Acta Geographica Bosniae Et Herzegovinae Vol 9 BR 18

Udruženje geografa
u Bosni i Hercegovini
Online ISSN: 2303-5951
GEOuBiH
ACTA GEOGRAPHICA
BOSNIAE ET HERZEGOVINAE
Vol. 9, br. 18
Sarajevo, decembar/prosinac, 2022.

Online ISSN 2303-5951
ACTA GEOGRAPHICA
Vol. 9, br. 18
Sarajevo, decembar/prosinac 2022.

ACTA GEOGRAPHICA
Izdaje Published by
Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini Association of Geographers in
Удружење географa у Босни и Херцеговини Bosnia and Herzegovina
Udruga geografa u Bosni i Hercegovini
Adresa uredništva Address of the Editorial Board

ACTA GEOGRAPHICA BOSNIAE ET HERZEGOVINAE
Zmaja od Bosne 33 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina (Bosnia and Herzegovina)
Tel. +387 33 723 765
www.geoubih.ba
UREDNIČKI ODBOR – EDITORIAL BOARD

Ana Vovk Korže (Maribor, Slovenia), Andreas Kagermeier (Trier, Germany), Zoran Roca (Lisboa,
Portugal), M.M. Sheikh (Rajasthan, India), Emilija Manić (Beograd, Serbia), Végh Andor (Pecs,
Hungary), Borna Fuerst-Bjeliš (Zagreb, Croatia), Mihajlo Zikov (Skopje, Macedonia), Zoran Curić
(Zagreb, Croatia), Igor Žiberna (Maribor, Slovenia), Ismir Bradić (Trier, Germany), Dane Pejnović
(Zagreb, Croatia), Anton Gosar (Kopar, Slovenia), Danijel Orešić (Zagreb, Croatia)
UREDNIČKI SAVJET – EDITORIAL COUNCIL

Muriz Spahić (Sarajevo), Tešo Ristić (Banja Luka), Vesna Babić – Hodović (Sarajevo), Semir
Ahmetbegović (Tuzla), Fadila Kudumović (Tuzla), Izabela Ćavar (Mostar), Vidomir Obradović
(Vlasenica), Aida Korjenić (Sarajevo), Amra Ćatović (Sarajevo), Dado Srkalović (Tuzla)
Glavni urednik – Editor-in-Chief

Muriz Spahić
murizspahic@gmail.com
Sekretar – Secretary
Željka Stjepić Srkalović
zeljka.s.srkalovic@gmail.com
Tehnički urednici – Tehnical Editors
Ajdin Mezetović, Samira Gabeljić i Selma Šljivo
Časopis izlazi dva puta godišnje The journal is published twice a year
Radovi nisu lektorisani. Eventualni jezički i pravopisni propusti u radovima adresirani su autorima.
Štampa – Printed by: CORON′S DOO – Sarajevo

Tiraž – Edition 50 primjeraka – copies
ČASOPIS „ACTA GEOGRAPHICA BOSNIAE ET HERZEGOVINAE“ JE PREPOZNAT U

INDEKSNIM BAZAMA PODATAKA:
GOOGLE SHOLAR
Adresa: https://scholar.google.com/scholar?hl=en&q=acta+geographica+bosniae+et+herzegovinae
ROAD ISSN Adresa: http://road.issn.org/issn/2303-5951
SUDOC Adresa: http://www.sudoc.fr/180272098
COBIS/OPAC-IZUM
Adresa: http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=20808200
LIBRARY OF CONGRESS Adresa: https://www.loc.gov/
DOAJ (Directory of Open Access Journals) Adresa: https://doaj.org/
CURRENT GEOGRAPHICAL PUBLICATIONS (CGP): HOME
https://guides.library.uwm.edu/c.php?g=56532
Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 2022, 18, (1-85)
__________________________________________________________________________________
SADRŽAJ – CONTENTS
ČLANCI – ARTICLES
Muriz Spahić
Aerozagađenje Sarajeva – uzroci i rješenja .................................................................. 5
Air pollution in Sarajevo - causes and solutions …………………………………….. 14
Muriz Spahić i
Semir Ahmetbegović
Geografske determinante u turističkoj ponudi Počitelja ............................................... 17
Geographical determinants in the tourist offer of Počitelj ........................................... 29
Eldin Brđanin i
Filip Vujović
Geoekološko vrednovanje predjela za potrebe rekreativnog turizma u
opštini Rožaje (Crna Gora) ............................................................................................ 31
Geo-ecological assessment of the landscape for the needs of recreational
tourism in the municipality of Rožaje (Montenegro) ..................................................... 42
Dževad Mešanović i
Edin Hadžimustafić
Mortalitet stanovništva Bosne i Hercegovine s posebnim osvrtom
na uticaj globalne pandemije virusa Covid-19 ............................................................... 45
Mortality of the population of Bosnia and Herzegovina with special
reference to the influence of the global pandemic of the virus Covid-19 ...................... 54
Mahir Mališević
Upotreba GIS-a u nastavnom procesu geografije za VI razred ...................................... 57
The use of GIS in the teaching process of geography for the 6 grade ........................... 67
Željka Stjepić Srkalović i

Dado Srkalović
Balneološki turizam u sjeveroistočnoj Bosni ................................................................. 71
Balneological tourism in northeastern Bosnia ............................................................... 83
IN MEMORIJAM - VESNA BABIĆ HODOVIĆ ...................................................... 85

Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 18; 2022; (5-15) Izvorni naučni rad
__________________________________________________________________________________
AEROZAGAĐENJE SARAJEVA – UZROCI I RJEŠENJA*
Muriz Spahić, Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini

Zmaja od Bosne, 33 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Izvori i faktori zagađenja zraka iznad Sarajeva odavno su poznati. Rješavanje ovoga
problema započeto je 70-tih godina prošlog stoljeća. Supstitucija čvrstih fosilnih goriva vrlo
slabe energijske iskoristiljivosti sa plinom riješio je, istina nedovoljno, osnovni problem
aerozagađenosti. Glavne toplane remontovane su sa čvrstih goriva na zemni plin kao osnovni
energent. Gasifikacijom bio je obuhvaćen veliki broj domaćinstava u privatnim vlasništvima
ali i nepotpuno.
Zbog nepotpune gasifikacije ali i drugih nepoduzetih aktivnih mjera na očišćenju saraje-
vskog zraka javljaju se incidentna stanja, uvjetovana smanjenom upotrebom plina, koja su
uvjetovana njegovim poskupljenjem na svjetskoj berzi, zbog složenih političkih odnosa, a
posebno onih najnovijih iniciranih ratom u Ukrajini.
Rad je u funkciji rasvjetljavanja uzroka i faktora aerozagađenja, problema monitoringa
polutanata u zraku i mogućih rješenja ovoga problema.
Ključne riječi: Uzroci i faktori aerozagađenja, energenti, polutanti, monitoring, aktivne i

pasivne mjere aerozagađenja.
AIR POLLUTION IN SARAJEVO – CAUSES AND SOLUTIONS
Muriz Spahić, Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina,,

Zmaja od Bosne 33 Sarajevo Bosna i Hercegovina
The sources and factors of air pollution above Sarajevo have long been known. Solving
this problem began in the 70s of the last century. Substitution of solid fossil fuels with very
low energy utilization with gas solved, admittedly insufficiently, the basic problem of air
pollution. The main heating plants were overhauled from solid fuels to natural gas as the
main energy source. Gasification covered a large number of privately owned households, but
not completely.
Due to incomplete gasification and other untaken active measures to clean Sarajevo's
air, incident situations occur, conditioned by reduced use of gas, which are conditioned by its
price increase on the world stock market, due to complex political relations, and especially
those most recently initiated by the war in Ukraine.
This study serves the purpose of elucidating the causes and factors of air pollution, the
problem of monitoring pollutants in the air, and possible solutions to this problem.
Keywords: causes and factors of air pollution, energy sources, pollutants, monitoring, active
and passive air pollution measures.
_______________________________
*Rad je u skraćenom obliku prezentovan na Akademskom diskursu Bosanske Akademije nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine “Kulin ban” (BANUK) 20.11.2022. god. u sali Atrijum hotela „Evropa“ u Sarajevu
5
Muriz Spahić: Aerozagađenje Sarajeva – uzroci i rješenja
____________________________________________________________________________________________
UVOD
INTRODUCTION
Polazišta za rasvjetljavanje pitanja aerozagađenja Sarajeva su energenti koji se koriste,

pojačano u hladnijem periodu godine prevashodno za zagrijavanje boravišnih prostorija.
Produkcija polutanata kojima se zagađuje zrak iznad Sarajeva nastaje spaljivanjem fosilnih i
organskih goriva. Polutanti, od kojih su najčešći dim i čadž, nastaju spaljivanjem fosilnih
goriva kao što su: ugalj, nafta i plin. Goriva manjeg toplotnog kapaciteta i manje energijske
iskoristljivosti produkuju veću količinu štetnih polutanata. Emitovana količina polutanata u
zraku Sarajeva, srazmjerna je količini i kvaliteti utrošenih energenata. Polutante najviše
produkuju dimnjaci toplana, kućnih ložišta i auspuhi saobraćajnih sredstva.
Koncentracija polutanata u zraku u Sarajevskoj kotlini određena je još i meteorološkim
stanjima atmosfere posebno tokom hladnijeg perioda godine. Sarajevska kotlina, kao i sve
druge morfološke unutargorske zavale, je slabo provjetrena u odnosu na otvorene
morfoforme, posebno visoravni. Kotline se u hladnijem periodu godine odlikuju termičkim
inverzijama, od kojih su najčešće one koje nastaju spuštanjem hladnih zračnih masa niz
okolne gorske padine u dno Sarajevske kotline. One se kombinuju sa radijacijskim inverzi-
jama, praćene istoimenim maglama, koje u Sarajevskoj kotlini mogu uzastopno trajati po
nekoliko dana pa i sedmica.
Polutanti kao produkti sagorijevanja energenata dospijevaju u prizemne slojeve tropo-
sfere sa kojim se miješaju čineći ga prljavim. Ovako zaprljani zrak udiše živi svijet od kojeg
nerijetko strada.
Da bi se znalo učešće polutanata u zraku vrši se njihovo osmamatranje i mjerenje, koji
zovemo monitoringom. Monitoring zaprljanosti zraka polutantima mora biti pravilno raspo-
ređen po vertikalnom i horizontalnom profilu Sarajevske kotline. Pored toga, monitoring mora
biti definisan i temporalnim nizom mjerenja. Monitoringom utvrđujemo prosjeke zagađenosti
zraka koji se odnose na vremenske jedinice, od kojih je najkraći jedan dan, a najduži od godine
početka mjerenja, osmatranja i publiekovanja podataka.
Na aerozagađenje djeluju i drugi uzročnici, kao što su saobraćajni sistemi koji izazivaju
dnevne gužve i sporo kretanje saobraćajnih vozila uzrokovani nesrazmjerom njihovog broja
sa kapacitetom gradskih putnih komunikacija.
Kada se sagledaju svi navedeni uzročnici i faktori aerozagađenja, onda se mogu donositi
mjere za prevazilaženje istih. One se prevashodno odnose na aktivne mjere, a koje podrazu-
mijevaju niz mjera i aktivnosti, koje su dugotrajne – decenijske. Ako ih ne počinjemo rješavati
odmah, onda ćemo produžiti agoniju sa nečistim zrakom u Sarajevu.
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
Aerozagađenje Sarajeva u hladnijem periodu godine javlja se kao nezaobilazna tema u

svim vrstama medija. Prve informacije o aerozagađenosti u sredstvima informisanja redovito
se javljaju sa kraja jeseni sa pojavom prve magle. Stiče se utisak da se o ovome problemu
samo govori radi medijskih informacija bez konkretnih prijedloga rješenja problema.
Kada se sagledaju ovi okviri nastanka polutanata u zraku koji se miješaju sa maglom
nedvosmisleno upućuju na zaključak da se oni produkuju iz emisionih zona kao posljedica
spaljivanja fosilnih i organskih goriva čijom toplotom se zagrijavaju radni i stambeni životni
prostori.
6
__________________________________________________________________________________
Njihovo nagomilavanje u Sarajevskoj kotlini uvjetovano je prirodnogeografskim

faktorima, ponajviše morfološkim i meteorološkim uvjetima, koji pripadaju faktorima aeroza-
gađenja. (Spahić, M.2016). U polutantima značajno mjesto imaju staklenički plinovi posebno
ugljen dioksid. S tim u vezi preduzimaju se određene mjere i postupci u skladu sa Kyotskim
protokolom, kojeg je potpisnica i naša zemlja. Ovim protokolom dogovorena je dekarboni-
zacija atmosfere od 2010 do 2020. godine za 20%.
Europska komisija 1990. god. je predstavila evropski zeleni plan i paket mjera da do
2030. postupno upotrebu fosilnih goriva svede na minimalnu količinu, a da ih do 2050. godine
iz svoje ekonomije potpuno ukine, što je preporuka Pariškog sporazuma.
(https://www.europarl. europa.eu/factsheets/hr/sheet/72/borba-protiv-klimatskih-promjena)
U skladu sa odlukama Kyto i Pariškim sporazuma razvoj Kantona Sarajeva je navodno
usaglašen Akcionim planom održivog energijskog razvoja u periodu od 2010. do 2020.
godine. (https://mycovenant.eumayors.eu/docs/seap/485_1341668419.pdf)
U sagledavanju uzroka i rješenja aerozagađenja u Sarajeva, korištene su opće poznate
naučne metode, a posebno: analiza teksta, kvantitativna, kvalitativna metoda, kao i metoda
terenskih opservacija u nekoliko uzastopnih godina u zimskim mjesecima radi uzorkovanja
čvrstih polutanata sa povlatnih ploha snijega sa hipsometrijskih profila Sarajevske kotline od
po 100 m. Pored ovih, korištene su i druge geografske metode od kojih posebno kartografske
i GIS alati.
DISKUSIJA
DISCUSSION
Indikatori zagađenosti zraka

Air pollution indicators
Produkovana količina polutanata, od kojih su najzastupljeniji: sumporni i azotni oksid,

ugljenmonoksid, dim, čađ i dr. miješa se sa zrakom i čini ga prljavim, kojeg imenujemo smog.
Smog učestvuje u dinamičkim procesima prizemnog zraka, posebno advekciji i konvekciji,
kada se jedan njegov dio disperguje daleko od mjesta emisije, dok čvrsti polutanti iz stabilne
atmosfere padaju na podlogu. Stabilno meteorološko stanje u hladnijem razdoblju godine u
kotlinama i dolinama zbog radijacionih procesa formira radijacione magle koje su prosječno
visoke do 300 m.
Sl. 1. Prljava magla - smog u Sarajevskoj kotlini (slika lijevo) i čista magla u dolini Drine (slika desno)
Fig. 1. Dirty fog - smog in the Sarajevo basin (picture on the left) and clean fog in the Drina valley (picture
on the right)
Iznad njih po planinskim padinama i na planinskim vrhovima vladaju vedrine zbog čega
su i temperature više u odnosu na mjesta koja su obuhvaćena maglom. Ovakve pojave u
meteorologiji nazivaju se termičkim obrtima ili temperaturnim inverzijama. Njhovo trajanje
7
____________________________________________________________________________________________
je definisano dužinom anticiklonalnog vremena. Unutar maglovitog sloja vrši se akumuliranje

polutanata do visine inverzionog sloja, odnosno visine radijacionih magli, određenih kvantita-
tivnim metodom u Sarajevskoj kotlini na profilu Baščaršija – Vidikovac na Trebeviću
(Spahić, M. 2016).
Potrebno je napomenuti da se radijacione magle mogu formirati i duž riječnih dolina.
Njihova visina obuhvata dno dolina, a više dolinske padine su izvan njihovog domašaja.
Radijacione magle u kotlinskim naseljenim mjestima, posebno većim i u hladnijem periodu
godine, imaju sve odlike smoga, dok u isto vrijeme u dolinama i kotlinama koji nisu naseljeni
magle imaju sve odlike prirodne pojave; one su čiste.
Monitoring zagađenosti zraka

Air pollution monitoring
Određivanje čistoće zraka registruju mjerni instrumenti. Rezultatima takvog mjerenja

utvrđuje se sadržaj antropogenih primjesa u prizemnim slojevima zraka na određenoj tački ili
lokaciji. Mjerenje, registrovanje i praćenje procesa i pojava zagađenosti zraka na određenom
mjestu zove se monitoring. Monitoring se najčešće primjenjuje u meteorologiji kada se na
meteorološkim stanicama instrumentalno mjere, registruju i prate parameteri vremena, na
hidrološkim stanicama u hidrologiji vodostaji i proticaji, a na mareografskim stanicama u
okeanologiji nivo mora itd.
Monitoring je hronološka ili temporalna i horološka ili prostranstvena kategorija, kojom
se utvrđuje prosječno stanje učešća polutanata u atmosferi nad određenoj reprezentativnoj
lokaciji (M. Spahić 2018). Obje navedene kategorije su izuzetno važne jer se jedino njima
mogu odrediti relevantna prosječna aeroekološka stanja prizemnih slojeva zraka. S obzirom
da je učešće polutanata u prizemnim slojevima zraka uvjetovano i meorološkim vremenom to
onada aeroekološki temporalni monitoring treba vezati za termine meteoroloških mjerenja i
osmatranja. Prostranstvena kategorija ili lokacioni faktor monitoringa je izuzetno važan jer se
njime utvrđuje domet manifestacije aeroekoloških problema. Izbor lokacije za postavljanje
stacionara sa instrumentima treba biti reprezentativan za širu teritoriju na kojoj se dešavaju
invarijantna aeroekološka stanja.
S obzirom da su aeroekološki incidenti, osim upotrebe čvrstih goriva, uvjetovani i fako-
rima od kojih je morfološki presudan, onda lokacioni faktor za postavljanje stacionara mora
biti gusto raspoređen po poprečnim i uzduđžnim profilom Sarajevske kotline. Gušći monitori-
ng je veća garancija vjerodostojnosti prosječnih aerogeoekoloških stanja prizemnih slojeva
zraka.
Određivanje prosječnih stanja zagađenosti zraka nije temporalno definisan, kao što je
slučaj za klimatski i hidrološki monitoring. S obzirom da je aeroekološko stanje atmosfere u
tijesnoj vezi sa vremenom i klimom onda je preporučljivo da se on vezuje za klimatski period
standardne klime koji iznosi 30 godina. Standardna klima pokazuje zakonomjerne fluktuacije,
odnosno klimatske promjene.
Za razliku od vremena, koje je trenutačna i promjenljiva kategorija, klima je postojana i
njene izmjene su dugotrajne i neosjetne u razdoblju jednog ljudskog vijeka. Slično definisanju
vremena i klime trebalo bi uspostaviti praćenje aerogeoekoloških dešavanja. Ona bi trebala se
bazirati na prosjeke na bazi kojih bi mogli argumentovano tvrditi da li je došlo do fluktuativnih
ili stvarnih aeroekoloških promjena stanja zagađenosti zraka u mjestima gdje za ovu vrstu
mjerenja i praćenja postoje uvjeti.
8
__________________________________________________________________________________
Prema tome, monitoring se zasniva na umreženom sistemu stacionara opremljenim

savremenim instrumentarijem za mjerenje i praćenja stanja zagađenosti zraka polutantima.
Što je aeroekološki umreženi sistem gušći, kako zonalno-horizontski, tako i vertikalno-
pojasno to su vjerodostojniji podaci za prezentovanje stanja aerozagađenosti.
Propisani pokazatelji i mediji o zagađenosti zraka u Sarajevu

Prescribed indicators and media on air pollution in Sarajevo
Na žalost sistem
stacionara u Sarajevu nije
uspostavljen kako to za-
htijevaju uzroci i faktori
aerozagađenja. Najčešće
se koriste podaci sa jednog
stacionara, koji se nalazi u
dnu Sarajevske kotline i to
na mjestu velikog sao-
braćajnog čvorišta na Ma-
rijin dvoru kod Američke
Sl. 2. Topografska pozicija stacionara za mjerenje aerozagađenosti ambasade. Osim toga,
Fig. 2. Topographical position of the station for measuring air pollution
rezultati mjerenja se
saopštavaju, uglavnom, u
jutarnjim satima kada je inverzija temperatura maksimalna, a učestalost saobraćajnih vozila,
pored naznačenog stacionara, najfrekventnija. Tokom dana, čak i kada se promijene meteoro-
loški elementi kao posljedica izobaričkog stanja kojim se eliminišu radijacione magle, novi
rezultati mjerenja redovito izostaju, na osnovu kojih bi se mogla odrediti prosječna zagađenost
zraka za taj aeroekološki stacionar, prema propisanim pokazateljima (Tabela 1). Nije poznato
na bazi kojih relevantnih pokazatelja se Sarajevo uvrštava na 8 mjesto ili 184. poziciju
najzagađenijih gradova na svijetu.
Tabela 1. Maksimalno dozvoljene koncentracije polutanata

Table 1. Maximum allowed concentration of pollutants
Polutant Maksimalno dozvoljena koncentracija (µg/m3) sat dan godina

Sumpordioksid 350 125 50
Azotni oksidi 200 85 40
ugljenmonoksid 10 5 3
Čvrste čestice 50 40
Izvor podataka: Zakon o zaštiti zraka Sl. novine 4/10.
Nedopustivo je da se na bazi podataka samo sa jednog stacionara, jednog mjerenja u

jednom danu donose zaključci nivoa zagađenosti zraka u Sarajevu i isti porede sa prosjecima
mjerenja u drugim svjetskim gradovima. Oni svakako nisu relevantni pokazatelji aerozagađe-
osti u Sarajevu, isto što ni jutarnja temperatura zraka nije relevantna za prosječnu dnevnu
temperaturu dotičnog dana. Pored toga, objavljeni podaci o aerozagađenju nemaju pouzdan
9
____________________________________________________________________________________________
niz osmatranja i mjerenja iz kojih se mogu odrediti prosjeci za sat, dan i godinu niti publikacija
o istim koji bi bili fundament definisanja trendova aerozagađenosti u Sarajevu. I pored toga,
u hladnijem periodu godine kada se formira prva radijaciona magla, a temperature spuste do
tačke mrazišta, prvu vijest koju ujutro čujemo ili pročitamo iz medija odnose se na tvrdnju,
prema podacima dobivenog sa jednog stacionara o kome je već bilo govora, da je zrak u
Sarajevu najzagađeniji u svijetu.
Osim što nismo svjesni tačnosti podatka zagađenosti zraka, načina njegovog mjerenja
nedostatka mjernih stanica i sa drugih visinsko-pojasnih raspoređenih stanica u Sarajevskoj
kotlini u jedinstven umreženi sistem sa kojeg bismo mogli odrediti prosjeke zagađenosti zraka
u Sarajevu mi nismo ni svjesni kakve medijske dezinformacije serviramo javnosti. One
svakako imaju svoje posljedice u zastrašivanju građana, a isto tako negativno utiču na turiste
koji se spremaju da posjete glavni grad Bosne i Hercegovine, što je bila postala tradicija još
od Olimpjskih igara 1984. godine, kao atraktivnu i poznatu turističku destinaciju zimskog
turizma. Razvoj turizma je nezamisliv bez zdrave životne sredine, pa ovakve vijesti o aero-
zagađenju Sarajeva nimalo ne pogoduju njegovoj turističkoj privredi. Turizam je senzibilna
privredna grana kojoj zagađena životna sredina nije reklama.
Moguća rješenja zagađenosti zraka u Sarajevu

Possible solutions to air pollution in Sarajevo
O mogućnosti očišćenja zagađenog zraka u Sarajevu govori se od vremena kada su

njegovi stanovnici tu pojavu registrovali respiratornim organima. Ta vremena u kojima su za
vrijeme hladnijeg perioda godine, korištena isključivo fosilna i organska goriva za zagrija-
vanje stambenih objekata i radnih prostorija, pamti i autor ovoga rada za vrijeme studiranja i
kasnije nastavka života u Sarajevu. Zrak je bio zagađen do te mjere da je ispljuvak bio crn, a
bijela odjeća se prljala tokom nošenja samo u jednom danu. Na ovakve epizode zagađenja
zraka alarmantno je objavljeno 1960. god. Pristupanje mjerenja aerozagađenja datira od 1965.
god. ali ne i potpuno sistematsko. Ovaj problem problematiziran je 70-ih godina prošlog
stoljeća, pa je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine formirano Jugoslovensko društvo za
čisti zrak, a 1983. god. preraslo u Savez društava za čistoću zraka Jugoslavije.
U tom razdoblju Sarajevo je bilo i privredni centar Bosne i Hercegovine sa znatnim
brojem industrijskih preduzeća, posebno iz domena prerađivačke industrije koja su značajno
uticala na aerozagađenje. U to vrijeme u glavnom gradu Bosne i Hercegovine aktivno su
privređivali industrijski giganti kao: Energoinvest, PRETIS i FAMOS. Svi oni su produkovali
škodljive polutante kojima se aktivno zagađivao zrak u Sarajevu. Razvoj industrijskih postro-
jenja u Sarajevu apsorbovao je veliki broj radne snage, koja je imigrirala iz ruralnih i manje
razvijenih općinskih središta pa je broj stanovništva Sarajeva ubrzano rastao. Pridošlo
stanovništvo naseljavalo je njegova rubna područja individualnom i neplanskom izgradnjom,
što je svakako doprinosilo povećanom zagađenju zraka.
Problem aerozagađenja je trebalo rješavati radikalnim mjerama, što je učinjeno 1978.
god. kreditom Svjetske banke kada je doveden zemni plin iz Zvornika i izvršena supstitucija
fosilnih i organskih goriva sa zemnim plinom, najprije u kotlovnicama za centralna grijanja
stanova, ustanova i privrednih preduzeća. Ovim projektom u prvoj fazi bila je gasificirana
centralna urbana zona dok je veliki broj rubnih naselja ostao van domašaja ovog projekta.
Gasifikacijom Sarajeva poboljšan je kvalitet zraka ali i nedovoljno, posebno u hladnijem
periodu godine, s obzirom da veliki broj privrednih i induvidualnih objekata nije obuhvaćen
gasifikacijom.
10
__________________________________________________________________________________
Rješenja za eliminaciju zagađenosti zraka u Sarajevu mogu se podijeliti na aktivne i

pasivne postupke. Otklanjanje uzroka zagađenja zraka u Sarajevu isključivo zavisi od aktivnih
postupaka od kojih su najbitniji:
• Upotreba plina kao osnovnog energenta;
• Alternativa plinu izgradnja toplovoda od TE „Kakanj“ do Sarajeva;
• Bolja organizacija saobraćajnih sistema u gradu, a koja podrazumijeva rasterećenje
saobraćajnih gužvi modernizacijom saobraćajnica radi bržeg prometa i brža supstitucija
starih za nova vozila na električni i plinski pogon.
• Toplifikacijom stambenih zgrada, javnih ustanova, privrednih preduzeća i privatnih
objekata savremenim izolacionim materijalima i unapređenjem građevinarstva upotrebom
kvalitetnijeg izolacionog toplotnog građevinskog materijala.
Do sada je potvrđena činjenica da plin kao fosilno gorivo najmanje, gotovo minimalno,
u odnosu na druge energente zagađuje zrak. Plin je ujedno i najskuplji energent čija je cijena
u ovoj godini za vrijeme pisanja ovoga rada kada su agresijom Rusije na Ukrajinu narušeni
ustaljeni tokovi plina prema Zapadnoj Evropi. Bez obzira na skupoću plin kao energent je
najprihvatljiviji u Sarajevu. Ekonomsku cijenu moraju snositi vlada Kantona i građani ako
žele čist zrak, a što je imperativ svih žitelja glavnog grada. Cijena ne bi smjela da bude
prepreka privilegiji života u Sarajevu.
Alternativa upotrebi plina kao energenta je izgradnja toplovoda od TE „Kakanj“ u
Kaknju do Sarajeva, kojim bi se zatvorio ciklus zagrijavanja i hlađenja vode u navedenoj
termoelektrani. To bi bila besplatna energija i adekvatna supstitucija upotrebi plina.
Postojeći saobraćajni sistemi u gradu negativno utiče na čistoću zraka u Sarajevu pa bih
ih trebalo rasteretiti novim modernim zaobilaznicama radi ubrzanja prometa i smanjene
produkcije polutanata iz njih. Najozbiljnije bi trebalo razmotriti pitanje korištenja vozila u
gradu, osim gradskih koja kao energent troše struju i plin.
Utopljavanje postojećih zgrada i izgradnja novih je prioritet koji bi se simultano trebao
odvijati sa ostalim aktivnim mjerama na zaštiti zraka od aerozagađenja. Ovim bi se umanjilo
gubljenje toplote pa time i utrošak energenata.
U svim dosadašnjim raspravama koje se uglavnom javljaju u hladnijem periodu godine
kada je aerozagađenje najintenzivnije uvijek se preskaču uzroci, a na dnevni red se postavljaju
pitanja eliminacija posljedica. Rješavanjem posljedica nikada ne mogu umanjiti uzročnike
aerozagađenja. Veoma se često čuju mjere za rješavanja problema aerozagađenja, koja nema-
ju nikakve logike jer su vezane za prirodne faktore koje je nemoguće promijeniti. Od pasivnih
mjera najčešće se pominju:
➢ Vještačko provjetravanje sarajevske kotline u vrijeme anticiklonskog stanja kojim bi se
uspostavila bolja cirkulacija zraka uvođenjem mjera: obavezne niskogradnje,
vjetrenjačama i tunelima;
➢ Promjenom toplotnog kapaciteta podloge u sarajevskoj kotlini upotrebom građevinskog
materijala sa bojama veće apsorpcije sunčevog zračenja i povećanim albedom.
Navedene mjere ne mogu dati pozitivan jer rješavaju posljedice aerozagađenja oslanja-
jući se na promjeni prirodnih procesa i pojava, koje je nemoguće proizvesti, zaustaviti i
promijeniti. Ovom prilikom ćemo se osvrnuti na „Studiju o urbanim ventilacionim koridorima
i uticaju visokih zgrada na kvalitet zraka“, koju je usvojila Vlada Kantona Sarajevo u februaru
2020. godine. Osnovni cilj ove Studije su: „provođenje analize mogućeg uticaja na strujanje
i kvalitet zraka kroz sarajevsku kotlinu uspostavljanjem novih ventilacionih koridora,
utvrđivanje područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih objekata kako
bi se poboljšalo strujanje i kvalitet zraka u cijeloj kotlini te provođenje studije o postojećim
11
____________________________________________________________________________________________
strujanjima vjetra i nivou zagađenosti u cijeloj kotlini korištenjem GlS-a, meteoroloških

