postavljen pretežito brdskim i palninskim područjem s nizom prostornih i terenskih ograničenja. Na
predmetnoj cesti predviđena su čestiri raskrižja i jedan čvor u dvije razine, oblika dijamanta. Sukladno
idejnom rješenju, na predmetnoj cesti nalazi se pet većih vijadukata te tri tunela.
U svrhu realizacijse planiranih državnih prometnica potrebno je provođenje postupka procjene
utjecaja na okoliš.
Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najvišim standardima zaštite okoliša.
Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju
zajednički za više vodova, tako da se izbjegnu šume, vrijedno poljodjelsko zemljište, da ne razaraju
cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i
cjelokupnog okoliša.
Unutar utvrđenih koridora javnih cesta nije dozvoljena izgradnja do ishođenja lokacijske dozvole (ili
donošenja detaljnog plana uređenja) za prometnicu ili njen dio. Nakon ishođenja lokacijske dozvole i
zasnivanja građevinske parcele ceste, odredit će se zaštitni pojasevi ceste prema posebnom propisu,
a prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj namjeni.
U planskom koridoru javnih cesta izvan građevnog područja, kao i u građevnom području naselja,
mogu se graditi uslužne građevine u prometu:
a) benzinske postaje,
b) praonice vozila i servisi vozila,
c) ugostiteljski sadržaji, u svrhovitoj vezi s prethodne dvije točke ovoga stavka.
71
Detaljni uvjeti gradnje i uređenja prometnica propisani su odredbama za provođenje.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju građevina javne, gospodarske, turističke i
športsko-rekreacijske namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta prema
slijedećim normativima:
Tablica 23. Normativi za parkirna mjesta

- za stambenu građevinu; na svaki stan 1,5 PM,
- za turistički apartman; na svaki apartman 1,5 PM,
- za zanatske, servisne, uslužne i sl. građevine; 1 PM na 60 m2 neto površine građevine,
- za hotele, pansione, motele: po 1 PM na 2 sobe, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji
građevine,
- za sportske dvorane i igrališta; po 1 PM na 10 sjedala,
- za ugostiteljske objekte; po 1 PM na 4-10 sjedala,
- za trgovine: na 100 m2 brutto izgrađene površine prodajnog dijela 4 PM,
- za škole, dječje ustanove; po 1 PM na jednu učionicu ili za jednu grupu djece,
- za ambulante, poliklinike; po 1 PM na 20 m2 neto površine građevine,
- za vjerske građevine; po 1 PM na 5-20 sjedala,
- za ostale prateće sadržaje stanovanja; po 1PM na 40 m2 neto površine građevine.
Potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati u sklopu parcele ili zelenog pojasa ispred
parcele.
3.5.1.2. Pomorski promet

Pomorski promet se odvija putem morskih luka za javni promet i luka posebne namjene.
Omogućava se organizacija javnog pomorskog prijevoza gradskog značaja uz korištenje postojećih
luka na području Općine.
Na području općine Gradac planira se izmještanje ostojeće županijske luke Drvenik na novu lokaciju
na zapadnom dijelu općine.
Na području općine Gradac nalaze se slijedeće luke otvorene za javni promet:
- županijska luka Drvenik
- luka lokalnog značaja u Gradacu
U naseljima Drvenik – gornja vala, podaca i Brist planira se uređenje privezišta suklado posebnim
propisima.
Luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene prikazane su u grafičkom dijelu elaborata
Prostornog plana na kartografskom prikazu br. 1. «Korištenje i namjena površina» u mjerilu 1:25000 i
kartografskom prikazu br. 2. «Promet» u mjerilu 1:25000.
Privezišta i manji pristani grade se u funkciji lokalnog i turističkog prometa.
3.5.2. Javne telekomunikacije

Informatičke i telekomunikacijske tehnologije pokrenule su proces koji doseže razmjere nove
tehnološke revolucije. Na osnovi globalne infrastrukture telekomunikacije postaju središnji živčani
sustav gospodarstva. U nacionalnim okvirima telekomunikacije i njihova primjena postat će ključna
tehnologija za postizanje učinkovitosti. U strukturi će sve više sudjelovati bežično komuniciranje,
inteligentno upravljanje mrežom, multimedijska sučelja prilagođena korisniku. Scenarij razvoja
telekomunikacija planiran je Strategijom razvitka telekomunikacija Hrvatskog telekoma u periodu do
2015. god. Temelji se na planovima razvoja HT-a.
U ovom planskom periodu HT, d.d., TKC Split ne predviđa nova komutacijska čvorišta. Planira se uvođenje
novih tk usluga, modernizacija postojeće tk infrastrukture sa posebnim naglaskom uvođenja projekta NGN
(Next generation network) - nova mrežna generacija. Uzimajući u obzir izgrađenost telekomunikacijske
infrastrukture u općini Gradac, te namjenu površina po PPU planirani objekti će se vezati na izgrađenu
72
telekomunikacijsku infrastrukturu. Primarne telekomunikacijske pravce od postojeće tk infrastrukture do

