ALUMNI PRVE BOŠNJAČKE GIMNAZIJE

Skripta za matematiku
Pripremna nastava za eksternu maturu

Sarajevo, 2021. godine

 Sadržaj
1. Brojni, algebarski i racionalni izrazi ...................................................................................................................... 3
1.1. Brojni izrazi ............................................................................................................................................................ 3
1.2 Postotak/procenat ...................................................................................................................................................... 6
1.3 Apsolutna vrijednost / Modul ................................................................................................................................ 6
1.4. Parcijalno korjenovanje ........................................................................................................................................... 7
1.5 Množenje i dijeljenje decimalnih brojeva.......................................................................................................... 8
1.6 Stepeni ............................................................................................................................................................................. 8
2. Polinomi ........................................................................................................................................................................... 10
2.1 Sabiranje i oduzimanje polinoma ....................................................................................................................... 10
2.2 Množenje polinoma .................................................................................................................................................. 11
3. Racionalni algebarski izrazi ..................................................................................................................................... 12
4. Linearne funkcije ......................................................................................................................................................... 14
5. Geometrijski i stereometrijski elementi sa brojnim izrazima ................................................................... 19
5.1 Trougao ......................................................................................................................................................................... 19
5.2 Mnogougao................................................................................................................................................................... 21
6. Jednačine ......................................................................................................................................................................... 25
7. Primjena linearnih jednačina .................................................................................................................................. 28
8. Sistemi linearnih jednačina ..................................................................................................................................... 31
9. Nejednačine .................................................................................................................................................................... 33
10. Gemetrijske figure u ravni........................................................................................................................................ 38
11. Geometrijska tijela....................................................................................................................................................... 52
 1. Brojni, algebarski i racionalni izrazi
U ovom poglavlju će biti obrađeno: redoslijed računskih operacija, dijeljenje decimalnih
brojeva, procenti, apsolutna vrijednost, stepeni i korjenovanje (parcijalno korjenovanje), te
algebarski i racionalni izrazi.

Redoslijed vršenja operacija: zagrade, množenje i dijeljenje, sabiranje i oduzimanje

1.1. Brojni izrazi

Izračunati vrijednost brojnih izraza vodeći računa o redoslijedu vršenja računskih operacija.

Zadatak 1. Zadatak 2.

2 − {1 − 2[−3 − (−2 − 3: 3 − 1)]: 2} = 1 1

1 − 2: [4 2 − 2 (3 − 2)] =
2 − {1 − 2[−3— 2 − 1 − 1)]: 2} = 9 6 1
1 − 2: [2 − 2 (2 − 2)] =
2 − {1 − 2[−3 − (−2 − 1 − 1)]: 2} = 9 5
1 − 2: [2 − 2 ∙ 2] =
2 − {1 − 2[−3 − (−4)]: 2} = 9
1 − 2: [2 − 5] =
2 − {1 − 2[−3 + 4]: 2} =
9 10
1 − 2: [2 − ]=
2 − {1 − 2 ∙ 1: 2} = 2
1
2 − {1 − 1} = 1 − 2: [ − 2 ] =
2
2−0=2 1+2∙ =
1
1+4=5

Zadatak 3. Zadatak 4.
1 3 1 3
23 3 23
1 2 − 4 : [2 − 4 ∙ (1 − 4) + 1]=
30 ∙ 10 − 17 ∙ (4 5 : 50) =
3 3 1 4 3
23 50
− 4 : [2 − 4 ∙ (4 − 4) + 1] =
2
3 ∙ 23 − 17 ∙ ( 5 ∙ 23) =
3 3 1 1
− : [ − 4 ∙ + 1] =
69 − 17 ∙ 10 = 2 4 2 4
3 3 1
69 − 170 = −101 − 4 : [2 − 1 + 1] =
2
3 3 1
− 4:2 =
2
3 3
−2=0
2

3
 1 2 3
𝐙𝐚𝐝𝐚𝐭𝐚𝐤 𝟓. Neka je dato 𝑎 = 2 , 𝑏 = 3 i 𝑐 = 4. Poredaj po veličini vrijednosti:
𝐴 = 𝑎 + 𝑏 ∙ 𝑐, 𝐵 = (𝑎 + 𝑏) ∙ 𝑐, 𝐶 = 𝑎 ∙ 𝑏 − 𝑐 .

Prvo je potrebno izračunati vrijednost datih izraza:

1 2 3 1 1
𝐴 = 𝑎 + 𝑏 ∙ 𝑐 = + ∙ = + = 1,
2 3 4 2 2
1 2 3 3+4 3 7 3 7
𝐵 = (𝑎 + 𝑏) ∙ 𝑐 = ( + ) ∙ = ∙ = ∙ = ,
2 3 4 6 4 6 4 8
1 2 3 1 3 5
𝐶 =𝑎∙𝑏−𝑐 = ∙ − = − =− .
2 3 4 3 4 12

Da bi se razlomci mogli upoređivati, potrebno ih je svesti na zajednički nazivnik.

𝑁𝑍𝑆(1,8,12) = 24, pa nakon proširivanja dobija se:

24
1=
24
7 7 ∙ 3 21
= =
8 8 ∙ 3 24
−5 −5 ∙ 2 −10
= =
12 12 ∙ 2 24

−10 21 24 −5 7
Vrijedi ∶ < < odnosno: < <1
24 24 24 12 8

Dakle, vrijedi 𝐶 < 𝐵 < 𝐴.

3 1
Zadatak 6. Izračunati vrijednost izraza: 2 ∙ 2 4 − (3,5: 3 2) ∙ 0,5 + 3,5.

11 35 7 5 35 22 5 5 35 11 1 1 7 17
2∙ −( : )∙ + = − ∙ + = − ∙ + =
4 10 2 10 10 4 5 10 10 2 1 2 2 2

11
3,6:1 −2,5
25
Zadatak 7. Izračunati vrijednost izraza: 3
1−
4

11 36 36 25 36 25 5 5 5
3,6: 1 − 2,5 10 : − 10 ∙ − − 0
25 = 25 = 10 36 2 = 2 2 = = 0
3 4−3 1 1 1
1−4 4 4 4 4
 1
−8∶ +2
2
Zadatak 8. Izračunati vrijednot izraza: 3 4 5 ∙ (1 − 3: 3 − 5)
1 ∙ + 1∶
4 5 7

1 2
−8: 2 + 2 −8 ∙ 1 + 2 −16 + 2 −14
∙ (1 − 3: 3 − 5) = ∙ (1 − 1 − 5) = ∙ (−5) = ∙ (−5)
3 4 5 7 4 7 7 7 14
+
1 4 ∙ + 1: 7
5 4∙5+1∙5 5 5 5
−14 ∙ 5
= ∙ (−5) = −5 ∙ (−5) = 25
14 ∙ 1

1 2
3 (1 −4,2)∙2,25+4
3 3
Zadatak 9. Izračunati vrijednost izraza: 1 5
6{3−[2+ (10− )+1]}
3 2

1 2 10 5 42 225
3 3 (1 3 − 4,2) ∙ 2,25 + 4
= 3 (3 − 10) ∙ 100 + 4 =
1 5 1 20 5
6 {3 − [2 + 3 (10 − 2) + 1]} 6 {3 − [2 + 3 ( 2 − 2) + 1]}

10 5 21 9 10 25 63 9 10 38 9
(3 − ) ∙ 4 + 4 ( − )∙4+4 (− ) ∙ 4 + 4
= 3 5 = 3 15 15 = 3 15 =
1 15 5 4+5+2
6 {3 − [2 + 3 ∙ 2 + 1]} 6 {3 − [2 + 2 + 1]} 6 {3 − }
2

−19 + 4 −15 −15

= = = =1
6 − 11 3 ∙ (−5) −15
6∙ 2

5
1.2 Postotak/procenat

𝟏
𝑎%𝑏 se računa korištenjem formule: 𝒂 ∙ 𝟏𝟎𝟎 ∙ 𝒃

2 1
Zadatak 1. Koliko iznosi 3 3 % od (5 5 − 3,4) : 2,2?