podataka i modela za predviđanje strujanja zraka“ (https//vlada.ks.gov.ba/
Aktuelnosti/novosti/vlada-ks-usvojila-studiju-o-urbanim-ventilacionim).
Ovaj rad ne pretenduje analizama svih pojedinosti ovoga projekta od kojih su najznača-
jnije: za koji klimatološki period su rađeni, na bazi kojih meteoroloških pokazatelja, rasporeda
meteorološkog monitoringa itd, već pitanju da li se tim koridorima vrši advekcija zraka u svim
baričkim stanjima koja vladaju u Sarajevskoj kotlini. Ovom prilikom ističemo da u stabilnim
vremenskim uvjetima u kojima preovladava anticiklonsko djelovanje ne postoje barički uvjeti
za advekciju zraka kroz Sarajevo. Drugim riječima, vjetra u takvim meteorološkim uvjetima,
kao prirodne pojave u Sarajevskoj kotlini nema pa time ne postoje ni vještačke prepreke, kao
što je visokogradnja da ovo vremensko stanje promijeni. U vrijeme usvajanja ove Studije
2020. god. autor ovoga rada se obratio pismom tadašnjem premijeru vlade Kantona Sarajevo
u kome je istaknuto da:
• Tokom 60-ih godina prošlog stoljeća, prije gasifikacije aerozagađenje Sarajeva je bilo
enormno zagađeno u odnosu na sadašnje stanje, iako današnjih 90% visokih zgrada nije
bilo da bi smetale provjetravanju urbanog sistema Sarajeva;
• Analizom stoljetnog klimatološkog monitoringa za Sarajevo nije dokazano da se
promijenio pravac i brzina strujanja zraka u njemu upoređujući pokazatelje iz 4
klimatska razdoblja 2 prije i dva nakon gasifikacije i nagle urbanizacije;
• Nije moguće kompjuterskim simulacijama simulirati zračna strujanja, odnosno
advektivne procese u prizemnim slojevima zraka u Sarajevu. Prema tome, kompjuterska
simulacija ne uključuje prirodne faktore, koji su nepredvidivi, pa su time simulacije
uglavnom netačne i neupotrebljive.
Protagonisti Studije su se trebali zapiti kako će visokogradnja spriječavati zračnu cirku-
laciju kada u januaru, prosječno za jedno klimatsko razdoblje, vjetrovito meteorološko stanje
Sl. 3. Čestine vjetrova u Sarajevu (slika lijevo) i srednjih brzina vjetrova (slika desno) u klimatološkom
periodu od 120 godina
Fig. 3. Frequency of winds in Sarajevo (picture on the left) and mean wind speeds (picture on the right) in
the climatological period of 120 years
12
__________________________________________________________________________________
preko 10 m/s, prosječno traje svega 2 dana. Drugim riječima horizontalne advekcije (vjetrova)
uopće nema, pa zgrade nemaju nikakav značaj u njihovoj pojavi.
S druge strane u vrijeme ciklonskog vremenskog stanja nad Sarajevskom kotlinom
uspostavljaju se barička stanja koja pogoduju nastanku advekcije kako u prizemnim tako i
višim slojevima zraka, kojoj nema vještačkih prepreka za vrijeme njenog trajanja. Jedino u
prizemnim slojevima građevinama i prirodnim morfografskim preprekama može doći do
promjene traektorija puhanja vjetra ali i ne onemogućavanje ove pojave. Prema tome, empiri-
jska znanja onih koji su duboko ušli u suštinu prirodnogeografskih procesa i pojava, naravno
koristeći znanja i iskustva metorološke i klimatološke nauke i struke, eliminišu početničku
ideju o izradi „Studije o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada na kvalitet
zraka u Sarajevu“. O ovome potvrđuje Sl. 3. kojom su predstavljene ruže vjetrova (čestina
pravaca i srednjih brzina u klimatološkom razdoblju od 120 godina).
I drugi projekti, kako će vrijeme pokazati, su bili pokušaji eliminisanja aerozagađenja u
Sarajevu iako su pompezno bili najavljivani. Ovom prilikom navodimo projekat naslova
„Akcioni plan održivog energetskog razvoja Sarajeva“, objavljen 2011. god.
(https://mycovenant.eumayors.eu/docs/seap/485_1341668419.pdf). U skladu sa rezultatima
provedenih energijskih analiza Akcionim planom energijskog razvoja Sarajeva bilo je
predviđeno da će do 2020. godine emisija stakleničkih plinova, dominantno CO2 biti smanjena
za 21,63%. u odnosu na onu iz 2008. godine. U toj godini osnovni korišteni energenti bili su:
prirodni plin sa 39,5%, čvrsta goriva 13% (drvo 6,7%, ugalj 6,23%) i električna energija sa
učešćem od 21,5%. Akcionim planom je bilo predviđeno da se za narednu deceniju tj. do
2020. godine kao energent za proizvodnju toplotne energije isključivo koristi prirodni plin,
električna energija i neznatno lož ulje. Danas nakon dvije godine do kojih je predviđena
proizvodnja toplotne energije stanje se nije promijenilo u odnosu na repernu 2008. godinu i
stanje 2019. godine u proizvodnji toplotne energije u Kantonu Sarajevo učestvovala je:
električna energija sa 28,6%, prirodni gas sa 24,69%, čvrsta goriva 10,21% i naftni derivati
37,04%.
Na pogoršano stanje zagađenosti zraka u Sarajevu značajno utiču saobraćajna vozila čiji
se broj svake godine povećava prosječno za oko 5 000 vozila. Tokom 2021. godine u Sarajevu
je regisatrovano: automobila 140 679, autobusa 522, teretnih vozila 10 545 i ostalih prijevo-
znih sredstava 3 082, što ukupno iznosi 157 812 vozila. Pri ovome je važno napomenuti da
polovina saobraćajnih vozila je starija od 15 godine. Nije teško zaključiti da Akcionim planom
nije smanjenja proizvedena količina CO2 za predviđenih 21,63%, već je njegova količina
povećana na šta prevashodno ukazuje smanjena potrošnja prirodnog plina a povećana
potrošnja čvrstih energenata i električne energije, proizvedena u TE „Kakanj“.
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
S obzirom da se ne može upravljati prirodnim procesima, a što su faktori zagađenosti

zraka u Sarajevu, onda je jedino rješenje primjena ativnih mjere kojima pripada upotreba
nezagađujućih energenata u proizvodnji toplote tokom hladnijeg perioda godine. Osnovni
energent, koji je prepoznat kao nezagađujući je prirodni plin, koji je uz pomoć Svjetske banke
70-ih doveden u Sarajevu.
Nažalost, u prvoj etapi gasifikacije Sarajeva nisu obuhvaćeni svi potencijalni potrošači,
što se nepovoljno odražava sve do danas. Umjesto da se nastavi gasifikacija svih domaći-
nstava raspravlja se o pasivnim mjerama radi zaštite zraka u Sarajevu. Kako nema alternative
13
____________________________________________________________________________________________
prirodnom plinu kao nezagađujućem energentu, to onda izvršna vlast Kantona Sarajevo
dekretom treba zabraniti upotrebu drugih energenata. Građani i vlada Kantona Sarajevo
moraju plaćati ovaj energent ako žele čist zrak.
Vlada Kantona Sarajevo kao alternativu prirodnom plinu, koji je veoma skup energent
bi trebala vrlo ozbiljno, studioznio i detaljno razmotriti pitanje izgradnje toplovoda od TE
„Kakanj“ do Sarajeva.
Prilagoditi postojeće i izgraditi nove saobraćajnice za ubrzaniji promet vozila u gradu,
zabraniti upotrebu dotrajalih vozila i užurbano vršiti zamjenu vozila sa tečnim gorivima za
električna i plinska vozila.
Unaprijediti građevinarstvo sa izolacijama prema standardima EU.
Literatura
Literature
Muriz Spahić, (2020): Neki metododološki aspekti geografije u funkciji proučavanja nastanka,
posljedica i prognoza geografskih promjena u geoprostoru (Some methodological aspects of
geography in the function of studying the origin, consequences and forecast of geographical changes
in geospacer Acta geographica Bosniae et Herzeovinae, vol. 7., no.14. Association of Geographers in
Bosnia and Herzegovina, Sarajevo
Spahić, M., Krajinović, B. i Jahić, H. (2019): Analiza trendova klimatskih fluktuacija u Bosni i
Hercegovini (Analysis of trends of climate fluctuations in Bosnia and Herzegovina). Acta geographica
Bosniae et Herzeovinae, vol.6., no.12. Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina,
Sarajevo
Spahić, M. (2018): Mikroklima i (ili) topoklima – reprezentativnost klimatskih faktora u definisanju
klimatskih elemenata (Microclimate and (or) topoclimate – representation of climate factors in
defining the climate elements). Acta geographica Bosniae et Herzeovinae, vol. 5., no.9. Association of
Geographers in Bosnia and Herzegovina, Sarajevo
Spahić, M. i Ahmetbegović S.. (2016): Vertikalna distribucija polutanata u Sarajevu (Vertical
distribution of solid pollutants in Sarajevo). Acta geographica Bosniae et Herzeovinae, vol. 3., no.6.
Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina, Sarajevo
Spahić, M. (2015): Vrijeme i vremenske nepogode (Weather and severe weather) Acta geographica
Bosniae et Herzeovinae, vol. 2., no.3. Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina,
Sarajevo
Seap Sarajevo: Akcioni plan održivog energetskog razvoja Sarajeva Sarajevo, 2011.
https://mycovenant.eumayors.eu/docs/seap/485_1341668419.pdf
„Studiju o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada na kvalitet zraka“
https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/vlada-ks-usvojila-studiju-o-urbanim-ventilacionim
SUMMARY
AIR POLLUTION IN SARAJEVO - CAUSES AND SOLUTIONS
Muriz Spahić, Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina,,

Zmaja od Bosne 33 Sarajevo Bosna i Hercegovina
The starting points for elucidating the question of air pollution in Sarajevo are the energy
sources that are used, especially in the colder period of the year. The production of pollutants
that contaminate the air above Sarajevo is caused by the burning of fossil and organic fuels.
14
__________________________________________________________________________________
The emitted amount of pollutants in the air of Sarajevo is proportional to the amount and
quality of energy sources used. Fuels with lower heat capacity and lower energy efficiency
produce a greater amount of harmful pollutants. Other factors also affect air pollution, such
as traffic systems that produce traffic jams due to unarranged road communications for faster
vehicle traffic.
The concentration of pollutants in the air of the Sarajevo Basin is determined with the
following factors, primarily the morphological habitus that is reflected in meteorological
conditions, such as the occurrence of temperature inversions, especially in the colder period
of the year, accompanied by fog that mixes with pollutants and forms smog. The Sarajevo
basin, like all other morphological forms within the mountain slope, is poorly ventilated
compared to open morphoforms, especially the plateau.
Measuring and monitoring the content of pollutants in the air is a monitoring set up in
specially selected places equipped with instruments for measuring air pollution. Monitoring
is based on a networked system of stations both zonally-horizontally and vertically-bandwise,
from which the average value of air pollution is determined. The denser the aero-ecological
networked system, the more reliable the data. Monitoring from only one stationary station in
Sarajevo, and that directly at the most frequent traffic junction, cannot be representative of
Sarajevo being ranked 8th in terms of air pollution.
Solving air pollution is possible with active measures that eliminate the causes of
harmful pollutants in Sarajevo's air. The use of gas as the primary energy source, better
organization of traffic systems, warmer insulation in buildings, and the use of modern
materials in housing construction can help combat air pollution in Sarajevo. Furthermore,
these procedures do not exclude consideration of the construction of a heat pipe from TE
"Kakanj" to Sarajevo.
Active measures to protect Sarajevo's air from pollution are replaced by passive
measures that try to eliminate the consequences. These attempts, which are primarily based
on the establishment of the ventilation of the Sarajevo basin with air corridors are a failed
study ans so are the unrealized results predicted from the Action Plan for Sustainable Energy
Development of Sarajevo, which we witnessed in 2020.
Author
Muriz Spahić, Doctor of Geographical Sciences, full university professor and full member
of the Bosnian Academy of Sciences and Arts - BANUK. He is the editor-in-chief of the
Scientific Journal "Acta geographica Bosniae et Herzegovinae", published by the Association
of Geographers in Bosnia and Herzegovina. He is a reviewer of the Scientific Journal of
Global Resources. Fundamental scientific geographical areas of research include: General
Geography, Physical Geography and Geoecology. He is equally interested in applied
geographical areas such as: Tourism and Environmental Protection and Regional and Spatial
Planning. He published one monograph and six university textbooks. He is the author of over
80 scientific articles; he is the author and co-author of several geography textbooks for
primary and secondary schools. He is a responsible researcher and participant in several
prestigious scientific projects.
15
__________________________________________________________________________________
GEOGRAFSKE DETERMINANTE U TURISTIČKOJ PONUDI POČITELJA

Zmaja od Bosne, 33 Sarajevo Bosna i Hercegovina
Semir Ahmetbegović
Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju
Urfeta Vejzagića 4, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina
semir.ahmetbegovic@untz.ba
Veliki broj geografskih sadržaja su ujedno determinante turističke ponude Počitelja.

Njegov geografski položaj definisan: regionalnogeografskim, prirodnogeografskim, društve-
nogeografskim položajem pruža osnovnu sliku Počitelja unutar šireg turističkog okruženja.
Analize svih komponentnih elemenata geografskog položaja Počitelja identifikuju sve njegove
pogodnosti i povoljnosti turističkih determinanata, koje predodređuju turistička kretanja i
vrste turističkog razvoja u ovom turističkom mjestu.
Geografske pogodnosti turističkog razvoja Počitelja baziraju se na povoljnom meditera-
nskom regionalnogeografskom položaju, koji je definisan bekijskom subregionalnom cjeli-
nom, čija je glavna okosnica donji tok Neretve i njenih nizvodnih pritoka Trebižata, sa desne
te Bregave i Krupe, sa lijeve strane.
Prirodnogeografske pogodnosti određene su morfološkom razuđenom kanjonsatom do-
linom Neretve, koja presijeca eocenske i kredne karbonatne geološke formacije, koje tvore
dio krško-korozione Brotnjanske povši. U ovom dijelu veoma razuđene doline Neretve na
njenoj lijevoj dolinskoj strani, koja je ekspoziciono orijentisana u pravcu sjeveroistoka,
uklopljen je i srastao sa eocenim flišnim kabonatima kameni grad Počitelj.
Regionalnogeografski položaj odredio je Počitelju veoma povoljan mediteransku klimu
sa veoma blagim i kišovitim zimama i dosta toplim, u nekim godinama, vrelim ljetima, te
iznimno ugodnim za život prijelaznim godišnjim dobima.
Zahvaljujući flišnim geološkim formacijama Počitelj i okolina, osim krške izdanske vode
ima Neretvu, glavnu površinsku arteriju koja se kroz karbonate održava iz unutrašnjosti
dinarske mase mijenjajući pravce toka iz uporedničkog, u gornjem slivu do Konjica
zaobilazeći Prenj, u meridijanski u donjem toku. Neretva ima jedinstvenu deltu koja se
formirala od pleistocena do danas i obuhvata uzvodni tok sve do Počitelja. Zahvaljujući
prirodnogeografskom položaju Počitelj i njegova okolina pripadaju mediteranskim floristi-
čkim i vegetacijskim obilježjima u kojima dominira garig i česvina.
Počitelj je impresivno urbanoekološko turističko mjesto uklopljeno u geomorfološku
pozadinu sa kojom čini jedinstvenu i neponovljivu umreženu cjelinu i ima sve turističke
atribute nadopune turističkog sadržaja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Ključne riječi: Kameni grad, geografski položaj, geografski atributivni turistički elementi
GEOGRAPHICAL DETERMINANTS IN THE TOURIST OFFER OF POČITELJ
Muriz Spahić, Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina

Zmaja od Bosna, 33 Sarajevo Bosnia and Herzegovina
17
Muriz Spahić i Semir Ahmetbegović: Geografske determinante u turističkoj ponudi Počitelja
____________________________________________________________________________________________
Semir Ahmetbegović
University of Tuzla, Faculty of Science, Department of Geography
Urfeta Vejzagića 4, 75000 Tuzla, Bosnia and Herzegovina
A large number of geographical features are also determinants of Počitelj's tourist offer.
Its geographical position defined by: regional, natural, social and geographical position
provides a basic picture of Počitelj within the broader tourist environment. Analyzes of all
component elements of the geographical location of Počitelj identify all its advantages of
tourist determinants, which predetermine tourist movements and types of tourist development
in this tourist place.
The geographical advantages of tourist development in Počitelj are based on the
favorable mediterranean regionalgeographical position, which is defined by the baquiya
subregional unit, whose main backbone is the lower course of the Neretva and its downstream
tributaries Trebižat, on the right, and Bregava and Krupa, on the left.
Natural geographical advantages are determined by morphological disjointed canyoned
valley of the Neretva, which cuts through the Eocene and Cretaceous carbonate geological
formations, which form part of karst-corrosion Brotnjo area. In this part of the very wide
Neretva valley on its left valley side, which is oriented in the north-east direction, the Počitelj
stone town was incorporated and merged with the Eocene flysch carbonates.
The regional geographic position has given Počitelj a very favorable Mediterranean
climate with very mild and rainy winters and quite warm, in some years, hot summers, and
extremely pleasant transitional seasons.
Thanks to the flysch geological formations the Počitelj and its surroundings, except for
karst source water, there is the Neretva River - the main surface water artery that is
maintained through carbonates from the interior of the Dinaric mass, changing the direction
of the flow from the comparative, in the upper basin to Konjic, bypassing Prenj, to the
meridian in the lower flow. The Neretva has a unique delta that was formed from the
Pleistocene to the present day and includes the upstream course all the way to Počitelj. Owing
to its natural geographical position, Počitelj and its surroundings belong to the Medite-
rranean floristic and vegetation characteristics dominated by garig and česvina (quercus
ilex).
Počitelj is an impressive urban-ecological tourist site integrated into the geomorpholo-
gical background with which it forms a unique and unrepeatable networked unit and has all
the tourist attributes of supplementing the tourist content in the Herzegovina-Neretva Canton.
Key words: Stone town, geographical location, geographically attributive tourist elements
UVOD
INTRODUCTION
Malo je naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, izuzev stare jezgre Mostara, koji su
građeni od istih prirodnih materijala kao i njihov prirodni ambijent u koji su uklopljeni čineći
jedinstven prirodni pejzaž, gdje je teško razlikovati neimarsko od prirodnog, kao što je to
slučaj sa Počiteljom. Kuće, kule, džamije i drugi objekti od temelja do šljemena, kupole,
krovovi, kaldrme i sve drugo što mu pripada sazidano je i popločano od istog alveolitsko-
18
__________________________________________________________________________________
numulitskih krečnjaka u kojima su sačuvani sićušni fosili iz reda foraminifera iz donjeg i

srednjeg eocena.
Počitelj ili kameni grad je uklopljen u jedinstvenu morfološku padinu pločastih i banko-
vitih krečnjaka Gradine zapadne i jugozapadne ekspozicije sve do magistralnog puta Mostar
– Čapljina. Nešto niže oko 10 m ispod magistralnog puta na desnoj strani smješteno je korito
rijeke Neretve. Od ovoga mjesta je početak njene delte koja nizvodno teče preko svojih
istaloženih sedimenata, a potom od Metkovića rukavcima završava u Jadranskom moru kod
Opuzena.
Preživeli dijelovi grada na kamenitoj padini je grad utvrda u kojem su naznačene dvije
faze urbane evolucije; srednjevjekovni i osmanski. Osmanski period ubraja se u najznačajnije
spomenike materijalne kulture. Očuvani prirodni ambijent u koji je uklopljena kamena arhite-
ktura Počitelja predstavlja prirodno turističko nasljeđe, kojem je prilagođena metodologija
ovoga rada. Značaj Počitelja prepoznat je u svijetu pa je predložen za uvrštavanje na
UNESCO-vu listu.
Rad je koncipiran geografsko-
turističkom metodologijom, a odnosi se
na determinaciju prirodnogeografskih
elemenata od značaja za turistički ra-
zvoj Počitelja, u sklopu Hercegovačko
neretvanskog kantona. U radu su ko-
rištene opće i posebne geografske i
turističke naučne metode od kojih su
najznačajnije empirijske, metoda ana-
lize sadržaja, kartografske metode,
metode terenskog rada popraćeni GIS
alatnom metodologijom.
Sl. 1. Panorama Počitelja
Fig. 1. Panorama of Počitelj
GEOGRAFSKI POLOŽAJ POČITELJA

GEOGRAPHICAL LOCATION OF POČITELJ
Počitelj, grad nacionalni spomenik smješten uz rijeku Neretvu, s njene lijeve strane, na
mjestu odakle se računa njena delta. Ovo hidrografsko određenje donje Neretve uvrštava
Počitelj u mediteransku regiju Bosne i Hercegovine, čiji je osnovni prirodnogeografski pečat
geografskog položaja klima, koja je ujedno identifikacioni element regionalnogeografske
diferencijacije ovoga prostora naše države.
Mediteransko regionalnogeografsko određenje čini posebnost Bosne i Hercegovine, jer
su ostale regionalne i subregionalne cjeline izdvojene na osnovu drugih prirodnogeografskih
kriterija, od kojih je dominantna reljefna plastika. Mediteranska Bosna i Hercegovina je
najmanja regija, koja se dijeli na manje subregionalne cjeline u kojima dominira reljef i klima
kao vodeći prirodnogeografski identifikacioni elementi. Počitelj pripada donjoj ili deltnoj
Neretvi koja se često imenuje Huminama, a jedan njen dio oko Hutova blata Bekijom. To je
prostor u dolini Neretve koji se od Počitelja prema Čapljini značajno proširuje, posebno uz
njene donje pritoke Trebižata, Bregave i Krupe sa Hutovim blatom.
Ove hidrografske direktrise otvorile su najprije drumske, a potom magistralne i regiona-
lne putne komunikacije prema ostalim dijelom ove regije, posebno prema zavali Trebižata, na
zapadu, a na istoku se spaja sa zavalom Trebišnjice i popovopoljskim krškim poljem. Sve tri
19
____________________________________________________________________________________________
subregionalne cjeline, uvažavajući hipsometrijske elemente, zahvataju najniže prostore Bosne

i Hercegovine, pa se zbog toga ova regija još naziva niskom Hercegovinom. Najniže
nadmorske visine prate vodostaje na Neretvi koji su u Počitelju na prosječnom nivou od 11
m. U neposrednoj okolini Počitelja, tačnije u parku prirode Hutova blata utvrđena je
kriptodepresija u Deranskog jezera, čije je dno za oko 1,5 m niže od nivoa mora, dok mu je
površina iznad nivoa mora.
Sl. 3. Topografski položaj Počitelja

Sl. 2. Geografski položaj Počitelja Fig. 3. Topographical position of Počitelj
Fig. 2. Geographical location of Počitelj
Topografski položaj Počitelja određen je koritom Neretve i reljefnom pozadinom na nje-

noj lijevoj strani. Na mjestu gdje Neretva sužava svoje korito nanosnim bentovima, a potom
se ponovo razliva oko dvije šljunkovite ade, prije lokaliteta Dugog polja sa počiteljske strane
na krečnjačkoj kosini sa lijeve strane magistralnog puta Mostar – Čapljina, uklopljena je
urbana struktura Počitelja. Na krševitim padinama prosječnih nagiba od 30% usječene su
horizontalne police u kršu na kojima su izgrađene kamene građevine i popločane kaldrme.
Padina je visoka oko 100 m i dužine, oko 250 m. Sa gotovo svake tačke, krševite padine prema
zapadnoj i jugozapadnoj strani horizonta dogledanje seže veoma daleko prema vidikovoj linji.
To je pejzaž umreženih slika rijeke, doline, krševitih padina u vegetacijskom koloritu boja,
određenih godišnjim dobima.
PRIRODNO I KULTURNO NASLJEĐE KAO OSNOVA

TURISTIČKOG RAZVOJA POČITELJA
NATURAL AND CULTURAL HERITAGE AS THE BASIS OF
THE TOURIST DEVELOPMENT OF POČITELJ
Geografski položaj odredili su prirodnogeografski elementi čijim umreženim odnosima

definišu nivo njegove povoljnosti. Oni ujedno imaju atributivnu vrijednost koja se itekako
može koristiti u turističkom razvoju. Atributivne vrijednosti prirodnogeografskih elemenata
u području Počitelja primijećeni su još u srednjem vijeku kada je bosanski kralj Tvrtko na
putu dolinom Neretve na mjestu današnjeg Počitelja udario mu temelje 1383. godine.
20
__________________________________________________________________________________
Najznačajniji prirodnogeografski elementi prirodnog nasljeđa Počitelja

The most significant naturalgeographical elements of Počitelj's natural heritage
Klima je osnovni identifikacioni element po kojem je ova regija dobila svoje ime. Neki
tipovi klime djeluju pozitivno, stimulirajuće i sedativno na ljudski organizam, dok drugi pak
destimulativno i negativno. Najpozitivnije ocjenjeni tipovi klimata za razvoj turizma su
sredozemna (mediteranska) i kontinentalna (planinska) klima, jer ta dva klimatska tipa
omogućavaju razvoj više vidova turizma. (Maksin, M. 2012). Kada se ova konstatacija uzme
u obzir, sasvim je sigurno da, bar što se tiče klimatskih karakteristika, Počitelj posjeduje veliki
turistički potencijal.
Pogodnost klime u Počitelju definiše neposredna blizina Jadranskog mora koje je široko
otvoreno dolinom Neretve do Počitelja. Sve ove pogodnosti uvjetuju nastanak posebnog
umjerenog klimata sa suhim ljetom koje se prema Kepenu označava sa Csa klimat.
Klimatska razglednica Počitelja i
mm 180 30 °C okoline omogućava razvoj turizma
tokom cijele godine, a ne samo tokom
160 jedne, u ovom slučaju, ljetne sezone.
25
140
Razmatrajući pitanje razvoja turizma u
Počitelju klima mu daje prednost na
120 20 produženje turističke sezonu na cijelu
godinu, posebno ako se ima u vidu
100
15
njegovo okruženje koje mu pruža
80 mogućnost umreženosti raznovrsnih
oblika turizma u Hercegovačko-
60 10
neretvanskom kantonu. Klimatskim
40 pogodnostima svakako treba dodati
5 još i čist zrak bez čestica prašine i
20 industrijskog zagađenja, blage zimske,
vrlo tople ljetne i umjerene tempera-
0 0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII ture u prijelaznim godišnjim dobima,
velika osunčanost, intenzivna sunčeva
padavine temperatura
radijacija, osvježavajući vjetrovi s
Sl. 4. Klima-dijagram temperatura i padavina u Počitelju
za posljednje klimatsko razdoblje mora i sl. Mediteranska klima pogo-
Fig. 4. Climate graph of temperature and precipitation in duje razvoju različitih vrsta turizma.
Počitelj in the recent climatic perioid Zbog toga Počitelj doprinosi
turističkom razvoju Hercegovačko –
neretvanskog kantona i ima ogroman turistički potencijal za prihvat, kako domaćih, tako i
inostranih turista.
O ugodnosti klime u Počitelju svjedoče podaci da najhladniji mjesec januar ima prosje-
čnu temperaturu od 5,9°C i viša je od prosječne januarske temperaturu primorskih mjesta
sjevernog Jadrana kao što su: Rijeka, Pula, Trst i Venecija. Prosječna maksimalna temperatura
od 24,7°C redovito se bilježi u julu. Prosječna godišnja temperatura zraka u Počitelju iznosi
15,0°C (Sl. 4.), i za 0,7°C je niža od onih koje se bilježe u Neumu.
U Počitelju ljetni period je najtopliji sa prosječnim temperaturama od 23,8°C, a zime su
svježe sa prosječnom temperaturom od 6,7°C. Jesen sa prosječnim temperaturama od 15,5°C
je toplije godišnje doba od proljeća kada prosječna temperatura iznosi 14,1°C.
21
____________________________________________________________________________________________
Visoke ljetne temperature sa