budućih objekata koji se opremaju infrastrukturom, potrebno je voditi u principu po postojećim ili budućim
prometnicama.
Telekomunikacijske usluge
Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu s integriranim uslugama,
pored postojećih telekomunikacijskih usluga razvit će se čitav niz usluga prijenosa govora, slike i
podataka, rad kod kuće (teleworking), učenje na daljinu (learning distance) biti će temelj novih
socijalnih i socioloških odnosa u društvu. Općenito, moguće je zaključiti da će se razvijati sve usluge
za koje se pokaže potreba i ekonomska isplativost.
Predviđa se uvođenje ABR i UBR+ uslug, uvođenje VPN usluge temeljene na MPLS-u, uvođenje SLA
i najam CPE opreme za korisnike.
3.5.3. Energetski sustav

Energetski sustav
Općenito, elektroenergetsku osnovu za određivanje perspektivnog elektroenergetskog sustava,
predstavlja prognoza vršnog opterećenja koja se dobije iz podataka o planiranim urbanističkim
kapacitatima i normativima jediničnog opterećenja za pojedine sadržaje, odnosno kategorije
potrošača. Također planirana električna mreža je određena brojem potrebnih trafostanica i njihovim
razmještajem, ali i konfiguracijom samog prostora.
Ocjena stanja postojeće elektroopskrbe općine Gradac svodi se na sljedeće:

- Općina Gradac napaja se iz trafostanice 35/10 kV "Brist. Trafostanica "Brist" je izgrađena 1981,
gdje je ugrađena danas već zastarijela oprema što umanjuje sigurnost i pouzdanost napajanja
potrošača. Trafostanica sa instaliranom snagom 2x4 MVA i ostvarenim vršnim opterečenjem u
2004.godini od 6,2 MVA nema rezerve u snazi transforamacije, te nije zadovoljen kriterij n-1.
Srednjenaponska eletrična mreža koja napaja ovu trafostanicu je radijalna i također nema
zadovoljen kriterij n-1.
- Postojeća električna 10 kV je u cijelosti kablirana. Istoćni dio raspleta trafostanice „Brist“,
područje Gradaca ima mogućnost dvostranog napajanja. Kod zapadnog dijela konzuma
dvostrano napajanje je ostvareno do područja Kapeč, a preostali dio mreže do Drvenika je
radijalan. Iz trafostanice 10-20/0,4 kV „Drvenik 8“ položen je podmorski kabel do otoka Hvara za
potrebe napajanja Sučurja.
Na osnovu navedenog zaključak je, kako će kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe
općine Gradac trebati paralelno rješavati dva temeljna pitanja i to:
- Sanacija i dogradnja postojećeg sutava što se rješava postojećim planovima HEP-a.
- Izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom, gospodarskom i
prostornom razvitku općine Gradac kao i aktualnim novim elektroprivrednim razvojnim
koncepcijama područnih distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu
ovog sustava distribucijskih napona i novih tehničo-tehnoloških rješenja ugradnja nove opreme i
uređaja.
Koncept razvitka sustava elektroopskrbe
Temeljne odrednice budućeg razvitka sustava elektroopskrbe općine Gradac su sljedeće:

- Koncept razvitka prostora
- Globalni trendovi budućeg razvitka potrošnje električne energije
- Teritorijalna raspodjela planiranog konzuma električne energije
- Nove konceptualne postavke i tehničko-tehnološke inovacije razvitka i izgradnje modernijih
mjesnih i seoskih mreža 0,4 kV i područnih električnih mreža SN 10(20) kV.
Globalni trendovi razvitka konzuma električne energije
Globalnii trendovi budućeg razvitka konzuma električne energije određeni su po strukturnoj metodi
temeljenoj na konceptu planirane izgradnje prostora i strukturnih urbanističkih planova na koje su
73
primjenjeni elektroenergetski normativi za pojedine tipove potrošača. Provjera je izvršena po