Prvo je potrebno srediti izraz:

1 26 34 22 26 17 11 9 5 9
(5 − 3,4) : 2,2 = ( − ) : = ( − ): = ∙ =
5 5 10 10 5 5 5 5 11 11

Traženi procenat se računa prema datoj formuli:

2 9 2 1 9 3
3 % od jednako je: 3 ∙ ∙ =
3 11 3 100 11 100

1.3 Apsolutna vrijednost / Modul

𝒙, 𝒙 > 𝟎
Apsolutna vrijednost (modul) nekog broja se računa po formuli: |𝒙| ≝ { 𝟎, 𝒙 = 𝟎
−𝒙, 𝒙 < 𝟎

Zadatak 1.

a) 𝐴 = 2 ∙ |−5 + 4| − |−8 − 7| = 2 ∙ |−1| − |−15| = 2 ∙ 1 − 15 = 2 − 15 = −13

b) 𝐵 = |−2 + 2(−4 − 5) − 8| ∙ |−12 − 4| = |−2 + 2 ∙ (−9) − 8| ∙ |−16| =

= |−2 − 18 − 8| ∙ 16 = |−28| ∙ 16 = 28 ∙ 16 = 448
1.4. Parcijalno korjenovanje

Parcijalno se korjenuje onda kada ispod korijena nije broj koji je potpun kvadrat. U tom
slučaju potkorjenu veličinu pišemo u obliku proizvoda broja(eva) koji čini potpun kvadrat
i rezultata koji se dobije dijeljenjem sa tim potpunim kvadratom(ima). Nakon toga
izvadimo korijen iz potpunog(ih) kvadrata, a preostali faktor ostavimo ispod korijena.

Primjer:

√12 = √4 ∙ 3 = 2√3

Zadatak 1.

a)
7 7 18 + 7 16 − 7 25 9 5 3 20 + 9 29
√2 + + √1 − =√ +√ =√ +√ = + = =
9 16 9 16 9 16 3 4 12 12

b)
9 9 25 25 − 9 −41 5 16 −10
(√1 + √1 − ) : (−4,1) = (√ + √ ):( ) =( +√ )∙( )=
16 25 16 25 10 4 25 41
5 4 −10 25 + 16 −10 41 −10 1
= ( + )∙( )=( )∙( )= ∙( )=−
4 5 41 20 41 20 41 2
c)
√5 ∙ (√20 + √45 − √5) = √5 ∙ (√4 ∙ 5 + √9 ∙ 5 − √5) = √5 ∙ (2√5 + 3√5 − √5) =
= √5 ∙ 4√5 = 4√5 ∙ 5 = 4√25 = 4 ∙ 5 = 20

d) 16√6 ∶ (√50 − 2√75 − √32 + 5√12) =

= 16√6 : (√2 ∙ 25 − 2√3 ∙ 25 − √16 ∙ 2 + 5√4 ∙ 3) =

= 16√6 ∶ (5√2 − 10√3 − 4√2 + 10√3) = 16√6 ∶ √2 = 16√6: 2 = 16√3
e)
√75 + √27 + 2√12 − 5√108 √25 ∙ 3 + √9 ∙ 3 + 2√4 ∙ 3 − 5√36 ∙ 3
= =
2√8 − √32 + 3√128 2√4 ∙ 2 − √16 ∙ 2 + 3√64 ∙ 2
5√3 + 3√3 + 2 ∙ 2√3 − 5 ∙ 6√3 5√3 + 3√3 + 4√3 − 30√3 −18√3
= = =
2 ∙ 2√2 − 4√2 + 3 ∙ 8√2 4√2 − 4√2 + 24√2 24√2
3√3 √2 3√6
=− ∙ =−
4√2 √2 8

7
1.5 Množenje i dijeljenje decimalnih brojeva

Sa decimalnim brojem dijeli se tako što djelilac pomnožimo sa dekadskom jedinicom koja
ima nula onoliko koliko taj decimalni broj ima decimalnih mjesta, i sa istom tom
dekadskom jedinicom pomnožimo dijeljenik. Nakon toga, podijelimo ta dva dobijena broja.

Primjer: 0.27 ∶ 0.03 =

Djelilac ima dva decimalna mjesta poslije zareza, pa ga množimo sa dekadskom

jedinicom 100 ⇒ 0.03 ∙ 100 = 3

Dijeljenik množimo istom dekadskom jedinicom ⇒ 0.27 ∙ 100 = 27

Nakon množenja dijelimo dobijene brojeve: 27: 3 = 9

Zadatak 1.

2 0,27 5 1 0,27 ∙ 100 5 1 27 1

(1 3 − 0,5 ∙ √0,03 : |−2|) (3 − 2 ∙ √0,03 ∙ 100 : 2) (3 − 2 ∙ √ 3 ∙ 2)
= = =
1 1 3 √ 1 7 3 3 1 7 3
(0,3 − √(−0,1)2 ) ∙ (2 3 − |−1 2|) (10 − 100) ∙ (3 − 2) ( − ) ∙ ( − )
10 10 3 2
5 1 1 5 1 20 − 9 11
(3 − 2 ∙ √9 ∙ 2) (3 − 4 ∙ 3) 11 1
= = 12 = 12 = =5 .
2 2∙7−3∙3 1 5 1 1 2 2
(10) ∙ ( ) ∙
6 5 6 6 6

1.6 Stepeni

𝟏, 𝒌 𝒑𝒂𝒓𝒂𝒏
(−𝟏)𝒌 = {
−𝟏, 𝒌 𝒏𝒆𝒑𝒂𝒓𝒂𝒏
𝒙𝒎 ⋅ 𝒙𝒏 = 𝒙𝒎+𝒏
𝒙𝒎
𝒙𝒎 : 𝒙𝒏 = = 𝒙𝒎−𝒏
𝒙𝒏
(𝒙𝒎 )𝒏 = 𝒙𝒎⋅𝒏
(𝒙𝒚)𝒏 = 𝒙𝒏 𝒚𝒏
𝒙 𝒏 𝒙𝒏
( ) = 𝒏
𝒚 𝒚
𝒙𝟎 = 𝟏
Zadatak 1.
(𝑎10 ∶ 𝑎5 )∙𝑎2 𝑎5 ∙𝑎2 𝑎7
a) = = 𝑎7 = 1
𝑎8 ∶ 𝑎 𝑎7

