BIOLOGIJA – KRV, KRVOŽILNI SUSTAV, DIŠNI SUSTAV I BOLESTI

DIŠNOG SUSTAVA

KRV – SASTAV I FUNKCIJA

KRV
 crvena tekućina koja struji krvnim žilama, a čini oko 8% tjelesne mase
 obavlja vrlo važne uloge u tijelu:
1.) TRANSPORT kisika i hranjivih tvari do svih stanica u tijelu, ugljikovog dioksida i drugih štetnih
tvari do organa koje ih izlučuju i hormona do onih dijelova gdje djeluju
2.) OBRANA tijela od uzročnika zaraznih bolesti
3.) REGULACIJA TJELESNE TEMPERATURE

SASTAV KRVI

KRVNA PLAZMA KRVNA TJELEŠCA

- voda (90%) - ERITROCITI – crvene krvne stanice
- glukoza i fruktoza - LEUKOCITI – bijele krvne stanice
- aminokiseline - TROMBOCITI – krvne pločice
- masne kiseline
- vitamini i minerali
KRVNA PLAZMA
 žućkasta tekućina u kojoj plivaju krvna tjelešca
 glavni sastojak je voda
 otopljene su hranjive tvari koje su se apsorbirale iz probavnog sustava
 u sastavu krvne plazme nalaze se važne bjelančevine:
- ALBUMINI – prenose hormone
- GLOBULINI – prenose hormone, obrambena uloga (IMUNOGLOBULINI - antitijela)
- FIBRINOGEN - sudjeluje u stvaranju krvnog ugruška

KRVNA TJELEŠCA
ERITROCITI / CRVENE KRVNE PLOČICE
 uloga: prijenos kisika
 najbrojnije krvne stanice, stvaraju se u koštanoj srži
 jedine koje nemaju jezgru (u zrelom stanju)
 životni vijek je oko 120 sana te nakon toga umiru
 groblje eritrocita - SLEZENA
 u organizmu dolazi do stalne proizvodnje i umiranja eritrocita
 glavni sastojak koji omogućuje prijenos kisika je bjelančevina HEMOGLOBIN
 u sastavu hemoglobina nalazi se željezo za koje se veže kisik i tako se prenosi
 crvena boja krvi potječe iz željeza u hemoglobinu

TROMBOCITI / KRVNE PLOČICE

 uloga: stvaranje krvnog ugruška
 nastaju raspadanjem velikih stanica (MEGAKARIOCITI) koje se stvaraju u koštanoj srži
 omogućuju stvaranje krvnog ugruška na mjestu povrede
 HEMOFILIJA – nasljedna bolest nemogućnosti zgrušavanje krvi
LEUKOCITI / BIJELE KRVNE STANICE
 uloga: obrana
 zbog obrambene uloge broj leukocita se povećava kad dođe do zaraze (ulaska uzročnika bolesti)
 postoji nekoliko tipova: - GRANULOCITI  65%
- LIMFOCITI  30%
- MONOCITI  5%
 bore se protiv zaraze na dva načina:- fagocitoza- proždiranje bakterija i razgradnja pomoću enzima
- stvaranje antitijela
 granulociti i monociti vrše fagocitozu, a limfociti stvaraju antitijela

KRVOŽILNI SUSTAV
 sve naše stanice trebaju kisik za proces staničnog disanja
 tim procesom u stanici nastaje otrovan ugljikov dioksid pa se mora odstraniti iz stanice i iz tijela
 uloga krvožilnog sustava je da se do svih stanica dopremi kisik i hranjive tvari, a da od njih
preuzme ugljikov dioksid i druge otpadne tvari
 putem krvi ugljikov dioksid i druge otpadne tvari prenose se do organa za izlučivanje koji ih
odstranjuju iz tijela (pluća, bubrezi…)
Dijelovi krvožilnog sustava:
SRCE
 šuplji mišićni organ
 središnji organ krvožilnog sustava koji potiskuje krv kroz krvne žile
 sastoji se od 4 šupljine: lijeve i desne klijetke te lijeve i desne pretklijetke
 lijeva i desna strana srca potpuno su pregrađene uzdužnom pregradom – septumom, koja
sprječava miješanje arterijske i venske krvi u srcu
 lijevom stranom srca teče arterijska krv, a desnom venska
između pretklijetki i klijetki nalaze se srčani zalisci, čija je uloga sprečavanje vraćanje krvi iz klijetki
u pretklijetke
KRVNE ŽILE:
ARTERIJE
 krvne žile kojima krv teče od srca prema tijelu
 imaju elastičnu stjenku u kojoj se nalaze mišićna vlakna koja se stežu, tako arterije aktivno
potiskuju krv te krv kroz njih teče brzo
VENE
 krvne žile kojima krv teče iz tijela prema srcu
 nemaju elastičnu stjenku pa kroz njih krv teče sporo
 kretanje krvi kroz vene potpomažu okolni mišići svojim stezanjem
KAPILARE
 najsitnije krvne žilice kroz koje krv dospijeva do svih stanica
 imaju tanku stjenku kroz koju se može vršiti izmjena plinova (kisika i ugljikovog dioksida)