statističkoj metodi gdje je uzet prosječni rast konzuma od 3% godišnje.
Prema strukturnoj metodi za planiranu izgradnju prostora odgovarajući iznosi konzuma električne
energije mogu se odrediti prema formuli:
vršno opterećenje: Pm = n x P1x fi (n)
gdje su:
- Pm - vršno opterećenje po pojedinim urbanističkim sadržajima u MW
-n- planirani kapaciteti urbanističkih sadržaja i prema namjeni:
- fi - faktor istovremenosti grupe
Temeljem primjenjenih formula i planiranih kapaciteta konačne izgrađenosti urbanističkih sadržaja
rezultira predviđanje ukupnog vršnog opterečenje konzuma na području općine Omiš:
Pv=11,1 MW
Na osnovu vršnog opterečenja postoječeg kozuma na području općine Gradac u iznosu 6,2 MW
ostvarenog u 2004. godini, te primjenom koeficjenta porasta konzuma od 3% godišnje dobila se
projekcija vršnog opterečenja za 2025. godinu u iznosu:
Pv=11,5 MW
Obe metode daju približno jednak rezultat, te se može smatrati da će na području općine Gradac
nakon pune izgrađenosti planiranih urbanističkih kapaciteta biti gore navedeno vršno opterečenje.
Koncept dugoročnog razvitka
Temeljne odrednice dugoročne koncepcije budućeg elektroenergetskog razvoja općine Gradac su:
- Postupna realizacija vlastitog sustava elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog sustava HEP-a čiju
temeljnu strukturu predstavljaju postojeći objekti i električna mreža 110, 35, 10 i 0,38/0,22 kV
prenamjenjeni na novi sustav distribucijskih napona 110, 20 i 0,4/0,23 kV.
Izgradnja potrebnog broja novih elemenata sustava kao rezultat primjene dva kriterija i to :
- teritorijalne raspodjele konzuma
- propisane kvalitete isporučene električne energije, odnosno dozvoljenih padova napona koji se
praktički svode na određivanje graničnog međusobnog razmaka TS 20(10)/0,4 kV koji u naseljima
gradskog karaktera iznosi u pravilu oko 500 m, a u seoskim naseljima i do 1000 m.
- Povoljnu okolnost u navedenom kontekstu predstavlja postojeća nadzemna električna mreža 110,
35, 10 i 0,4 kV koja se bez većih poteškoća može prenamijeniti za novi sustav distribucijskih napona
110, 20 i 0,4 kV izuzev samih trafostanica 35/10 i 10/0,4 kV zbog potrebe prilagodbe odnosno
zamjene energetskih transformatora.
-Planirana mreža za povezivanje svih naselja na području općine Gradac (Drvenik, Zaostrog, Podaca,
Brist i Gradac), urbanog područja, radnih zona i turističkih zona biti će kabelska, a trafostanice
gradskog tipa.
-Na području planirana mreža ostaje zračna s tim da se mreža niskog napona treba temeljiti na
izoliranim vodovima (SKS nadzemni vodovi) postavljenim na betonskim stupovima.
-Svi vodovi srednjeg (20 kV) i niskog (0,4 kV) napona moraju biti koncipirani na slijedeći način:
-Glavni vodovi za mrežu srednjeg napona moraju biti izvedeni na željezno-rešetkastim stupovima
presjeka 3x95(120) mm2 Ač,dok se odcjepni vodovi moraju garditi na željezno-rešetkastim stupovima
presjeka 3x50 mm2 a glavni vodovi niskog napona moraju biti izvedeni na betonskim stupovima SKS
vodovima, tipskog presjeka 3x70+71,5+2x16 mm2
-Priključni i odcjepni vodovi srednjeg napona trebaju se izvoditi vodovima presjeka 3x25 i 3x50 mm2
Ač, a priključni vodovi niskog napona vodovima SKS 4x16 mm2 .
74
Idejno tehničko rješenje sustava elektroopskrbe
Idejno tehničko rješenje budućeg sustava elektroopskrbe temelji se uz glavna načela planiranja
područnih razdjelnih mreža iz prethodne točke ovog elaborata i na slijedećim tehničkim kriterijima:
- kriterij opterećenja
- kriterij maksimalnog dozvoljenog pada napona
Obzirom na planirani koncept izgradnje prostora planirani sustav elektroopskrbe se sastoji od 3
temeljne skupine elektroprivrednih objekata i to:
- Proizvodno-prijenosni objekti
- Srednjenaponske mreže 35(110) i 10(20) kV
- Mjesnih mreža 0,4 kV
Proizvodno-prijenosni objekti su:

- DV 110 kV Opuzen-Makarska, na Fe rešetkastim stupovima, presjeka 240 Al+50 Č mm2.
Na osnovu procjenjenog vršnog opterečenja, a za konačnu izgrađenost predviđa se:

- Izgradnja TS 110/10(20) kV "Brist" instalirane snage 2x20 MVA, kao zamjenu za postojeću TS
35/10 kV "Brist".
- Izgradnja 2xDV 110 kV po sistemu ulaz-izlaz na postojeći DV 110 kV Opuzen-Makarska“ za
priključak TS 110/10(20) kV "Brist".
- Za prihvat planiranih potrošača konačne urbanističke izgradnje potrebno je: uz postojećih 27
trafostanica 10-20/0,4 kV, izgraditi 21 „gradskih“ trafostanica, te izvršiti zamjenu 7 trafostanica
tip „Tornjić“, sa novim trafostanicama "gradskog" tipa instalirane snage 630 (1000) kVA .
- Za interpolaciju navedenih trafostanica u postojeću električnu mrežu potrebno je izgraditi
priključne zračne i kabelske vodove 10(20) kV.
Dinamika izgradnje navedenih elektroeneregtskih objekata ovisit će u prvom redu od relaizacije
planiranih urbanističkih sadržaja, te usklađenosti sa planovima HEP-a.
Prostorni plan uređenja rješenjem elektroopskrbe predviđa polaganje kabelskih vodova SN (10-20 kV)
i NN (0.4 kV) u pravilu pod zemljom, u profile ulica i prometnica.
Izgradnja trafostanica koje nisu označene u prostornom planu provoditi će se na temelju idejnog
rješenja iste ili detaljnijeg plana uređenja u čijem obuhvatu je njihova izgradnja potrebna.
Predviđa se mogućnost izgradnje istih bezdodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i
granica parcele, te mogućnost izgradnje unutar zone koje planom nisu predviđene za izgradnju
(zelene površine, parkovi isl.)
Opća načela eko-zaštite prostora pri izgradnji elektroprivrednih objekata
Obzirom na kriterij ekološkog negativnog utjecaja na okoliš sve elektroprivredne objekte se može
grupirati u dvije temeljne skupine i to:
- Elektroprivredni objekti locirani na slobodnim (nenastanjeni) površinama s većom vjerojatnošću
pojave negativnih posljedica, pa time i blažih uvjeta s manjom vjerojatnošću pojave negativnih
posljedica zbog čega su propisi i zahtjevi u pogledu uvjeta zaštite od istih znatno blaži
- Elektroprivredni objekti locirani u naseljenim mjestima s većim negativnim utjecajem na okoliš i
sa strožim i većim zahtjevima u pogledu eko-zaštite prostora.
Iako se aktualnom tehničkom regulativom za izgradnju dalekovoda to posebno ne propisuje na
temelju dosadašnjih iskustava preporuča se duž trase svih dalekovoda rezervitrati tzv. zaštitne
koridore u kojima bi trebalo zabraniti bilo kakvu izgradnju. Preporuča se širina koridora ovisno o
nazivnom naponu dalekovoda kako slijedi:
• za DV 10(20) kV 2x15 = 30 m (min. 20 m)
• za DV 35 i 110 kV 2x20 = 40 m (min. 30 m)
• za sve TS 20/0,4 kV osigurati kamionski pristup.
Prostorni plan uređenja rješenjem elektroopskrbe predviđa polaganje kabelskih vodova SN (10-20 kV)
i NN (0.4 kV) u pravilu pod zemljom, u profile ulica i prometnica.
75
Sve buduće "gradske" trafostanice izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i
uklopljene u okoliš, te adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje,
požar i slično).
Izgradnja trafostanica koje nisu označene u prostornom planu provoditi će se na temelju idejnog
rješenja iste ili detaljnijeg plana uređenja u čijem obuhvatu je njihova izgradnja potrebna.
Predviđa se mogućnost izgradnje istih bezdodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i
granica parcele, te mogućnost izgradnje unutar zone koje planom nisu predviđene za izgradnju
(zelene površine, parkovi isl.)
Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije (slobodne površine ili
naseljena mjesta) treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih
kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i Životinje koji povremeno ili trajno borave u
blizini istih. Ispod i u blizini dalekovoda posebno u navedenim koridorima ne preporuča se dozvola
bilo kakve izgradnje stambenih, poslovnih pa ni industrijskih objekata. Isto tako kod lociranja
dalekovoda i postrojenja SN i VN izbjegavati terene na kojima borave veće skupine ljudi, te nesigurno
i klizavo tlo, kao i upotreba zapaljivih građevinskih materijala.
3.5.4. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,

melioracijska odvodnja)
3.5.4.1. Vodoopskrba
Rješenjem vodoopskrbe potrebno je svim potrošačima vode osigurati dovoljne količine njima potrebne
vode, i to pod povoljnim uvjetima (dovoljan tlak u mreži).
Istovremeno je nužno osigurati i imati u pričuvi dovoljnu količinu vode za požarne potrebe.
Posebnu pozornost treba posvetiti višestrukim povećanjima potreba vode u ljetnom periodu, tj. za
vrijeme turističke sezone.
Općina Gradac snabdijeva se pitkom vodom iz dva velika regionalna vodoopskrbna sustava:
- regionalni vodovod Makarska za naselja Drvenik i zaostrog