b) (−𝑥 5 : 𝑥 3 )3 + (−𝑥)2 ∙ (−𝑥)4 = (−𝑥 2 )3 + 𝑥 2 ∙ 𝑥 4 = −𝑥 6 + 𝑥 6 = 0

c) −(−𝑎)2 ∙ (−(−𝑎2 )) ∙ (−(−𝑎3 )) = −𝑎2 ∙ 𝑎2 ∙ 𝑎3 = −𝑎7

Zadatak 2.
a) 2𝑥 12 : [(−𝑥)3 ∙ (−𝑥)4 ] + 3𝑥 7 : (−𝑥)2 = 2𝑥 12 : [−𝑥 3 ∙ 𝑥 4 ] + 3𝑥 7 : 𝑥 2 =
= 2𝑥 12 : (−𝑥 7 ) + 3𝑥 5 = −2𝑥 5 + 3𝑥 5 = 𝑥 5

b) 𝑎2 − |(−𝑎)2 | − |−𝑎2 | = 𝑎2 − 𝑎2 − 𝑎2 = −𝑎2

1
c) (−2𝑥 3 𝑦 2 )3 : (𝑥 6 ∙ 4𝑦 4 ) = −2𝑥 9 𝑦 6 ∙ = −2𝑥 3 𝑦 2
𝑥 6 ∙4𝑦 4

Zadatak 3.
(−𝑎3 )2 ∙ (𝑎2 )3 ∙ (−𝑎)3 𝑎6 ∙ 𝑎6 ∙ (−𝑎3 ) −𝑎15
3 = = 15 = −1
(−𝑎2) ∙ (−𝑎3 )3 −𝑎6 ∙ (−𝑎9 ) 𝑎

Zadatak 4.
[−3(−𝑎𝑏 2 )3 ]3 : (3𝑎4 𝑏 9 )2 =[−3(−𝑎3 𝑏 6 )]3 : 9𝑎8 𝑏18 = [3𝑎3 𝑏 6 ]3 : 9𝑎8 𝑏18 =
= 27𝑎9 𝑏18 : 9𝑎8 𝑏18 = 3𝑎

Zadatak 5. Izvršiti naznačene operacije.

𝐵 = 𝑏 38 : [(−𝑏)3 (−𝑏)4 ]3 + 2𝑏 9 ⋅ (−𝑏)8 = 𝑏 38 : [−𝑏 7 ]3 − 2𝑏17 =
= 𝑏 38 : (−𝑏 21 ) + 2𝑏17 = −𝑏17 + 2𝑏17 = 𝑏17

Zadatak 6. Izvršiti naznačene računske operacije, pa izračunati vrijednost izraza

A za 𝑥 = 3.
Prvo pojednostavimo izraz A:
3 3
(−𝑥)4 ⋅ (−𝑥)3
7
−𝑥 7
𝐴 = 𝑥 :[ ] = 𝑥 : [ 6] = 𝑥7: 𝑥3 = 𝑥4.
7
−𝑥 ⋅ 𝑥 5 −𝑥
Potom uvrstimo zadanu vrijednost 𝑥 u dobijeni izraz:
𝐴 = 𝑥 4 = 34 = 81.
Zadatak 7. Izračunati vrijednost izraza i dokazati da ne zavisi od parametra n.
46𝑛 ∙ 22𝑛+1 (22 )6𝑛 ∙ 22𝑛 ∙ 2 212𝑛 ∙ 22𝑛 ∙ 2 212𝑛+2𝑛 ∙ 2 214𝑛 ∙ 2
= = = = 14𝑛 = 2.
(23𝑛 )3 ∙ 25𝑛 29𝑛 ∙ 25𝑛 29𝑛+5𝑛 214𝑛 2

9
 2. Polinomi
Polinomi su sastavljeni od elemenata koji grade polinom i oni se nazivaju monomi.

Svaki monom sastoji se od konstante koja je pomnožena sa promeljivom ili više

promenljivih.

Promjenljive se obilježavaju slovima (x, y, z, a, b, …)

Konstante, koje se još nazivaju i koeficijenti, se obilježavaju ciframa (1,15,...)
1 4 4
Primjeri monoma: 3𝑥, 2 𝑥, 𝑥 2 , 3 𝑎2
3

1
Slični monomi su oni monomi koji imaju istu promjenljivu veličinu i stepen, npr. 3𝑥 𝑖 2 𝑥.
4 4
Monomi 3 𝑥 2 𝑖 𝑎2 nisu slični jer nemaju istu promjenljivu veličinu.
3

Polinomi su važni primjeri primjene skupova koji se preslikavaju iz R u R. Polinom P n-

tog stepena jedne promjenljive zapisujemo formulom:

𝑷(𝒙) = 𝒂𝒏 𝒙𝒏 + 𝒂𝒏−𝟏 𝒙𝒏−𝟏 + ⋯ + 𝒂𝟏 𝒙 + 𝒂𝟎

a , a ,...,a n je
gdje su n n 1 0 realne konstante, a nazivamo ih koeficijentima polinoma. Broj

najveći eksponent promjenljive x datog polinoma i nazivamo ga stepen polinoma.

Primjer polinoma: 𝑃(𝑥) = 2𝑥 4 − 3𝑥 3 + 2𝑥 2 − 𝑥 + 8

Dati polinom je polinom četvrtog stepena, n=4
Broj 8 naziva se slobodan član, uz njega ne stoji promjenljiva x

2.1 Sabiranje i oduzimanje polinoma

Polinomi se sabiraju/oduzimaju tako što se saberu/oduzmu slični monomi.

Najbolje je da podvlačiti slične monome (tj. one sa istim stepenom) kako se ne bi desila
greška u sabiranju ili oduzimanju.

Zadatak 1. Izvršiti operacije sabiranja i oduzimanja datih poinoma.

𝑃(𝑥) + 𝑄(𝑥) = (3𝑥 3 − 4𝑥 2 + 6𝑥 − 7) + (4𝑥 3 − 2𝑥 2 + 12𝑥 + 3)
= 3𝑥 3 − 4𝑥 2 + 6𝑥 − 7 + 4𝑥 3 − 2𝑥 2 + 12𝑥 + 3
→ →
= 7𝑥 3 − 6𝑥 2 + 18𝑥 − 4

𝑃(𝑥) − 𝑄(𝑥) = (3𝑥 3 − 4𝑥 2 + 6𝑥 − 7) − (4𝑥 3 − 2𝑥 2 + 12𝑥 + 3)

= 3𝑥 3 − 4𝑥 2 + 6𝑥 − 7 − 4𝑥 3 + 2𝑥 2 − 12𝑥 − 3
→ →
= −𝑥 3 − 2𝑥 2 − 6𝑥 − 10
2.2 Množenje polinoma

Množi se „svaki sa svakim“. Najbolje je da prvo odrediti znak:

+ ⋅ += +,
− ⋅ −= +,
+ ⋅ −= −,
− ⋅ += −,

onda pomnožiti brojeve i na kraju nepoznate.

Naravno da je x ⋅ x = x 2 , x 2 ⋅ x = x 3 , x 2 ⋅ x 2 = x 4 , itd. (ovdje se koriste pravila

stepenovanja).

Dakle, bit će:

2𝑥 3 + 8𝑥 2 − 14𝑥 − 3𝑥 2 − 12𝑥 + 21
= 2𝑥 3 + 5𝑥 2 − 26𝑥 + 21

Zadatak 1. Pomnožiti polinome: 𝑃(𝑥) = 2𝑥 − 3 i 𝑄(𝑥) = 𝑥 2 + 4𝑥 − 7.

