Professional Documents
Culture Documents
Bal Hiljadu I Druga Noć - Kako Su Beogradski Umetnici Istkali Šeherezadine Priče
Bal Hiljadu I Druga Noć - Kako Su Beogradski Umetnici Istkali Šeherezadine Priče
Treba vam majstor, frizer, rezervacija u restoranu ili neka druga usluga ili
pomoć u Beogradu, a nemate vremena da tražite? 0606/988-011
Bal "Hiljadu i druga noć" - Kako su beogradski umetnici istkali Šeherezadine priče
"Cvijeta" je u to vreme bila još mlado, ali vrlo aktivno udruženje građana koje se bavilo
promocijom umetnosti kroz organizaciju izložbi, predstava, književnih večeri, koncerata.
Ipak, narastajuće interesovanje umetnika i činjenica da je Beograd postajao kulturna
prestonica Jugoslavije, izrodili su potrebu da se nađe trajnije prostorno rešenje za
organizovanje svih ovih manifestacija.
Tačno u 9 časova i 23 minuta, Branislav Nušić je otvorio vrata "Kasine" i okupljene pustio u
čarobni i nestvarni svet umetnika, dostojan same Šeherezade.
Uski prolaz Kasine vodio je u salu u kojoj je čitava jedna strana bila oslikana neobičnim
muralom Pjera Križanića "Pegaz u 1002-oj noći". U svojim sećanjima, književnik Gvido
Tartalja ovako opisuje prizor:
"Dučić sedi na Pegazu držeći u jednoj ruci uzde, a u drugoj veliku čipkastu lepezu. Do
njega su Sima Pandurović, Veljko Petrović i Momčilo Milošević, pa dalje Todor Manojlović,
Sibe Miličić (kao da hoda po žici), Stanislav Vinaver, Tin Ujević, Rastko Petrović, Dragan
Aleksić i ja. Drugi deo karikature prikazuje pripovedače, dramske pisce i kritičare i tu se
vide Ivo Ćipiko, Ivo Vojnović, sa suncokretom, Bogdan Popović, Milan Gol, tada upravnik
Narodnog pozorišta, i Marko Car, najstariji po godinama."
Po ćoškovima su pesnici recitovali svoje stihove, balerine izvodile vešte piruete, artisti na
žici vratolomije, Rusi pevali tužne romanse, glumci izvodili skečeve. Tu se nalazio i knjižar
Geca Kon koji je za potrebe bala odštampao posebnu ediciju knjiga manje poznatih
pesnika, koje je besplatno delio. Svaka od knjiga imala je na sebi posebni pečat "Hiljadu i
druga noć". U sali gde se nalazio vodvilj, izvedena je namenski komponovana baletska
groteska "Sobareva metla", kompozitora Miloja Milojevića, a u izvođenju baleta
Narodnog pozorišta.
A, onda… u deset časova, salom su se zaorili prvi taktovi opere "Pajaci". Jednim
elegantnim pokretom, tambur-mažor bala, književnik Sibe Miličić podigao je palicu i
začule su se fanfare. Laganim korakom za njim je krenula povorka umetnika obučenih u
raznorazne kostime iz svih epoha, naroda, zanimanja i zvanja, bajkovitih i stvarnih. A na
samom kraju povorke, na dvojcu obučenom u slona, nalazila se sama Šeherezada koji je
zagonetnim smeškom gledala prisutne koji su bar na jedno veče otelotvorili sve njene
priče.
Vrhunac zabave nastupio je u 11 sati uveče, kada su se otvorila vrata sale hotel "Pariz", i
Beograđani zakoračili u pravi Pakao. Vreli pakao u sred zime za njih je osmislio i
organizovao spomenuti Tartalja. Zaneseni dekadentnim prizorima, modarnom muzikom
koja je dolazila sa svih strana, očarani smehom i slatkim pićem, u karnevalskoj atmosferi
Beograđani su se veselili sve do šest sati ujutro…
I pošto je poslednji put pala zastava vodvilja, i umorni umetnici krenuli kućama,
ogranizatori bala su u sali posutoj konfetama radosno trljali ruke. Te noći, kroz magične
svetove mašte, prošlo je preko 2000 Beograđana, koji su bogovima umetnosti priložili 300
hiljada ondašnjih dinara. Od togaje čist prihod iznosio vrtoglavih 150 hiljada. Od ovog
prihoda deo je usmeren za izgradnju umetničkog paviljona, a deo umetnicima kao pomoć
za dalje školovanje.
Pavilion "Cvijete Zuzorić" svečano je otvoren 1928. godine, a ovakav bal, a ni ovakve
umetnike, Beograd nikada više nije doživeo.
PODELITE SA PRIJATELJIMA
AUTOR
Nikolina Radovanović