velikom dnevnom insolacijom i UV-
indeksom, predstavljaju limitirajući
faktor razvoja urbanog, religijskog i
rekreativnog turizma tokom dana. U
ovim mjestima temperature zraka neri-
jetko prelaze 30, pa čak i 40°C, uz
vrijednosti UV indeksa iznad 10.
Ovakvi termički i insolacioni elementi
su potencijalni rizik stvaranja negati-
vnih posljedica na ljudski organizam.
Preporuka je da se maksimalno smanji
boravak na otvorenom tokom sredine
dana i to od 10 do 16 sati, što naravno
treba uzeti u obzir prilikom organi-
Sl. 5. Ruža vjetrova u Počitelju zacije turističkog posjeta Počitelju.
Fig. 5. Wind rose of Počitelj Dužina trajanja sunčevog sjaja
uvrštava Počitelj u veoma osunčana
30°C mjesta u poređenju sa poznatim kod nas
i u okruženju. Ukupno godišnje trajanje
sunčevog sjaja iznosi 2561,8 sati i više
25
je u odnosu na neka primorska mjesta
kao što su: Dubrovnik (2524,7 h),
20 Budva (2254,8 h), Herceg Novi (2373,2
h), Pula (2334,0 h) itd.
I pored dosta toplog termičkog re-
15 žima, male oblačnosti i velike dužine
trajanja sunčevog sjaja u Počitelju se
10
tokom godine izlučuje relativno velika
količina padavina i iznosi prosječno
1156 mm/m². Maksimalna količina
5 padavina izluči se tokom hladnijeg peri-
oda godina u kojem dominira dece-
mbaraska visina padavina i iznosi 161
0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mm/m². Toplije razdoblje godine je
1949-1982 1983-2015 sušnije u kojem najtopliji mjesec juli
Sl. 6. Grafik raspodjelea temperatura zraka u bilježi prosječno 32 mm/m² padavina
geografskoj regiji Niska Hercegovina (Sl. 4). Ovakav izohijetni režim je ko-
Fig. 6. Air temperature graph in the geographical region
of Lower Herzegovina respodentan sa maritimnim uticajima.
Prosječni godišnji broj dana sa kišom
iznosi 100,8 dana, pri čemu decemebar
ima najviše kišnih dana 13,2, a najmanji broj dana sa kišom se bilježi u avgustu, svega 2,5
dana.
Na stanje klimatskih elemenata, a posebno termički i izohijetni režim značajno utiče
vjetar. Najznačajniji su sezonski vjetrovi bura i jugo, te dnevni vjetrovi zmorac i kopnenjak,
naročito izraženi u bosanskohercegovačkom primorju i donjoj doline Neretve, u čijem dosegu
se nalazi i Počitelj. Bura i kopnenjak pušu sa kopna na more, odnosno iz sjevernog kvadranta,
22
__________________________________________________________________________________
dok se jugo i zmorac osjećaju kao južni vjetrovi. Veliko značenje na modifikaciju pravca
puhanja vjetra ima reljefni sklop, koji kanališe usporava i preusmjerava pravac puhanja vjetra.
Prema grafiku ruže vjetrova (Sl.5), evidentno je da oni preovladavaju iz sjevernog kvadranta,
pa se s pravom pretpostavlja da je riječ o buri. Na južni vjetar otpada veoma mali udio i odnosi
se na jugo, koji u geografskoj širini Počitelja jenjava.
Poređenjem podataka o termičkom režimu posljednja dva klimatska razdoblja i to: 1949-
1982 i 1983-2015 zapažaju se fluktuacije (promjene) klime i u mediteranskom klimatu. Porast
temperatura zraka u posljednjem klimatskom razdoblju najbolje pokazuje međuklimatska
250 mm termička promjenljivost, koja se može
pratiti na priloženom grafikonu (Sl. 6).
Porast maksimalnih temperatura u
200 drugom razdoblju u odnosu na pretho-
dno iznosi 1,3⁰C u julu, odnosno 1,4⁰C
u avgustu. Međuklimatska promjenlji-
150 vost je dosta ujednačena za minimalne
temperature hladnijeg perioda. Na go-
dišnjoj razini prosječan porast tempe-
100 ratura u posljednjem klimatskom
razdoblju u odnosu na prethodno iznosi
0,6⁰C. Pored toga, sa priloženog grafika
50 uočavamo zbližavanje godišnjeg termi-
čkog režima tokom februara i poče-
tkom decembra, koji traju samo nekoli-
0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
ko dana. Ostali prosječni termički
tokovi pokazuju evidentnu razliku, pri
1949-1982 1983-2015 čemu je posljednje klimatsko razdoblje
Sl. 7. Grafik raspodjelea padavina u naznačena na značajno toplije u odnosu na pretho-
grafiku dva klimatska razdoblja po mjesecima u dno.
geografskoj regiji Niska Hercegovina U mediteranskom klimatu evide-
Fig. 7. Monthly precipitation graph with two
pronounced periods for the region of Lower ntna je i razlika porasta temperatura po
Herzegovina godišnjim dobima, istina manje izraža-
jnija nego u kontinentalnoj klimi. U
navedenoj geografskoj regiji porast ljetnih temperatura posljednjeg klimatskog razdoblja u
odnosu na prethodno iznosi 0,9⁰C, proljetnih 0,8⁰C, jesenjih 0,2⁰C, a zimskih 0,5⁰C.
Izohijetni režim u geografskoj regiji Niske Hercegovine, pa tako i u Počitelju je u
posljednjem klimatskom razdoblju smanjen u odnosu na prethodno. Ovo praktično znači da
povećanje temperatura smanjuje količinu padavina što se najbolje opaža na Sl. 7.
Riječna okosnica Jadranskog sliva na teritoriji Bosne i Hercegovine je Neretva. Ona je
svojim slivom duboko zašla u regiju Srednje Bosne i jugoistočno dinarsko visočje, jer svojim
izvorima na 1320 m drenira jugoistočne padine Lelije. Ova rijeka protiče neposredno pored
Počitelja pa se čini da je ona odredila geografski položaj i topografski smještaj Počitelja baš
na postojećem mjestu.
Neretva u Počitelju pripada njenom donjem dijelu, zapravo početku ušća, koje najprije
počinje sa šljunkovitim nanosom od kojih su nastale akumulativne ade, kao dvije u koritu
nešto nizvodnije od Počitelja. Južno od Počitelja Neretva je izgradila korito u sopstvenom
nanosu i ima veoma male padove jer u ovom segmentu teče na nadmorskoj visini do najviše
10 m, a južnije na ušću Krupe iz Hutovog blata na visini od 2 do 3 m.
23
____________________________________________________________________________________________
Za vrijeme visokih vodostaja ona se rastače i plavi sopstveni nanos. To su udoline od

kojih su najpoznatije: Trebižat, Blato, Modro Oko, Bregava, Deransko jezero, Svitavsko
blato, Kutsko jezero i Blato. Između ovih udolina su krečnjački grebeni dinarske orijentacije.
Ovaj dio slivnog područja Neretve naziva se Metkovićska ravan. Tektonskim pokretima
neretvino riječno korito sukcesivno se
spuštalo u plaistocenu kada je nivo
Jadranskog mora bio niži. Početkom
holocena od prije 6.500 godina sa
porastom nivoa Svjetskog pa tako i
Jadranskog mora potapa se ušće
Neretve i odmiče od obale prema
Počitelju. To je doba intenzivnog zasi-
panja delte Neretve njenim fluvijalnim
Sl. 8. Neretva u Počitelju nanosom, nakon čega se ona rastače u
Fig. 8. Neretva River in Počitelj
12 rukavaca u kojima ima 8 manjih
kriptodepresivnih jezera.
Rijeka Neretva ima promjenljiv režim vodostaja i proticaja tokom godine. Maksimalni
vodostaji se javljaju u proljetnom periodu u kojem učestvuju padavinske vode od otopljenog
snijega, koji se u gornjem planinskom dijelu sliva Neretve izlučuje tokom hladnijeg perioda.
To je nivalna komponenta riječnog režima Neretve.
Sekundarni maksimum javlja se tokom jeseni i produžava se na zimski period. Ovaj
povećani vodostaj povezuje se za
fluvijalnom komponentom režima,
200
posebno u srednjem i donjem toku
175 Neretve, kada je padavinske vode
bogate vodom. Minimalni vodostaji
150
na Neretvi javljaju se tokom ljeta, što
125 je u skladu sa pluviometrijskim reži-
padavine (mm)
mom (Sl. 9). Režim vodostaja i

100
proticaja nekoliko decenija unazad
75
uvjetovan je radom hidroenergetskih
postrojenja uzvodno na njoj. Veoma
50
česte pojave pražnjenje uzvodnih bra-
25
na vezuje se za procenu priticajne
količine vode. Prije povodnja sukce-
0 sivno se nizvodno prazne hidroaku-
-25
mulacije, da bi mogle primiti padavi-
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII ne koje dotiču u Neretvu. Na ovaj
Sl. 9. Hidrogram vodostaja Neretve u Žitomislićima
način vrši se prirodna ravnoteža
Fig. 9. Water level hydrograph of Neretva in Žitomislići vodostaja i proticaja u donjem toku
Neretve, koja u nekim godinama
može odstupiti od ustaljenog režima. Zbog vještačkog niveliranja vodostaja ona protičući kroz
Počitelj nosi uglavnom uravnoteženu visinu vodostaja. Voda je najčešće plava, bistra i dosta
čista. Dolina rijeke Neretve je pogodna za mnogobrojne aktivnosti rekreativnog, sportskog i
kulturnog turizma. Njeno korito i čiste vode predstavljaju sve uvjete i pogodnosti za sportski
ribolov.
24
__________________________________________________________________________________
Uvijek zelene šume česvine i

gariga zahvataju dolinu Neretve sve do
Mostara, područje parka prirode Hutovo
blato i dolinu Bregave do Stoca. Hrast
česvina, česmina ili crnika je najra-
sprostranjenija šuma, uz koji se javljaju
igličasta smreka, zelenika, omorika,
lovor i božikovina.
Sa turističkog aspekta, osim auto-
htone vegetacije, važne su i biljne
kulture, antropogenog uzgoja i čini
agrarni pejzaž. Ovo se posebno odnosi
na uzgoj različitog voća i povrća, duha-
Sl. 10. Garig ili žbunasta vegetacija na, te uzgoja vinove loze. Klimatske
Fig. 10. Garig or bush vegetation prilike u ovom dijelu doline Neretve
omogućuju razvoj različitih poljopri-
vrednih kultura, od kojih najveći značaj imaju mediteranske kulture, kao što su: šipak,
smokva, maslina, mandarina, lubenica, dinja, trešnja, paradajz, paprika, itd. čiji se proizvodi
koriste za potrebe ishrane brojnih turista ali i domicilnog stanovništva.
Hercegovačko-neretvanski kanton baštini uzgoj grožđa još od ilirskoga doba. Prve
sadnice vinove loze su na Balkan donijeli Tračani. Proizvodnja vina danas je ograničena na
slivno područje rijeke Neretve i Trebišnjice, odnosno hercegovačkog vinogorja u koja još
spadaju mostarsko i jablaničko. Vinarstvo kao privredna grana postaje značajan izvor prihoda
u Hercegovini krajem 19. stoljeća, kada se bilježe i prvi izvozi vina prema Zapadnoj Evropi,
a ovakav trend se nastavlja osvajanjem tržišta širom svijeta. Na bazi razvoja vinogradastva i
proizvodnji čuvenih vina blatine i žilavke u niskoj Hercegovini razvio se poseban vid turizma
koji se imenuje viniski turizam. Za ovu vrstu turističkog razvoja postojeća infrastrukturna
putna armatura je značajno proširena i učestvuje u ovoj vrsti turizma poznatom pod nazivom
vinski turizam i vinske ceste.
Kulturno nasljeđe u funkciji turističkog razvoja

Cultural heritage in the function of tourist development
Počitelj je urbani ansambl orijentalno-mediteranskog tipa – kameni grad uklopljen u

morfološku pozadinu sa kojom čini jedinstvenu neponovljivu umreženu, a ničim ne
devastiranu cjelinu odvajkada poznat kao muzej na otvorenom ne samo u Bosni i Hercegovini
već i šire izvan njenih granica. „U razvitku utvrđenog grada Počitelja razabiru se tri vremenska
perioda, srednjevjekovni, rani turski i kasni turski period“ (H. Redžić, 2009). Srednjevjekovni
period u razvoju Počitelja podrazumijeva vremensko razdoblje od nastanka početnog urbanog
nukleusa. Prvi put se spominje 1444. godine, a pretpostavlja se da ga je dao izgraditi bosanski
kralj Tvrtko, 1383. godine. Od 1471. godine, započinje njegovo orijentalno preoblikovanje
kada ovo područje zauzimaju Osmanlije. Iz ovoga perioda datira oktagonalna kula, jedan
manji obor zapadno od kule, te nekoliko avlija. U ranom turskom periodu Počitelj je imao
stratešku funkciju, koja se zasnivala na odbrani od upada Mlečana, pa je dodatno utvrđen
novim fortifikacijskim objektima. Dograđena je glavna kula pa je grad dodatno opasan
visokim kamenim zidinama, sa dvije tabije za topovsku artiljeriju. Sve novodograđeno uko-
mponovano je u postojeću arhitekturu koju su sačinjavali: unutrašnje avlije sa oktagonalnom
25
____________________________________________________________________________________________
kulom, Mehmed-pašinom i Delibašinom tabijom, Dizdarevom kućom, hambarom, tvrđa-

vskom džamijom i vodenom kulom.
U prostornoj organizaciji
Počitelja izražena je urbana difere-
ncijacija prema namjeni. Najniži
nivo prema putnoj komunikaciji i
koritu Neretve pripada čaršiji sa
dućanima, velikim hanom i hama-
mom. Neposredno iza hana je
medresa i imaret. Povrh medrese je
džamija, jednim ulazom vezana za
čaršiju i medresu, a drugim za
stambenu zonu. Stambena zona je
amfiteatralno uklopljena u počite-
ljsku stjenovitu padinu. Kamena
munara sa sahat-kulom su posebna
Sl. 11. Oktagonalna kula sa kamenim bedemima orijentacija za ovakvu urbanu
Fig. 11. Octagonal tower with stone embarkments
cjelinu. Gornje i Donje polje su
agrarni vrtovi Počitelja.
Diferencijacija urbanih cjelina uvjetovala je pravce putnih komunikacija. Glavna putna
komunikacija uvjetovana je prirodnogeografskim elementima. Najpoznatiji drum kroz
Počitelj je onaj koji se spušta prema Neretvi, tangirajući utvrdu, obilazi džamiju sa juga i
zapada, prolazi između medrese i kuće Gavrankapetanovića, te se kroz Donju kapiju nastavlja
nizvodno do Donjeg polja, smješteno uz Neretvu. Glavni odvojak ovog puta kod džamije
nastavlja se iznad medrese, imareta i hamama do nekadašnjih malih vrata kroz koja se ulazilo
u Gornje polje. Između ovih putnik komunikacija koje obrazuju veći trokut nalaze se svi
glavni javni objekti osim džamije i sahat-kule. Najznačajnije arhitektonske cjeline u Počitelju,
osim kule i utvrde su: Šišman Ibrahim-pašina džamija sa medresom, Hamam, Hana Sahat kula
i mnogorbrojnim stambenim objektima od kojih se svojom estetikom naročito ističe Kuća
Gavrankapetanovića.
Počitelj je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu pretropio značajna razaranja. Nakon
njegove obnove 2003. god. nalazi se na listi nacionalnih kulturnih spomenika Bosne i
Hercegovine i predložen je za upis u UNESKO listu svjetske baštine.
PRIRODNO I KULTURNO NASLJEĐE U FUNKCIJI

TURISTIČKOG RAZVOJA POČITELJA
NATURAL AND CULTURAL HERITAGE IN FUNCTION
OF TOURIST DEVELOPMENT
Prema geografskoj taksonomiji turizma (Spahić, M i dr. 2017) Počitelj je po prirodnom

i kulturnom nasljeđu imenovan turističkim mjestom. Orijentalni urbani ansambl, razvoj
civilizacijskih događanja u njemu i blizina putne komunikacije od Jadranskog mora prema
centralnoj Bosni, kao i transverzalni pravci u Mediteranskoj regiji, isprepleteni vinskim
cestama opredjeljuju njegov tranzitni karakter. Ovaj vid turističkog kretanja u turističkim
mjestima mora biti podmiren turističkim sadržajem i visokim kvalitetom usluga radi zadrža-
vanja turista na proputovanju i više dana od planiranih uz puni turistički sadržaj. Vrijeme
26
__________________________________________________________________________________
zadržavanja turista u turističkom mjestu je, pored ostalog, upravo srazmjeran vrstama i
brojnosti turističkih sadržaja.
Turističko mjesto samo po sebi
ne mora biti interesantno za turistički
promet, posebno u tranzitnom turi-
zmu. Turističko mjesto bez marketi-
nške prezentacije što se odnosi i na
Počitelj, kao što su turistički putokazi
i turistički smještajni kapaciteti, bit će
zaobiđeno na bilo kojem turističkom
koridoru.
S obzirom da se Počitelj ubraja i
u okvire kulture i kulturnog naslijeđa
on predstavlja potencijal za razvoj i
kulturnog turizma. Na Skupštini
Svjetske turističke organizacije
Sl. 12. Obnovljena zgrada Međunarodne likovne kolonije u (UNWTO) održanoj 28. juna 1985.
Počitelju koja je osnovana je 1964. godine. godine u Sofiji usvojena je Dekla-
Fig. 12. Rebuilded Internationsl art colony building in
Počitelj, which was founded in 1964. racija o zaštiti i promociji prirodne,
kulturne i historijske baštine radi
korištenja u turističke svrhe. To su djela materijalnog i nematerijalnog porijekla koja izraža-
vaju kreativnost određenoga naroda, kao što su jezik, muzika, običaji, vjerovanja, mjesta i
historijski spomenici, književnost, umjetnička djela, arhivi i biblioteke. Nova je komponenta
koja se pojavljuje u prethodnoj definiciji nematerijalno historijsko naslijeđe koje podrazumi-
jeva, npr., folklor, zanate, tehničke profesije i druge profesije tradicionalnog tipa, predstave,
običaje, narodne festivale, priredbe, obrede i razne manifestacije.
Počitelj u turističkom razvoju se mora vezati za turističku cjelinu, a u konkretnom sluča-
ju za Hercegovačko-neretvanski kanton i posebno za njegov južni dio uključujući Neum,
Čapljinu, Čitluk, Stolac i Ravno pa sve do Mostarskog polja sa Mostarom. Ovo područje u
svom turističkom razvoju većim dijelom je orijentisano na društvenogeografsko nasljeđe.
Najveći turistički promet odvija se na relaciji Mostar – Međugorje, sa izuzetno dobro razvije-
nim kulturnim, manifestacionim, enološkim i religijskim turizmom. Naravno da pri ovim
razmatranjima ne treba zanemariti prirodne atributivne faktore, koji omogućuju razvoj ekotu-
rizma, lovnog, ribolovnog, izletničkog, speleološkog i rekreacijskog turizma.
Najznačajniji društvenogeografski atributivni elementi na koje treba usmjeriti turizam
Počitelja su: Stara jezgra grada Mostara sa Starim mostom, Ukazanjem Gospe u Međugorju,
Derviškom tekijom u Blagaju, kulturno-historijskim spomenicima iz osmanskog perioda čije
je predstavnik, pored ostalih, Počitelj, nekropolama stećaka u Stocu, arheološkim nalazištima
i dr.
U ovom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona relativno veliki udio u turističkom
prometu ima enološki i gastronomski turizam predisponiran uzgojem vinove loze, proizvo-
dnjom vina, vinarija, vinskih podruma i turističkim projektom vinskih cesti Hercegovine.
Zasebnu turističku cjelinu čini područje Neuma sa dominantno razvijenim primorskim
turizmom. Ovaj vid turističke djelatnosti ima osnovu u valorizaciji turističkih kojima svakako
treba dodati bosanskohercegovačko primorje sa toplom mediteranskom klimom i neumskom
turističkom infrastrukturom.
27
____________________________________________________________________________________________
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
Razvoj turizma u Počitelju treba usmjeriti u okvire Hercegovačko-neretvanskog kanto-

na. Da bi ostvario svoju turističku funkciju treba ga uključiti u strategiju turističkog razvoja
ovoga kantona. Svoje mjesto u turističkoj strukturi treba tražiti u mogućnosti tranzitnog
turizma, turističkih posjeta u okviru rasterećenja turističkog boravka u turističkim centrima
kao što su Neum, Međugorje i Mostar.
Počitelj ima sve pretpostavke i za razvoj kulturnog turizma koji uključuje materijalna i
nematerijalna djela. Zbog toga obavezno je podržati prepoznatljivost Počitelja po turističkim
manifestacijama kao što su: Tradicionalno okupljanje likovnih umjetnika iz zemlje i svijeta,
„Trešnjeva nedjelja“, Dani kulture „Otvorena vrata“ i sl. Ove manifestacije treba proširiti i sa
naučnim skupovima koji tretiraju historijske, geografske, urbanističke, prirodne i dr. tematike.
Da bi ovi prijedlozi zaživjeli treba potpora Kantonalnog ministarstva za turizam i okoliš,
koje bi u svoje planove i strategije razvoja trebalo osmisliti kako i na koji način umrežiti
turistička mjesta i valorizirati turističke sadržaje u turističkoj regiji Niska Hercegovina.
Literatura i izvori
Literature and sources
Maksin, M. (2012.): Turizam i prostor, Univerzitet Singidunum, Departman za turistički i hotelijerski

menadžment, Beograd
Mihić, Lj. (1968.): Turistički motivi i objekti u Hercegovini, Turistička štampa, Beograd,
Redžić, H. (2009.): Srednjevjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini, Kulturno naslijeđe, Bemust,
Sarajevo publishing, Sarajevo
Spahić, M. (1986.): Hidrografski aspekt zaštite prirodno-akvalnog kompleksa Hutovo blato, Separat
godišnjak Biološkog instituta Univerziteta Sarajevo, Sarajevo
Spahić, M. (1998.): Ribarsko-gospodarstvena osnova Neretve, CIR, Prirodno-matematički fakultet,
Sarajevo
Spahić, M. (2006.): Turizam i geografija, Zbornik radova Turizam kao faktor regionalnog razvoja,
Prirodno-matematički fakultet, Tuzla
Spahić, M., Drešković, N., Jahić, H. (2009.): Turističkogeografske determinante
bosanskohercegovačkog primorja kao osnova planiranja turističke sezone, Zbornik radova Drugog
kongresa geografa Bosne i Hercegovine, Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine,
Sarajevo,
Spahić, M., Temimović, E., Jahić, H., (2013.): Human impact on hydrographic processes in the
aquatic complex of Hutovo Blato Nature Park, 5th Symposium for Research in Protected Areas, Hohe
Tauern National Park, Mittersill
Spahić, M. Ahmetbegović, S. i Stjepić-Srkalović, Ž. (2017): Geografska taksonomija u turizmu –
prilog metodologiji istraživanja turizma (Geographic taxonomy in tourism - contribution to the
methodology of tourism research) Acta geographica Bosniae et Herzeovinae, vol. 4., no.7. Association
of Geographers in Bosnia and Herzegovina, Sarajevo
Spahić, M., Krajinović, B. i Jahić, H. (2019): Analiza trendova klimatskih fluktuacija u Bosni i
Hercegovini (Analysis of trends of climate fluctuations in Bosnia and Herzegovina). Acta geographica
Bosniae et Herzeovinae, vol. 5., no.10. Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina,
Sarajevo
28
__________________________________________________________________________________
SUMMARY
GEOGRAFSKE DETERMINANTE U TURISTIČKOJ PONUDI POČITELJA

Zmaja od Bosne, 33 Sarajevo Bosna i Hercegovina
Semir Ahmetbegović
University of Tuzla, Faculty of Science, Department of Geography
Urfeta Vejzagića 4, 75000 Tuzla, Bosnia and Herzegovina
The development of tourism in Počitelj should be directed within the framework of the
Herzegovina-Neretva Canton. In order to fulfill its tourist function, it should be included in
the tourism development strategy of this canton. Its place in the tourist structure should be
sought in the possibility of transit tourism, tourist visits within the framework of relieving the
tourist stay in tourist centers such as Neum, Međugorje and Mostar.
Počitelj has all the prerequisites for the development of cultural tourism, which includes
tangible and intangible deeds. That is why it is mandatory to support the recognition of
Počitelj through tourist events such as: Traditional gathering of fine artists from the country
and the world, "Cherry Sunday", "Open Doors" culture days, etc. These manifestations should
be expanded with scientific gatherings that deal with historical, geographical, urban, natural,
etc. topics.
In order for these proposals to come to life, the support of the Cantonal Ministry of
Tourism and the Environment is needed, which in its development plans and strategies should
devise how and in what way to network tourist places and valorize tourist facilities in the
tourist region of Lower Herzegovina.
Authors
Muriz Spahić, Doctor of Geographical Sciences, full university professor and full member
of the Bosnian Academy of Sciences and Arts - BANUK. He is the editor-in-chief of the
Scientific Journal "Acta geographica Bosniae et Herzegovinae", published by the Association
of Geographers in Bosnia and Herzegovina. He is a reviewer of the Scientific Journal of
Global Resources. Fundamental scientific geographical areas of research include: General
Geography, Physical Geography and Geoecology. He is equally interested in applied
geographical areas such as: Tourism and Environmental Protection and Regional and Spatial
Planning. He published one monograph and six university textbooks. He is the author of over
80 scientific articles; he is the author and co-author of several geography textbooks for
primary and secondary schools. He is a responsible researcher and participant in several
prestigious scientific projects.
Semir Ahmetbegović, doctor of geographical science, associate professor at the Faculty of

Sciences and Mathematics, University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina. In 2012. he
defended PhD Thesis "Relief as population gathering factor in Bosnia and Herzegovina" at
29
____________________________________________________________________________________________
Geography Department of Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of

Sarajevo. Author and co-author of 35 scientific and technical articles and two scientific books.
30
__________________________________________________________________________________
GEOEKOLOŠKO VREDNOVANJE PREDJELA ZA POTREBE

REKREATIVNOG TURIZMA U OPŠTINI ROŽAJE (CRNA GORA)
Eldin Brđanin, Doktorske studije, Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet,

Studentski trg 3, Beograd 11000, Srbija,
eldinbrdjanin95@gmail.com
Filip Vujović, Doktorske studije, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet – Studijski
program za geografiju, Danila Bojovića bb, 81400 Nikšić, Crna Gora,
vujovicfilip@hotmail.com
Turizam kao jedna od strateških grana razvoja crnogorske opštine Rožaje predstavlja
veoma važan segment u cjelokupnom sistemu privrednih grana. U prethodnom periodu kada
se govori o turizmu u Rožajskoj opštini može se reći da se radi o segmentu koji se nalazi na
veoma niskom stepenu razvoja iako su postojali određeni turistički sadržaji.
Primjenom Kvantitativne metode raznovrsnosti (V-Wert Methode) izvršeno je geoeko-
loško vrednovanje u Rožajama za potrebe rekreativnog turizma. Rezultati su pokazali da se
na teritoriji opštine javljaju sve četiri kategorije povoljnosti sa različitim procentom zastu-
pljenosti: nepovoljne površine sa 15 km2 (3%), uslovno povoljne površine sa 73 km2 (15%),
povoljne površine sa 303 km2 (63%) i veoma povoljne površine sa 91 km2. Rezultati u ovom
radu mogli bi doprinijeti Rožajama na unapređenju rekreativnog turizma i adekvatnoj
turističkoj valorizaciji.
Ključne riječi: Metoda kvantitativne raznovrsnosti, turizam, razvoj rekreativnog turizma,

GIS, Rožaje
GEO-ECOLOGICAL ASSESSMENT OF THE LANDSCAPE FOR THE

NEEDS OF RECREATIONAL TOURISM IN THE MUNICIPALITY OF
ROŽAJE (MONTENEGRO)
Eldin Brđanin, PhD studies, University of Belgrade, Faculty of Geography, Studentski trg
3, Belgrade 11000, Serbia, eldinbrdjanin95@gmail.com
Filip Vujović, Doctoral Studies, University of Montenegro, Faculty of Philosophy - Study

Program for Geography, Danila Bojovića bb, 81400 Nikšić, Montenegro,
Tourism, as one of the strategic branches of the development of the Montenegrin

municipality of Rožaje, represents a very important segment in the entire system of economic
branches. In the previous period, when talking about tourism in the municipality of Rožaje, it
can be said that it is a segment that is at a very low level of development, although there were
certain tourist facilities.
Using the Quantitative Diversity Method (V-Wert Method), a geoecological evaluation
was carried out in Rožaje for the needs of recreational tourism. The results showed that there
are all four categories of advantages with different percentages of representation: unfavo-
rable areas with 15 km2 (3%), conditionally favorable areas with 73 km2 (15%), favorable
areas with 303 km2 (63%) and very favorable area with 91 km on the territory of this
31
Eldin Brđanin i Filip Vujović: Geoekološko vrednovanje predjela za potrebe rekreativnog turizma u
opštini Rožaje (Crna Gora)
____________________________________________________________________________________________
municipality. The results of this work could contribute to Rožaje in the improvement of recrea-
tional tourism and adequate tourist valorization.
Key words: Method of quantitative diversity, tourism, development of recreational tourism,