𝑃(𝑥) ⋅ 𝑄(𝑥) = (2𝑥 − 3) ⋅ (𝑥 2 + 4𝑥 − 7) = 2𝑥 3 + 8𝑥 2 − 14𝑥 − 3𝑥 2 − 12𝑥 + 21 =
= 2𝑥3 +5𝑥 2 − 26𝑥 + 21

Zadatak 2. Zadati su polinomi 𝑃(𝑥) = 3𝑥 3 − 2𝑥 2 + 5𝑥 − 1 i 𝑄(𝑥) = 4𝑥 2 − 3𝑥 + 2.

Odrediti polinom: 𝑅(𝑥) = 3 ⋅ 𝑄(𝑥) − 2 ⋅ 𝑃(𝑥), pa izračunati 𝑅(−1).

𝑅(𝑥) = 3 ⋅ (4𝑥 2 − 3𝑥 + 2) − 2 ⋅ (3𝑥 3 − 2𝑥 2 + 5𝑥 − 1)

= 12𝑥 2 − 9𝑥 + 6 − 6𝑥 3 + 4𝑥 2 − 10𝑥 + 2
→
= −6𝑥 3 + 16𝑥 2 − 19𝑥 + 8.

Zatim uvrstimo vrijednost 𝑥 = −1 u dobijeni polinom:

𝑅(−1) = −6 ⋅ (−1)3 + 16 ⋅ (−1)2 − 19 ⋅ (−1) + 8
= −6 ⋅ (−1) + 16 ⋅ 1 + 19 + 8
= 6 + 16 + 19 + 8 = 49.

11
 3. Racionalni algebarski izrazi

Racionalni algebarski izrazi su sastavljeni od konstanti, promjenljivih i znakova operacija

+, -, ·, /.

Racionalni algebarski izraz možemo definisati kao količnik dva polinoma.

Definiciono područje (D.P.) racionalnog algebarskog izraza čini skup vrijednosti

promjenljive za koje je nazivnik različit od 0, odnosno D.P. je skup promjenljivih za koje
algebarski izraz ima smisla.

Obratiti pažnju o tome kada se smije, a kada ne smije vršiti skraćivanje u racionalnom
algebarskom izrazu.

Zadatak 1. Obaviti naznačene operacije:

6𝑎𝑏 3 4𝑥𝑦 4𝑎𝑏
a) ∙ = D.P. 𝑥, 𝑦, 𝑏 ≠0
2𝑥 2 𝑦 9𝑏 2 3𝑥

𝑎2 − 𝑎𝑏 𝑏 2 𝑎(𝑎 − 𝑏) 𝑏 2
b) ∙ = ∙ = 𝑏(𝑎 − 𝑏) D.P. 𝑎, 𝑏 ≠ 0
𝑏 𝑎 𝑏 𝑎
Zadatak 2. Obaviti naznačene operacije:
2𝑥 − 6 2(𝑥 − 3) 2(𝑥 − 3)
= =
3𝑥 2 − 27 3(𝑥 2 − 9) 3(𝑥 2 − 32 )
D.P. 𝑥 − 3 ≠ 0 ⇒ 𝑥 = 3
a) 2(𝑥 − 3) 2 𝑥 + 3 ≠ 0 ⇒ 𝑥 = −3
= =
3(𝑥 − 3)(𝑥 + 3) 3(𝑥 + 3)
9𝑐 3 − 4𝑎2 𝑐 3 𝑐 3 (9 − 4𝑎2 )
= =
4𝑎2 𝑐 − 12𝑎𝑐 + 9𝑐 𝑐(4𝑎2 − 12𝑎 + 9)
3
b) 2 2 D.P. 3 − 2𝑎 ≠ 0 ⇒ 𝑎 ≠ 2
𝑐 (3 − 2𝑎)(3 + 2𝑎) 𝑐 (3 + 2𝑎)
= =
(3 − 2𝑎)2 3 − 2𝑎
12𝑥 2 + 12𝑥𝑦 12𝑥(𝑥 + 𝑦)
= =
4𝑥 2 − 4𝑦 2 4(𝑥 2 − 𝑦 2 )
D.P. 𝑥 − 𝑦 ≠ 0 ⇒ 𝑥 ≠ 𝑥
c)
12𝑥(𝑥 + 𝑦) 3𝑥 𝑥 + 𝑦 ≠ 0 ⇒ 𝑥 ≠ −𝑦
= =
4(𝑥 − 𝑦)(𝑥 + 𝑦) 4(𝑥 − 𝑦)
3𝑥 + 3𝑦 3(𝑥 + 𝑦) 3 D.P. 𝑥 − 𝑦 ≠ 0 ⇒ 𝑥 ≠ 𝑥
d) = =
𝑥 2 − 𝑦 2 (𝑥 − 𝑦)(𝑥 + 𝑦) 𝑥 − 𝑦 𝑥 + 𝑦 ≠ 0 ⇒ 𝑥 ≠ −𝑦

𝑎3 − 𝑏 3 (𝑎 − 𝑏)(𝑎2 + 𝑎𝑏 + 𝑏 2 ) 𝑎2 + 𝑎𝑏 + 𝑏 2
e) = = D.P. 𝑎 − 𝑏 ≠ 0 ⇒ 𝑎 ≠ 𝑏
2𝑎 − 2𝑏 2(𝑎 − 𝑏) 2
Zadatak 4. Skratiti razlomke:
8𝑎2 𝑏 4 − 4𝑎3 𝑏 4 4𝑎2 𝑏 4 (2 − 𝑎)
=
4𝑎4 − 16𝑎3 + 16𝑎2 4𝑎2 (𝑎2 − 4𝑎 + 4)
𝑏 4 (2 − 𝑎) 𝑏 4 (2 − 𝑎) 𝑏4 D.P. 𝑎 − 2 ≠ 0 ⇒ 𝑎 ≠ 2
a) = = = 𝑎≠0
(𝑎 − 2)2 (2 − 𝑎)2 2−𝑎
Napomena: (𝑎 − 2)2 = (2 − 𝑎)2

𝑥 2 + 𝑥𝑦 𝑥𝑦 + 𝑦 2 𝑥(𝑥 + 𝑦) −𝑥
∶ = ∙ =
𝑦 −𝑥 𝑦 𝑦(𝑥 + 𝑦)
D.P. 𝑦 ≠ 0
b)
−𝑥 2 𝑥 + 𝑦 ≠ 0 ⇒ 𝑥 ≠ −𝑦
= 2
𝑦
6 − 2𝑥 2(3 − 𝑥) −2(𝑥 − 3) −2 D.P. 𝑥 − 3 ≠ 0 ⇒ 𝑥 ≠ 3
c) = = =
𝑥 2 − 9 (𝑥 − 3)(𝑥 + 3) (𝑥 − 3)(𝑥 + 3) 𝑥 + 3 𝑥 + 3 ≠ 0 ⇒ 𝑥 ≠ −3
6𝑥 + 4𝑦
=
(3𝑥 + 2𝑦)2 − 15𝑥 − 10𝑦
D.P. 3𝑥 + 2𝑦 ≠ 0 ⇒
2(3𝑥 + 2𝑦)
= 3𝑥 ≠ −2𝑦
(3𝑥 + 2𝑦)2 − 5(3𝑥 + 2𝑦) −2𝑦
𝑥≠
d) 2(3𝑥 + 2𝑦) 3
=
(3𝑥 + 2𝑦)(3𝑥 + 2𝑦 − 5)
3𝑥 + 2𝑦 − 5 ≠ 0
2 5 − 2𝑦
= 𝑥≠
3𝑥 + 2𝑦 − 5 3