- regionalni vodovod izvorišta Klokun za naselja Podaca, Brist i Gradac
Planirano je povezivanje tih dvaju vodovoda u jedinstveni sustav.
Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih vodoopskrbnih građevina potrebno je osigurati kolni
pristup do parcele građevine te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,0 m. Sve
značajnije građevine u sustavu vodoopskrbe je potrebno osvijetliti.
Vodoopskrbne cijevi se postavljaju, u pravilu, u javno prometnu površinu, usklađeno s rasporedom

ostalih komunalnih instalacija. Vodovodne cijevi se, u pravilu, polažu sa nizbrdne strane ulice ili
ceste. Na istoj strani su i TK kablovi, dok je uzbrdna strana ostavljena za odvodnju i elektrokablove.
Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti
rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.
Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda, ukoliko se tehničkom razradom dokaže
racionalnije i pogodnije rješenje.
Svaka postojeća i novoplanirana građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav.
Vodoopskrbna mreža, osim magistralne za koju je Plan definirao koridore, sa svim pratećim
elementima u pravilu se izvodi kroz prometnice.
76
Pojedinačni kućni priključci izvode se kroz pristupne putove do građevnih čestica. Isto se odnosi i na
hidrantsku mrežu.
Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno propisima i uvjetima
kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina.
3.5.4.2. Odvodnja
U načelu postoje tri sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda naselja. To su mješoviti, razdjelni i
polurazdjelni sustav.
Kanalizacijski sustav planiran je kao razdjelni za tri odvojene cjeline:
- sustav Drvenik, za područje Gornje i Donje Vale (5.500 ekvivalentnih stanovnika) koji se sastoji
od sustava kolektora tlačnih cjevovoda, crpnih stanica, uređaja za pročišćavanje i podmorskog
ispusta
- sustav Zaostrog za područje Zaostroga (za 5.500 ekvivalentnih stanovnika) koji se sastoji od
sustava kolektora tlačnih cjevovoda, crpnih stanica, uređaja za pročišćavanje i podmorskog
ispusta
- sustav Gradac za područje Podaca, Brist i Gradac (za 19.500 ekvivalentnih stanovnika) koji se
sastoji od sustava kolektora tlačnih cjevovoda, crpnih stanica, uređaja za pročišćavanje i
podmorskog ispusta
oborinske vode će se ispuštati u postojeće izgrađene odvodne kanale odakle će se uz odgovarajući
predtretman ispusti u more.
Odabir varijanti, razmještaj i dimenzioniranje cjevovoda, odabir tipa uređaja za prčišćavanje, lokacija
uređaja za pročišćavanje i lokacija podmorskog ispusta definirat će se kroz idejna rješenja.
U svrhu potpunog uređenja bujičnog područja predviđa se poduzimanje opsežnih radova u slivnom
području kao i u samom koritu bujica kroz pošumljavanje šireg i užeg područja sliva bujica i kroz
izvođenje regulacijskih radova u koritu bujica.
Potrebne radove na sanaciji bujičnog područja moguće je utvrditi temeljem idejnog rješenja.
Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina potrebno je osigurati kolni pristup do čestice
građevine te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,0 m. Sve značajnije građevine je
potrebno osvijetliti.
Cijevi odvodnje se postavljaju u javno prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih
komunalnih instalacija. Cijevi odvodnje se polažu na uzbrdnu stranu ulice ili ceste. Na istoj strani su i
električni kablovi, dok je nizbrdna strana ostavljena za vodovod i TK kablove. Prilikom rekonstrukcije
odvodnje ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih
komunalnih instalacija u profilu ceste.
Moguća su odstupanja od predviđenih trasa odvodnje, ukoliko se tehničkom razradom dokaže
racionalnije i pogodnije rješenje.
Svaka postojeća i novoplanirana građevina mora imati osiguran priključak na sustav odvodnje. Kućni
priključci se izvode kroz pristupne putove do građevne čestice.
Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano

projektiranje i izgradnja ovih građevina.
Na područjima gdje nema izgrađenih ili nisu projektirani sustavi odvodnje otpadnih i oborinskih voda,
do izgradnje sustava rješavat će se izgradnjom vlastitih sabirnih jama. Prilikom izgradnje sabirnih
jama potrebno je:
- da jama bude izvedena kao nepropusna za okolni teren
- da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice
77
- da od susjedne građevne čestice bude udaljena minimalno 1,0 m