GIS, Rožaje
UVOD
INTRODUCTION
Mjesto i uloga geografije u zaštiti životne sredine je sigurno među vodećim naukama.
Zanimanje geografa za oblasti zaštite naše planete u svim segmentima datira od početka
razvoja geografije kao nauke. Geografija kao nauka o dinamičnim teritorijalnim sistemima,
koji su formirani na Zemljinoj površini usljed međudejstva društva i prirode, i o zakonima i
zakonomjernostima njihovog razvitka i postojanja je mostovska nauka između tzv. prirodnih,
društvenih i primijenih nauka. To znači da je geografija interdisciplinarna nauka, što joj
omogućuje da rješava složene međudisciplinarne probleme (Crnogorac i Spahić, 2012).
Geoekologija, odnosno pejzažna ekologija, je primijenjena nauka o pejzažu (kao
okruženju života i rada čovjeka i drugih organizama) čiji je cilj definiranje ekološki optimalne
prostorne organizacije korišćenja i zaštite pejzaža (Troll, 1939; Miklos , 1994). Stav geografa
A. Bornara koji smatra da je geoekologija interdisciplinarna nauka koja se bavi međuo-
dnosima čovjeka i njegovog životnog prostora – otvorenog (prirodnog) i izgrađenog predjela
(Bognar i dr. 2002).
Geoekologija, kao poseban smjer u geografiji, proučava prirodno – geografski sadržaj
Zemljine površine u njenom totalitetu, odnosno međusobnom prožimanju litosfere, pedosfere,
hidrosfere, atmosfere i biosfere. U suštini geoekologija proučava cjelokupno djelovanje živo-
tnih zajednica (biocenoza) i uslova životne sredine, što se na topografskoj površini održava u
formi mozaika, odnosno geodiverziteta (Crnogorac i Spahić, 2012).
U proteklih pet decenija, iako su definicije pejzažne ekologije imale brojne varijacije,
suštinski je ostao nepromijenjen jasno izražen prostorni aspekt ove ekološke discipline, koji
je lokaciono eksplicitno određuje kroz proučavanje strukture i dinamike prostornog mozaika
i njihovih ekoloških uzroka i posljednica (Wiens, 1999).
Vrednovanje prostora odnosno predjela zahtjeva precizno određivanje vrijednosti priro-
dne sredine u određenim područjima ljudskog djelovanja (Zonneveld, 1995). Vrednovanje u
strogom smislu znači pretvaranje u vrijednosti. Vrijednost određenog predjela, određena je
čovjekovim stavom prema njemu, odnosno, vrijednost predjela je u velikoj mjeri određena
onim što čovjek u njemu radi i kako koristi taj predio.
Geoprostor je objektivna geografska stvarnost koji ima sve atribute univerzalnog geo-
grafskog prostranstva svojstvenog samo za planetu Zemlju po čijem prefiksu zadržava njen
naziv u kojem postoje svi geografski sadržaji čiji kvalitet i kvantitet zavisi od interakcijskih
odnosa i veza geokomponenata unutar njihovih geosfera. Geoprostor obuhvata i antropogene
sadržaje koji se nalaze u interakcijskom djelovanju sa prirodnom sredinom. Ovakvo shvaćen
geoprostor je zapravo geokompleks koji predstavlja modifikovani geosistem antropogenim
zahvatima. Geoprostor se češće definiše kao tipološka geografska jedinica i odnosi se
određeni dio površine Zemlje koji se odlikuje određenim tipološkim predznakom, najčešće
prirodnim, kao što su pustinjski, tropski, polarni, borealni i sl. To su zapravo prirodni sistemi
koji se dalje mogu diferencirati na manje i nazivaju se landšatima (Spahić, 2020).
32
__________________________________________________________________________________
Landšafti su predione cjeline određenog predznaka kao: šumski, jezerski, riječni, travni,
dolinski, kotlinski itd. Landšati su nastali u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama, što
govori i njihova etimologija. Landšafti se u kolokvijalnom govoru veoma često zamjenjuju
prirodnom sredinom ili prirodnim pejzažom. Prirodna sredina i prirodni pejzaž je zapravo
oblikovana priroda nastala u interakciji prirodnih procesa i pojava, neovisno od čovjeka, u
kojoj jedna od prirodnih geokomponenata, najčešće reljef, ima primarnu ulogu u njenoj genezi
i evoluciji (Spahić, 2018).
Geoekološko vrednovanje je važno za buduće turističko planiranje, uređenje, zaštitu i
upravljanje, što podrazumijeva dalji razvoj i unapređenje turističko-rekreativnih aktivnosti
(Pecelj i dr., 2016).
Postoji nekoliko metoda kojima se vrši geoekološko vrednovanje planinskih područja za
potrebe rekreativnog turizma, od kojih se najviše koristi kvantitativna metoda raznolikosti (V-
Wert metoda). Ovu metodu je 1967. godine formulirao njemački geoekolog Hans Kiemstedt
(Golijanin, 2015).
Metod Hans Kiemstedt (Hans Kimsted) je pogodan da bi se vrednovala i utvrdila pogo-
dnost brdsko-planinskih terena za potrebe rekreacije. Ovaj metod se zasniva na analizi i
inventarizaciji predjela da bi se nakon toga mogao izvršiti postupak vrednovanja. Model se
bazira na poznavanju pirodnih elemenata predjela.
Ovaj rad ima za cilj da se metodom Hans Kiemstedt odnost (V-Wert Methode) u GIS
okruženju utvrdi u kojoj mjeri su prirodne komponente Rožaja, koji ima planinski karakter,
povoljne za potrebe i razvoj rekreativnog turizma.
ISTRAŽIVANO PODRUČJE
RESEARCH AREA
Prostor opštine Rožaje se nalazi na sjeveroistoku Crne Gore i može se koordinatno

pozicionirati između 42°45' i 42°59' sjeverne geografske širine i 17°41' i 18°00' istočne
geografske dužine. Zahvata površinu od 417 km2 ili 3,16 % teritorije Crne Gore, sa 22 964
stanovnika, 5 684 domaćinstava po popisu iz 2011. godine (Skenderović, 2013). Prema opštini
Petnjica i opštini Berane granica ide ravođem između rijeka Lim i Ibar (Mokra planina 1926
m, Cmiljevica 1963 m, Krš 1573 m, Turjak 1409 m, Vlahovi 1599 m). Prema Kosovu granica
se proteže visokim planinama Žljeb (2 352 m) i Hajla (2 403 m), a prema Republici Srbiji,
prema Pešterskoj visorovni, planinama Krstač (1 758 m), Gradina (1 691 m), Vranjača (1
545m), Petka (1 432m), Karaula (1 306 m) i dr. (Radojičić, 2015). Prostranstvo, odnosno,
ukupna dužina rožajskih granica, ne računajući nagibe, iznosi 103 km. Opština Rožaje smje-
štena je u dijapazonu nadmorske visine (760 m n.v. - ušće rijeke Ibar ) do Hajle 2.403 m n.v,
centar grada nalazi se na 1016 mnv (Radojičić, 2008).
Teritorij rožajske opštine se nalazi u okviru dvije krupne geografske i morfotektonske
oblasti. Jednu čine završni sjeverni i sjeveroistočni masiv Prokletija koje su oduvijek bile i
ostale, u svakom pogledu najmanje poznate ne samo u našoj zemlji već i u Evropi. Rožajski
granični okviri koji počinju Smiljevicom u izvorištu Ibrove čelenke, pa preko Hajle, Ahmice,
obližnje Rusolije, Štedima i oba Beljega završavaju se Pogledom na Mokroj Gori. U
regionalnoj geomorfologiji pripadaju Površima i Razvršju Dinarida. Druga makrooblast je u
perifernom sklopu Starovlaških planina, jer se one prema rožajskom kraju uglavnom omje-
đuju Vučanskim gorama, prostor Bihora i Budimlja pa i Rožaja (Bešić, 1959).
Turizam se danas može smatrati jednom od privrednih djelatnosti u svijetu čiji dalji rast
se može očekivati (Unković, 2004). Turističko geografski položaj se javlja i kao faktor i kao
33
____________________________________________________________________________________________
element turističke valorizacije bilo kojeg prostora, pa i opštine Rožaje. Turistička valorizacija
kao kompleksna ocjena prirodnih i antropogenih turističkih vrijednosti predstavlja jedno od
najznačajnih i najkompleksnijih pitanja turističke teorije i prakse. Položaj zauzima značajno
mjesto u domenu ne samo eksternih nego i internih faktora turističke valorizacije (Knežević i
Skenderović, 2011).
Sl. 1. Karta položaja opštine Rožaje

Fig. 1. Map of the position of the municipality of Rožaje
Izvor: Vujović & Brđanin, 2022
Source: Vujović & Brđanin, 2022
MATERIJALI I METODE
MATERIALS AND METHODS
Za potrebe vrednovanja, cijeli proces je implementiran u GIS okruženju korišćenjem

softvera QGIS 3.14. U cilju evaluacije na početku istraživanja formirana je vektorska GRID
poligonska mreža dimenzija 1000x1000 m, koja pokriva šire područje istraživanja opštine
Rožaje sa 482 jedinica, odnosno površinu od 482 km2.
Geoekološka evaluacija je izvršena metodom kvantitativne raznolikosti (V-Wert
metoda) uz pomoć kartografskog algebarskog alata prema sljedećoj formuli (Kiemstedt,
𝑊+𝐺∗3+𝑅+𝑁
1967): 𝑉 = ∗𝐾
1000
Nakon implementacije kartografske algebre prema definisanoj formuli, dobijene vrije-
dnosti su razvrstane u četiri kategorije diverziteta prema Tabeli 1, na osnovu čega je dobijena
karta stepena povoljnosti za potrebe rekreativnog turizma.
34
__________________________________________________________________________________
Tabela 1: Kategorije raznolikosti od Hansa Kiemstedta

Table 1: Diversity categories by Hans Kiemstedt
Kategorije Klase Raspon vrijednosti
I Nepovoljno V<3,72
II Uslovno povoljno 3,72 < V < 7,44
III Povoljno 7,44 < V < 11,16
IV Veoma povoljno V > 11,16
Izvor: Kiemstedt, 1967

Source: Kiemstedt, 1967
Prvi kriterijum koji koristi ovaj metod je dužina ivice šume (W). Prema Pecelju i dr.
(2015) ivice šuma su nosioci kontrasta i promjena u prostoru koji utiču na čula posmatrača i
predstavljaju tipične elemente kulturnog pejzaža. Presudnu ulogu u procjeni turističke vrije-
dnosti pejzaža imaju zelene površine koje uveliko doprinose kretanju turista i predstavljaju
osnovu za razvoj održivog turizma (Mihajlović i dr., 2016; Đukin i dr., 2018; Pecelj i dr.,
2018).
Za određivanje ivice šume korišćeni su podaci iz digitalne prostorne baze podataka
Copernicus Forest type za 2018. godinu (Slika 2). Geoprostorna analiza je izvršena mjerenjem
dužine ivice za sve klase šuma za svaku GRID jedinicu posebno.
Ivice vode (G) su još jedan kriterijum koji koristi ovaj metod. Ivice vode značajno
povećavaju turističku vrijednost područja, čineći ga rekreativno atraktivnijim zbog moćunosti
za razvoj većeg broja rekreativnih i turističkih aktivnosti (Pecelj i dr., 2016; Pecelj i dr., 2017;
Popović i dr., 2018). Izvor podataka za ovaj kriterijum su podaci iz baze podataka Open Street
Map, poboljšani na osnovu javno dostupnog Ortofotoa iz 2018. godine bivšeg Ministarstva
održivog razvoja i turizma (Slika 3). Što se tiče prvog i ovog kriterija, dužina ivice mjerena
je za svaku GRID jedinicu posebno.
Kao treći kriterijum, ova metoda koristi energiju reljefa. Energija reljefa predstavlja
potencijalnu energiju određenog dijela topografske površine definisanu visinskom razlikom
između najviše i najniže visinske tačke (Dragićević i Filipović, 2016). Utjicaj reljefa na razvoj
i distribuciju turizma ogleda se u tri osnovna tipa: rekreativnom, estetskom i lokacijskom
(Kadušić i dr., 2018). Ovaj kriterijum dobijen je primjenom zonske statistike korišćenjem
podataka iz modela EU-DEM 25 m (Slika 5). Zatim su dobijene vrednosti klasifikovane
prema skali za dobijene vrednosti prema Tabeli 2.
Tabela 2: Skala vrijednosti energije reljefa

Table 2: Scale energy value
Altitude difference (m) Values of the relief
10-20 220
20-30 300
30-60 400
60-100 590
100-250 860
250-500 1200
Izvor: Hoffman, 1999
Source: Hoffman, 1999
Kriterijum koji se odnosi na zemljišni pokrivač dobijen je na osnovu procentualnog
učešća u jedinici i množenjem sa odgovarajućim težinskim faktorom iz Tabele 3. Kao izvor
35
____________________________________________________________________________________________
podataka za ovaj kriterijum korišćeni su podaci iz baze podataka Copernicus CORINE Land
Cover 2018 (Slika 4).
Klimatski kriterijum je posljednji element koji koristi ovaj metod. Kiemstedt (1967) je
predložio vrijednosti za ovaj kriterij za područje Njemačke. Kako su vrijednosti predložene
za područje Njemačke, teško je definirati vrijednosti za druga područja. Pregledom predlože-
nih klimatskih vrijednosti iz (Tabele 4) u ovom radu uzeta je vrijednost od 1,4 za cijelo
područje istraživanja na osnovu Köppenove klasifikacije (Burić i dr., 2014).
Tabela 3: Faktori težine za zemljišni pokrivač
Table 3: Weighting factors for land cover
Tip zemljišnog pokrivača Težinnski faktor

Obrađene njive i bašte 6
Livade i pašnjaci 15
Voćnjaci i vinogradi 8
Šume 19
Pustare 21
Močvare 10
Neplodno zemljiše 21
Rijeke 50
Jezera 50
Pritoci 20
Kanali (glavni) 10
Izvor: Pecelj, 2015
Source: Pecelj, 2015
Tabela 4: Faktor težine za klimatske tipove u Njemačkoj
Table 4: Weight factor for climate types in Germany
Tip klime Težinski faktor

Urbana klima 0.62-0.80
Klima basena 0.70-0.90
Klima sjevera - Njemačka nizinska 0.90-1.10
Klima subplaninske zone 1.10-1-20
Klima visokih planina 1.20-1.40
Klima centralnih Alpa 1.30-1.50
Izvor: Kiemstedt, 1967
Source: Kiemstedt, 1967
Sl. 2. Karta šuma Sl. 3. Karta voda

Fig. 2. Map of forests Fig. 3. Map of waters
36
__________________________________________________________________________________
Sl. 4. Karta zemljišnog pokrivača Sl. 5. Karta nadmorske visine

Fig. 4. Map of Corine Land Cover Fig. 5. Map of elevation
REZULTATI I DISKUSIJA
RESULTS AND DISCUSSION
Geoekološko vrednovanje je sprovedeno na teritoriji opštine Rožaje, na području površi-

ne od 482 km2. Nakon sprovedenog detaljnog vrednovanja svih posmatranih prirodnih
komponenti predjela koji su obuhvaćeni metodom Kvantitativne raznovrsnosti (V-Wert
metoda) i analize dobijenih rezultata, izvršena je kategorizacija stepena pogodnosti različitih
djelova istraživanog prostora za potrebe turizma. Kategorizacija je izvršena na osnovu klasa
povoljnosti koje su prikazane u (Tabeli 1).
Rezultati su pokazali (Tabela 5) da povoljne površine zauzimaju najveći dio istraživanog
prostora sa 63%, nakon njih veoma povoljne površine 19%, slijede uslovno povoljne površine
15%, dok najmanji procenat zauzimaju nepovoljne površine sa svega 3%, što nam ukazuje da
opština Rožaje ima preko 97% teritorije koja je povolja za razvoj rekreativnog turizma. Podaci
istraživanja su predstavljeni na Karti povoljnih područja za potrebe rekreativnog turizma
(Slika 6).
Prema Strateškom planu razvoja opštine Rožaje 2021-2025. godine, glavni rekreativni
turistički potencijal Rožaja su lokaliteti: lokalitet Hajle i Štedima, lokalitet Rujište, lokalitet
Turjak, lokalitet Ravnište. Rezultati se mogu smatrati relativno dobrima jer je pod povoljnom
i veoma povoljnom kategorijom većina područja prepoznata kao u Strateškom planu razvoja
opštine Rožaje 2021-2025. godine.
Turistički lokalitet Hajla i Štedim, trenutno je na ovom lokalitetu u izgradnji ski centar:
Hajla – Štedim, završeni su radovi na pristupnim putevima, kao i novom modernom puto do
budućeg skijališta na 1750 mnv, izgrađene su bazne stanice, kao i 12 stubova za buduću
žičaru. Pored ski staza, turističkih kompleksa, revitalizacije seoskih i katunskih naselja dat je
akcenat na tendenciju organizovanja cjelogodišnje turističke ponude. Turistički kompleksi se
sa planiranim kvalitetnim alpskim skijalištima povezuju sistemom žičara i dužih pomoćnih
ski-staza, na ravnom ili blago nagnutom terenu većinom osojnih ekspozicija. Ulazi u skijališta
za sve alpske skijaše/snoubordere smeštene u okviru rizorta i dnevne izletnike, nalaze se u
zoni ski-baza sa početnim stanicama žičara i gondole, raspoređenih u okviru rizorta ili drugih
manjih turističkih cjelina okolnih turističkih centara naselja i punktova. Maksimalno očekiva-
ni kapaciteti na ovim lokalitetima iznosi 1825 ležaja na potezu Hajla – Bandžov i 1970 ležaja
37
____________________________________________________________________________________________
na potezu Štedim-Kaluđerski Laz. Veoma veliki broj sportskih, rekreativnih turističkih sa-
držaja ove lokalitete stavlja u prioritete i okosnicu razvoja turizma u Opštini Rožaje.
Planom je obuhvaćeno područje površine 4.326,49 ha, a prostor u granicama zahvata
Lokalne studije prepoznat je kao planinsko, ljetnje, zimsko, sportsko - rekreaciono područje.
Predmetna lokacija predstavlja najkvalitetniji planinski turistički lokalitet u Opštini Rožaje.
Izgradnja skijaškog centra na Hajli i Štedimu doprinijeće razvoju turizma i dodatno uticati na
povećanu tražnju za poljoprivrednim i šumskim proizvodima, različitim servisnim uslugama,
za nekretninama i dr., čime će se povećati stepen atraktivnosti i konkurentnosti područja u
cjelini.
Turistički lokalitet Rujište prepoznat državnom Studijom razvoja golfa u Crnoj Gori kao
lokalitet sa idealnim uslovima kako za razvoj sporskog golfa tako i razvoj smještajnih
kapaciteta i komplementarnih sadržaja kao što su biciklizam, planinarenje, planinske trke,
jahanje konja, voznja MTB bicikala, posmatranje ptica, paraglajding letenje, razna planinska
okupljanja i aktivnosti.
Turistički lokalitet Turjak koji je tradicionalno bio osnovna ponuda zimskog turizma u
našoj opštini. Trenutno smještajni kapaciteti – hotel se nalaze u fazi izgradnje dok se dvije
žičare sa ski stazama aktivno koriste. Završetkom modernog hotela umnogome bi se unaprije-
dila turistička ponuda u našoj opštini.
Turistički lokalitet Ravnište gdje se radi o lokalitetu koji se nalazi na lokalnom putu
Rožaje - Seošnica i gdje je u prethodnom periodu bilo veliko interesovanje od strane privatnih
investitora za izgradnjom turističkih sadržaja kao što su Hotelski smješaj prilagođen zdra-
vstvenom turizmu sa ergelom konja i ostalim kompatibilnim sadržajima. valorizacijom ovih
sadržaja proširila bi se vrsta turističke ponude.
Pored PUP-om definisanih lokaliteta postoji još jedan broj lokaliteta koje je moguće
valorizovati te organizovati različite vrste turističke ponude a radi se o lokalitetima: - Vlahovi
koja je pogodna za idealna za off road voznje terenskim vozilima, mtb bicikla i posjete katuni-
ma, Giljevo polje, lokalitet idealan za pješačenje, kampovanje, katunski turizam.
Kada govorimo o rekreativnim elementima, oni iskazuju potrebu i oblik turističke
rekreacije. Njihova turistička funkcija javlja se uporedo sa industrijalizacijom proizvodnje i
urbanizacijom naselja. Da bi se popravilo zdravstveno stanje urbane populacije, potrebno je
povremeno napuštanje urbanih sredina i boravak u prirodi, gdje je vazduh čist i nezagađen, to
su prostori bogati kiseonikom, sredine tišine i mira, u kojima je moguće odmoriti organizam,
rekreirati ga u pravom smislu riječi (Ivanović, 2007).
Današnji turistički trendovi pokazuju da su ovakve nevalorizovane destinacije sa očuva-
nom i raznolikom prirodom u interesu turista različitih kategorija. Turizam zasnovan na pasi-
vnoj i aktivnoj rekreaciji u mnogim evropskim zemljama kao što su Austrija, Nemačka,
Holandija i Francuska je efikasan instrument lokalnog i regionalnog razvoja jer se minima-
lnim ulaganjem mogu postići značajne društveno-ekonomske koristi (Panfilov, 2020).
Tabela 5. Kategorije raznolikosti po površini i procentu

Table 5. Categories of diversity by area and percentage
Klasa Površina (km2) Procentualni udio (%)

Nepovoljna 15 3
Uslovno povoljna 73 15
Povoljna 303 63
Veoma povoljna 91 19
Total 482 100
38
__________________________________________________________________________________
Slika 6. Karta povoljnih područja za potrebe rekreativnog turizma

Figure 6. Map of favorable areas for the purposes of recreational tourism
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
Turizam je jedan od prioriteta u razvoju opštine Rožaje s obzirom da podstiče razvoj

brojnih komplementarnih privrednih djelatnosti. Potencijali opštine Rožaje se odnose, prije
svega, na planinsko okruženje planina: Hajla, Žljeb, Rusolija i Cmiljevica i rijeke Ibar.
Turistička destinacija Rožaje, sa svojim proizvodima za sada pruža uslove za zadovoljenje
pretežno rekreativnih potreba, odnosno potreba za aktivnim odmorom a znatno manje za
zadovoljenje kulturnih i drugih potreba turista. Glavno obilježje ovdašnjem turističkom proi-
zvodu daju prirodne atrakcije, planine, doline, vode, biodiverzitet (Skenderović i Romelić,
2011). Međutim, trenutna razvijenost aktivnog odmora kao turističkog proizvoda je niska.
Jedino je planinarenje dosta razvijeno, a od plavnih sportova mogu se upražnjavati rafting i
sportski ribolov na Ibru.
Ovaj rad potvrđuje složenost i važnost geoekološke procjene. V-Wert metoda za potrebe
evaluacije u cilju razvoja rekreativnog turizma, kao i druge kvantitativne metode, ima svoje
prednosti i nedostatke. Glavne prednosti ove metode su brza mogućnost istraživanja za veliko
područje, dostupnost i mogućnost korišćenja otvorenih prostornih podataka, jednostavnost
obrade podataka, analize i prezentacije rezultata u okviru GIS-a. Ulazni podaci za većinu
kriterijuma korišćenih u ovom radu imaju određene nedostatke u rezoluciji i kvalitetu, pa bi
39
____________________________________________________________________________________________
se primjenom LIDAR tehnologije dobili mnogo bolji rezultati. Međutim, ova metoda ima i
nedostatke jer nije prepoznala neke od povoljnih prostora. Možda bi se ovi nedostaci u
budućim geoekološkim istraživanjima mogli riješiti dodavanjem više kriterijuma i ispra-
vljanjem vrijednosti za klimatski kriterijum. Validacija dobijenih rezultata je teška za nepo-
znato područje i veliko istraživano područje, jer se traže podaci sa terena.
Kulturno nasleđe ima važnu ulogu u održivom razvoju jer osigurava zapošljavanje, utiče
na razvoj turizma i preduzetništva (Jelinčić,2021). Sagledavanje značaja područja u obezbje-
đivanju održivog razvoja zasniva se na mogućnosti prepoznavanja vrijednosti područja
(ekoloških, ekonomskih, socijalnih). Kako bi se održale vrijednosti područja potrebno je
obezbjediti i razvijati kapital na kojem se zasnivaju. Ukoliko je područje održivo onda postoje
različite povratne veze koje omogućavaju da se navedeni kapitali akumuliraju i očuvaju
(Rajčević i Mišlicki-Tomić, 2021).
Održivi razvoj treba da pruži rješenje u smislu zadovoljavanja osnovnih ljudskih
potreba, integrisanja razvoja i zaštite životne sredine, postizanja jednakosti obezbjeđivanja
društvenog samoopredijeljenja i kulturne raznolikosti i održavanja ekološkog integriteta
(Klarin, 2018).
I pored značajnog prirodnog potencijala opštine Rožaje za razvoj rekreativnog turizma,
koji prepoznaje metoda korišćenu u ovom istraživanju, svi oblici turizma u opštini su
nedovoljno razvijeni. Ovaj potencijal za razvoj rekreativnog turizma potrebno je valorizovati
i usmjeriti prema potražnji, uz poštovanje principa održivog razvoja.
Ono šti je neophodno prije svega kako bi se oblast turizma i turističke ponude mogla
razvijati ravnomjerno i u skladu sa potencijalima neophodno je prije svega sprovjesti niz
mjera prema Strateškom planu razvoja opštine Rožaje za period 2021-2025. Izraditi Studiju
razvoja turizma u opštini Rožaje. Studijom bi se analizirali postojeći i novi lokaliteti ali i vrste
turističke ponude te dale smjernice za njihovu valorizaciju. Tendencija je da se spoji više
oblasti kao što su relacija selo-grad-planina ali i plasman poljoprivrednih proizvoda lokalnog
stanovništva u turističkim objektima. Veliki broj potencalnih oblika turizma kao što su: zimski
i ljetnji turizam, zdravstveni turizam, vjerski turizam, seoski turizam, lovni turizam, treba
uvezati u jedinstvenu cjelogodišnju ponudu.
Revitalizovati postojeće turističke sadržaje koji su u prethodnom periodu radili te
predstavljali turističku ponudu.Proširiti smještajne kapacitete izgradnjom novih objekata sa
adekvatnom ponudom i sadržajem prilagođenu novim potrebama posjetilaca.Izgraditi nove
sadržaje i opremu koji bi upotpunili ponudu ali koji bi produžili turističku sezonu. Cilj je
formirati cjelogodišnju turističku ponudu. Neophodno je afirmisati otvaranje turističkih age-
ncija koje bi se direktno uključile u cijelom tom procesu neophodno je voditi računa o
očuvanju prirode i životne sredine te naći sklad između potreba za razvojem i netaknutom
prirodom.
S obzirom na raspoložive resurse na teritoriji opšine Rožaje, moguće je formirati kom-
pleksan tip turističke ponude sa naglašenim potencijalima za razvoj dvosezonskog planinskog
turizma: zimsko – sportskog, ljetnjeg rekreacionog, tranzitnog, boravišno – rekreativnog,
zdravstveno – lječilišnog, izletničkog, ekološkog i etnološkog turizma.
Opština Rožaje je turističko mjesto sa šansom da postane poznata evropska destinacija
planinskog turizma, privlačna u svim godišnjim dobima, koja bi svoju ponudu zasnivala na
razvoju savremenih zdravstvenih programa, sportsko-rekreativnih i relaksacionih sadržaja,
kulturno-zabavnih i poslovnih manifestacija. Da bi se to realizovalo, prioritetni cilj opštine
Rožaje treba da bude dopuna turističke ponude programima i sadržajima koji prate savremene
turističke trendove u ovoj oblasti turizma (Kalač, 2013).
40
__________________________________________________________________________________
Literatura
References
1. Bešić, Z. (1959). Geološki vodič kroz Crnu Goru, Titograd.

2. Bognar, A., Lozić, S., Saletto, M. (2002). Geoekologija, (Interna skripta), Zagreb, str. 1-13.
3. Crnogorac Č., Spahić, M. (2012): Osnovi geoekologije, Artprint, Banja Luka.
4. Đurđić, S., Filipović, D. (2020). Ekološke osnove prostornog planiranja, Beograd: Univerzitet u
Beogradu, Geografski fakultet.
5. Golijanin, J. (2015). Geoecological evaluation of natural potentials of the Ravna mountain and
Pale valley in the function of sustainable development. PhD Thesis, University of Belegrade,
Faculty of Geography.
6. Hoffmann, G. (1999). Tourismus in Luftkurorten Nordrhein-Westfalens, Bewertung und
Perspektiven [Tourism in Luftkurort North Rhine-Westphalia, Evaluation and Perspectives]. PhD
Thesis. der Universität-Gesamthochschule, Paderborn
7. Ivanović, Z. (2007). Turistička geografija – udžbenik za III razred srednjih stručnih škola, Centar
za stručno obrazovanje, Podgorica.
8. Jelinčić, D. A. (2021). Indicators for Cultural and Creative Industries’ Impact Assessment on
Cultural Heritage and Tourism. Sustainability, 13(14), 7732. https://doi.org/10.3390/su13147732
9. Kalač, N. (2013). Strateški pravci razvoja ruralnog turizma u Rožajama, Univerzitet u Novom
Pazaru, Novi Pazar, Srbija.
10. Kiemstedt, H. (1967). To assess the landscape for recreation, in: Contributions to Landespflege.
Stuttgart, Special Issue 1.
11. Kiemstedt, H. (1967). Zur Bewertung der Landschaft für die Erholung [To assess the landscape for
recovery]. Hannover: Contributions to Land Conservation.
12. Klarin, T. (2018). The concept of sustainable development: From its beginning to the
contemporary issues. Zagreb International Review of Economics & Business, 21(1), 67- 94.
https://doi.org/10.2478/zireb-2018-0005
13. Knežević, M., Skenderović, I. (2011). Turistička destinacija, turistički proizvod i turistička ponuda
Rožaja, Rožajski zbornik br.15, Rožaje.
14. Miklós, L. (1994). Landscape ecological principles of the sustainable development, Roskilde
University, Department of Geography and International Development Studies, Roskilde
15. Ministarstvo ekonomskog razvoja. (2022). Strategija razvoja turizma Crne Gore 2022-2025.
godine sa Akcionim planom, Podgorica.
16. Ministarstvo održivog razvoja i turizma. (2018). Strategija razvoja kulturnog turizma Crne Gore sa
Akcionim planom do 2023. godine, Podgorica.
17. Ministarstvo turizma Crne Gore. (2005). Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori,
Međunarodni institute za turizam u Ljubljani, Podgorica.
18. Ministarstvo turizma. (1996). Strategija razvoja turizma u Crnoj Gori do 2010.godine, Podgorica.
19. Opština Rožaje. (2013). Strateški plan razvoja opštine Rožaje za period (2014-2020), Rožaje.
20. Opština Rožaje. (2021). Strateški plan razvoja opštine Rožaje za period (2021-2025), Rožaje.
21. Panfilov A. V., Vernikova, V. D. (2020). Global development trends in organization of tourist and
recreational areas. In IOP Conference Series: Materials Science and Engineering, 775(1).
22. Pecelj, R.M., Vagic, N., Pecelj, M., & Djuric, D. (2016). Geoecological evaluation of Belgrade
and environmet for the purposes of rest and recreation. Archives for Tehnical Sciences, 14(1), 63–
72.
23. Prostorni plan opštine Rožaje - Generalni urbanistički plan Rožaja. (1980). Centar za planiranje
urbanog razvoja (CEP), Beograd projekt, Beograd.
24. Prostorni urbanistički plan opštine Rožaje do 2020.godine
25. Radojičić, B. (2008). Geografija Crne Gore - Prirodna osnova, DANU, Podgorica.
26. Radojičić, B. (2015). Crna Gora – Geografski enciklopedijski leksikon, Filozofski fakultet Nikšić,
Nikšić.
41
____________________________________________________________________________________________
27. Rajčević V., Mišlicki-Tomić, T. (2021). Geospatial potentials of the Vrbanja catchment area in the
function of sustainable development, Acta geographica Bosniae et Herzeovinae, vol. 8., no.16.
Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina, Sarajevo.
28. Sekretarijat za privredu i finansije opštine Rožaje. (2003). Podaci o stanju privrede opštine Rožaje.
29. Skenderović, I. (2013). Stanovništvo opštine Rožaje, Rožajski zbornik br.16, Rožaje.
30. Skenderović, I. (2022). Opština Rožaje geografsko – ekonomske odlike, Univerzitet u Novom
Pazaru, Novi Pazar.
31. Skenderović, I., Romelić, J. (2011). Turizam rožajskog kraja u kontekstu održivog razvoja,
Zbornik referata, rezimea referata i poster prezentacija (Knjiga br.2), Naučni skup sa
međunarodnim učešćem “Zaštita prirode u XXI vijeku”, Žabljak.
32. Spahić, M. (2018). Hydro-ecological state of river system in the function of landscape diversity of
Bosnia and Herzegovina. Acta geographica Bosniae et Herzeovinae, vol. 5., no.10. Association of
Geographers in Bosnia and Herzegovina, Sarajevo.
33. Spahić, M. (2020). Some methodological aspects of geography in the function of studying the
origin, consequences and forecast ofgeographical changes in geospacer, Acta geographica Bosniae
et Herzegovinae Vol. 7., no.14, Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina, Sarajevo.
34. Troll, C. (1939). Luftbildplan und ökologische Bodenforschung. Ihr zweckmäßiger Einsatz für die
wissenschaftliche Erforschung und praktische Erschließung wenig bekannter Länder. Zeitschrift
der gesellschaft für erdkunde zu Berlin, 8, 241-298.
35. Turistički vodič Rožaja – Tourist Guide to Rozaje. (2007). Izdavač Publisher BY: EC Pravi put
Rožaje, Rožaje.
36. Unković, S. (2004). Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet, Beograd.
37. Vujović, F., Brđanin, E. (2022). Water Quality Analysis of Ibar River Through Rozaje
(Montenegro) Duringthe Period of 2010-2018. International Conference on Physical Aspects of
Environment ICPAE 2022, 31. mart - 2. april 2022. godine, Zrenjanin. Zbornik radova, 76-81.
38. Wiens, J.A. (1999). Toward a unified landscape ecology. In: Wiens JA, Moss MR (eds) Issues in
landscape ecology. International Association for Landscape Ecology, Snowmass Village, 148-151.
39. Zonneveld, I.S. (1995). Land Ecology. SBP Academic Publishing, Amsterdam.
SUMMARY
GEO-ECOLOGICAL ASSESSMENT OF THE LANDSCAPE FOR THE