𝑎2 −9𝑏2
Zadatak 6. Odrediti vrijednost izraza 𝑀 = 𝑎2 −3𝑎𝑏 : (𝑎2 + 6𝑎𝑏 + 9𝑏 2 ), (𝑎 ≠ 0, 𝑎 ≠ ±3𝑏)
1
ako je 𝑎 = (−1)5 ,  𝑏 = − 3.
Prvo pojednostavimo dati izraz:
𝑎2 − 9𝑏 2 1 (𝑎 − 3𝑏)(𝑎 + 3𝑏) 1 1
𝑀= 2
⋅ 2 2
= ⋅ 2
=
𝑎 − 3𝑎𝑏 (𝑎 + 6𝑎𝑏 + 9𝑏 ) 𝑎(𝑎 − 3𝑏) (𝑎 + 3𝑏) 𝑎(𝑎 + 3𝑏)

Sada uvrštavanjem zadatih vrijednosti dobijamo:

1 1 1 1
𝑀= = = =
1 −[−1 − 1] −(−2) 2
(−1)5 [(−1)5 + 3 (− )]
3

13
 4. Linearne funkcije
Neka su zadana skupovi A i B. Pravilo po kojem se svakom elementu iz skupa A pridružuje
tačno jedan element iz skupa B nazivamo funkcijom sa skupa A u skup B.

Označavamo je sa 𝒇: 𝑨 → 𝑩, gdje je A – domen (polazni skup), B – kodomen (završni skup).

A B
f

Slika 1. Funkcija koja preslikava obojene boje u njihovu boju

Na Slici 1. prikazana je jedna funkcija gdje je pravilo preslikavanje boja. Dakle, svakom
elementu lijevog skupa (skupa A) po boji odgovara tačno jedan element desnog skupa (skupa
B).

Funkcija može biti predstavljena grafički, analitički i tabelarno.

Analitički predstavljena linearna funkcija može da se predstavi u tri oblika:

1. Eksplicitni oblik: 𝒇(𝒙) = 𝒌𝒙 + 𝒏.

2. Implicitni oblik: 𝑨𝒙 + 𝑩𝒚 + 𝑪 = 𝟎.
𝒙 𝒚
3. Segmentni oblik: 𝒎 + 𝒏 = 1.

U nastavku će biti razmatran eksplicitni oblik 𝒇(𝒙) = 𝒌𝒙 + 𝒏 koji ima sljedeće osobine:

 grafik je prava linija,

 k je koeficijent smjera prave,
 n je odsječak na y-osi (slobodni član).
Koeficijent smjera može da ima različite vrijednosti:

𝒌>𝟎 𝒌<𝟎 𝒌=𝟎

grafik sa x-osom zatvara oštar ugao grafik sa x-osom zatvara tup ugao grafik je paralelan sa x-osom
funkciija je rastuća funkcija je opadajuća funkcija je konstantna

𝛼
𝛼
n n
n

𝑦 = 3𝑥 + 3 𝑦 = −3𝑥 + 3 𝑦=3

Nula funkcije je tačka u kojoj grafik siječe x-osu. To je tačka za koju vrijedi:
𝒚 = 𝟎 ⟺ 0 = 𝑘𝑥 + 𝑛.

𝑥 = −1 𝑥=1 Nikada ne siječe x-osu.

Uslov pripadnosti tačke funkciji:

Ako tačka pripada grafiku funkcije onda koordinate te tačke zadovoljavaju jednačinu date
funkcije.

A(x , y) y = kx + n

Uslov paralelnosti:

Dvije prave 𝒚 = 𝒌𝟏 𝒙 + 𝒏𝟏 i 𝒚 = 𝒌𝟐 𝒙 + 𝒏𝟐 su paralelne ukoliko imaju jednake koeficijente

smjerova, tj. ako je 𝒌𝟏 = 𝒌𝟐 .

Primjer: 𝑦 = 2𝑥 + 2 i 𝑦 = 2𝑥 + 5

Uslov okomitosti:

Dvije prave 𝒚 = 𝒌𝟏 𝒙 + 𝒏𝟏 i 𝒚 = 𝒌𝟐 𝒙 + 𝒏𝟐 su okomite ukoliko vrijedi 𝒌𝟏 ∙ 𝒌𝟐 = −𝟏.

1
Primjer: 𝑦 = 2𝑥 + 2 i 𝑦 = − 2 𝑥 + 5

15
Zadatak1. U funkciji 𝑦 = 𝑥 + 𝑚 − 3 odrediti 𝑚 tako da grafik funkcije prolazi tačkom A(-2,-1).

Rješenje: Uvrstiti koordinate tačke 𝐴(−2, −1) u zadatu funkciju.

−1 = −2 + 𝑚 − 3
𝑚 = −1 + 2 + 3
𝑚=4

Zadatak 2. Popuniti tabelu ako je 𝑓(𝑥) = −3𝑥 + 1.

Rješenje:

x -1 0 -1 1/3 0.5

f(x) 4 1 4 0 -0.5

Kako se računa:

Za 𝑥 = −1 => 𝑓(𝑥) = −3(−1) + 1 => 𝑓(𝑥) = 3 + 1 = 4

Za 𝑓(𝑥) = −0.5 => −0.5 = −3𝑥 + 1 => 3𝑥 = 1.5/: 3 => 𝑥 = 0.5

Zadatak 3. Za koji parametar 𝑎 će grafik funkcije 𝑦 = (𝑎 − 3)𝑥 + 4 da bude paralelan, a za

1
koji okomit sa grafikom funkcije 𝑦 = 𝑥 + 3.
2

Rješenje:

Paralelan: Okomit:

𝒌𝟏 = 𝒌𝟐 𝒌𝟏 ∙ 𝒌𝟐 = −𝟏
1 1
𝑎−3= (𝑎 − 3) ∙ = − 1⁄∙ 2
2 2
1 𝑎 − 3 = −2
𝑎 = +3
2 𝑎 = −2 + 3
7 𝑎=1
𝑎=
2
Zadatak 4. Odrediti parametar 𝑎 u funkciji 𝑦 = (𝑎 + 3)𝑥 + 2𝑎 − 1 tako da funkcija ima isti
odsječak na y-osi kao i funkcija 𝑦 = −2𝑥 + 3.

Rješenje:

2𝑎 − 1 = 3
2𝑎 = 3 + 1
2𝑎 = 4⁄: 2
𝑎=2
Zadatak 5. Nacrtati grafik funkcije 𝑦 = 2𝑥 + 4, odrediti nulu i ispitati tok.

Rješenje:

1. Odsječak na y-osi. Uvrsti se 𝑥 = 0 => 𝑦 = 4. Dobije se tačka A(0,4).

2. Odsječak na x-osi. Nula funkcije. Zvrsti se 𝑦 = 0 => 𝑥 = −2. Dobije se tačka
𝐵(−2,0).
3. Grafik funkcije:

4. Tok funkcije. Koeficijent pravca 𝑘 = 2 > 0. Funkcija je rastuća.

Zadatak 6. Računski i grafički odrediti nulu funkcije 𝑦 = −2𝑥 + 2.