VRSTE KRVI:
ARTERIJSKA / OKSIGENIRANA KRV
 krv bogata kisikom
 obogaćuje se kisikom dok prolazi kroz pluća
 simbolički je prikazujemo crvenim bojom
VENSKA / DEOKSIGENIRANA KRV
 krv bogata ugljikovim dioksidom, simbolički je prikazujemo plavom bojom
PUT KRVI KROZ TIJELO
GORNJA I DONJA PLUĆNE VENE
ŠUPLJA VENA
ARTERIJSKA KRV

DP LP MALI / PLUĆNI
KRVOTOK

DK LK

PLUĆA
VENSKA KRV
PLUĆNE KAPILARE
PLUĆNA ARTERIJA IZMJENA PLINOVA:
- kisik ulazi u krv
- ugljikov dioksid izlazi iz krvi
- krv postaje arterijska

AORTA
VENE

VELIKI KRVOTOK

ARTERIJE

ARTERIOLE

TKIVNE KAPILARE
IZMJENA PLINOVA:
VENULE - kisik izlazi iz krvi
- ugljikov dioksid ulazi u krv
- krv postaje venska
 krv ulazi u srce venama – gornjom i donjom šupljom venom venska krv ulazi u desnu pretklijetku,
a plućnim venama arterijska krv iz pluća ulazi u lijevu pretklijetku
 stezanjem pretklijetki krv prelazi u klijetke – iz desne pretklijetke ulazi u desnu klijetku, a iz lijeve
pretklijetke ulazi u lijevu klijetku
 stezanjem klijetki krv izlazi iz srca u velike arterije – iz desne klijetke u plućnu arteriju, a iz lijeve
klijetke u aortu
 plućna arterija vodi vensku krv u pluća te se tamo obogaćuje kisikom
 dok prolazi kroz plućne kapilare vrši se izmjena plinova – kisik ulazi u krv, a ugljikov dioksid izlazi iz
krvi te tako krv postaje arterijska
 plućnim venama arterijska krv iz pluća odlazi u lijevu pretklijetku te zatim u klijetku
 iz lijeve klijetke krv odlazi aortom u tijelo
 aorta se grana u manje arterije koje vode u pojedine dijelove tijela
 dok prolazi kroz tkivne kapilare vrši se izmjena plinova – kisik izlazi iz krvi, a ugljikov dioksid ulazi u
krv te tako krv postaje venska
 venama venska krv iz tijela dolazi do srca te gornjom i donjom šupljom venom venska krv ulazi u
desnu pretklijetku

DIŠNI SUSTAV

 čine ga gornji i donji dišni putovi

 gornji dišni putovi: nos, ždrijelo i grkljan
 donji dišni putovi: dušnik, dušnice i pluća (sastoje se od lijevog i desnog plućnog krila)

DISANJE
 zrak udišemo kroz nos – sluznica nosne šupljine zagrijava i pročišćava zrak
 nakon nosa zrak prolazi kroz ždrijelo
 zatim zrak prolazi kroz grkljan koji je građen od hrskavice i u njemu su smještene glasnice
 zrak dolazi u dušnik – cijev dugačka 10-20 cm te kroz njega zrak prolazi prema plućima
- stalno otvoren zahvaljujući hrskavičnim prstenovima koji se nalaze u stjenkama
- zrak nesmetano prolazi
 dušnik se grana u dvije dušnice od kojih svaka vodi prema jednom plućnom krilu
 unutar pluća dušnice se granaju na sve manje obronke – bronhiole koji na kraju završavaju
plućnim mjehurićima ili alveolama