NEEDS OF RECREATION TOURISM IN THE MUNICIPALITY OF
ROZAJE (MONTENEGRO)
Eldin Brđanin, Doctoral studies, University of Belgrade, Faculty of Geography,

Studentski trg 3, Belgrade 11000, Serbia,
eldinbrdjanin95@gmail.com
Filip Vujović, Doctoral studies, University of Montenegro, Faculty of Philosophy - Study

Program for Geography, Danila Bojovića bb, 81400 Nikšić, Montenegro,
Tourism is one of the priorities in the development of the municipality of Rožaje, consi-
dering that it encourages the development of numerous complementary economic activities.
The potentials of the municipality of Rožaje relate, first of all, to the mountainous
environment of the mountains: Hajla, Žljeb, Rusolija and Cmiljevica and the river Ibar. The
tourist destination of Rožaje, with its products, currently provides the conditions for satisfying
42
__________________________________________________________________________________
mainly recreational needs, that is, the needs for active vacations, and significantly less for
satisfying cultural and other needs of tourists. Natural attractions, mountains, valleys, waters,
and biodiversity are the main features of the local tourist product (Skenderović and Romelić,
2011). However, the current development of active vacation as a tourist product is low. Only
hiking is well developed, and water sports include rafting and sport fishing on the river Ibar.
This paper confirms the complexity and importance of geoecological assessment. The
V-Wert method for evaluation purposes in order to develop recreational tourism, like other
quantitative methods, has its advantages and disadvantages. The main advantages of this
method are the fast possibility of research for a large area, the availability and possibility of
using open spatial data, the simplicity of data processing, analysis and presentation of results
within GIS. The input data for most of the criteria used in this paper have certain shortcomings
in resolution and quality, so the application of LIDAR technology would provide much better
results. However, this method also has disadvantages because it did not recognize some of the
favorable areas. Perhaps these shortcomings could be solved in future geoecological research
by adding more criteria and correcting the value for the climate criterion. Validation of the
obtained results is difficult for an unknown area and a large researched area, because data
from the field is required.
Cultural heritage plays an important role in sustainable development because it ensures
employment, influences the development of tourism and entrepreneurship (Jelinčić, 2021).
Understanding the importance of the area in ensuring sustainable development is based on the
possibility of recognizing the value of the area (ecological, economic, social). In order to
maintain the values of the area, it is necessary to secure and develop the capital on which they
are based. If the area is sustainable, then there are various feedback links that allow the
aforementioned capitals to be accumulated and preserved (Rajčević and Mišlicki-Tomić,
2021).
Sustainable development should provide a solution in terms of satisfying basic human
needs, integrating development and environmental protection, achieving equality, ensuring
social self-determination and cultural diversity and maintaining ecological integrity (Klarin,
2018).
Despite the significant natural potential of the municipality of Rožaje for the develo-
pment of recreational tourism, which is recognized by the method used in this research, all
forms of tourism in the municipality are underdeveloped. This potential for the development
of recreational tourism needs to be valorized and directed towards demand, while respecting
the principles of sustainable development.
What is necessary, first of all, in order for the field of tourism and tourist offer to be able
to develop evenly and in accordance with the potential, it is necessary, first of all, to imple-
ment a series of measures according to the Strategic Development Plan of the Municipality of
Rožaje for the period 2021-2025. Create a study of tourism development in the municipality
of Rožaje. The study would analyze existing and new localities as well as the types of tourist
offer and give guidelines for their valorization. The tendency is to combine several areas, such
as the village-city-mountain relationship, but also the placement of agricultural products of
the local population in tourist facilities. A large number of potential forms of tourism, such
as: winter and summer tourism, health tourism, religious tourism, rural tourism, hunting
tourism, should be integrated into a unique year-round offer.
Revitalize the existing tourist facilities that worked in the previous period and represe-
nted the tourist offer. Expand accommodation capacities by building new facilities with an
adequate offer and content adapted to the new needs of visitors. Build new facilities and
43
____________________________________________________________________________________________
equipment that would complete the offer but extend the tourist season. The goal is to form a
year-round tourist offer. It is necessary to affirm the opening of tourist agencies that would be
directly involved in the whole process, it is necessary to take care of the preservation of nature
and the environment and to find harmony between the needs for development and untouched
nature.
Considering the available resources in the territory of Rožaje municipality, it is possible
to form a complex type of tourist offer with emphasized potentials for the development of
two-season mountain tourism: winter - sports, summer recreation, transit, residence – recreati-
on, health - spa, excursion, ecological and ethnological tourism.
The municipality of Rožaje is a tourist place with a chance to become a famous European
mountain tourism destination, attractive in all seasons, which would base its offer on the deve-
lopment of modern health programs, sports-recreational and relaxation facilities, cultural-
entertainment and business events. In order to realize this, the priority goal of the municipality
of Rožaje should be to complement the tourist offer with programs and contents that follow
modern tourist trends in this area of tourism (Kalač, 2013).
Authors
Eldin Brđanin, PhD candidate, majoring in Geosciences at the Faculty of Geography,

University of Belgrade. He defended his master's thesis on the topic "Ecological problems of
the municipality of Rožaje" at the Faculty of Geography, University of Belgrade, in 2020.
His research interests are management of protected areas, tourism, environmental protection,
sustainable development.
Filip Vujović, PhD candidate majoring in Department of Geography, Faculty of Philosophy,

University of Montenegro. He is the representative of all students at the university; that is, he
performs the function of student vice-rector at the University of Montenegro. He is a part-
time GIS expert at the Environmental Protection Agency of Montenegro. He is a participant
in three domestic and four international conferences. In addition, he has published three
scientific works in journals and two in a monograph of international importance. His research
interests are cartography, natural disasters, environment, spatial planning, geoecology,
physical geography and social geography.
44
__________________________________________________________________________________
MORTALITET STANOVNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE S POSEBNIM

OSVRTOM NA UTICAJ GLOBALNE PANDEMIJE VIRUSA COVID-19
Dževad Mešanović, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za

geografiju, Urfeta Vejzagića 4, Tuzla, Bosna i Hercegovina, dzevad.mesanovic@untz.ba
Edin Hadžimustafić, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za

geografiju, Urfeta Vejzagića 4, Tuzla, Bosna i Hercegovina
edin.hadzimustafic@untz.ba
U radu je analiziran i prezentiran mortalitet stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu

od 1947-2022. godine. Nakon Drugog svjetskog rata na smrtnost stanovništva uticali su
procesi deagrarizacije, deruralizacije, urbanizacije, industrijalizacije te senilizacije. Na
mortalitet stanovništva uticao je i rat koji je trajao od 1992 do 1995. godine te postratni
političko-ekonomski, zdravstveni i tranzicijski procesi i problemi. Na porast mortaliteta od
marta 2020. godine utiče i globalna pandemija virusa Covid-19. Praćenje i analiza smrtnosti
stanovništva Bosne i Hercegovine je od značaja za planiranje budućeg razvoja stanovništva.
Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, mortalitet, Covid-19, Geografski informacioni sistem
MORTALITY OF THE POPULATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA WITH

SPECIAL REFERENCE TO THE INFLUENCE OF THE GLOBAL PANDEMIC OF
THE VIRUS COVID-19
Dževad Mešanović, University of Tuzla, Faculty of Natural Sciences and Mathematics,

Departmet of Geography, Urfeta Vejzagića 4, Tuzla,
Bosnia and Herzegovina
dzevad.mesanovic@untz.ba
Edin Hadžimustafić, University of Tuzla, Faculty of Natural Sciences and Mathematics,

Departmet of Geography, Urfeta Vejzagića 4, Tuzla,
The paper analyzes and presents the mortality of the population of Bosnia and
Herzegovina in the period from 1947-2022. After the Second World War, the mortality of the
population was affected by the processes of deagrarianization, deruralization, urbanization,
industrialization, and senility. The war that lasted from 1992 to 1996 also affected the
mortality of the population and post-war political-economic, health and transition processes
and problems. The increase in mortality since March 2020 is also influenced by the global
pandemic of the Covid-19 virus. Monitoring and analysis of the mortality of the population of
Bosnia and Herzegovina is important for planning the future development of the population.
Keywords: Bosnia and Herzegovina, mortality, Covid-19, Geographic information system
45
Dževad Mešanović i Edin Hadžimustafić: Mortalitet stanovništva Bosne i Hercegovine s posebnim
osvrtom na uticaj globalne pandemije virusa Covid-19
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________
UVOD
INTRODUCTION
U radu se razmatraju prostorne karakteristike mortaliteta stanovništva u Bosni i Herce-

govini. Mortalitet je znakovit pokazatelj društveno-ekonomskih zbivanja i procesa te stanja u
sanitarno-zdravstvenom zaštiti stanovništva.
Područje istraživanja je Bosna i Hercegovina koja zahvata površinu od 51.209,2 km², od
čega kopnenom dijelu pripada 51.197 km², a marinskoj akvatoriji 22 km². Bosna i Hercego-
vina predstavlja prijalazno područje između južnih dijelova sjevernog umjerenog pojasa i
sjevernih dijelova suptropskog pojasa, i to u njihovim priatlantskim landšaftnim sektorima. S
obzirom na fizičkogeografska i društvenogeografska obilježja Bosna i Hercegovina je
balkanska, podunavska i posavska zemlja, te jadransko-sredozemna ili mediteranska zemlja
(slika 1.).
Sl. 1. Geografski položaj Bosne i Hercegovine

Fig. 1. Geographical location of Bosnia and Herzegovina
46
__________________________________________________________________________________
Predmet istraživanja je mortalitet stanovništva i njegov uticaj na ukupno kretanje stano-

vništva. Cilj rada je da se sagledaju promjene u mortalitetu stanovništva Bosne i Hercegovine
i utvrde faktori koji utiču na različite stope smrtnosti. Zadaci istraživanja su pronalazak izvora
podataka o stanovništvu i vitalnoj statistici, odnosno mortalitetu, zatim formiranje baze poda-
taka, analiza podataka i prezentacija podataka putem karata.
Demografski razvitak je kompleksan proces koji čine prirodno i mehaničko kretanje
stanovništva (natalitet, fertilitet, mortalitet i migracije), kao i promjene u demografskim
strukturama (biološke, socio-ekonomske i intelektualne) (Breznik, 1980, 7). Prirodna kompo-
nenta podrazumijeva rezultantu nataliteta i mortaliteta, a migraciona (mehanička) useljavanja
i iseljavanja stanovništva. Brojevi rođenih i useljenih su pozitivne, a brojevi umrlih i iseljenih
negativne komponente prirodnog kretanja.
Smrt je povezana sa starenjem stanovništva, tj. imanentna je starijoj dobi, stoga su neke
dobne skupine izložene većem riziku nego druge. Nastupa kao posljedica bolesti, nesreća i
suicida.
S mortalitetom je povezan pobol ili morbiditet, koji označava učestalost obolijevanja u
nekom stanovništvu u određenom razdoblju. Naime, uska je veza između raširenosti pojedine
bolesti, posebno određenog nenormalnog patološkog stanja i učestalosti umiranja (Nejašmić
2005, 87).
Najviše stope pomora, koje su zabilježene kao prirodna pojava, kreću se od 20 do 30‰
godišnje u dužem razdoblju. Prosječne su godišnje stope mortaliteta u svijetu od 7 do 30‰.
Zabilježene su i stope od 5‰, ali ukratkom razdoblju, dok su stope veće od 30‰ posljedica
nenormalnih društvenih zbivanja i upućuju na iznanredne nepovoljne činioce (Friganović,
1990).
Na značajan porast mortaliteta u svijetu, ali i u našoj zemlji, uticala je pojava virusa
Covid-19. Pojava virusa koji je nov za ljudsku populaciju uslovila je nastanak epidemije 2020.
godine, koja se ubrzo pretvorila u pandemiju sa ozbiljnim zdravstvenim posljedicama po
stanovništvo širom svijeta (Marinković 2012, 40). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
(WHO) do početka decembra 2022. godine u svijetu je od posljedica virusa umrlo oko 6,6
miliona ljudi. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine od
posljedica pandemije Covid-19 u našoj zemlji je umrlo 16 202 ljudi.1
Stanovništvo je nosilac ekonomskog razvoja, jer ono predstavlja demografski okvir za
formiranje proizvodne (radne) snage koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Sve
promjene i poremećaji u demografskom razvoju (kretanju broja stanovnika, prirodnom
kretanju, razmještaju stanovništva, migracijama i demografskim strukturama) odrazit će se na
dinamiku i smjer društveno-ekonomskog razvitka (Živić 2003, 307).
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
Istraživanja na području Bosne i Hercegovine izvršena su na osnovu dostupnih histori-

jskih izvora i podataka popisa stanovništva u periodu 1948-2013. godine, kao i sopstvenih
istraživanja. U periodu od 1947-2021. godine od vitalnih pokazatelja prirodnog kretanja
stanovništva Bosne i Hercegovine praćeni su broj umrlih i opšta stopa mortaliteta.
1
Epidemiološki podaci su dati do 30.11.2022. godine (12,00 h). U entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine je umrlo
9.075 osoba ili 56,0%, u entitetu Republici Srpskoj 6.582 ili 40,6% i Brčko Distriktu 545 ili 3,4%.
47
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________
U periodu nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 1992. godine podatke o demografskim
kretanjima izdaje Republički zavod za statistiku Socijalističke Republike Bosne i Hercego-
vine u publikacijama pod nazivom „Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine“ te „Statistički
bilten“. Prvi godišnjaci su izdati 1954. i 1955. godine, a zatim nakon dužeg prekida od 1969.
godine izlazi redovno sve do početka rata 1992. godine.
Nakon posljednjeg rata podaci o stanovništvu i vitalnim događajima se objavljuju u
različitim statističkim godišnjacima i biltenima od 1996-2022. godine i to od državnog do
općinskog nivoa. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine daje sistematizovan pregled
podataka o prirodnom kretanju stanovništva u tematskom biltenu „Demografija“ i „Bosna i
Hercegovina u brojkama“ i to za državni nivo i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. U entitetu
Federaciji Bosne i Hercegovine podatke o vitalnoj statistici objavljuju se u sljedećim
publikacijama: „Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine“, „Federacija u
brojkama“, „Kantoni u brojkama“ i statistički bilten „Demografska statistika“. Na nivou
entiteta Republike Srpske to su publikacije: „Statistički godišnjak Republike Srpske“ i
„Gradovi i opštine Republike Srpske“.
U ovom radu primjenjene su brojne metode naučnog istraživanja, a posebno metoda
analize i sinteze, historijska, komparativna, statistička i kartografska metoda te Geografski
informacioni sistem.
REZULTATI I DISKUSIJA
RESULTS AND DISCUSSION
Umiranje je prirodni proces i predstavlja negativnu komponentu prirodnog, a i ukupnog

kretanja stanovništva i djeluje na njegovo smanjenje (Kadušić 2013, 22). Na mortalitet utiče
biološka struktura stanovništva, a učinak imaju i socijalno-ekonomski faktori (higijenske
životne prilike, nivo zdravstvene zaštite itd.).
Od bioloških faktora najvažnija je starosna struktura stanovništva.2 Tu postoji pravilnost
da je mortalitet niži kod mlade, a veći kod strukture stanovništva koje pokazuju njegovo
starenje. Od ostalih bioloških faktora ističu se još individualne osobine pojedinaca i čitavih
porodica za kraći ili duži vijek života. U ekonomsko-socijalne faktore spadaju nivo životnog
standarda, nivo obrazovanja, zdravstveno-higijenski uslovi života, struktura ishrane, itd.
Mortalitet na području Bosne i Hercegovine u periodu 1947-1991. godine je bio u
opadanju, a zatim ima trend rasta od 1996-2021. godine (grafikon 1.). Stope mortaliteta su u
padu i to sa 14,0‰ u 1947. godini na 7,2‰ u 1991. godini, odnosno u porastu i to sa 6,9‰ u
1996., na 14,6‰ u 2021. godini. Smanjenje stopa mortaliteta u našoj zemlji je uslovljeno
kvalitetom životnog standarda, socijalne i zdravstvene zaštite, kulturnog i obrazovnog nivoa.3
U periodu većem od pedeset godina i na nivou općina i gradova u Bosni i Hercegovini
došlo je do značajnih promjena u stopama mortaliteta (slika 2., slika 3. i slika 4.).
2
U starosnoj strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine između dva popisa (1953. i 2013.) postoje velike razlike.
Udio mladog stanovništva (0-19 godina) je smanjen sa 50,2%, na 22,3%, udio zrelog je povećan sa 44,5% na 57,2%
i starog sa 5,3% na 20,5%. Detaljnije vidjeti u: Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Separat iz II izdanja
Enciklopedije Jugoslavije, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983., str. 50. i Popis stanovništva, domaći-
nstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013., Rezultati popisa, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
juni 2016., str. 28-29
3
U periodu rata 1992-1995. godine stopa mortaliteta bila je jako visoka, a izazvana je nasilnom smrću i stradanjem
pretežno muškog bosansko-hercegovačkog stanovništva.
48
__________________________________________________________________________________
Broj umrlih (‰)
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
1947
1950
1953
1956
1959
1962
1965
1968
1971
1974
1977
1980
1983
1986
1989
1996
1999
2002
2005
2008
2011
2014
2017
2020
Grafikon 1. Stope mortaliteta u Bosni i Hercegovini u periodu od 1947-2021. godine
Graph 1. Death rates in Bosnia and Herzegovina in the period 1947-2021. years
Izvor: Stanovništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, Prirodno kretanje stanovništva 1953-1962.
godine, Republički zavod za statistiku, Sarajevo, 1966., str. 10; Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1982.,
Republički zavod za statistiku, Sarajevo, novembar 1982.; Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine
1992., Državni zavod za statistiku, Sarajevo, maj/svibanj, 1994., str. 23; Demografija 2021., Tematski bilten 02,
Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2022., str. 29
Sl. 2. Stopa mortaliteta u Bosni i Hercegovini 1970. godine

Fig. 2. Death rate in Bosnia and Herzegovina in 1970
49
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________


50
__________________________________________________________________________________
Najveću stopu mortaliteta u 1970. godini imale su općine Velika Kladuša 11,5‰ i
Bratunac 10,9‰, a najmanju Novo Sarajevo 4,2‰ i Ilidža 4,3‰, a u 2019. godini Oštra Luka
26,5‰ i Krupa na Uni 26,1‰, odnosno Trnovo (entitetu Republika Srpska) 5,5‰ i Bužim
6,6‰. U 2021. godini (godina globalne pandemije Covid-19) najvišu smrtnost imale su
općine Kupres (entitetu Republika Srpska) 47,0‰ i Kalinovik 34,2‰, a najmanju Ravno
2,2‰ te Pale u entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine sa 5,0‰ (slika 2., slika 3. i slika 4.).
Za potrebe istraživanja, a u povezanosti sa uticajem globalne pandemije virusa Covid-
19, izvršena je komparacija i analiza podataka broja umrlih i stopa mortaliteta u periodu 2018-
2021. godina na nivou države Bosne i Hercegovine, odnosno njenih entiteta Federacije Bosne
i Hercegovine, entitetu Republike Srpske i Brčko Distrikta, zatim između Bosne i Hercego-
vine i susjednih zemalja Srbije i Hrvatske, na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine
te na nivou općina i gradova.
Broj umrlih u Bosni i Hercegovini u 2021. godini u odnosu na 2019. godinu se povećao
za 11.375 osobu ili 29,7% (u entitetu Federaciji BiH za 7.062 ili 32,1%, entitetu Republici
Srpskoj za 3.921 ili 26,0% i Distriktu Brčko za 392 ili 34,6%). U periodu 2019-2021. godine
stope mortaliteta su povećane u entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine sa 10,1‰ na 13,4‰,
entitetu Republici Srpskoj sa 13,2‰ na 16,8‰ i Brčko Distriktu sa 13,6‰ na 19,5‰ (grafikon
2.).
Umrli u (‰)
25
20
15
10
0
2018 2019 2020 2021
Bosna i Hercegovina Entitet Federacija Bosne i Hercegovine

Entitet Republika Srpska Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine
Grafikon 2. Stope mortaliteta u Bosni i Hercegovini u periodu od 2018-2021. godine

Graph 2. Death rates in Bosnia and Herzegovina in the period 2018-2021.
Izvori: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2022., str. 22;
Statistički godišnjak Republika Srpska, Republički zavod za statistiku, Banja Luka, 2022., str. 89; Statistički podaci
Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Godina XXI, Broj 11, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Brčko
2022., str. 57
Također, i na nivou kantona u Federaciji Bosne i Herceovine u periodu 2018-2021.
godine dolazi do porasta stopa smrtnosti stanovništva. Tako najveće stope smrtnosti u 2021.
godini imaju Bosansko-podrinjski kanton 17,0‰ i Kanton Sarajevo 15,5‰, a najmanje
Unsko-sanski 10,8‰ i Srednjobosanski kanton 12,2‰ (grafikon 3.).
51
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Umrli u (‰)
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
2019 2021
Grafikon 3. Stope mortaliteta u Kantonima Federacije Bosne i Hercegovine 2019. i 2021. godine
Graph 3. Mortality rates in the Cantons of the Federation of Bosnia and Herzegovina in 2019 and 2021
Izvor: Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine u brojkama, Federalni zavod za statistiku, UDK 311.314 (497,6),
Sarajevo, 2022.
I u zemljama regiona tokom globalne pandemije virusa Covid-19 došlo je do značajnog

povećanja stopa mortaliteta. Tako je u Republici Srbiji u periodu 2018-2021. godine stopa
mortaliteta povećana sa 14,6‰ na 20,0‰, a u Republici Hrvatskoj sa 13,4‰ na 16,2‰.4
(grafikon 4.).
Treba istaći i to da su se zdravstveni sistemi svih zemalja u regiji početkom pandemije
našli pred velikim izazovima, dok su kroz najveću krizu prolazile bolnice. Dosadašnja
istraživanja pokazuju kako su osobe starije od pedeset godina sa više hroničnih bolesti kao
što su: dijabetes, kardiovaskularne bolesti, bolesti pluća i dr., bile izloženije težim oboljenjima
uzrokovanih virusom. Rizični faktori bili su, također, i pretilost te mentalni i neurološki
poremećaji.
Mortalitet, naime, zavisi u velikoj mjeri od postojećih unutrašnjih i vanjskih uvjeta za
pojavu određene bolesti, o tome kakav je kod pojedinca, ovisno o njegovu dotadašnjem
zdravstvenom stanju, tok razvoja pojedine bolesti, njezin kraj i slično (Wertheimer - Baletić
1999, 238).
4
Prema podacima instituta za javno zdravlje Srbije „Dr. Milan Jovanović Batut“ od posljedica virusa Covid-19
ukupno je premilo 17.471 osoba (do 19.11.2022.). Prema podacima Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo od posljedica virusa je preminulo 17.316 ljudi (podatak do 30.11.2022. godine).
52
__________________________________________________________________________________
Umrli u (‰)
25
20
15
10
0
2018 2019 2020 2021
Bosna i Hercegovina Srbija Hrvatska
Grafikon 4. Stope mortaliteta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj u periodu od 2018-2021. godine
Graph 4. Mortality rates in Bosnia and Herzegovina, Serbia and Croatia in the period from 2018-2021. years
Izvor: Demografija 2021., Tematski bilten 02, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2022., str. 29.; Statistički
godišnjak Republike Srbije 2021., Republički zavod za statistiku, Beograd, 2021., str. 37.; Statistika stanovništva,
Vitalni događaji, Republički zavod za statistiku, Broj 171, Godina LXXII, Beograd, 01.07.2022.; Hrvatska u
brojkama 2022., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2022., str. 8
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
Analizirajući mortalitet stanovništva na području Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je

u periodu većem od 70 godina došlo do značajnih promjena uslijed djelovanja bioloških,
zdravstvenih, ekonomsko-socijalnih, političkih, obrazovnih, psiholoških i drugih faktora. U
Bosni i Hercegovini od 1947-1991. godine stope mortaliteta su opale sa 14,0‰ na 7,2‰. Na
pad stopa mortaliteta u ovom periodu uticao je porast životnog standarda stanovništva i
poboljšanje zdravstveno-higijenskih uslova života stanovništva. Međutim, u poslijeratnom
periodu zbog procesa starenja bosansko-hercegovačke populacije, te psiholoških, zdravstve-
nih i drugih faktora, stopa mortaliteta raste i 2021. godine dosegla je vrijednost od 14,6‰.
Istraživanje je pokazalo da je najveći intenzitet umiranja usljed nove bolesti uzrokovane

virusom Covid-19 u općinama sa pogoršanom starosnom strukturom i pretežno ruralnim
stanovništvom. Takođe, pogođeni su i veći gradski centri kao što su: Sarajevo, Tuzla, Banja
Luka, Brčko i Bijeljina.
Mortalitet se može usporiti putem sistema socijalne i zdravstvene zaštite te unapređenja
životnog standarda stanovništva i obrazovanja.
53
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Literatura i izvori
Literature and sources
1. Breznik, D. (1980): Demografija - Analiza, metodi i modeli, Drugo izdanje, Naučna knjiga,
Beograd;
2. Demografija 2021., Tematski bilten 02, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2022.;
3. Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2022.;
4. Friganović, M. (1990): Demogeografija - stanovništvo svijeta, Školska knjiga, četvrto dopunjeno
izdanje, Zagreb;
5. Hrvatska u brojkama 2022., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2022.;
6. Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine u brojkama, Federalni zavod za statistiku, UDK
311.314 (497,6), Sarajevo, 2022.;
7. Marinković, I. (2021): Regionalna analiza smrtnosti od COVID-19 u Srbiji 2020, Demografija,
Godina XVIII, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, str. 39-56
8. Nejašmić, I. (2005): Demografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska
knjiga, Zagreb;
9. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013., Rezultati popisa,
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, juni 2016.;
10. Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije,
Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.;
11. Stanovništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, Prirodno kretanje stanovništva
1953-1962. godine, Republički zavod za statistiku, Sarajevo, 1966.;
12. Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1982., Republički zavod za statistiku, Sarajevo,
novembar 1982.;
13. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992., Državni zavod za statistiku,
Sarajevo, maj/svibanj, 1994.;
14. Statistički godišnjak Republika Srpska, Republički zavod za statistiku, Banja Luka, 2022.;
15. Statistički godišnjak Republike Srbije 2021., Republički zavod za statistiku, Beograd, 2021.;
16. Statistika stanovništva, Vitalni događaji, Republički zavod za statistiku, Broj 171, Godina
LXXII, Beograd, 01.07.2022.;
17. Statistički podaci Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Godina XXI, Broj 11, Agencija za
statistiku Bosne i Hercegovine, Brčko 2022.;
18. Wertheimer – Baletić, A. (1999): Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb;
19. Živić, D. (2003). Demographic Determinants and Consequences of the Ageing of Croatia's
Population. Revija za socijalnu politiku, 10 (3), 307-319. https://doi.org/10.3935/rsp.v10i3.107
SUMMARY
MORTALITY OF THE POPULATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA WITH

SPECIAL REFERENCE TO THE INFLUENCE OF THE GLOBAL PANDEMIC OF
THE VIRUS COVID-19
Dževad Mešanović, University of Tuzla, Faculty of Natural Sciences and Mathematics,