- da joj se omogući kolni pristup radi čišćenja
- da od vodovodnog cjevovoda bude udaljena minimalno 3,0 m.
Prostornim planom utvrđuje se obveza zaštite izvorišta pitke vode „Kapeć“ kao i svih ostalih izvorišta.
Izvorišta je potrebno fizički ograditi i zaštititi zaštitnim zelenilom. Lokacijske dozvole za gradnju u
kontaktnim česticama mogu se izdavati na temelju posebnih vodopravnih uvjeta.
3.5.4.3. Uređenje vodotoka i voda
Bujice
Na širem području Općine postoji niz kratkih povremenih površinskih vodotoka bujičnog karaktera čiji
su slivovi više ili manje nagnuti prema obali mora i imaju vrlo izraženu eroziju tla. Ovi vodotoci obiluju
vodom samo kod pojave jačih oborina, pa su pretežiti dio godine uglavnom suhi.
Prirodne trase pojedinih vodotoka (potoka i bujica) su poremećene vrlo intenzivnom izgradnjom
stambenih objekata, javnih i gospodarskih zgrada, te prateće mreže prometnica i komunalnih
instalacija. Širenjem urbanog područja pojedini potoci i bujice su u cjelini ili samo mjestimično suženi,
zatrpani i zaposjednuti. Manji broj vodotoka je zapušten, neuređen i zapunjen vučenim nanosom,
smećem i krupnim otpadom, ili gusto z.arastao u kupini i niskom raslinju. Veći broj vodotoka je
reguliran u cjelini ili djelomično, bilo kao otvoreni kanali s betonskom ili kamenom kinetom, bilo kao
zatvoreni kanali sa zacijevljenom kinetom. Osim toga, neki od bujičnih vodotoka su direktno uključeni
u sustav oborinske ili mješovite kanalizacije.
Uređenje vodotoka
Postojeći potoci prihvaćaju oborinske vode pripadajućeg slivnog područja i odvode ih u more.
Urbanizacijom pojedinih područja oborinske vode će biti sakupljene mrežom kanala i slivnika, te potok
postaje glavni odvodni kolektor oborinskih voda.
Kod regulacije bujica je u urbanom prostoru potrebno je zadržati otvoreno korito, zaštićeno
betonskom ili kamenom oblogom i uklopljeno u sustav prometnica, privatnih posjeda ili zelenih
površina. Natkrivanje bujica moguće je izvesti samo u iznimnim slučajevima u slučaju kada nije
moguće ostvariti infrastrukturne objekte na dijelovima naselja (izgradnja cesta, kanalizacije, itd.).
Takvo rješenje ne smije poremetiti vodni režim i mora omogućiti radove tehničkog i gospodarskog
održavanja.
3.6. Postupanje s otpadom

Na području općine nema prostornih uvjeta za odlaganje otpada. Konačno rješenje odlaganja otpada
(komunalni i tehnološki otpad) s područja Općine predviđa se na području Županijskog centra za
gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica ove administrativne jedinice.
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Zaštita tla
Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji uz ograničenja u korištenju neizgrađenih
površina i izgrađenosti parcela, a posebno osiguranjem zaštitnih i javnih zelenih površina,
maksimalno će se sačuvati neizgrađenost tla (posebno poljoprivrednog i šumskog) a time i biološka
raznolikost, očuvanje krajobraznih vrijednosti te ukupna kvaliteta okoliša.
Zaštita zraka
Nepovoljni utjecaj gospodarskih aktivnosti na kakvoću zraka spriječit će se oblikovanjem
gospodarskih namjena na prostorima izvan pretežito stambene, javne i društvene namjene.
78
Modernizacijom tehnologije i pažljivim odnosom prema okolišu i naseljskoj sredini, omogućit će se