PLUĆA
 glavni organ dišnog sustava u kojem se događa izmjena plinova
 osnovna jedinica je plućni mjehurić ili alveola (pluća sastoje se od oko 300 milijuna alveola)
 građena su od 2 plućna krila, a lijevo je nešto manje zbog smještaja srca
 obavijena su tankom ovojnicom poplućnicom, a unutrašnja strana prsnog koša porebricom
 između poplućnice i porebrice je tanki sloj tekućine koji omogućava da ovojnice budu međusobno
slijepljene što ima važnu ulogu u pokretima disanja

POKRETI DISANJA
 sudjeluju mišići prsnog koša (međurebreni mišići) i dijafragma ili ošit
 dijafragma je mišićna pregrada koja odjeljuje prsni koš od trbušne šupljine

Udisaj
 udisaj je ulazak zraka u pluća
 pri udisaju se mišići prsnog koša i dijafragma stežu
 stegnuti mišići prsnog koša podižu rebra te to dovodi od širenja prsnog koša i povećavanja
njegovog volumena
 pluća prate pokrete prsnog koša zahvaljujući poplućnici i porebrici te tako dolazi do širenja pluća
pa zrak ulazi u pluća

Izdisaj
 pri izdisaju dolazi do opuštanja mišića prsnog koša
 volumen se prsnog koša smanji, pluća se stisnu i zrak se istiskuje iz pluća

IZMJENA PLINOVA U PLUĆIMA

 alveole su okružene krvnim kapilarama koje nastaju kao najsitniji ogranci plućne arterije kojom krv
dolazi u pluća
 između alveola i krvnih kapilara događa se izmjena plinova
 izmjena plinova vrši se na temelju razlike tlakova, plin prelazi s mjesta većeg u mjesto manjeg tlaka
 tlak ugljikovog dioksida veći je u kapilari nego u alveoli, pa iz kapilare prelazi u alveolu
 tlak kisika veći je u alveoli nego u kapilari, pa prelazi iz alveole u kapilaru – krv se oksigenira
odnosno obogaćuje se kisikom i postaje arterijska

PLUĆNI VOLUMENI I KAPACITETI

 volumen udahnutog i izdahnutog zraka možemo mjeriti pomoću spirometra

Respiracijski volumen
 volumen zraka koji se udahne i izdahne pri normalnom disanju, a iznosi oko 500 ml

Vitalni kapacitet
 volumen zraka koji možemo izdahnuti nakon maksimalnog udisaja
 prosječno iznosi 4600 ml, ali znatno je smanjen kod nekih bolesti pluća i pušaća

Rezidualni volumen
 volumen zraka koji ostaje u plućima i nakon maksimalnog izdisaja, a iznosi 1200 ml

Ukupni plućni kapacitet

 ukupna količina zraka koju pluća mogu primiti
 zbroj vitalnog kapaciteta pluća i rezidualnog volumena te iznosi 5800 ml

Minutni volumen
 volumen zraka koji osoba udahne i izdahne tijekom jedne minute
 dobiva se množenjem respiracijskog volumena i zbrojem udisaja u minuti koji se zove frekvencija
udisaja, a iznosi 12
 minutni volumen iznosi 6000 ml, a povećava se nakon svake fizičke aktivnosti
 mišići su veliki potrošači energije pa kod svake mišićne aktivnosti tijelo mora osigurati mišićima
veću količinu kisika – zbog toga se povećava respiracijski volumen i broj udisaja u minuti pa raste i
minutni volumen
 disanjem upravlja centar za kontrolu disanja koji se nalazi u mozgu odnosno u produženoj moždini

BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA

ZARAZNE BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA
 bolesti uzrokovane bakterijama ili virusima
 uzročnici svih zaraznih bolesti dišnog sustava šire se na sličan način – preko zraka
 zaražena ili bolesna osoba pričanjem, kihanjem ili kašljanjem iz grla i nosa izbacuje sitne kapljice u
kojima se nalaze uzročnici zaraznih bolesti te zbog toga ove bolesti nazivamo kapljičnim zaraznim
bolestima
 sitne kapljice dugo se zadržavaju u zraku pa ih može udahnuti zdrava osoba te dolazi do zaraze