Departmet of Geography, Urfeta Vejzagića 4, Tuzla, Bosnia and Herzegovina
dzevad.mesanovic@untz.ba
Edin Hadžimustafić, University of Tuzla, Faculty of Natural Sciences and Mathematics,
Departmet of Geography, Urfeta Vejzagića 4, Tuzla, Bosnia and Herzegovina
54
__________________________________________________________________________________
In this paper, the subject of analysis was the mortality of the population of Bosnia and
Herzegovina in the period 1947-2022. year with special emphasis on the impact of the global
pandemic of the Covid-19 virus. It was concluded that the mortality of the population of
Bosnia and Herzegovina was influenced by biological, economic and health factors. Thus, the
mortality rates in Bosnia and Herzegovina in the period 1947-1991. dropped from 14.0‰ to
7.2‰. After the last war, due to the aging process of the population of Bosnia and Herzego-
vina, as well as psychological, health and other factors, the mortality rate is increasing and in
2021 it reached a value of 14.6‰. During 2020 and 2021, there will be a significant increase
in mortality on a global level, including in our country. According to the data of the relevant
institutions in our country and the countries of the region, many people died as a result of
Covid-19. Thus, 16,202 people died in Bosnia and Herzegovina until the beginning of
December 2022, of which 9,075 people died in the entity Federation of Bosnia and
Herzegovina, 6,582 in the entity Republika Srpska and 545 in the Brčko District of Bosnia
and Herzegovina. A significant increase in mortality was also recorded at the level of cantons
in the Federation of Bosnia and Herzegovina and at the level of municipalities in cities in
Bosnia and Herzegovina. Research has shown that people aged 50 and over with multiple
chronic diseases such as: diabetes, cardiovascular diseases, lung diseases, etc., were more
exposed to more serious diseases caused by the virus. Obesity and mental and neurological
disorders were also risk factors.
It is important to note that data on the mortality and morbidity of the population are
extremely important for the objective evaluation of the productive capabilities and health
status of the population. Then, these data are particularly important for evaluating the
efficiency of health care, for health policy and in general for the social policy of a country.
During the preparation of the work, relevant scientific and professional literature was used,
and the methods of demogeographic research and the Geographical Information System were
also applied.
Authors
Dževad Mešanović, Doctor of Science, Associate Professor at the Faculty of natural Sciences
and mathematics, University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina. Employed at the University
of Tuzla since 2012. He defended his doctoral dissertation in 2011. Author and co-author of
26 scientific papers and co-authored a university textbook in 2018 also. He participated in 1
scientific and 2 professional projects.
Edin Hadžimustafić, Doctor of Science, Associate Professor at the Faculty of natural
Sciences and mathematics, University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina. Employed at the
University of Tuzla since 2008. He defended his doctoral dissertation in 2015. Author and co-
author of 20 scientific papers and also participated in one scientific and professional project.
55
__________________________________________________________________________________
UPOTREBA GIS-a U NASTAVNOM PROCESU GEOGRAFIJE ZA VI RAZRED
Mahir Mališević, JU Osnovna škola „Srednje“ općina Ilijaš, Bosna i Hercegovina

mahir.malisevic@gmail.com
Svakodnevni život čovjeka u 21. vijeku prožet je višestrukim pogodnostima koje mu pruža
geografija kao nauka. Te pogodnosti ogledaju se u gotovo svim oblastima života sa naprednim
tehnologijama koje pruža geografski informacioni sistem(GIS).
Kreiranje adekvatnih i trajnih rješenja problema sa kojima se susreću zajednice u
različitim segmentima života u savremeno doba nezamislivo je bez digitalizacije i analize
geografskih podataka koje omogućava geografski informacioni sistem (GIS).
GIS je već duži niz godina inkorporiran u predmetnim kurikulumima geografije za
osnovne škole razvijenih zemalja kao što su SAD, Kanada i Skandinavske zemlje, međutim
geografski informacioni sistemi, koji su važan dio geografije, još uvijek se ne mogu adekvatno
koristiti i u Bosni i Hercegovini.
Nastavni planovi i programi geografije kreirani posljednjih godina potenciraju da
umjesto tradicionalnih metoda treba koristiti nove nastavne metode koje uključuju aktivno
učešće učenika u nastavnom procesu i koje pružaju funkcionalno znanje. Nažalost ove nasta-
vne metode se ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri. Uzimajući u obzir gore navedeni nedostatak,
ovaj rad fokusiran je na neophodnost korištenja tehnologije geografskih informacionih
sistema kako bi se postigla efikasnija nastava geografije za VI razred osnovnih škola.
Ključne riječi: geografsko obrazovanje, tehnologija geografskih informacionih sistema,

nastavna metoda, učenje zasnovano na istraživanju
THE USE OF GIS IN THE TEACHING PROCESS OF

GEOGRAPHY FOR THE 6 GRADE
Mahir Mališević, Geography teacher, Elementary school "Srednje", Municipality of Ilijaš,

Bosnia and Herzegovina.
The daily life of a person in the 21st century is imbued with multiple benefits offered by
geography as a science. These benefits are reflected in almost all areas of life with the
advanced technologies provided by the geographic information system (GIS).
The creation of adequate and permanent solutions to the problems faced by communities
in various segments of life in modern times is unthinkable without the digitization and analysis
of geographic data made possible by the geographic information system (GIS).
For many years, GIS has been incorporated into geography subject curricula for
primary schools in developed countries such as the USA, Canada and Scandinavian countries,
however geographic information systems, which are an important part of geography, still
cannot be adequately used in Bosnia and Herzegovina.
Geography curricula created in recent years emphasize that instead of traditional
methods, new teaching methods should be used that include the active participation of
students in the teaching process and that provide functional knowledge. Unfortunately, these
teaching methods are not applied to a sufficient extent. Taking into account the above-
mentioned shortcoming, this paper focuses on the necessity of using geographic information
57
Mahir Mališević: Upotreba GIS-a u nastavnom procesu geografije za VI razred
____________________________________________________________________________________________
systems technology in order to achieve a more effective teaching of geography for the VI
grade of primary schools.
Key words: geography education, geographic information systems technology, teaching

method, inquiry based learning
UVOD
INTRODUCTION
Živimo u dobu u kojem naučnici različitih profila (sociolozi, psiholozi, pedagozi...)

imaju potrebu sve češće da na osnovu nekih univerzalnih iskustava, vrijednosti i stavova
definišu generacije mladih koje stasavaju u recentnom vremenu. Tako kroz posljednjih 76
godina u literaturi se uglavnom izdvajaju 4 generacije:
- Baby Boom(ers) – to su ljudi koji su rođeni nakon 2. svjetskog rata, od 1946. do 1960.
godine
- Generation X – rođeni od 1960. do 1980. godine
- Generation Y – rođeni od 1981. do 1995. godine
- Generation Z – rođeni nakon 1995. godine
Posljednje dvije još su poznate i kao NET Generacije.
U novije vrijeme ističe se i generacija Tweensa.
- Generation Tweens
Potočnjak (2017) tvrdi: „Marketinški stručnjaci moraju upoznati karakteristike i pona-
šanja današnjih generacija djece, jer se oni potpuno razlikuju od ranijih generacija. U SAD-u
ih nazivaju KGOY (Kids Grow Up Young) ili prevedeno na bosanski jezik; djeca koja rano
odrastaju. Roditelji danas svojoj djeci povećavaju džeparce i poklanjaju više pažnje pa tako
raste njihov uticaj pri odlukama o kupovini, među njima se posebno ističe skupina djece koja
su, kako se za njih često kaže, dovoljna velika da ih se više ne smatra djecom, a premalena da
ih se smatra tinejdžerima, tzv. Tweensi [1]. „Tweensi su djeca od osam do dvanaest godina
koja su rođena s mišem u ruci“ [2]. Evidentno je da su i ove definicije zastarjele i da stasavaju
nove generacije mladih čija se pažnja i preokupacija digitalnim tehnologijama višestruko
razlikuje od onih koje su imale prethodno definisane generacije.
Da bi se pridobila pažnja novih generacija i obezbijedila konzumacija željenih sadržaja
neke od najbogatijih kompanija svijeta vrše svakodnevna istraživanja na najvišim nivoima u
cilju kreiranja digitalnih uređaja i digitalizovanih sadržaja prihvatljivih novim generacijama.
Ova istraživanja uglavnom su bazirana na kreiranju komunikacijskih platformi (Tiktok,
Facebook, Youtube, Instagram, Snapchat) i platformi za igre različitog tipa i sadržaja za nove
generacije. O kakvoj promjeni se radi najbolje govori uspjeh komunikacijske platforme
Tiktok, koja je za razliku od Youtube-a koji komunicira video sadržajima veće dužine,
ograničio sadržaje na kratki video čime je stekao ogroman broj korisnika.
Prva privlačna stvar je da plasira ispravan sadržaj pravoj publici, što znači da publici
daje ono što želi da gleda. Na osnovu teorije U&G-a (Teorija korištenja i zadovoljenja - Uses
and gratifications theory), publika je zadovoljna kada pregledava ove kratke muzičke spotove,
a također bi mogla ispuniti svoje potrebe društvene interakcije objavljivanjem i gledanjem
videa. Druga je, najsavremenija tehnologija koju TikTok koristi za poboljšanje korisničkog
iskustva i zadovoljstva. Kada proizvod pruža korisnicima dobre osjećaje, ovi korisnici imaju
tendenciju da se „zaglave“ za ovaj proizvod, čime se povećava „ljepljivost“ korisnika [3].
58
__________________________________________________________________________________
Brzi razvoj tehnologije donio je i značajne hardverske promjene. Za navedene Tweens

generacije kaže se da su odrasle sa mišem u ruci, međutim sada imamo generacije koje gotovo
da i ne koriste miš. Recentne generacije usmjerene su na prenosive uređaje čiju dostupnost
imaju u svakom trenutku, što je u prethodnim generacijama bilo nezamislivo. Sadržaji se
prebacuju u oblak (Cloud) i postaju dostupni, bilo kada i bilo gdje. Na osnovu stavova i
sklonosti današnje generacije bi opravdano mogle ponijeti epitet Touch generacije.
Kako da ovakvom razvoju tehnologije parira obrazovanje, kada se u razvoj obrazovnih
sadržaja i savremenih učila ne ulaže ni približno kao u razvoj društvenih mreža mobilnih
telefona, tableta, pametnih VR/AR naočala i dr.? Odgovor na ovo pitanje je jako teško dati.
U trenutnoj konstelaciji odnosa stara poslovica koja se koristi u stanju krajnjeg očaja i
bespomoćnosti možda predstavlja i jedino rješenje: „Ako ne možeš da ih pobijediš, pridruži
im se“.
Učionica i sadržaji koji se učenicima prezentuju moraju biti osavremenjeni i u skladu sa
vremenom u kojem živimo. Savremena učionica treba biti opremljena najmanje sadržajima i
opremom koje učenici svakodnevno imaju na raspolaganju (laptopi, smart uređaji, VR/AR
naočale). Školske table trebaju biti zamijenjene pametnim tablama, a učionice koncipirane za
poticajno učenje. Ovim bi se tradicionalne učionice usmjerene na nastavnika pretvorile u
prostore koji potiču istraživačko učenje, kolaborativni pristup učenju i omogućavaju
korištenje digitalnih alata u nastavi.
Kada govorimo o sadržajima, u ovom radu fokus ćemo staviti na nastavu geografije u
VI razredu osnovnih škola. Glavni fokus osavremenjivanja nastavnih sadržaja iz predmeta
geografija treba biti na davanju veće pokrivenosti nastavnih sadržaja tehnologijom što će
učiniti podučavanje lakšim i razumljivijim, a istovremeno zadovoljiti različite potrebe
učenika. Istraživanja jednoglasno pokazuju da obrazovanje zasnovano na tehnologiji omogu-
ćava učenicima da uče efikasnije, poboljšava njihovo interesovanje i želju za učenjem i to im
olakšava rad individualnih istraživanja [4].
Prilikom korištenja digitalnih sadržaja u nastavi važno je voditi računa o prikladnosti za
relevantnu svrhu i predmet, dostupnosti, lakoći upotrebe, prikladnosti za učenje učenicima,
stavovima učenika i nastavnika prema tehnološkim alatima, postojanju fizičke infrastrukture
koja podržava upotrebu tehnologije u učionici i efikasnosti tehnoloških alata u učenju učenika
[5]. Kada je riječ o nastavi geografije jedna od tehnologija koja se može koristiti u učionici je
tehnologija geografskih informacionih sistema (GIS-a) [6, 7].
GIS I OBRAZOVANJE
GIS AND EDUCATION
Geografski informacioni sistemi (GIS) nastali su u Univerzitet Harvard u SAD 1960-ih

godina. U posljednjoj deceniji geotehnologija identificirana je kao jedna od najbržih rastućih
tehnologija, zajedno sa biotehnologijom i nanotehnologijom [8]. Razvoj GIS-a od 60-ih
godina prošlog stoljeća do danas zahtijevao je i izmjenu definicije GIS-a. Navedimo neke od
definicija GIS-a koje susrećemo u literaturi.
➢ GIS se može definisati kao softverski i hardverski sistem koji se koristi za skladištenje,
preuređivanje i analiziranje geografskih informacija i može se koristiti u nastavi
geografije [9].
➢ Prema drugoj definiciji, GIS je sistem koji kombinuje statističke analize i tehnologiju
baze podataka i omogućava prikupljanje, pohranjivanje, analiziranje, upravljanje i
predstavljanje podataka [10].
59
____________________________________________________________________________________________
➢ GIS se može posmatrati kao sistem zasnovan na razvijenoj integraciji zajedničkih

sistema baza podataka za upite i statističke analize sa mapama. Ovo razlikuje GIS od
tradicionalnih kompjuterskih sistema [11].
➢ GIS se smatra informacionim sistemom (hardver, softver, eksperti i podaci), koji je
dizajniran za automatizovanu grafičku i numeričku obradu geografskih podatke sa
aspekta njihovog unosa, metodološki kontrolisanog procesa, prezentacija, izlaz finalnog
(digitalnog i štampanog) proizvoda i skladištenje [12].
Danas je GIS postao toliko širok pojam da prevazilazi dosadašnje definicije. GIS bi se
danas mogao definisati kao skup sistema digitalne tehnologije baziranih na prostornoj geogra-
fiji koji kroz prikupljanje, analizu i predstavljanje podataka korisnicima u realnom vremenu
pružaju mogućnosti proučavanja, podrške i podučavanja.
Geographic information systems (GIS) je dakle krovni sistem koji objedinjuje različite
GIS aplikacije, Global positioning system (GPS), RS (Remote Sensing), GIS cloud, ali i siste-
me učenja i treninga za učenike i nastavnike Geographical Information Systems Applications
for Schools (GISAS) i sl.
Zbog širine GIS koncepta on bi se mogao podijeliti na:
➢ GIS za proučavanje, GIS kao podrška i
➢ GIS za podučavanje.
GIS za proučavanje čini skup veoma sofisticiranih hardverskih i softverskih rješenja i
metoda za istraživanje, prikupljanje, analizu i vizualizaciju geografskih podataka koji
uključuju GIS, GPS, daljinsko istraživanje i druge alate.
GIS kao podrška danas je zastupljen u različitim aplikacijama namijenjenim da ljudima
olakšaju različite aktivnosti poput trgovine, saobraćaja, komunikacija. Aplikacije za online
trgovinu korisnicima nude opciju pronalaska artikala "u blizini" što ustvari predstavlja GIS
podršku. GIS također na osnovu uključene usluge o lokaciji vrši analizu gužvi u saobraćaju i
korisnicima putem aplikacija kao što je Google Maps daje informacije o stanju na putevima
u realnom vremenu.
GIS u funkciji alata za podučavanje djece i studenata, ali i nastavnika sve više dobiva na
značaju. Svjetske kompanije koje se bave izradom GIS softvera kao dio svoje ponude kreiraju
alate i materijale za podučavanje učenika i nastavnika kao što je „Geografske informacije
Sistemske aplikacije za škole (GISAS) razvijen između 2003. i 2006. godine. Ovo je neopho-
dno u savremenom svijetu gdje je GIS postao globalno aplikativan sistem koji se prožima
kroz gotovo sve aspekte ljudskog djelovanja. Važno je naglasiti da je dostupno sve više „open-
source“ GIS platformi, koje su besplatne za korištenje i za koje nije potrebna nikakva prijava,
registracija ili naknada.
NASTAVA GEOGRAFIJE I GIS

TEACHING OF GEOGRAPHY AND GIS
GIS kao jedna od najbrže rastućih tehnologija svakim danom pruža sve više mogućnosti
i prednosti u korištenju GIS-a u nastavi geografije. Na osnovu decenijskog iskustva u korište-
nju GIS-a sa učenicima od VI-IX razreda mogu se izdvojiti sljedeće prednosti:
- GIS predstavlja digitalno okruženje koje je učenicima;

- blisko i zanimljivo i pobuđuje interesovanje, a istovremeno udaljava od tradicionalnog
predavanja i monotonih sadržaja;
- GIS pruža stalnu aktualizaciju geografskih podataka. Sve promjene koje se dešavaju u
60
__________________________________________________________________________________
svijetu gotovo na dnevnom nivou bivaju ažurirane u GIS aplikacijama. To sa udžbenicima

i atlasima nije slučaj pa često prođu i decenije od nastale promjene dok ona stigne u
aktuelnu literaturu koja se koristi u školama.
- GIS nudi brojne mogućnosti vizualizacije
geografskih podataka što učenicima omogućava
lakše shvatanje prezentiranih sadržaja i trajno
usvajanje.
- GIS doprinosi razvijanju sposobnosti učenika da
istražuju, razvijanju prostorne percepcije učenika,
sposobnosti učenika da analiziraju i sintetiziraju i
unapređuje vještine učenika kao što su kritičko
mišljenje, rješavanje problema i donošenje zaklju-
Sl. 1. 3D reljefni model šireg područja naselja čaka primjenom geografskih principa.
Srednje (učenički rad)
Fig. 1. 3D relief model of the wider area of the
- GIS platforme omogućavaju kreiranje grupa,
Srednje settlement (student work) odnosno razreda u kojima je nastavnik moderator
procesa učenja, a učenicima se pruža
mogućnost kolaboracije učenik-učenik i
učenici-nastavnik, što doprinosi razmjeni
iskustva i izvođenju zaključaka koristeći
otkrivajuće učenje, dok nastavnik ima
mogućnost formativnog praćenja.
- Kao veoma važnu prednost korištenja
GIS-a u nastavi izdvojio bih razvijanje
digitalnih kompetencija (DK) kod učeni-
ka, što u modernom obrazovanju pre- Sl. 2. Slika 2. Geoguessr - geografska igra istraživanja
dstavlja jednu od ključnih kompetencija. na bazi GIS-a za otkrivajuće učenje
- GIS omogućava učenje o geografskim Fig. 2. Geoguessr - a GIS-based geographic exploration
game for exploratory learning
pojavama i procesima na primjerima iz
učenikovog bližeg okruženja što učeni-
ke motiviše, budi radoznalost i drži im
pažnju.
- U ovakvom načinu rada nastavnici ni-
su prihvaćeni kao jedini izvor informa-
cija, od njih se očekuje da pedagoški
unaprijede kontinuirano stvaranje moti-
vacije za učenje među svojima učeni-
cima i olakšavaju proces učenja. Dru-
gim riječima, nastavnici omogućavaju
Sl. 3. ArcGIS Online za škole – ArcGIS grupa učenicima da dođu do informacija na
Fig. 3. ArcGIS Online for Schools - ArcGIS Group izvorima, umjesto da im prenose takve
informacije [13].
U obrazovnim okruženjima GIS se najviše koristi u obliku obrazovanja podržanog GIS-
om. Kada govorimo o GIS-u u obrazovanju trebalo bi razlikovati dva pristupa u korištenju
GIS-a.
61
____________________________________________________________________________________________
Prvi pristup predstavlja GIS obra-

zovanje, dok drugi pristup predstavlja
obrazovanje pomoću GIS-a. GIS
obrazovanje zastupljeno je uglavnom
na univerzitetskim odsjecima poput
geografije, inženjerstva, geologije i
urbanizma; [14]. Cilj GIS obrazovanje
je da podučava GIS-u. U obrazovanju
pomoću GIS-a, s druge strane, GIS se
smatra alatom u procesu pružanje efika-
snijeg obrazovanja. Drugim riječima,
Sl. 4. Karta školskih područja općine Ilijaš (učenički rad) glavna svrha obrazovanja putem GIS-a
Fig. 4. Map of school areas of Ilijaš municipality (student je kreirati geografska istraživanja i
work) prostorne analize [6]. Ovaj pristup
pogodan je za korištenje u osnovnim i
srednjim škola-ma. U ovom kontekstu, naglašena su četiri različita koncepta. U okviru ova
četiri koncepta, predlaže se da se učenje GIS-a implementira od 5. razreda, nastava putem
GIS-a je predloženo da se implementira u 6. i 7. razredu, učenje putem GIS-a se predlaže da
se imple-mentira u 8. i 9. razredu i istraživanje kroz GIS je predloženo da se implementira u
10. i 11. razredu [15]. Zahvaljujući svojim obrazovnim prednostima, GIS je postigao mjesto
u nastavnim programima osnovnog i srednjeg obrazovanja SAD, Kanade i Engleske na prvom
mjestu, a zatim i u nastavnim programima osnovnog i srednjeg obrazovanja zemalja poput
Danske, Njemačke, Francuske, Finske, Švedske i Holandije. Pored geografije, počeo se
koristi i u predmetima kao što su hemija, biologija, matematika, nauka o životnoj sredini, te
društvenim naukama [7, 16, 17].
GIS studentima omogućava da crtaju karte i grafikone, mjere rastojanje između dvije
tačke, izračunaju površinu područja i lociraju bilo koju tačku na Zemlji čije su koordinate
poznate. Također, istraživanja pokazuju da se korištenjem GIS-a poboljšavaju vještine uče-
nika u korištenju računara ali i čini da njihovi stavovi prema tehnologiji budu pozitivniji [8].
Velika većina studija koje se tiču upotrebe GIS-a u obrazovanju sprovodi se na univerzi-
tetskom ili srednjem nivou obrazovanja. Neki tvrde da GIS programi nisu prikladni za nivo
osnovnog obrazovanja jer kompjuterske vještine učenika nisu adekvatne. Međutim, istraži-
vanja pokazuju da je korištenje GIS-a može biti od koristi u osnovnom obrazovanju ako
postoje dobro pripremljeni materijali, dobro urađeno planiranje i pružene efektivne smjernice
[18]. Pregled srodne literature pokazuje da postoji niz studija koje otkrivaju da upotreba GIS-
a u osnovnom obrazovanju poboljšava akademska postignuća učenika kao i njihovu motiva-
ciju i stavove prema ovakvoj nastavi [6, 7]. Nastavnici geografije traže načine da poboljšaju
znanje iz geografije i da podučavanje učenika osnovnih škola učine lakšim. Danas postoji
konsenzus da je najvažnije sredstvo da bi se to postiglo upravo GIS. GIS ima ključnu ulogu u
postizanje efikasnijeg i trajnijeg znanja u nastavi geografije koje je u većem obimu povezano
sa stvarnim životom.
Tabela 1: GIS prakse predložene u nastavnom Kurikulumu geografije 2022
Table 1: GIS suggestions which are proposed in the Teaching curriculum of Geography for 2022
Red. Ishod učenja Razred i oblast Predložene
broj aktivnosti
1 A.6.4 Primjenjuje osnovne načine orijentacije 6 odjeljak preporuke
GEOGRAFSKI za ostvarenje
PROSTOR ishoda
62
__________________________________________________________________________________
2 A.6.5 Koristi elemente karte za razumijevanje 6 odjeljak preporuke

različitih vrsta geografskih karata. GEOGRAFSKI za ostvarenje
PROSTOR ishoda
3 C.6.2 Argumentira važnost održivog razvoja kao 6 ishod učenja
polazišta prostornom planiranju i objašnjava značaj i ODRŽIVI
ulogu GIS-a u svakodnevnom životu, radu i izgradnji RAZVOJ
geografskog prostora na temeljima održivosti.
4 C.7.2 Upoređuje ekološku opterećenost prostora, 7 odjeljak preporuke
prostornu organizaciju i funkcionalno korištenje ODRŽIVI za ostvarenje
prostora za život ljudi u državama regije i šire. RAZVOJ ishoda
5 C.8.2 Upoređuje ekološku opterećenost prostora, 8 odjeljak preporuke

prostornu organizaciju i funkcionalno korištenje ODRŽIVI za ostvarenje
prostora za život ljudi u državama regija, ali i šire. RAZVOJ ishoda
6 C.9.6 Predviđa međudjelovanja procesa i promjena u 9 ishod učenja

Bosni i Hercegovini kroz korištenje rezultata GIS-a. ODRŽIVI
RAZVOJ
7 A.I.6 Kategorizira mogućnosti predstavljanja Zemljine I srednje odjeljak preporuke
površine na ravan ili globus. GEOGRAFSKI za ostvarenje
PROSTOR ishoda
8 C.I.3 Analizira organizirane geo - informacione I srednje Ishod učenja
sisteme i valoriziraju geografski prostor upotrebom ODRŽIVI
geotehnologija. RAZVOJ
9 C.II.4 Kritički prosuđuje važnost prostornog II srednje odjeljak preporuke

planiranja u geografskoj sredini. ODRŽIVI za ostvarenje
RAZVOJ ishoda
10 C.IV.1 Kritički procjenjuje uzroke i posljedice IV srednje odjeljak preporuke
onečišćenja i degradacije okoliša u Bosni i ODRŽIVI za ostvarenje
Herecegovini i analizira njihov uticaj na ekološku RAZVOJ ishoda
opterećenost prostora, prostornu organizaciju i
funkcionalno korištenje prostora za život ljudi u Bosni
i Hercegovini.
11 C.IV.2 Modelira rješenja za održivo korištenje IV srednje odjeljak preporuke
prirodnih resursa, sirovina i energije i procjenjuje ODRŽIVI za ostvarenje
njihov uticaj na kvalitet življenja u Bosni i RAZVOJ ishoda
Hercegovini.
12 C.IV.4 Predviđa moguće posljedice stanje prostornih IV srednje odjeljak preporuke
odnosa sa aspekta prostornog planiranja i njegovog ODRŽIVI za ostvarenje
pravnog i institucionalnog okvira u Bosni i RAZVOJ ishoda
Hercegovini.
(Izvor: https://kurikulum.ks.gov.ba/bs/javni-dokument/geografija )
Posljednji Kurikulum geografije uveden u praksu 2022. uključuje neke prijedloge u vezi
sa korištenjem GIS-a. Od svih predloženih ishoda, 1 je uključen u 6. razredu, 1 u 9. razredu,
i 1 je uključen u 1. razredu srednje škole. Ukupan broj aktivnosti povezanih sa GIS praksama
je 12 (Tabela 1). Na osnovu analize ishoda učenja Kurikuluma geografije za VI razred i
iskustva u radu sa učenicima GIS tehnologijom bi se trebalo pokriti više ishoda (Tabela 2).
Ispitivanje nalaza istraživanja jednog studija [19] o upotrebi GIS-a u nastavi geografije
otkriva da GIS može osigurati efikasniju nastavu geografije na nivou osnovnog obrazovanja,
ali podaci bi trebali biti predstavljeni za probleme povezane sa stvarnim životom i GIS moduli
bi trebali biti prikladni za različite nivoe osnovnog obrazovanja. Pregled literature o upotrebi
63
____________________________________________________________________________________________
GIS u nastavi geografije koju vodi Baker sugeriše da GIS prakse koje se provode u učionici
mogu olakšati učenicima učenje geografije [20].
Tabela 2. Ishodi učenja u predmetnom Kurikulumu geografije za 6. razred u čijem ostvarivanju bi se mogao
koristiti GIS
Table 2. Learning outcomes of the Geography Curriculum for 6th grade where GIS technology can be used
1. A.6.4 Primjenjuje osnovne načine orijentacije.

2. A.6.5 Koristi elemente karte za razumijevanje različitih vrsta geografskih karata.
3. B.6.1 Objašnjava uzročno posljedične odnose (interakciju) pojava i procesa koristeći
geografsku terminologiju, kritičko razmišljanje, različite geografske metode i geografske
vještine.
4. B.6.2 Izdvaja procese i pojave i povezuje njihovo međudjelovanje.
5. B.6.3 Raščlanjuje oblike reljefa na Zemlji.
6. B.6.4 Utvrđuje uticaje klimatskih faktora na raspored tipova klima na Zemlji i objašnjava
vremensku prognozu.
7. B.6.5 Klasificira vode na Zemlji te razlikuje dinamičke procese u njima.
8. B.6.6 Otkriva uzročno posljedičnu vezu klime, tla, voda i razmještaja živoga svijeta na Zemlji.
9. B.6.7 Objašnjava demogeografske odlike na Zemlji.
10. B.6.8 Upoređuje različite tipove naselja na Zemlji i otkriva njihov uticaj na okolinu.
11. C.6.1 Ukazuje na neophodnost održivog upravljanja prostorom i korištenja prirodnih resursa
te preporučuje mjere i načine upravljanja prostorom, očuvanja i racionalnog korištenja
prirodnih resursa.
12. C.6.2 Argumentira važnost održivog razvoja kao polazišta prostornom planiranju i objašnjava
značaj i ulogu GIS-a u svakodnevnom životu, radu i izgradnji geografskog prostora na
temeljima održivosti.
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
CONCLUSION
Upotreba GIS-a (Geographic Information Systems) u nastavi geografije je bila predmet

istraživanja u mnogim studijama i radovima. Rezultati ovih istraživanja pokazuju da GIS
može biti koristan i korišten u mnogim aspektima nastave geografije, uključujući:
➢ Poboljšanje učenja: GIS omogućava učenicima da vizualiziraju i analiziraju geografske
podatke u interaktivnom okruženju, što može poboljšati razumijevanje koncepta i
povećati motivaciju učenika.
➢ Povećanje razumijevanja lokalne i globalne perspektive: GIS omogućava učenicima da
istražuju i proučavaju geografske podatke na lokalnom i globalnom nivou, što pomaže u
razumijevanju lokalnih i globalnih problema i trendova.
➢ Poboljšanje sposobnosti rješavanja problema: GIS omogućava učenicima da identifikuju
i rješavaju geografske probleme korištenjem različitih alata i tehnika analize podataka.
➢ Povećanje interdisciplinarnosti: GIS se može koristiti za povezivanje geografije sa
drugim disciplinama, kao što su ekonomija, politika i sociologija, što pomaže učenicima
da razviju interdisciplinarna znanja i vještine.
Ipak, treba imati na umu da GIS nije jedina tehnologija koja se može koristiti u nastavi
geografije i da postoje i drugi načini za poboljšanje učenja geografije. Pored toga, treba imati
na umu da postoji potreba za obukom nastavnika u upotrebi GIS-a i da postoje izazovi u vezi
sa dostupnošću i cijenom ovih tehnologija u nekim školama.
64
__________________________________________________________________________________
Analizom posljednjeg Kurikuluma koji je u upotrebi od 2022. godine, evidentna je

nedovoljna zastupljenost ishoda učenja u predmetnom kurikulumu geografije za VI razred
koji se odnose na geografske informacione sisteme. Također, u okviru preporuka za realiza-
ciju ishoda nedovoljna je pokrivenost sadržaja tehnologijom geografskih informacionih
sistema.
Kritike na predloženi i usvojeni nastavni Kurikulum geografije u pogledu primjene GIS
sistema u udžbenicima i uputstvima za izvođenje nastavnog procesa mogu se svesti na
nekoliko glavnih tačaka:
➢ Nedovoljna integracija GIS u nastavni plan i program: GIS može biti teško integrisati u
postojeći nastavni plan i program ako se ne pristupi odgovarajuće. Ovo može dovesti do
toga da se GIS koristi površno ili neučinkovito u nastavi.
➢ Nedostatak obuke za nastavnike: Neki nastavnici mogu se suočiti s problemom da
nemaju dovoljno obuke ili iskustva u upotrebi GIS sistema u nastavi geografije. Ovo
može dovesti do nedostatka sposobnosti da se GIS koristi učinkovito u nastavi, što može
uticati na kvalitet učenja učenika.
➢ Finansijska ograničenja: GIS sistemi i softveri mogu biti skupi, što može biti ograničenje
za neke škole i nastavnike koji bi željeli da ih koriste u nastavi.
➢ Nedostatak GIS podataka: U nekim slučajevima, može biti teško doći do odgovarajućih
GIS podataka ili mogu postojati ograničenja u vezi sa njihovom upotrebom. Ovo može
uticati na sposobnost nastavnika da koriste GIS u nastavi.
➢ Udžbenici zbog svoje zastarjelosti apsolutno ne pokrivaju upotrebu GIS-a u nastavi.
Ipak, treba napomenuti da su ovo samo neke od kritika koje se mogu postaviti u vezi sa
primjenom GIS aparata u nastavi geografije, i da postoje i pozitivni aspekti ovakve primjene.
Pored toga, treba imati na umu da je važno da se pristupa razvoju i primjeni GIS u nastavi
geografije uzimajući u obzir specifične potrebe i resurse svake pojedine škole i nastavnog
okruženja.
Problem demografske erozije koji tradicionalno ima naša zemlja u budućnosti bi mogao
biti još izraženiji. To će zahtijevati prilagođavanje i pronalaženje adekvatnih alternativa u
obrazovnom sistemu.
Sistemi učenja na daljinu predstavljaju alternativni način za obrazovanje koji omogu-
ćava ljudima da pristupe nastavi i materijalima putem računara ili mobilnog uređaja, bez
obzira na to gdje se nalaze. Ovi sistemi su postali sve popularniji u posljednjim godinama
zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti, što ih čini pogodnim za ljude koji se nalaze u
geografski odvojenim lokacijama.
GIS (Geographic Information Systems) ima mnoge odlike koje ga čine pogodnim za
upotrebu u učenju na daljinu. Neke od glavnih odlika GIS-a u ovom kontekstu su:
➢ Interaktivnost: GIS omogućava učenicima da vizualiziraju i analiziraju geografske
podatke u interaktivnom okruženju.
➢ Dostupnost: GIS se može koristiti putem računara ili mobilnog uređaja, što omogućava
učenicima da pristupe nastavi i materijalima gdje god se nalaze.
➢ Raznovrsnost: GIS se može koristiti u različitim oblastima geografije, što omogućava
učenicima da se bave širokim spektrom tema i problema.
➢ Povezanost: GIS omogućava učenicima da povežu geografske podatke sa drugim
disciplinama, kao što su ekonomija, politika i sociologija, što pomaže u razvijanju
interdisciplinarnih znanja i vještina.
➢ Pored toga, GIS može biti koristan u učenju na daljinu zbog svoje sposobnosti da poveže
učenike na različitim lokacijama putem mreže i omogući im da razmjenjuju podatke i
65
____________________________________________________________________________________________
ideje. Ovo može povećati osjećaj povezanosti i podrške među učenicima i nastavnicima,
što može poboljšati iskustvo učenja na daljinu.
Na osnovu iznesenog očekuje se da će primjena GIS-a u nastavi geografije u osnovnom
obrazovanju na prostoru Bosne i Hercegovine biti osnova za kurikularne odluke u budućnosti.
Također, može se zaključiti da je ključno provesti empirijske studije na ovu temu u smislu
generalizacije upotrebe GIS-a u nastavi geografije.
Literatura
References
1. Potočnjak, D. (2017) Oglašavanje usmjereno djeci posredstvom multimedija, Diplomski rad,