miješanje funkcija u gradskom tkivu, bez negativnih emisija u zrak.
Oblikovanjem sustava prometnica, sadnjom zaštitnog zelenila uz frekventne prometne koridore,
orijentacija na javni prijevoz, zaustavljanje prometa (javne garaže i parkirališta) smanjit će se štetni
utjecaji na kvalitetu zraka.
Zaštita od buke
Zaštita od buke ostvarit će se mjerama sprječavanja nastajanja buke, utvrđivanjem i praćenjem razine
buke, otklanjanjem i smanjivanjem buke.
Otklanjanje ili smanjenje buke na dopuštenu razinu provodit će se mjerama uklanjanja/smanjenja
buke na izvoru, gradnjom barijera na kritičnim mjestima uz prometnice u svrhu sprječavanja širenja
buke, boljom izolacijom građevina od vanjske buke.
Utjecaj zahvata rekonstrukcije postojećih ili gradnje novih objekata s izvorima buke, predviđat će se
prije poduzimanja zahvata i nadzirati tijekom korištenja zahvata.
Zaštita mora
Zaštita mora od onečišćenja s kopna planira se određivanjem namjene kopnenog i morskog prostora,
gradnjom sustava odvodnje s pročišćavanjem i ispuštanjem putem podmorskih ispusta odgovarajuće
dužine i drugim mjerama. Zaštita mora usmjerava se na očuvanje područja s visokom kakvoćom
mora i rehabilitaciju ugroženih područja. Svaka nova gradnja u pomorskom dobru i eventualno
nasipanje obale u svrhu proširenja lučice podliježe obvezi provedbe postupka procjene utjecaja na
okoliš.
Pomorski promet i lučke djelatnosti, uz izvore onečišćenja mora s kopna, predstavljaju stalnu
opasnost za morski okoliš. Sustav mjera zaštite mora od onečišćavanja obuhvaća: izviđanje radi
utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim
nadležnostima i zadacima sa svrhom sprječavanja i uklanjanja onečišćenja te provođenje mjera.
Planom intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u RH utvrđuju se mjere smanjenja šteta u
okolišu putem županijskog plana intervencija od iznenadnog onečišćenja mora.
Zaštita voda
Zaštita voda (lokalnih izvorišta) ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće vode i izvorima
onečišćavanja, sprječavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati
na onečišćenja voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i
poboljšanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda.
Izvori pitke vode su kraškog karaktera sa prihranjivanjem iz užeg i šireg zaleđa s brzom cirkulacijom
kroz podzemlje te je potrebna posebna zaštita izvorišta i ukupnog sliva.
Zaštita od voda
Kod zaštite od voda potrebno je čuvati ukupnost funkcija vodotoka (bujica). Korita bujica prvenstveno
služe za sprovođenje povremenih velikih voda do mora na način da ne ugrožavaju okolne objekte i
zemljišta.
Zaštita od elektroenergetskih objekata

Elektroenergetski objekti (brojnošću i fizičkom prisutnošću) negativno pridonose općem korištenju i
oblikovanju prostora, što je, primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja, moguće svesti
na zanemarive i prihvatljive učinke, a u skladu s europskim i svjetskim normama i standardima, kako
je primijenjeno u najvećoj mjeri u rješenju sustava elektroopskrbe sadržanom u Prostornom planu.
Zaštita krajobraza
Na prostoru Općine sačuvani su odnosi zastupljenosti prirodnog, kulturnog i izgrađenog krajobraza.
Ovi će prostori svojom skladnošću, vizualnom privlačnošću te s nizom vrijednih prostora
bioraznolikosti održati slliku u kojoj se ogleda čovjekova pristutnost ali i briga za usklađivanjem zaštite
79
i razvoja s intenzitetom djelovanja i primjerenim tehnološkim i tehničkim postupcima. U zaštiti

krajobraza značajna je uloga mora i obalnog pojasa.
Prirodni krajobraz šuma, šumskog zemljišta neće mijenjati temeljna obilježja, a Prostornim planom
određena diferencijacija njihovih funkcionalnih i estetskih vrijednosti neće zadirati u visokovrijedna
prirodna i ekološka obilježja.
Vrijednost kulturnog krajobraza čuvat će se kroz tradicionalni izgeld fizičkih struktura i pojava , a samo
iznimno izmijeniti strukture korištenja poljoprivrednog posjeda i gdje to nije u suprotnosti s obilježjima
koja definiraju krajobraz kao posebno vrijedan i raznolik. Poticat će se poljoprivreda za obiteljske
potrebe čime se čuvaju tradicionalne i prirodne značajke, očuvanje raznolikosti krajobraza.
Očuvanje identiteta naselja, temeljit će se na poštivanju jedinstvenosti, povijesne slojevitosti te logici
rasta i preobražaja. Konzervatorskom dokumenatcijom su određeni prostori koja je potrebno posebno
štititi, a planirani zahvati u cilju su poboljšanja i dopustivih promjena gradskih i naseljskih struktura,
koje neće štetiti trajnim povijesnim vrijednostima.
Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

Prostornim planom općine Gradac utvrđuju se slijedeći uvjeti i mjere zaštite prirode:
- Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštita prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena
područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili
- Osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova
- U što većoj mjeri zadržati kvalitete prirodnog prostora, čuvati prirodni krajobraz, posebno
područje s autohtonom vegetacijom te spriječiti širenje nove izgradnje na ta područja, a osobito
štititi od izgradnje panoramske točke te vrhove uzvisina
- Ne dozvoljavaju se zahvati čija je posljedica degradacija krajobraza, osobito prepoznatljivih
vizura (postavljanje samostojećih reklamnih stupova i panoa koji bi svojom veličinom dominirali i
narušavali krajobraz)
- Svi zahvati u prirodu koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki
značajno područje ili prirodnu vrijednost predloženu za zaštitu potrebno je provođenje postupka
ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu sukladno zakonu o zaštiti prirode.
- Dio područja općine uz sjeverno istočnu granicu čini prijelazno područje nacionalne ekološke
mreže i nastavlja se na jezgru Nacionalne ekološke mreže „Delta Neretve i Malostonski zaljev“.
- Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u
skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06)
- Na području općine utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa (primorske, termofilne šume i
šikare medunca, submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, tirensko jadranske
vapnenačke stijene, primorska točila, velike plitke uvale i zaljevi) za koje treba provoditi mjere
očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova
- Očuvati značajne biološke vrste značajne za stanišne tipove karakteristične za to područje te
zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme u njihova staništa.
Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva

Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja
organiziraju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Zaštitu od požara na teško pristupačnom
terenu rješavati zračnim putem, upotrebom zrakoplova i helikoptera. Potrebno je uređivati i održavati
protupožarne putove. U svrhu motrenja područja potrebno je urediti i opremiti motrilačke postaje.
Općina Gradac je dužna na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih
dobara. Obzirom da za ostala naselja koja imaju manje od 2000 stanovnika nije obvezna gradnja
skloništa.
80
81
Plan prostornog uređenja Grada Splita Odredbe za provođenje
83

Prostorni Plan Uređenja Općine Gradac

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prostorni Plan Uređenja Općine Gradac

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prostorni plan uređenja Općine Gradac Sadržaj

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ................................................................... 39

II. ODLUKA O DONOŠENJU SA ODREDBAMA ZA PROVOĐENJE....................................

0.1. Zakonske pretpostavke

0.2. Obuhvat Prostornog plana

0.3. Podjela prostora

0.4. Karakter plana

 smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade

0.5. Metodološki okvir izrade plana

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Administrativni ustroj

1.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Općina broj stanovnika površina km2 gustoća naseljenosti

Gradac 2.567 3.615 73 35 50

Tablica 2. Broj kućanstava i stanova

Općina/naselje broj broj stanova

Gradac 919 1.300 2.144

Izvor: Popis stanovništva, domaćinstva i stanova

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Prirodna osnova

Položaj i prirodne osobitosti

1.1.2.2. Demografska slika

Tablica 3. Stanovništvo općine Gradac snim razdobljima

Dobna struktura stanovništva

Tablica 4. Velike dobne skupine 1981., 1991. i 2001.

Tablica 5. Koeficijent i indeks starosti

Izvor: Popis stanovništva

Aktivnost i radni kontingent

Tablica 6. Stanovništvo prema aktivnosti

Tablica 7. Udio stanovništva po školskoj spremi u 2001. godini

Tablica 8. Stanovi prema korištenju i površini

Stanovi za stalno stanovanje

Stanovi koji se koriste Stanovi u kojima

22.498 645 4.949

Potrebe za stanovima definirane su:

1.1.2.4. Gospodarska slika

Tablica 9. Struktura turističkih kapaciteta (ležajevi, smj.jedinice)

Naselja Privatni smještaj Hoteli Kampovi

Gradac 2020 1250 -

Podaca 1560 300 300

Zaostrog 980 70 500

Drvenik 1780 180 150

Ukupno 7190 1800 950

Izvor: Općina Gradac

Postojeći hotelski kapaciteti nalaze se u vlasničkoj i kvalitativnoj transformaciji u cilju poboljšanja

1.1.2.5. Društveni i javni objekti i sadržaji

Izgrađenost telekomunikacijske infrastrukture i efikasno funkcioniranje sustava telekomunikacija

Telekomunikacijski sustav čine telekomunikacijske mreže za pružanje telekomunikacijskih usluga, te

Nepokretna telefonska mreža je okosnica svih tk mreža, najrasprostranjeniji je dio javne

Područje općine Gradac pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže:

analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva Mobitel

Posebne tk usluge, pored osnovnih, koje se danas mogu koristiti su:

Postojeći sustav elektroopskrbe sastoji se od:

Ocjena stanja postojeće elektroopskrbe općine Gradac svodi se na sljedeće:

- regionalni vodovod Makarska za naselja Drvenik i zaostrog

1.1.2.7. Prirodna i kulturna baština

Prirodna baština i krajobraz

- Planina Rilić s predloženom kategorijom-park prirode (regionalni park)

Načela zaštite kulturne baštine:

Klasifikacija kulturne baštine prema vrstama kulturnih dobara:

smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade

Poljodjelstvo: “održivo” upravljanje tlom, ograničenje korištenja proizvodnih obradivih površina u

širenje kabelskih mreža kao elementa kvalitetnijeg uređenja naselja;

poboljšanje kvalitete elektroopskrbe i kabliranje elektroopskrbne mreže;