Kultura, društvo i pojedinac

“Društvo čine udruženi pojedinci od kojih svaki ima svoje osobite potrebe i
interese.”

“...društvo nudi nagrade za pridržavanje svojih kulturnih standarda.”

“U suvremenoj sjevernoamerièkoj zajednici onoga koji ima dobar posao,

vjeran je supruzi i odlazi u crkvu susjedi mogu, primjerice, izabrati za
uzornog građanina.”

“Ipak, potrebe pojedinca ne mogu biti potiskivane previše kako razine

stresa ne bi postale nepodnošljive. Zato uvijek postoji istančana
uravnoteženost između osobnih interesa i zahtjeva koje grupa postavlja
pred svakog pojedinca.”

“Nekontrolirana seksualna aktivnost pak može rezultirati brzinom

reprodukcije koja uzrokuje da populacija nekog društva iscrpi svoja
sredstva. Dakle, ako to oblikuje seksualno ponašanje, svaka kultura mora
naæi ravnotežu između potreba društva i potreba za dostatnim
individualnim zadovoljenjem kako stvaranje frustracije ne bi uzrokovalo
raskol..”

“Rješenja obuhvaćaju čitav raspon od sasvim ograničenog pristupa

britanskog i američkog društva s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koje se
protivilo seksu izvan braka, pa sve do običaja među Canelima (žive u
istočnom Brazilu) prema kojima je sigurno da će, prije ili kasnije, svatko u
nekom selu imati spolni odnos baš sa svakom osobom suprotnog spola. Iako
takva situacija može djelovati vrlo slobodoumno, sustav funkcionira po
strogo određenim pravilima.”

“Kada potrebe društva imaju prednost, ljudi dožive izuzetan stres. Za to

stanje simptomatične su češće mentalne bolesti i antisocijalno ponašanje:
nasilje, zločin, uživanje alkohola i droge, samoubojstva i, jednostavno,
otuđenje. Ne popravi li se takvo stanje, posljedica može biti kulturni slom.”
U ovome podnaslovu govor je zapravo o balansiranju naših pojedinačnih potreba
i potreba društva kao takvog. Mi smo nužno društvena pića, ali je svaki čovjek
pojedinačno priča za sebe - mikrokosmos koji funkcionira unutar makrokosmosa.
Pojedinačnost nam se ne može oduzeti niti nam se društvenost može otpisati.

Kada autor govori o regulaciji seksualne aktivnosti, koristi ovaj primjerak kao
nešto što zaista jeste individualna stvar koju svaka osoba ima potpuno pravo
regulirati za sebe. Kada i kako će se to dogoditi ili događati - hoće li ikako.
Naša seksualnost obično je nešto o čemu se ne govori direktno u javnosti, u
društvu. No, ipak kroz određene kulturološke odrednice mi se tipično ponašamo
unutar pozitivnih kulturnih određenja po ovome pitanju. Ukoliko je netko
pretjerano promiskuitetan nailazi na društvenu osudu, otuđenje, ukoliko nema
partnera uopće smatra se samotnjakom, te i tu također nailazi na osudu.

Kroz religijska uređenja, kao i kulturne stavove prema ovom problemu čovjek je
usmjeren da svoje ponašanje drži unutar društveno prihvatljive granice. Nužno
znamo da je reprodukcija unutar zajednice muškarca i žene jedini način
artikulacije opstanka društva te zbog toga ona i biva naglašeno regulirana
kulturnim i religijskim sistemima vrijednosti. Jednim dijelom vjerojatno je tačno
da se homoseksualnost, koja individualno nema nikakvu negativnu vrijednost i
smatra nepoželjnom u društvu po vidu reprodukcije. No, ipak se javlja unatoč
tome, stoga može se postaviti pitanje je li i ona jedan normalni biološki odgovor
na pretjerano namnoženu populaciju?

Kultura ovdje pokušava pojedincu nametnuti osnove ponašanja koje treba slijediti
kako bi našao svoje mjesto u društvu. No, ukoliko se ona nameće prejako
pojedinac tu gubi samoga sebe i odguruje se od kulture namjerno.
Ne pronalazeći svoje mjesto on samog sebe vidi izvanjskim dijelom te kulture.

Autor također navodi pojavu mentalnih bolesti, a pretpostavka je da se misli na

depresiju i slične poremećaje poput anksioznosti kao poremećaje psihe, a ne na
poremećaje ličnosti koji nisu toliko ovisni od okruženja, kao mogućnost ukoliko je
pojedinac pretjerano odgurnut od zajednice, te izoliran. Navodi na one vode
također i prema konzumaciji droge i alkohola, te da takva ponašanja onda
negativno utječu na kompletnu kulturu mijenjajući je, sve više zastupljenim
devijantnim ponašanjima sve dok ona ne osjeti određeni kulturni slom.