Sveučilišni centar Varaždin, <raspoloživo na:
https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin:1300/preview
2. (Klinfo.hr, (2009) Nisu niti djeca, a ni tinejdžeri. Oni su tweensi, (Internet))
3. Pregled razloga za globalni porast TikToka, Yuchen Wang, Psychology & Human Development,
University College London, London, WC1E 6BT, UK).
4. Gates, B., 1999. “Business @ the Speed of Thought”
5. Yanpar, .T. and S. Yildirim, 1999. Teaching technologies and material development.
6. Alada , E., 2007. Primary education 7th grade social studies the use of geographic information
systems in the course students' academic success and course effect on motivations (Unpublished
doctorate thesis). Gazi University, Ankara.
7. Bednarz, S.W. and J.V. Schee, 2006. Europe and the United States: The implementation of
geographic information systems in secondary education in two context technology. Pedagogy and
Education, 15(2): 191-205.
8. Çepni, O.,2013. The Use of Geographic Information Systems (GIS) in Geography Teaching
9. Wiegand, P., 2001. Forum geographical information systems (GIS) in education. International
Research in Geographical and Environmental Education, 10(1): 68-71.
10. Kumar, V., N. Kumar and S. Narula, 2011. Mapping of elementary educational infrastructure in
India: a state and district level analysis. International Journal of Multidisciplinary Research, 1:
128-139.
11. Kaya, H., 2011. Ortaö retim co rafya ö retiminde The impact of information systems on the other .
Marmara Co raffia Magazine, 23: 308-326
12. Drešković, N., Đug, S. (2012): Applying the Inverse Distance Weighting and Kriging methods of
the spatial interpolation on the Mapping the Annual Precipitation in Bosnia and Herzegovina.
International Congress on Environmental Modelling and Software Managing Resources of a
Limited Planet – Sixth Biennial Meeting, Leipzig
13. Johansson, T., 2003. GIS in teacher education -facilitating GIS applications in secondary school
geography, 285-293. In Virrantaus, Kirsi ja Tveite,Håvard (Eds.), ScanGIS'2003 - The 9
Scandinavian Research Conference on Geographical Information Science, 4-6 June 2003, Espoo,
Finland-Proceedings. Department of Surveying, Helsinki University of Technology.
14. Tarman, B., 2011. Social studies education in social studies information, the place and importance
of laboratories. China, R.
15. Schubert, J.C. and R. Uphues, 2009. Learning with geoinformation in German schools: Systematic
integration with a GIS competency model. International Research in Geographical and
Environmental Education, 18(4): 275-286
16. Kerski, J.J., 2003. The implementation and effectiveness of geographic information systems
technology and methods in secondary education. Journal of Geography, 102(3): 128-137.
17. Wigglesworth, J., 2003. What is the best route? Route-finding strategies of middle school students
using GIS. Journal of Geography, 102(6): 282-291.
18. Baker, T.R., 2002. The effects of geographic information system (GIS) technologies on students’
attitudes, self-efficacy and achievement in middle school science classrooms (Doctoral
66
__________________________________________________________________________________
dissertation). Retrieved from ProQuest Dissertations and Thesis database. (UMI Number:
3083167)
19. Liu, S. and X. Zhu, 2008. Designing a structured and interactive learning environmen based on
GIS for secondary geography educati on. Journal of Geography, 107(1): 12-19.
20. Baker, R., 2005. Internet-based GIS mapping in support of K-12 education. The Professional
Geographer, 57(1): 44-50
SUMMARY
THE USE OF GIS IN THE TEACHING PROCESS OF

GEOGRAPHY FOR THE 6 GRADE

The use of GIS (Geographic Information Systems) in the teaching of geography has been
the subject of research in many studies and papers. The results of these studies show that GIS
can be useful and used in many aspects of geography teaching, including:
- Enhancing learning: GIS allows students to visualize and analyze geographic data in an
interactive environment, which can improve understanding of concepts and increase student
motivation.
- Increasing understanding of local and global perspectives: GIS allows students to explore
and study geographic data at local and global levels, which helps in understanding local and
global issues and trends.
- Improving problem-solving skills: GIS enables students to identify and solve geographic
problems using various data analysis tools and techniques.
- Increasing interdisciplinarity: GIS can be used to connect geography with other disciplines,
such as economics, politics and sociology, which helps students develop interdisciplinary
knowledge and skills.
However, it should be kept in mind that GIS is not the only technology that can be used
in teaching geography and that there are other ways to improve geography learning. In
addition, it should be kept in mind that there is a need to train teachers in the use of GIS and
that there are challenges related to the availability and cost of these technologies in some
schools.
An analysis of the last Curriculum, which has been in use since 2022, shows an
insufficient representation of the learning outcomes in the subject geography curriculum for
the VI grade that are related to geographic information systems. Also, within the
recommendations for the realization of the outcome, the coverage of the content with the
technology of geographic information systems is insufficient.
Criticisms of the proposed and adopted teaching Curriculum of Geography regarding the
application of the GIS system in textbooks and instructions for carrying out the teaching
process can be reduced to several main points:
67
____________________________________________________________________________________________
- Insufficient integration of GIS into the curriculum: GIS can be difficult to integrate into the
existing curriculum if not properly approached. This can lead to GIS being used
superficially or ineffectively in teaching.
- Lack of training for teachers: Some teachers may face the problem of not having enough
training or experience in the use of GIS systems in teaching geography. This can lead to a
lack of ability to use GIS effectively in teaching, which can affect the quality of student
learning.
- Financial constraints: GIS systems and software can be expensive, which can be a limitation
for some schools and teachers who would like to use them in teaching.
- Lack of GIS data: In some cases, it may be difficult to obtain suitable GIS data or there may
be restrictions on its use. This may affect teachers' ability to use GIS in teaching.
- Textbooks, due to their obsolescence, absolutely do not cover the use of GIS in teaching.
However, it should be noted that these are only some of the criticisms that can be made
in connection with the application of GIS devices in the teaching of geography, and that there
are also positive aspects of such application. In addition, it should be kept in mind that it is
important to approach the development and application of GIS in the teaching of geography
taking into account the specific needs and resources of each individual school and teaching
environment.
The problem of demographic erosion that our country has traditionally had could be even
more pronounced in the future. This will require adaptation and finding adequate alternatives
in the educational system.
Distance learning systems are an alternative way of education that allows people to
access classes and materials through a computer or mobile device, regardless of where they
are. These systems have become increasingly popular in recent years due to their availability
and flexibility, which makes them suitable for people in geographically separated locations.
GIS (Geographic Information Systems) has many features that make it suitable for use in
distance learning. Some of the main features of GIS in this context are:
- Interactivity: GIS allows students to visualize and analyze geographic data in an interactive
environment.
- Accessibility: GIS can be used via computer or mobile device, allowing students to access
lessons and materials wherever they are.
- Versatility: GIS can be used in different areas of geography, allowing students to deal with
a wide range of topics and problems.
- Connectivity: GIS allows students to connect geographic data to other disciplines, such as
economics, politics, and sociology, which helps develop interdisciplinary knowledge and
skills.
- In addition, GIS can be useful in distance learning because of its ability to connect students
in different locations through a network and allow them to exchange data and ideas. This
can increase the sense of connection and support among students and teachers, which can
enhance the distance learning experience.
Based on the above, it is expected that the application of GIS in the teaching of
geography in primary education in Bosnia and Herzegovina will be the basis for curricular
decisions in the future. Also, it can be concluded that it is crucial to conduct empirical studies
on this topic in terms of generalizing the use of GIS in teaching geography
68
__________________________________________________________________________________
Author

Bosnia and Herzegovina. Winner of the Most Innovative Teacher Award in Bosnia and
Herzegovina in 2019. Presenter at the UNESCO conference „Reimagining Education“ on the
theme „Digital technologies in the classroom“ in 2022. Author of several articles examples of
good practice in teaching geography.
69
__________________________________________________________________________________
BALNEOLOŠKI TURIZAM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI
Željka Stjepić Srkalović, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za

geografiju, Urfeta Vajzagića 4, Tuzla, Bosna i Hercegovina
zeljka.stjepic-srkalovic@untz.ba
Dado Srkalović, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet, Geološki odsjek, Urfeta

Vajzagića 2, Tuzla, Bosna i Hercegovina
dadosrkalovic@gmail.com
Sjeveroistočna Bosna zahvata površinu od 6318km2 i pripada najnaseljenijem dijelu

Bosne i Hercegovine. Mineralne i termalne vode na prostoru sjeveroistočne Bosne su dosta
česta pojava uslovljena prvenstveno geološkom građom i hidrogeološkim uslovima terena.
Od 237 uzoraka podzemnih voda, 28 pripadaju mineralnim, 63 termalnim i 17
termomineralnim vodama. Ovi podaci nedvojbeno upućuju da subregija sjeveroistočne Bosne
obiluje resursima potrebnim za afirmisanje i jačanje balneološkog i zdravstvenog turizma.
Balneološki turizam na području sjeveroistočne Bosne vuče korijene još iz antičkog perioda,
a banje kao zdravstveno-rehabilitacione ustanove postoje širom regije, s tim što su neke banje
infrastrukturno zastarjele, te zahtijevaju veća ulaganja kako bi mogle konkurirati europskom
tržištu.
Ključne riječi: Balneološki turizam, termalne, mineralne i termomineralne vode,
sjeveroistočna Bosna
BALNEOLOGICAL TOURISM IN NORTHEASTERN BOSNIA
Željka Stjepić Srkalović, University of Tuzla, Faculty of Sciences and Mathematics,

Department of Geography, Urfeta Vajzagića 4, Tuzla,
Bosnia and Herzegovina,
Dado Srkalović, Faculty of Mining, Geology and Civil engineering, Department of

Geology, Urfeta Vajzagića 2, Tuzla, Bosnia and Herzegovina, dadosrkalovic@gmail.com
The subregion of Northeastern Bosnia occupies an area of 6 318 km2 and belongs to the
most populated part of Bosnia and Herzegovina. Mineral and thermal waters in the area of
Northeastern Bosnia are a fairly common occurrence, primarily due to the geological
structure and hydrogeological conditions of the terrain.
Out of 237 groundwater samples, 28 belong to mineral, 63 to thermal and 17 to thermo-
mineral waters. These data undoubtedly indicate that the subregion of Northeastern Bosnia
is abundant with the resources necessary for the affirmation and strengthening of balneo-
logical and health tourism. Balneological tourism in Northeastern Bosnia traces its roots
back to the ancient period, and spas as health-rehabilitation institutions exist throughout the
subregion, with the fact that some spas are infrastructurally outdated and require greater
investment in order to be able to compete on the European market.
Keywords: balneological tourism, thermal, mineral and thermo-mineral waters, Northeastern
Bosnia.
71
Željka Stjepić Srkalović i Dado Srkalović: Balneološki turizam u sjeveroistočnoj Bosni
____________________________________________________________________________________________
UVOD
INTRODUCTION
Balneološki turizam je turistička grana, koja se zasniva na korištenju termo-mineralnih

voda u turističkom prometu. Ovaj prirodni resurs se ubraja u najranije korištene na kome se
razvila najstarija turističko-medicinska grana nazvana belneologija (balneum, lat. – kupatilo,
logos, grč. – nauka). Liječenje u termomineralnim vodama, upotreba mineralnih izvorskih
voda za piće i udisanje oslobođenih gasova iz vode na mjestu izviranja, je drevna terapeutska
metoda, gotovo koliko i civilizacija (Spahić, Temimović, 2014). Termomineralne vode, kao
prirodni turistički resursi, različito se turistički valorizuju i koriste za banjsko liječenje,
rekreaciju, rehabilitaciju, te im je u skladu s navedenim, turistička vrijednost različita. Stepen
turističke valorizacije termomineralnih voda zavisi od njihove proučenosti, načina kaptiranja
izvora, njihove izdašnosti, hemijskog sastava, shvatanja savremene medicine o ljekovitosti
voda, tradicije stanovništva, opremljenosti medicinskih i turističko-ugostiteljskih objekata i
drugih karakteristika (Jahić, Selimović, 2015). Vrlo značajna svojstva termomineralnih voda,
kao atributivnog elementa prirodne geografske sredine, jesu njihova terapeutska, rekreativna
a ponekad i estetska svojstva. Korištenje termomineralnih voda u turističke svrhe u svijetu
ima izuzetno dugu tradiciju, te su nerijetko pored najpoznatijih izvora ove vrste nikla naselja
(banje) gotovo u potpunosti opredjeljene za prihvat i boravak turista.
Bosna i Hercegovina se ubraja u bogatije zemlje po mineralnim i termalnim izvorima.
Tradicija korištenja mineralnih, termalnih i termomineralnih voda u Bosni i Hercegovini seže
u daleku prošlost, još od grčkog i rimskog perioda. Boraveći na našim prostorima Grci i
Rimljani su poodavno shvatili ljekovitost geotermalnih izvora (Spahić, Temimović, 2014).
Sjeveroistočna Bosna svojim granicama unutar Bosne i Hercegovine može se poistovje-
titi sa subregijom Sprečko-majevičkog kraja sa Semberijom (Spahić, Jahić, 2014).
Sjeveroistočna Bosna predstavlja hidrogeološki veoma heterogen prostor u kojem se
pojavljuju različiti tipovi podzemnih voda sa raznovrsnim režimom, odnosno uslovima
prihranjivanja i dreniranja, raznovrsnim hemizmom i velikim temperaturnim razlikama, na
što najveći uticaj ima sprečanska rasjedna zona, savska rasjedna zona, te ofioliti Konjuha.
Prilikom izrade rada korištene su različite naučne metode. Kabinetske metode uključuju
analizu i interpretaciju prethodnih istraživanja, prikupljanje geoloških i hidrogeoloških karata,
kvalitativno-kvantitativnu analizu i obradu dobivenih hemijskih analiza.
Terenske metode uključuju uzimanje uzoraka podzemnih voda za hemijsku analizu, koje
su urađene na Instititu za hemijsko inženjerstvo Tuzla, kao i direktno mjerenje pH, elektropro-
vodnosti i temperature na terenu. Od 237 uzoraka podzemnih voda, 28 pripadaju mineralnim,
63 termalnim i 17 termomineralnim vodama. Podaci su statistički obrađeni i prezentovani
software paketom Golden Software Surfer 16. Metoda interpolacije kod temperature i pH
vrijednosti je „Natural neigbour“, a sve u cilju predstavljanja potencijala za razvoj balneolo-
škog turizma u sjeveroistočnoj Bosni.
ISTRAŽIVANO PODRUČJE
RESEARCH AREA
Prema Kudumović Dostović, 2017., regija (misleći na prostor) sjeveroistočne Bosne

smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine čija se najsjevernija tačka nalazi na
području općine Orašje (45o05'40'' s.g.š), a najjužnija na području općine Srebrenica (43 o55'19''
72
__________________________________________________________________________________
s.g.š). Najistočnija tačka regije je ujedno i najistočnija tačka Bosne i Hercegovine smještena
u općini Bratunac (19o37'41'' i.g.d.,) dok je najzapadnija na području općine Petrovo (18o11'14''
i.g.d.). Granice sjeveroistočne Bosne su u najvećoj mjeri prirodno - geografske i čine ih
hidrografski (rijeke, potoci i jezera) i orografski (planine, pobrđa, kotline i nizije) objekti
(karta 1, 2).
Sjevernu granicu sjeveroistočne Bosne u cjelosti čini rijeka Sava, istočnu Drina, a od
juga prema zapadu granica se proteže istočnim obroncima planina Javor, Konjuh i Ozren,
zatim dolinom donjeg toka rijeke Spreče i zapadnim padinama niske planine Trebovac, te
širokom dolinom rijeke Tolise do Save na sjeveru. Sjeveroistočna Bosna je izdužena u pravcu
sjeverozapad-jugoistok sa površinom od 6.813 km2 što čini 13,3% državne teritorije, odnosno
31,1% od ukupne površine regije Sjeverna Bosna. Na osnovu matematičko-geografskog
položaja može se zaključiti da sjeveroistočna Bosna pripada području jugoistočne Evrope,
Balkanskog poluostrva, južnog dijela Panonske nizije i sjevernog dijela Dinarskog planinskog
sistema. (Karta 2). Šire posmatrajući, može se reći da sjeveroistočna Bosna ima odlike
relativno povoljnog geoprometnog položaja s obzirom na činjenicu da zahvata središnju
poziciju jugoistočne Evrope, a nalazi se i u neposrednom dodiru sa ključnim saobraćajnim
arterijama (željezničke pruge, magistralni putevi) koje povezuju regiju sa zemljama zapadne
i srednje Evrope. Odlikuje se relativno dobro razvijenom mrežom regionalnih i lokalnih
puteva koji su u pravcu sjever - jug ispresijecani magistralnim putnim pravcima. Mreža
Karta 1, 2: Geografski položaj Sjeveroistočne Bosne u Bosni i Hercegovini i Balkanskom poluotoku

Map 1,2: Geographical position of Northeastern Bosnia region in Bosnia and Herzegovina and
Balkan peninsula
(source: Kudumović Dostović, 2017).
željezničkog saobraćaja je nešto manje razvijena u odnosu na putnu mrežu, a čine je tri pravca
željezničkih pruga i to: Brčko - Banovići, Tuzla - Doboj i Tuzla - Zvornik.
Sjeveroistočna Bosna je područje izrazito heterogene prirodno - geografske strukture. U
geološkom pogledu heterogenost je izražena zastupljenošću stijena različite geološke starosti,
od izrazito starih - paleozojskih na jugoistoku regije, preko mezozojskih u južnim, jugozapa-
dnim i zapadnim dijelovima do najmlađih kenozojskih u centralnim i sjevernim dijelovima
regije.
73
____________________________________________________________________________________________
Geomorfološki posmatrano raznolikost je još izrazitija. Izuzetno ravničarsko područje

na sjeveru u središnjem dijelu prelazi u brdske predjele koji se na krajnjem jugu i jugozapadu
završavaju planinama čije se nadmorske visine kreću od 1.000 do 1.500 m.
Klimatske odlike sjeveroistočne Bosne uslovljene su prvenstveno geografskim položa-
jem, a zatim cirkulacijom zračnih masa, reljefom, hidrografskim odlikama terena, biljnim
svijetom itd. Sjeveroistočna Bosna se nalazi u zoni rasprostiranja umjereno - kontinentalne
klime. Osnovna karakteristika ovog klimata su dva jasno izražena godišnja doba (ljeto i zima)
i dva prijelazna perioda (proljeće i jesen).
Hidrogeografski posmatrano, prostor sjeveroistočne Bosne je preko rijeke Save povezan
sa Dunavom i Crnim morem, odnosno u potpunosti pripada crnomorskom slivu. Sjevernu
granicu regije čini rijeka Sava, istočnu Drina, a sjeverozapadnu granicu većim dijelom čini
slivno područje donjeg toka rijeke Bosne. U hidrografskom pogledu područje sjeveroistočne
Bosne je bogato podzemnim vodama, većim i manjim površinskim vodotocima, jezerima, te
termalnim i mineralnim izvorima (Kudumović Dostović, 2017; Kudumović Dostović et al,
2019).
MINERALNE, TERMALNE I TERMOMINERALNE VODE

SJEVEROISTOČNE BOSNE
MINERAL, THERMAL AND THERMOMINERAL WATERS IN
NORTHEASTERN BOSNIA
Prema međunarodnim standardima mineralnim vodama se nazivaju podzemne

vode koje u jednom litru sadrže više od 1gr ili više 0,1% rastvorenih materija u jednom litru
vode. Ako je količina mineralnih materija u jednom litru vode iznad 50 gr ili 0,5% onda se
one nazivaju rastvorima (Duhot 1963; Spahić, Temimović, 2014). Međunarodni standardi
izvorske vode prema temperaturi klasifikuju na: normalne – hladne ili akrotopege i termalne
– tople ili akrototerme. I jedne i druge mogu biti i mineralne. Normalne izvorske vode su one
koje imaju približno jednaku temperaturu prosječnoj temperaturi zraka topografskog mjesta
u kojem izviru na površinu. Ako su temperature izvorske vode niže od ovih, a najčešće oko
4ºC, nazivaju se vrlo hladnim vodama.
Izvorske vode čija je temperatura viša od temperature vode normalnih izvora nazivaju
se termalnim i dijele se na:
- subtermalne,
- hipotermalne,
- homeotermalne i
- hipertermalne izvorske vode.
Subtermalne vode imaju temperaturu od 13ºC do 20ºC. Hipotermalne vode imaju te-
mperaturu između 20ºC i 34ºC, homotermalne imaju temperaturu vode približnu temperaturi
čovječijeg tijela i iznose od 34ºC do 38ºC, dok hipertermalni izvori imaju temperaturu vode
višu od 38ºC. Ako su termalne vode mineralne, onda se one nazivaju termomineralnim
vodama (Spahić, Temimović, 2014; Kovačić, Perica, 1998).
Mineralne i termalne vode na prostoru sjeveroistočne Bosne su dosta česta pojava uslo-
vljena prvenstveno geološkom građom i hidrogeološkim uslovima terena. Posebno izražena
zona pojavljivanja ovih voda je tzv. Sprečki rasjed i kontaktna zona srednjetrijaskih krečnjaka
i sedimenata jurske vuklanogeno - sedimentne formacije. U zoni sprečkog rasjeda karakte-
ristična je pojava mineralnih voda (kiseljaka) sa ugljendioksidom (CO 2) i to na potezu
74
__________________________________________________________________________________
Kiseljak - Ljubače - Živinice - Višća, te Sočkovac kod Gračanice. U kontaktnoj zoni srednje-
trijaskih krečnjaka i sedimenata jurske vuklanogeno - sedimentne formacije najznačajniji
mineralni izvori nalaze se na prostoru Srebrenice (izvorišta Guber).
Karta 3: Mineralne, termalne i termomineralne vode sjeveroistočne Bosne

Map 3: Mineral, thermal and thermomineral waters in Northeastern Bosnia
U južnom dijelu istraživanog područja registrovan je jedan izvor mineralne vode i to

izvor ''Pašina voda'' ili ''Kladanjska voda'' čije se izvorište nalazi sjeverozapadno od Kladnja
na obodu peridotitskog masiva Konjuha, ispod brda Jastrebić. Voda izbija na kontaktu
srednjetrijaskih krečnjaka i sedimenata jurske vuklanogeno - sedimentne formacije (Osnovna
geološka karta 1:100000, 1991). To je oligomineralna voda u čijem je sastavu, od rijetkih
75
____________________________________________________________________________________________
metala, izrazito naglašeno prisustvo stroncijuma. Izdašnost ovog izvora je 0,2 l/s sa tempera-
turom od 12°C (Kudumović Dostović, 2017).
Tabela 1: Mineralne, termalne i termomineralne vode sjeveroistočne Bosne

Table 1: Mineral, thermal and thermomineral waters in Northeastern Bosnia
76
__________________________________________________________________________________
Termalne vode sjeveroistočne Bosne egzistiraju u hidrogeološkim masivima mezozo-

jskih i paleozojskih kompleksa stijena, a izdanjuju u zonama starih, dubokih, reaktiviranih i
mladih rasjeda. Osnovni akvifer im je najčešće karbonatan i trijaske starosti, vode su
atmosferskog porijekla, različitog kationskog sastava i HCO 3 tipa (s izuzetkom hiperalkalnih
voda), niske mineralizacije (pretežno od 300-600 mg/l), N2 - O2 plinskog sastava.
Mineralizacija termalnih voda je u prosjeku ispod 500 mg/l, a kreće se od 151 (Klokoti) do
880 mg/l (Ljubače) (Srkalović, Stjepić Srkalović, 2020) (tabela 1, karta 3). Odlikuje ih spora
vodozamjena, a vodoobilnost akumulacija je na većini ležišta visoka (preko 200 l/s).
Posjeduju složeni hidraulički mehanizam i monoton hidrokemijski karakter. Dubina
akumuliranosti voda je često velika, a vještački zahvati najčešće imaju znatno veću izdašnost
od izvora na analognim ležištima. Složeni odnosi izolatora i kolektora omogućuju stvaranje
samostalnih akumulacija voda i njihovo konduktivno i konvektivno hlađenje zahvaljujući
nepotpunoj i diskontinualnoj prekrivenosti kolektora izolatorima, što rezultira različitim
temperaturama i složenom hidrotermičkom režimu. Termalne vode su utvrđene u centralnom
dijelu istraživanog terena, sjevernom dijelu (Dvorovi i Domaljevac) te u jugoistočnom dijelu
terena (tabela 1, karta 3). Osnovna odlika termalnih voda je da su uglavnom vezane za trijaske
i kredne karbonate i da su Ca2++HCO3- sastava.
Karta 4. Hidroizoterme podzemnih voda Sjevernoistočne Bosne (Srkalović, Stjepić Srkalović, 2020.)
Map 4. Northeastern Bosnia groundwater isothermes (Srkalović, Stjepić Srkalović, 2020.)
Većina voda su otkrivene dubokim bušotinama. Temperatura ovih voda se kreće od 14°C
do 60°C (Domaljevac). Porijeklo termalnih voda u krednim i trijaskim krečnjacima na
području Semberije, ukazuje da se sistem prihranjuje miješanjem mladih voda (mlađih od 50
godina) sa starim vodama, čija je starost prema sadržaju izotopa 14C od 16.000 – 24.000
godina (Đurić, Radovanović, 2012). Temperatura termalnih voda Sočkovca i Kakmuža
vezana ja za Sprečansku rasjednu zonu, gdje su vertikalna kretanja i preko 2000 metara.
77
____________________________________________________________________________________________
Hidrogeotermalni sistem na području Semberije karakteriše rezervoar koji se nalazi u

mezozojskim sedimentima i čine ga gornjokredni krečnjaci i trijaski krečnjaci i dolomiti.
Predstvlja ogromnu jedinstvenu karstnu izdan, gdje se nalaze vode male mineralizacije sa
povećanim sadržajem pojedinih komponenti kao posljedicom dubine. U selu Dvorovi, iz
naftnogeološke bušotine S-1 dobijene su termalne vode različitog sastava na raznim
dubinama. Registrovane su i arteške termalne vode (t v = 71°C, M = 0,9 g/l) iz krečnjačkih
sredina. Na ovoj bušotini javlja se N2-CH4 gasni sastav, kao i viši homolozi metana, koji
indiciraju na vode brakičnog, laguno-morskog i kontinentalno-jezerskog porijekla (Srkalović,
Stjepić Srkalović, 2020).
Mineralne vode su razvijene u oblastima mladih magmatskih i termometamorfnih
procesa, imaju obično nisku izdašnost, raznolik hemizam kao i plinski sastav među kojima
dominiraju azot, ugljični dioksid i sumporvodik. Akviferi su često krovinski i bočno baražira-
ni izolatorima, vodozamjena spora, hidraulički režim najčešće arteški, dubina akumuliranosti
promjenljiva, a porijeklo voda atmosfersko, sedimentogeno i miješano. Mineralne vode se
dijele na slane, sumporovite i ugljično-kisele. Na karti 5 prikazane su izolinije mineralizacije
podzemnih voda istraživanog terena. Zbog visoke mineralizacije na području Tuzle, Šibo-
Map. 5 and 5a. Mineralisation isolines of Northeastern Bosnia grundwater (Srkalović, 2017, Srkalović,
Stjepić Srkalović, 2020).
šnice, Nahvioca i Lukavca na slici 5a, prikazana je karta bez ekstremnih vrijednosti ova tri
područja. Mineralne vode se pojavljuju u centralnom dijelu terena i vezane su uglavnom za
Sprečansku rasjednu zonu. Mineralizacija ovih voda se kreće od 1.000 mg/l (regija Zvornika)
do 267.500 mg/l (regija Tuzle, tabela 1, karta 3) (Srkalović, 2017; Srkalović, Stjepić Srkalo-
vić, 2020). Prema Josipoviću, J. (1971), vode (Dvorovi, Domaljevac i Priboj) su međusobno
slične i istog su tipa kao i slane vode u Tuzlanskom basenu, koje su sedimentacionog porijekla.
Međutim, vode u Dvorovima su Na+HCO 3 + Cl tipa, dok su vode Domaljevca Ca + HCO3 +
Cl tipa, što znači da nisu istog tipa kao i slane vode u Tuzlanskom basenu, koje su Na + Cl
tipa.
Odlika mineralnih voda je da su neujednačenog hemijskog sastava. Pripadaju Ca2++
HCO3-, Na++Cl-, Na+ + HCO3- i Ca2+ + Na+ + HCO3- + Cl- tipu voda. Vode sa mineralizacijom
od 2.000 mg/l do 5.000 mg/l zastupljne su na području Zvornika (Vitinka-Kozluk), Dubnica
kod Kalesije, Priboj, Lopare, Grabovica u Tuzli, Dragunja, Ljubače, Kiseljak, Rječica-Maglaj,
78
__________________________________________________________________________________
Kakmuž i Ahmuljići. Prema podacima ispitivanja mineralizacija voda područja Srebrenice