Rješenje:

Računski: Grafički:

0 = −2𝑥 + 2
2𝑥 = 2⁄: 2
𝑥=1

17
 Zadatak 7. Odrediti parametar 𝑚 tako da funkcija 𝑦 = (2𝑚 − 4)𝑥 − 3 bude rastuća.

Rješenje: Iz zadate funkcije 𝑘 = 2𝑚 − 4 koeficijent pravca mora biti veći od nule: 𝑘 > 0.

2𝑚 − 4 > 0
2𝑚 > 4 ∕: 2
𝑚>2

Za svako 𝑚 veće od 2, funkcija će biti rastuća.

Zadatak 8. Odrediti 𝑘 i 𝑛 u funkciji 𝑦 = 𝑘𝑥 + 𝑛 ako se zna da funkcija prolazi tačkama

A(5,1) i B(3,5).

Rješenje: Uvrstiti koordinate tačaka u zadatu funkciju.

Izračunato 𝑘 uvrstiti npr. u jednačinu:

A(5,1) 1 = 5𝑘 + 𝑛 -
B(3,5) 5 = 3𝑘 + 𝑛 1 = 5𝑘 + 𝑛
_______________________ 1 = 5 ∙ (−2) + 𝑛
−4 = 2𝑘 1 = −10 + 𝑛
𝑘 = −2 𝑛 = 11

Zadatak 9. Odrediti površinu trougla kojeg prava 𝑦 = −3𝑥 + 6 gradi sa koordinatnim osama.

Rješenje: Nacrtati datu funkciju.

Data funkcija sa koordinatnim osama

gradi pravougli trougao čija se
površina računa preko formule:
𝑎∙𝑏
𝑃 = 2 , gdje su 𝑎 i 𝑏 katete
pravouglog trougla. 6

𝑎∙𝑏 2∙6
𝑃= = =6
2 2
 5. Geometrijski i stereometrijski elementi sa brojnim izrazima

Zadatak 1. Izvršiti naznačene operacije sabiranja i oduzimanja uglova.

38° 52′ 13′′ 42° 53′ 123°

+ 42° 23′ 49′′ +23° 50′ − 35° 25′
80° 75′ 62′′ 65° 103′ 122° 60′
− 35° 25′
+1o +1’ +1o 87° 35′
81° 16′ 2′′ 66° 43′

5.1 Trougao

𝛾1
𝛾

𝛼1 𝛼 𝛽 𝛽1

Vanjski uglovi trougla sa slike su 𝜶𝟏 , 𝜷𝟏 𝒊 𝜸𝟏 .

Unutrašnji uglovi trougla sa slike su: 𝜶, 𝜷 𝒊 𝜸. Zbir unutrašnjih uglova u trouglu je 𝟏𝟖𝟎°.

𝜶 + 𝜷 + 𝜸 = 𝟏𝟖𝟎°

Zbir proizvoljnog unutrašnjeg ugla trougla i njemu odgovarajućeg spoljašnjeg ugla tog
trougla je 180°.
𝜶 + 𝜶𝟏 = 𝟏𝟖𝟎°
𝜷 + 𝜷𝟏 = 𝟏𝟖𝟎°
𝜸 + 𝜸𝟏 = 𝟏𝟖𝟎°

Spoljašnji ugao trougla jednak je zbiru dva unutrašnja, njemu nesusjedna ugla tog trougla.

𝜶𝟏 = 𝜷 + 𝜸
𝜷𝟏 = 𝜶 + 𝜸
𝜸𝟏 = 𝜶 + 𝜷

Dva ugla su komplementna ako je njihov zbir jednak 𝟗𝟎°, a suplementna ako je njihov zbir
jednak 𝟏𝟖𝟎°.

19
Zadatak 2. Odrediti treći ugao, ako je:

𝛼 = 90° 𝛼 = 23° 𝛼 = 90°

𝛽 = 25° 𝛽 = 49°25′ 𝛽 = 25°33′45′′

Rješenje: Rješenje: Rješenje:

𝛼 + 𝛽 + 𝛾 = 180° 𝛼 + 𝛽 + 𝛾 = 180° 𝛼 + 𝛽 + 𝛾 = 180°

𝛾 = 180° −( 𝛼 + 𝛽) 𝛾 = 180° −( 𝛼 + 𝛽) 𝛾 = 180° −( 𝛼 + 𝛽)
𝛾 = 180° −(90° + 25°) 𝛾 = 180° −(23° + 𝛾 = 180° −(90° +
𝛾 = 180° − 115° 49°25′) 25°33′45′′)
𝛾 = 65° 𝛾 = 107°35′ 𝛾 = 64°25′15′′

Zadatak 3. Odrediti sve unutrašnje i vanjske uglove trougla ako je: 𝛼 = 25°18′ 29′′ i 𝛽 =
85°35′

Rješenje:

Dati uglovi su unutrašnji. Potrebno je odrediti još jedan unutrašnji ugao 𝛾:

𝛼 + 𝛽 + 𝛾 = 180° ⇒ 𝛾 = 180° −( 𝛼 + 𝛽)
𝛾 = 180° −(25°18′29′′ + 85°35′)

25° 18′ 29′′

+ 85° 35′
110° 53′ 29′′

𝛾 = 180° − 110° 53′ 29′′

180°
− 110° 53′ 29′′
179° 59′ 60′′
− 110° 53′ 29′′
69° 6′ 31′′
𝜸 = 𝟔𝟗° 𝟔′ 𝟑𝟏′′
Vanjski uglovi:
𝛼1 = 180° − 𝛼 𝛽1 = 180° − 𝛽 𝛾1 = 180° − 𝛽
𝛼1 = 180° − 25°18′ 29′′ 𝛽1 = 180° − 85°35′ 𝛾1 = 180° − 69° 6′ 31′′

179° 59′ 60′′ 179° 60′ 179° 59′ 60′′

− 25° 18′ 29′′ − 85° 35′ − 69° 6′ 31′′
𝛼1 = 154° 41′ 31′′ 𝛽1 = 94° 25′ 𝛾1 = 110° 53′ 29′′
Zadatak 4. Ako su data dva spoljašnja ugla trougla 𝛼1 = 103° i 𝛽1 = 106°. Odrediti unutrašnje
uglove.

Rješenje:

𝛼 + 𝛼1 = 180° ⇒ 𝛼 = 180° − 𝛼1 = 180° − 103° = 77°

𝛽 + 𝛽1 = 180° ⇒ 𝛽 = 180° − 𝛽1 = 180° − 106° = 74°

𝛼 + 𝛽 + 𝛾 = 180° ⇒ 𝛾 = 180° −( 𝛼 + 𝛽)= 𝛾 = 180° −( 77° + 74°) = 29°

5.2 Mnogougao

Razmatra se mnogougao koji ima 𝒏 stranica (tjemena ili uglova).