OBIČNA PREHLADA
 najčešća bolest dišnog sustava, uzročnik je virus
 hladnoća pogoduje nastanku bolesti i razmnožavanju virusa
 najčešće su zahvaćeni gornji dišni putevi
 simptomi: kihanje, suzenje, iscjedak iz nosa, bol u grlu, promuklost i kašalj

GRIPA / INFLUENCA
 virusna bolest, ali teža od prehlade i ima izraženije simptome
 simptomi: visoka temperatura, bol u mišićima i zglobovima, iscrpljenost, kašalj, iscjedak iz nosa
 postoje različiti tipovi virusa gripe koji se često mijenjaju
 često se javlja kao epidemija
 može imati teže posljedice, posebno kod starijih i kroničnih bolesnika – upala pluća

BRONHITIS
 bolest kod koje dolazi do upale sluznice donjih dišnih putova, bronha i bronhiola
 uzročnici mogu biti bakterije ili virusi
 simptomi: kašalj, povišena temperatura, otežano disanje i bol u prsnom košu
 bakterijski bronhitis liječi se antibioticima

ANGINA
 bolest kod koje dolazi do upale ždrijela i krajnika
 najčešći uzročnici su bakterije streptokoki koje uzrokuju gnojnu upalu
 uzročnici mogu biti i virusi
 simptomi: povišena temperatura, bolovi u grlu, podražaj na povraćanje, curenje iz nosa
 angina uzrokovana streptokokima liječi se antibioticima (uspješno), ali ne i virusna angina
 ŠARLAH – bolest kod koje je streptokokna angina popraćena crvenim osipom na koži, može imati
teške posljedice ako nije pravilno liječena te se može razviti reumatska groznica kod koje dolazi do
upale zglobova te upale i oštećenja srca

UPALA PLUĆA / NEUMONIJA

 uzročnici mogu biti bakterije ili virusi
 bakterijska upala pluća najčešće je uzrokovana pneumokokima
 kod ove bolesti alveole se pune tekućinom i krvlju pa je disanje otežano
 bolest može biti jako opasna ako su zahvaćeni veći dijelovi pluća
 simptomi: visoka temperatura, kašalj, otežano i bolno disanje

TUBERKULOZA
 uzročnik je bacil tuberkuloze, bakterija štapićastog oblika, a nazvan je Kochov bacil po Robertu
Kochu koji ga je otkrio
 uzročnici se šire zrakom ili slinom
 najčešće napadaju pluća, ali se mogu proširiti na druge dijelove tijela
 širenju ove bolesti pogoduju: loši higijenski uvjeti, loše stambene prilike, vlažni stanovi, loša
prehrana
 nekada je bila teška i neizlječiva bolest od koje su mnogi umrli, ali otkrićem antibiotika liječenje je
znatno olakšano
 važnu ulogu u sprečavanju ima i cijepljenje kojim se postiže imunitet

DIFTERIJA
 najčešće obolijevaju djeca (3-6 godina), a zahvaća sluznicu nosa, ždrijela i grkljana
 uzročnici su bakterije koje stvaraju jaki otrov koji uzrokuje upalu sluznice dišnog sustava
 otrov može ući u krv, proširiti se tijelom i uzrokovati teška oštećenja organa (srca i mozga)
 oštećenja mogu biti toliko jaka da mogu uzrokovati smrt gušenjem, zato je cijepljenje obavezno
 zahvaljujući cijepljenju, od 1974. nije upisan ni jedan slučaj u Hrvatskoj

BOLESTI PUŠAĆA
KRONIČNI (AKUTNI) BRONHITIS
 uzrokovan stalnom iritacijom dišnih puteva
 dolazi do oštećenja sluznice dišnih putova i do smanjene funkcije trepetljikavog epitela te se zbog
toga javlja otežano disanje i nakupljanje sluzi što uzrokuje stalni podražaj na kašalj

EMFIZEM
 najčešće ide zajedno s kroničnim bronhitisom
 uništava alveole i bronhiole u plućima

RAK PLUĆA
 gotovo 90% od svih oboljelih su pušaći
 u ranijim fazama nema gotovo nikakvih simptoma pa se bolest obično otkriva u kasnijoj fazi kada
je teško provesti uspješno liječenje