(izvori Guber) se kreće u rasponu od 0,285 - 5,568mg/l. Vode koje imaju mineralizaciju preko
10.000 izdvojene su na području Domaljevca i Šibošnice. Slane vode, koje imaju
mineralizaciju od 5.000 – 270.000 mg/l izdvojene su na području Tuzle, Šibošnice, Nahvioca
i Lopara (Srkalović, 2017; Srkalović, Stjepić Srkalović, 2020).
Termomineralne vode su većinom formirane u prostranim arteškim oblastima i
ubranim strukturama. Akviferi su baražirani krovnim izolatorskim masama, miješanog i
sedimentogenog porijekla i imaju izraženu vertikalnu i horizontalnu diskontinualnost prosti-
ranja. Vodozamjena im je veoma usporena, mineralizacija često visoka, mjestimično prelaze
u rasole, a vodoobilnost i plinoobilnost značajna. Karakterizira ih arteški hidraulički mehani-
zam, često bez pojava izdanjivanja akumulacija kao i velika dubina akumuliranosti. Visoke
temperature stijenske mase imaju uticaj na mineralizaciju podzemnih voda kroz brže
razlaganje minerala u stijenskoj masi. Raznolikost fizičko – hemijskih karakteristika voda
uvjetovana je sporom cirkulacijom i vodozamjenom i mjestimično povoljnim procesima akti-
vacije voda u uvjetima povećanog pritiska i temperature (Posavina, Tuzlanski bazen,
sprečanska rasjedna zona).
Termomineralne vode su po makrokomponentnom sastavu u velikoj većini hidrokarbo-
natne s uobičajenom mineralizacijom od 2000-8000 mg/l sa često visokim udjelom negorivih
i gorivih plinova i starosti od 20 000 do 40 000 godina. Termomineralne vode se pojavljuju
na istim prostorima kao i mineralne vode. Zastupljene su na području Tuzle, Bijeljine,
Domaljevca, Gračanice, Srebrenika i Gradačca. Pripadaju Ca2++ Na++ HCO3-, Na++Cl-, Na+
+ HCO3- + Cl-; Na+ + HCO3-; Na+ + HCO3- + Cl- i Ca2++ Cl- tipu voda (Srkalović, 2017;
Srkalović, Stjepić Srkalović, 2020). Ovakve su i vode izvora Rasol - Priboj (tv = 23,4°C, M =
3,8 g/1), Konjikovići, Prelovina i bušotine Svinjarevac. Prema Josipoviću, J. (1971), sve
navedene vode (Dvorovi, Domaljevac i Priboj) međusobno su slične, a i istog su tipa kao i
slane vode u Tuzlanskom basenu, koje su sedimentacionog porjekla. Međutim, vode u
Dvorovima su Na+HCO3 + Cl tipa, dok su vode Domaljevca Ca + HCO3 + Cl tipa te nisu
istog tipa kao i slane vode u tuzlanskom basenu, koje su Na + Cl tipa. Pri izradi
naftnogeološke istražne bušotine u Domaljevcu, u kredno-tercijarnim sedimentima, na dubini
od 1.275 m nabušene su arteške termomineralne vode (tv = 86°C, M = 15 g/l) različitog
makrokomponentnog sastava. Prisustvo CO3- i NH4+ iona, kao i visok pH, ukazuju na
redukcionu (zatvorenu) sredinu i na pretežno fosilne, reliktne lagunske i morske vode. U
sononosnoj trakastoj miocenskoj seriji Gornja Tuzla, formirane su akumulacije podzemnih
voda izluživanjem sonih naslaga i rastvora koji su nastali infiltriracijom atmosferskim i
površinskim vodama. Međutim, pri ovom ne dolazi do bitnije promjene hemizma rastvora,
odnosno smanjenja mineralizacije, što upućuje na pretežno morsko porijeklo voda, koje nije
narušeno vještačkim putem - većim infiltriranjem atmosferalija. Na području sela Tetima, kod
Gornje Tuzle, nabušeno je ležište kamene soli. Ono ukazuje i na postojanje slanih “fosilnih”
visokomineraliziranih rastvora, koji nisu imali nikakvu vodozamjenu, već predstavljaju
reliktne vode morske lagune, koja je također izgrađena od zaslanjenih marinskih sedimenata.
U Loparsko-šibošničkom basenu (Nahvioci tv = 13,6°C) postoje analogne mineralne vode,
koje su također lagunskog porjekla, a figuriraju kao zaostale-sedimentacione vode.
Termomineralne vode Dragunje (tv = 17,4°C, M = 3,3 g/l) moguće je da su miješanog
porijekla (Srkalović, 2017; Srkalović, Stjepić Srkalović, 2020). To su CO2-N2-CH4 vode na
granici arteških sononosnih sedimenata tuzlanskog basena i oblasti CO 2 voda nastalih
termometamorfnim procesima. Termomineralni izvori Gradačca (tv = 22-30°C) izdanjuju duž
79
____________________________________________________________________________________________
rasjeda, koji ide kontaktom Trebovca i nizije, kao i jednog poprečnog rasjeda znatno većih
dimenzija. Mladi duboki i sada aktivni tenzioni rasjed predstavlja regenerirani stari lom, koji
odražava neotektonsku i savremenu seizmičku aktivnost. Ova pojava uslovljava neprekidnu
ascendentnu konvekciju voda te stalnost izdašnosti i temperature izvora. Akumulacija se
javlja na kontaktu hidrogeoloških ubranih oblasti mlađeg mezozoika i tercijara te arteških
basena krednotercijarne starosti u geotektonskoj zoni horstova i rovova sjeverne Bosne. Vode
su primarno formirane u kredno-paleocenskim sredinama na dubini većoj od 1.000 m od
površine izbijanja, iz kojih vertikalno cirkulišu kroz zonu niskog transmisibiliteta i dolaze u
tortonsko-sarmatske kolektore - sekundarne akvifere. Ovdje se miješaju sa mladim infiltracio-
nim vodama. Izvorske vode su po ovome morskog i atmosferskog porijekla i predstavljaju
jedine izvore ove vrste u zoni horstova i rovova sjeverne Bosne.
RAZVOJ BALNEOLOŠKOG TURIZMA U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI

DEVELOPMENT OF BALNEOLOGICAL TOURISM IN NORTHEASTERN BOSNIA
Balneološki i zdravstveni turizam nisu istoznačni pojmovi. Zdravstveni turizam se pre-

dstavlja kao granična djelatnost između medicine i turizma, u kojem ekonomski subjekti iz
područja turizma i zdravstvene institucije organiziraju boravak turista u klimatskim i banjskim
mjestima primarno radi prevencije oboljenja, rehabilitacije, ali i liječenja uz pomoć prirodnih
ljekovitih faktora (Spasojević i Šušić, 2011; Jahić, Selimović, 2015).
Svjetska zdravstvena organizacija WHO (World Health Organization) i Internacionalno
udruženje naučnih turističkih eksperata AISET (International Association of Scientific
Experts in Tourism) opisuju zdravstveni turizam kao putovanje radi korištenja termomi-
neralne vode i klime s ciljem poboljšanja zdravlja. Analizirajući teorijska znanja o zdravstve-
nom turizmu, uočava se da je riječ o specijalizovanoj turističkoj-zdravstenoj ponudi razvijenoj
na osnovu lječilišta, banja i klimatskih mjesta. Resursnu osnovu zdravstvenog turizma, u užem
smislu, čine prirodni ljekoviti faktori (ljekovite termomineralne vode, ljekovita blata – peloidi,
ljekovita nafta, ljekovita klima, medicinska infrastruktura i stručni kadrovi), dok zdravstveni
turizam, u širem smislu, podrazumjeva korištenje svih turističkih atraktivnosti, koje prilikom
boravka mogu zadovoljiti individualne potrebe za liječenjem i oporavkom, ali uz unapređenje
zdravlja, upražnjavanje rekreacije, upoznavanje kulture i učešće u događajima (Jahić, Selimo-
vić, 2015).
Banjski turizam pripada jednom od najstarijih oblika turizma u svijetu. Liječe-
nje termomineralnim vodama u kupkama, upotrebom za piće i udisanjem njihovih para
na mjestu izviranja je staro koliko i čovječanstvo. Glavni motivi turističkog kretanja prema
banjskim destinacijama su zdravstveni i rekreacioni. Ljekovitost vode i prirodni i društveni
sadržaji, usložnost, opremljenost i stručni kadar u banjama su odlučujući motivi turističkih
posjeta. Prirodni motivi balneoloških destinacija su: pejzažni diverzitet banjske destinacije,
povoljna klima, očuvanost prirodne ambijentalne vrijednosti i nenametljiva inkorporacija
antropogenih sadržaja. Privlačni društvenogeografski motivi u banjskim destinacijama su:
sakralni antropogeni sadržaji, kulturne manifestacije, edukativni sadržaji (naučni skupovi,
kongresi, simpoziji i sl.). Banjski turizam je često komplementaran drugim vrstama turističkih
sadržaja, ali isto tako on može biti turistička destinacija koja se komplementira drugim
turističkim motivima mjesta i njegovog okruženja u kojem se nalazi (Spahić, Temimović,
2014).
Na površini od 6813km2, koliko zahvata teritorij sjveroistočne Bosne prikupljeno je 237
uzoraka podzemnih voda. Od navedenog broja, 28 uzoraka pripada mineralnim, 63 termalnim
i 17 termomineralnim vodama. Ovi podaci nedvojbeno upućuju da sjeveroistočna Bosna
80
__________________________________________________________________________________
obiluje resursima potrebnim za afirmisanje i jačanje balneološkog i zdravstvenog turizma.

Balneološki turizam na području sjeveroistočne Bosne već je razvijen u Tuzli, Gradačcu,
Gračanici, Kakmužu (Ozren), Živinicama, Bijeljini, Srebrenici, s tim što su neke banje
tržištu. Imajući u vidu raznovrsnost i zdravstvenu vrijednost mineralnih, termalnih i termomi-
neralnih voda ove regije, infrastrukturna ulaganja u postojeće banjske kapacitete te izgradnja
novih je više nego opravdana i vrlo poželjna. Naročito kada se u obzir uzme da balneološki
turizam ima znatne ekonomske prednosti u odnosu na ostale vrste turizma. Njegove prednosti
ogledaju se u dužem prosječnom boravaku posjetilaca u banjskim centrima u odnosu na druge
turističke destinacije, najmanjem sezonskom kolebanju iskorištenosti kapaciteta, raznovrsnoj
turističkoj ponudi i većoj sigurnosti zaposlenika pa time i njihovoj motivisanosti za bavljenje
ovom vrstom djelatnosti. Zbog toga se često u naučnoj elaboraciji balneološki turizam
svrstava u najstabilniju vrstu turističke ekonomije. Osnovu banjskog turizma čine: turistička
ponuda, banjski kapaciteti, vrsta i kvalitet smještaja. Banjski centri, pored turističke ponude u
Bosni i Hercegovini imaju razvijenu polikliničku i balneološku službu, koje zajedno sa
prehranom čine baznu osnovu izvora prihoda banjskih centara. Na ovaj način banjski centri
afirmišu i druge turističke sadržaje i pretvaraju ih u komparativne (Spahić, Temimović, 2014).
Balneološki turizam sjeveroistočne Bosne može biti samostalan turistički proizvod, koji
ima potencijale privlačenja turista iz regije, Evrope i svijeta, pogotovo ukoliko uzmemo u
obzir slane izvore i Slanu Banju u Tuzli, Guber u Srebrenici, banju Gradačac, banju Dvorovi
u Bijeljini i dr. Afirmisanje balneološkog turizma na području sjeveroistočne Bosne doprini-
jelo bi i razvoju gradskog, manifestacionog, gastronomskog turizma, sportsko-rekreativnog
turizma, vjerskog turizma, genealoškog turizma i dr. Blizina aerodroma u Tuzli, uz ponudu
niskotarifnih letova, omogućava brojnoj dijaspori da odmore provedu u regiji, kako u toku
ljeta, tako i u zimskom periodu. Turistički aranžmani balneološkog turizma bi povezali
uslužne djelatnosti (hotelijerstvo, gastronomija, prijevoz - avionski i drumski, trgovinu) i
različite oblike turizma (planinski, zimski, sportsko-rekreativni, adrenalinski, zdravstveni,
kulturno-historijski, urbani i ruralni, manifestacijski, gastronomski, vjerski...), te omogućili
razvoj komplementarnih sadržaja na području cijele regije. Treba naglasiti da ovaj turistički
proizvod nema naglašenu sezonalnost te je dostupan tokom cijele godine, a svi navedeni
komplementarni elementi učinili bi boravak turista sadržajnijim što bi produžilo boravak
turista i povećalo njihovu potrošnju.
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
Sjeveroistočna Bosna u geološkom i hidrogeološkom pogledu predstavlja heterogen i

hidrogeološki interesantan prostor u kojem se pojavljuju različiti tipovi podzemnih voda.
Podzemne vode ovog područja po svojoj vrijednosti su važan prirodni resurs te imaju veliku
ulogu u prostornom, ekonomskom i društvenom razvoju sjeveroistočne Bosne. Istražni
prostor zahvata površinu od 6.318km2, te pripada najnaseljenijem dijelu Bosne i Hercegovine.
Od 237 uzoraka podzemnih voda, 28 pripadaju mineralnim, 63 termalnim i 17 termomi-
neralnim vodama. Ovi podaci nedvojbeno upućuju da prostor sjeveroistočne Bosne obiluje
resursima potrebnim za afirmisanje i jačanje balneološkog i zdravstvenog turizma.
Balneološki turizam na području sjeveroistočne Bosne već je razvijen u Tuzli, Gradačcu,
Gračanici, Kakmužu (Ozren), Živinicama, Bijeljini, Srebrenici, s tim što su neke banje
tržištu. Imajući u vidu raznovrsnost i zdravstvenu vrijednost mineralnih, termalnih i termomi-
81
____________________________________________________________________________________________
neralnih voda ove regije, infrastrukturna ulaganja u postojeće banjske kapacitete te izgradnja
novih je više nego opravdana i vrlo poželjna.
Afirmisanje balneološkog turizma na području sjeveroistočne Bosne doprinijelo bi i
razvoju gradskog, manifestacionog, gastronomskog turizma, sportsko-rekreativnog turizma,
vjerskog turizma, genealoškog turizma i dr. oblika. Blizina aerodroma u Tuzli, uz ponudu
niskotarifnih letova, omogućava brojnim turistima da odmore provedu u regiji, kako u toku
ljeta, tako i u zimskom periodu. Turistički aranžmani balneološkog turizma bi povezali
uslužne djelatnosti (hotelijerstvo, gastronomija, prijevoz - avionski i drumski, trgovinu) i
različite oblike turizma (planinski, zimski, sportsko-rekreativni, adrenalinski, zdravstveni,
kulturno-historijski, urbani i ruralni, manifestacijski, gastronomski, vjerski...), te omogućili
razvoj komplementarnih sadržaja na području cijele regije. Treba naglasiti da balneološki
turizam nema naglašenu sezonalnost te je dostupan tokom cijele godine, a svi navedeni
komplementarni elementi učinili bi boravak turista sadržajnijim, što bi posljedično produžilo
boravak turista i povećalo njihovu potrošnju.
Literatura
Literature
1. Spahić, M., Temimović, E., (2014): Termomineralne vode Bosne i Hercegovine u funkciji
balneološkog turizma, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 2, GEOuBIH, Sarajevo.
2. Kovačić, M., Perica, R. (1998): Stupanj korištenja termalnih voda u Republici Hrvatskoj.
„Hrvatske vode“ 6, 25, 327-536, Zagreb.
3. Jahić, H., Selimović, M., (2015): Balneološki turizam u Fojnici – stanje i perspektive, Acta
geographica Bosniae et Herzegovinae, GEOuBIH, Sarajevo.
4. Kudumović Dostović, F., (2017): Sjeveroistočna Bosna, geografska monografija, Geografsko
društvo TK, Tuzla.
5. Kudumović Dostović, F., Ahmetbegović, S., Stjepić Srkalović, Ž., (2019): Klima kao faktor
razvoja rekreativnog turizma Sjeveroistočne Bosne, Acta geographica Bosniae et
Herzegovinae 11, GEOuBIH, Sarajevo.
6. Duhot, E. et Fontan, M. 1963: Le thermalisme, „Que sais-je“ No 229, Paris;
7. Osnovna geološka karta 1:100000, (1991): tumač za list: Ljubovija, Vlasenica, Brčko, Tuzla,
Zvornik; Beograd.
8. Srkalović, D., (2017): Hidrohemijsko zoniranje podzemnih voda Sjeveroistočne Bosne –
Doktorska disertacija, Univerzitet u Tuzli, Tuzla.
9. Srkalović, D., Stjepić Srkalović, Ž., (2020): Hidrohemijske karakteristike mineralnih,
termalnih i termomineralnih voda Sjeveroistočne Bosne, Acta geographica Bosniae et
Herzegovinae 14; GEOuBIH, Sarajevo.
10. Đurić, N. & Radovanović, S. (2012)., Energetska potencijalnost geotermalnih resursa i mogućnost
njihovog korištenja za toplifikaciju grada Bijeljine, Tehnički institut, Bijeljina.
11. Spasojević M., Šušić V., 2011.: Savremene tendencije u razvoju zdravstvenog turizma u
svijetu i Srbiji, Teme, Časopis za društvene nauke, Godina XXXV, br. 1., str. 149-162,
Univerzitet u Nišu, Niš;
12. Josipović, J. (1971)., Mineralne, termalne i termomineralne vode na teritoriji Bosne i Hercegovine,
Geološki glasnik br.15, Sarajevo.
13. Banjsko klimatska mjesta Bosne i Hercegovine, 2003.: USAID CGBIP, Sarajevo; Cohen M.,
Bodeker G., 2008.: Understending the global spa industry: spa menagement (First editon);
14. Katzer F., 1919.: K poznavanju mineralnih vrela Bosne, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH,
knjiga XXXI, Sarajevo.
82
__________________________________________________________________________________
SUMMARY
BALNEOLOGICAL TOURISM IN NORTHEASTERN BOSNIA
Željka Stjepić Srkalović, University of Tuzla, Faculty of Sciences and Mathematics,

Department of Geography, Urfeta Vajzagića 4, Tuzla, Bosnia and Herzegovina,
Dado Srkalović, Faculty of Mining, Geology and Civil engineering, Department of Geology,
Urfeta Vajzagića 2, Tuzla, Bosnia and Herzegovina,
dadosrkalovic@gmail.com
In the geological and hydrogeological point of view, the area of Northeastern Bosnia is
a heterogeneous and hydrogeologically interesting area in which different types of
groundwater occur. The underground waters of this area are an important natural resource due
to their value, and play a major role in the spatial, economic and social development of
Northeastern Bosnia. The research area covers an area of 6,318 km2 and belongs to the most
populated part of Bosnia and Herzegovina. Out of 237 groundwater samples, 28 belong to
mineral, 63 to thermal and 17 to thermo-mineral waters.
These data undoubtedly indicate that the region of Northeastern Bosnia is abundant with
the resources necessary for the affirmation and strengthening of balneological and health
tourism. Balneological tourism in Northeastern Bosnia has already been developed in Tuzla,
Gradačac, Gračanica, Kakmuz (Ozren), Živinice, Bijeljina, Srebrenica, with the fact that some
spas are infrastructurally outdated and require greater investment in order to be able to
compete on the European market. Bearing in mind the diversity and health value of the
mineral, thermal and thermo-mineral waters of this region, infrastructure investments in
existing spa facilities and the construction of new ones are more than justified and highly
desirable.
Affirmation of balneological tourism in the area of Northeast Bosnia would also
contribute to the development of urban, manifestational, gastronomic tourism, sports-
recreational tourism, religious tourism, genealogical tourism etc. The proximity of the Airport
Tuzla, along with the offer of low-cost flights, enables many tourists to spend their holidays
in the region, both in summer and winter. Tourist arrangements of balneological tourism
would connect service activities (hotel industry, gastronomy, transportation - air and road,
trade) and different forms of tourism (mountain, winter, sports-recreational, adrenaline,
health, cultural-historical, urban and rural, event, gastronomic, religious...), and enabled the
development of complementary contents in the area of the entire region. It should be
emphasized that balneological tourism does not have a pronounced seasonality and is
available throughout the year, and all the aforementioned complementary elements would
make the stay of tourists more meaningful, which would consequently extend the stay of
tourists and increase their consumption.
Authors
Željka Stjepić Srkalović, master of geographical sciences, graduated at the Faculty of

Sciences and Mathematics, University of Tuzla. Elected for senior associate assistant at the
Faculty of Sciences and Mathematics, Geography Department in Tuzla, scientific field
83
____________________________________________________________________________________________
Physical geography. Author and coauthor of numerous scientific and professional papers
published in scientific journals and one scientific book "Pedogeografija".
Dado Srkalović, doctor of geological sciences, assistant professor at the Faculty of Mining,
Geology and Civil engineering, University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina. In 2017.
Defended the PhD Thesis "Hydrochemical zoning of the groundwater bodies in northeastern
Bosnia" at Geology Department of Faculty of Mining, Geology and Civil engineering,
University of Tuzla. Author and coauthor of numerous scientific and technical articles.
84
Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 18; 2022; (85)
IN MEMORIJAM
VESNA BABIĆ HODOVIĆ (23. 02. 1968. – 18. 12. 2022.)
Sa nevjericom članovi Udruženje geografa

u Bosni i Hercegovini primili su vijest da je
18. decembra 2022. godine, u 54. godini
života preminula prof. dr. Vesna Babić
Hodović, univerzitetska profesorica Eko-
nomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
i spoljni saradnik, od osnutka, na smjeru
Turizam i zaštita životne sredine Odsjeka
za geografiju Prirodno-matematičkog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu za oblast
Menadžment i marketing u turizmu na sva
tri ciklusa studija.
Naučnu oblast kojom se predano bavila
uvažena profesorica je širila i u referentnim
naučnim časopisima kojima pripada i
„Acta geographica Bosniae et Herzegovi-
nae“ u izdavaštvu Udruženja geografa u
Bosni i Hercegovini. Osim naučnih radova
koje je prezentovala plodotvorno je sarađi-
vala u ulozi recenzenta i sa Uredničkim
savjetom naučnog časopisa „Acta geogra-
phica Bosniae et Herzegovinae“ čiji je bila
član.
Akademsku posvećenost profesorica
Vesna Babić Hodović je širila i među studentima drugog i trećeg ciklusa, a posebno kod
mlađih saradnika koji su radili svoje doktorske disertacije. U koautorstvu sa mladim
saradnicama - doktoranticama objavila je nekoliko radova u „Acti geographica Bosniae et
Herzegovinae“ od kojih se posebno ističu: Kvalitet hotelskih usluga u zemljama u razvoju
mjeren servqual modelom i rad Svijest o održivosti i ekoturizmu među studentima i
ponuđačima turističkih usluga. Trajno je za sve nas, a posebno mlade turizmologe, ostao u
trajnom sjećanju rad objavljen u prvom broju našeg Časopisa: Brendiranje turističke
destinacije – izazovi brendiranja turističke destinacije Bosne i Hercegovine.
Za Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini, trajni odlazak profesorice Babić Hodović je
nenadoknadiv. Naučni časopis „Acta geographica Bosniae et Herzegovinae“ je osiromašen za
jednog člana Uredničkog savjeta i vrhunskih radova o marketingu, ekonomici i brendiranju
turizma i turističkih destinacija. Mladi istraživači će biti uskraćeni za savjete i metodološka
upustva za uvod u naučni rad ove grane ekonomskog razvoja.
Udruženje geografa i Urednički savjet Časopisa žali za preranim vječnim odlaskom profe-
sorice Vesne Babić Hodović. Trajno ćemo se sjećati naše drage profesorice i saradnice koja
je uvijek imala sluha za mlade uvodeći ih u svijet nauke.
Neka je našoj kolegici i profesorici lahka zemlja bosanska.
85

Acta Geographica Bosniae Et Herzegovinae Vol 9 BR 18

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Acta Geographica Bosniae Et Herzegovinae Vol 9 BR 18

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Udruženje geografa

Sarajevo, decembar/prosinac, 2022.

Sarajevo, decembar/prosinac 2022.

Adresa uredništva Address of the Editorial Board

UREDNIČKI ODBOR – EDITORIAL BOARD

UREDNIČKI SAVJET – EDITORIAL COUNCIL

Glavni urednik – Editor-in-Chief

Štampa – Printed by: CORON′S DOO – Sarajevo

ČASOPIS „ACTA GEOGRAPHICA BOSNIAE ET HERZEGOVINAE“ JE PREPOZNAT U

Željka Stjepić Srkalović i

IN MEMORIJAM - VESNA BABIĆ HODOVIĆ ...................................................... 85

AEROZAGAĐENJE SARAJEVA – UZROCI I RJEŠENJA*

Muriz Spahić, Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini

Ključne riječi: Uzroci i faktori aerozagađenja, energenti, polutanti, monitoring, aktivne i

AIR POLLUTION IN SARAJEVO – CAUSES AND SOLUTIONS

Muriz Spahić, Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina,,

Polazišta za rasvjetljavanje pitanja aerozagađenja Sarajeva su energenti koji se koriste,

Aerozagađenje Sarajeva u hladnijem periodu godine javlja se kao nezaobilazna tema u

Njihovo nagomilavanje u Sarajevskoj kotlini uvjetovano je prirodnogeografskim

Indikatori zagađenosti zraka

Produkovana količina polutanata, od kojih su najzastupljeniji: sumporni i azotni oksid,

je definisano dužinom anticiklonalnog vremena. Unutar maglovitog sloja vrši se akumuliranje

Monitoring zagađenosti zraka

Određivanje čistoće zraka registruju mjerni instrumenti. Rezultatima takvog mjerenja

Prema tome, monitoring se zasniva na umreženom sistemu stacionara opremljenim

Propisani pokazatelji i mediji o zagađenosti zraka u Sarajevu

Tabela 1. Maksimalno dozvoljene koncentracije polutanata

Polutant Maksimalno dozvoljena koncentracija (µg/m3) sat dan godina

Azotni oksidi 200 85 40

Izvor podataka: Zakon o zaštiti zraka Sl. novine 4/10.

Nedopustivo je da se na bazi podataka samo sa jednog stacionara, jednog mjerenja u

Moguća rješenja zagađenosti zraka u Sarajevu

O mogućnosti očišćenja zagađenog zraka u Sarajevu govori se od vremena kada su

Rješenja za eliminaciju zagađenosti zraka u Sarajevu mogu se podijeliti na aktivne i

strujanjima vjetra i nivou zagađenosti u cijeloj kotlini korištenjem GlS-a, meteoroloških

S obzirom da se ne može upravljati prirodnim procesima, a što su faktori zagađenosti

AIR POLLUTION IN SARAJEVO - CAUSES AND SOLUTIONS

Muriz Spahić, Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina,,

GEOGRAFSKE DETERMINANTE U TURISTIČKOJ PONUDI POČITELJA

Muriz Spahić, Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini

Veliki broj geografskih sadržaja su ujedno determinante turističke ponude Počitelja.

GEOGRAPHICAL DETERMINANTS IN THE TOURIST OFFER OF POČITELJ

Muriz Spahić, Association of Geographers in Bosnia and Herzegovina

numulitskih krečnjaka u kojima su sačuvani sićušni fosili iz reda foraminifera iz donjeg i

GEOGRAFSKI POLOŽAJ POČITELJA

subregionalne cjeline, uvažavajući hipsometrijske elemente, zahvataju najniže prostore Bosne

Sl. 3. Topografski položaj Počitelja

Topografski položaj Počitelja određen je koritom Neretve i reljefnom pozadinom na nje-

PRIRODNO I KULTURNO NASLJEĐE KAO OSNOVA

Geografski položaj odredili su prirodnogeografski elementi čijim umreženim odnosima

Najznačajniji prirodnogeografski elementi prirodnog nasljeđa Počitelja

Visoke ljetne temperature sa

Za vrijeme visokih vodostaja ona se rastače i plavi sopstveni nanos. To su udoline od

mom (Sl. 9). Režim vodostaja i

Uvijek zelene šume česvine i

Kulturno nasljeđe u funkciji turističkog razvoja

Počitelj je urbani ansambl orijentalno-mediteranskog tipa – kameni grad uklopljen u

kulom, Mehmed-pašinom i Delibašinom tabijom, Dizdarevom kućom, hambarom, tvrđa-

PRIRODNO I KULTURNO NASLJEĐE U FUNKCIJI

Prema geografskoj taksonomiji turizma (Spahić, M i dr. 2017) Počitelj je po prirodnom

Razvoj turizma u Počitelju treba usmjeriti u okvire Hercegovačko-neretvanskog kanto-

Maksin, M. (2012.): Turizam i prostor, Univerzitet Singidunum, Departman za turistički i hotelijerski

GEOGRAFSKE DETERMINANTE U TURISTIČKOJ PONUDI POČITELJA