Broj dijagonala nekog mnogougla od 𝑛 stranica je:

𝒏(𝒏 − 𝟑)
𝑫(𝒏) =
𝟐

Jedan unutrašnji ugao mnogougla od 𝑛 stranica je:

(𝒏 − 𝟐) ∙ 𝟏𝟖𝟎°
𝜶=
𝒏

Zbir svih unutrašnjih uglova mnogougla od 𝑛 stranica je:

𝑺(𝒏) = (𝒏 − 𝟐) ∙ 𝟏𝟖𝟎°

Mnogougao čije su dužine svih strana međusobno jednake i svi unutrašnji uglovi
međusobno jednaki zove se pravilan mnogougao.

21
Zadatak 1. Odrediti broj dijagonala i zbir uglova mnogougla, ako je:

a) n=5 b) n=23

5(5 − 3) 23(23 − 3)
𝐷(5) = =5 𝐷(23) = = 230
2 2
S(5) = (5 − 2) ∙ 180° = 540° S(23) = (23 − 2) ∙ 180° = 3780°

Zadatak 6. Odrediti koji mnogougao ima 27 dijagonala.

Rješenje:

𝐷(𝑛) = 27 Dva moguća rješenja:

n(n − 3)
27 = ⁄⋅ 2
2 𝑛 + 6 = 0 ⇒ 𝑛 = −6 Broj stranica nikada
𝑛(𝑛 − 3) = 54 ne može biti negativan broj!
𝑛2 − 3𝑛 = 54
𝑛2 − 3𝑛 − 54 = 0 𝑛 − 9 = 0 ⇒ 𝑛 = 9 Mnogougao sa 9
𝑛2 + 6𝑛 − 9𝑛 − 54 = 0 stranica će da ima 27 dijagonala.
𝑛(𝑛 + 6) − 9(𝑛 + 6) = 0
(𝑛 + 6)(𝑛 − 9) = 0

Zadatak 7. Unutrašnji ugao pravilnog mnogougla je 150°. Odrediti ukupan broj dijagonala.

Rješenje: Dat je jedan unutrašnji ugao pravilnog mnogougla koji se računa po formuli:
(𝒏−𝟐)∙𝟏𝟖𝟎°
𝜶= 𝒏

(𝑛 − 2) ∙ 180° Dakle, radi se o mnogouglu koji ima 12

150° = ⁄∙ 𝑛
𝑛 stranica. Takav mnogougao ima broj
150°𝑛 = (𝑛 − 2) ∙ 180° dijagonala:
150°𝑛 = 180°𝑛 − 360°
150°𝑛 − 180°𝑛 = −360°
−30°𝑛 = −360° ∕: (−30°) 12(12 − 3)
𝐷(12) = = 54
𝑛 = 12 2
Zadatak 8. Mnogougao ima 91 tjeme. Koliko puta je broj njegovih dijagonala veći od broja
njegovih stranica?

Rješenje:

Broj tjemena = broj stranica = broj uglova mnogougla: 𝑛 = 91

91(91−3)
Broj dijagonala: 𝐷(91) = = 4004
2

Odgovor: Broj dijagonala je 4004:91=44 puta veći od broja stranica ovog mnogougla.

Zadatak 9. Koji mnogougao ima osam puta više dijagonala nego stranica?

Rješenje:

Uslov zadataka: Moguća dva rješenja:

𝐷(𝑛) = 8𝑛 𝑛 = 0, broj stranica nikada ne može biti

𝑛(𝑛 − 3) nula!
= 8𝑛⁄∙ 2
2
n(n − 3) = 16n 𝑛 − 19 = 0 ⇒ 𝑛 = 19 , dakle mnogougao
𝑛2 − 3𝑛 = 16𝑛 sa 19 stranica.
𝑛2 − 3𝑛 − 16𝑛 = 0
𝑛2 − 19𝑛 = 0
𝑛(𝑛 − 19) = 0
Zadatak 10. Jedan ugao iznosi 25% njegovog komplementnog ugla. Koliki je taj ugao?

Rješenje:

Neka su 𝛼 i 𝛽 dva ugla koja su komplementna: 𝛼 + 𝛽 = 90°

25 1
Uslov zadatka: 𝛼 = 25%𝛽 = 100 𝛽 = 4 𝛽

1
𝛽 +𝛽 = 90°
4
5
𝛽 = 90° ∕⋅ 4
4

5𝛽 = 360° ∕: 5

𝛽 =72°, 𝛼 = 18°

23
Zadatak 11. Jedan ugao četverougla je 40° , drugi je polovina trećeg, četvrti za 24° manji od
zbira prva dva ugla. Koliki su uglovi četverougla?

Rješenje:

Uzeti proizvoljne uglove: Uslov zadatka:

𝛼 = 40°
Prvi ugao: 𝛼 1
Drugi ugao: 𝛽 𝛽= 𝛾
2
Treći ugao: 𝛾 1
Četvrti ugao: 𝛿 𝛿 = (𝛼 + 𝛽) − 24° = (40° + 𝛾) − 24°
2

Zbir unutrašnjih uglova četverougla iznosi 360°.

𝛼 + 𝛽 + 𝛾 + 𝛿 = 360°
1 1
40° + 2 𝛾 + 𝛾 + (40° + 2 𝛾) − 24° = 360°
1 1
40° + 𝛾 + 𝛾 + 40° + 𝛾 − 24° = 360°
2 2
2𝛾 = 360° − 40° − 40° + 24°
2𝛾 = 304° ∕: 2
𝛾 = 152°

Vratiti se u uslov zadatka i izračunati ostale uglove:

1 1
𝛽 = 2 𝛾 =2 ⋅ 152° = 76°

1
𝛿 = (𝛼 + 𝛽) − 24° = (40° + 𝛾) − 24° = (40° + 76°) − 24° = 92°
2
 6. Jednačine

Zadatak 1. Riješiti jednačine.

3𝑥
a) 3𝑥 = 30 ∕: 3 b) = 6 ∕∙ 5
5
𝑥 = 10
3𝑥 = 30 /: 3
𝑥 = 10

5 10 d) 𝑥: 3 = 5: 10 /množiti vanjski s vanjskim,

c) = 𝑥 /množiti unakrsno
2 unutrašnji sa unutrašnjim članom
5𝑥 = 20 /: 5 10𝑥 = 15 /: 10
𝑥=4 𝑥 = 1.5

e) 10 + 𝑥 = 15 f) 3 − 𝑥 = 7
𝑥 = 15 − 10 −𝑥 = 7 − 3
𝑥=5 −𝑥 = 4 /: (−1)
𝑥 = −4
g) 2𝑥 = 0 /: 2 h) 17 − 2𝑥 = 25
0 −2𝑥 = 25 − 17
𝑥=
2 −2𝑥 = 8 /: (−2)
𝑥 =0 𝑥 = −4

Zadatak 2. Riješiti jednačine:

a) (𝑥 + 1)(𝑥 − 3) − 2 = 𝑥 2 b) (𝑥 + 2)2 = (𝑥 − 3)(𝑥 + 3) − 1

𝑥 2 − 3𝑥 + 𝑥 − 3 − 2 = 𝑥 2 𝑥 2 + 4𝑥 + 4 = 𝑥 2 − 3𝑥 + 3𝑥 − 9 − 1
𝑥 2 − 3𝑥 + 𝑥 − 3 − 2 − 𝑥 2 = 0 4𝑥 = −10 − 4
−2𝑥 = 5 /: (−2) 4𝑥 = −14/: 4
5 14 7
𝑥=− 𝑥=− =−
2 4 2

c) (3𝑥 − 2)(3𝑥 + 2) = 9(𝑥 + 2)2 + 5

9𝑥 2 − 4 = 9(𝑥 2 + 4𝑥 + 4) + 5
9𝑥 2 − 4 = 9𝑥 2 + 36𝑥 + 36 + 5
−36𝑥 = 41 + 4
−36𝑥 = 45 /: (−36)
45 5
𝑥=− =−
36 4

25
Zadatak 3. Riješiti kvadratne jednačine:

a) (𝒙 + 𝟐)(𝒙 − 𝟏𝟕) = 𝟎

Rješenje:
- proizvod dvije zagrade jednak nuli
-svaku od njih izjednačimo s nulom

𝑥 + 2 = 0 ⇒ 𝑥 = −2
𝑥 − 17 = 0 ⇒ 𝑥 = 17

b) 𝒙𝟐 − 𝟐𝒙 + 𝟏 = 𝟎

Rješenje:

𝟏° 𝑵𝒂č𝒊𝒏: rastavljanje srednjeg člana 𝟐° 𝑵𝒂č𝒊𝒏: preko formule

𝑎𝑥 2 − 𝑏𝑥 + 𝑐 = 0
𝑎𝑥 2 − 𝑏𝑥 + 𝑐 = 0
- zbir dva broja treba dati srednji čan
I+II =b −𝑏 ± √𝑏 2 − 4𝑎𝑐
- proizvod ta dva broja treba dati 𝑥1,2 =
2𝑎
slobodni član
I⋅II =c

𝑥 2 − 2𝑥 + 1 = 0 −(−2) ± √22 − 4 ∙ 1 ∙ 1
𝑥2 − 𝑥 − 𝑥 + 1 = 0 𝑥1,2 =
2∙1
𝑥(𝑥 − 1) − (𝑥 − 1) = 0
2 ± √4 − 4
(𝑥 − 1)(𝑥 − 1) = 0 𝑥1,2 =
*proizvod dvije zagrade 2
𝑥−1=0⇒𝑥 =1 2±0
𝑥1,2 =
𝑥−1=0⇒𝑥 =1 2
𝑥1,2 = 1

c) 𝒙𝟐 − 𝟓𝒙 + 𝟔 = 𝟎

Rješenje:
2
𝑥 − 2𝑥 − 3𝑥 + 6 = 0 −(−5) ± √52 − 4 ∙ 1 ∙ 6
𝑥(𝑥 − 2) − 3(𝑥 − 2) = 0 𝑥1,2 =
2∙1
(𝑥 − 2)(𝑥 − 3) = 0 5 ± √25 − 24
𝑥−2=0⇒𝑥 =2 𝑥1,2 =
2
𝑥−3=0⇒𝑥 =3 5±1
𝑥1,2 =
2
5+1
𝑥1 = =3
2
5−1
𝑥2 = =2
2
Zadatak 4. Riješiti jednačine:

a) (𝑥 − 3): 15 = 21: 35 b) 𝑥 2 − 8𝑥 + 15 = 0
35 (𝑥 − 3) = 15 ∙ 21 𝑥 2 − 5𝑥 − 3𝑥 + 15 = 0
35𝑥 − 105 = 315 𝑥(𝑥 − 5) − 3(𝑥 − 5) = 0
35𝑥 = 315 + 105 (𝑥 − 5)(𝑥 − 3) = 0
35𝑥 = 420 /: 35 𝑥−5=0 ⇒𝑥 =5
𝑥 = 12 𝑥−3=0 ⇒𝑥 =3

c) 2𝑥 − 3 3𝑥 − 1 d) 2−𝑥 1 − 𝑥 2𝑥
= /∙ 4 =1− − /∙ 6
4 2 2 3 3
2𝑥 − 3 = 2(3𝑥 − 1) 3(2 − 𝑥) = 6 − 2(1 − 𝑥) − 2(2𝑥)
2𝑥 − 3 = 6𝑥 − 2 6 − 3𝑥 = 6 − 2 + 2𝑥 − 4𝑥
2𝑥 − 6𝑥 = −2 + 3 −3𝑥 + 2𝑥 = 4 − 6
−4𝑥 = 1 /: (−4) −𝑥 = −2 /: (−1)
1 𝑥=2
𝑥=−
4

Zadatak 5. Riješiti jednačine:

a) 𝑥 2 − (𝑥 + 6)(𝑥 − 7) = 50 b) (𝑥 + 5)2 − (𝑥 + 1)(𝑥 − 1) = 1

𝑥 2 − 𝑥 2 + 7𝑥 − 6𝑥 + 42 = 50 𝑥 2 + 10𝑥 + 25 − 𝑥 2 + 𝑥 − 𝑥 + 1 = 1
𝑥=8 10𝑥 = −25 /: 10
25 5
𝑥=− =−
10 2
Zadatak 6. Riješiti jednačine:

a) (𝑥 − 2): (𝑥 + 3) = (2𝑥 − 3): (2𝑥 + 2) b) 𝑥+1 𝑥+3

𝑥− − = 2/∙ 4
(𝑥 − 2)(2𝑥 + 2) = (𝑥 + 3)(2𝑥 − 3) 2 4
2𝑥 2 + 2𝑥 − 4𝑥 − 4 = 2𝑥 2 − 3𝑥 + 6𝑥 − 9 4𝑥 − 2(𝑥 + 1) − (𝑥 + 3) = 8
2𝑥 − 3𝑥 = −9 + 4 4𝑥 − 2𝑥 − 2 − 𝑥 − 3 = 8
−𝑥 = −5 /: (−1) 𝑥 = 13
𝑥=5

c) 𝑥 − 2 2(𝑥 − 3) 8 − 𝑥
− = /∙
2 3 12
6(𝑥 − 2) − 8(𝑥 − 3) = 8 − 𝑥
6𝑥 − 12 − 8𝑥 + 24 = 8 − 𝑥
−2𝑥 + 𝑥 = 8 − 12
−𝑥 = −4/: (−1)
𝑥=4

27
 7. Primjena linearnih jednačina
3
Zadatak 1. Ako se neki broj umanji za svoje 8 , dobije se isto kao da uvećamo njegovu
polovinu za 7. Odrediti taj broj.

Rješenje: x - neki broj

3 1
𝑥 − 8 x= 2 𝑥 + 7 ∕∙ 8
8𝑥 − 3𝑥 = 4𝑥 + 56
8𝑥 − 3𝑥 − 4𝑥 = 56
𝑥 = 56
7
Zadatak 2. Ako se nekom broju doda 3, dobije se tog broja. Naći taj broj.
6

Rješenje: x – neki broj

7
𝑥+3= 𝑥 ⁄⋅ 6
6
6𝑥 + 18 = 7𝑥
6𝑥 − 7𝑥 = −18
−𝑥 = − 18⁄: (−1)
𝑥 = 18

Zadatak 3. Zbir tri uzastopna cijela broja je 87. Koji su to brojevi?

Rješenje: x, x+1, x+2 - tri uzastopna broja

𝑥 + (𝑥 + 1) + (𝑥 + 2) = 87
𝑥 + 𝑥 + 1 + 𝑥 + 2 = 87
3𝑥 = 87 − 3
3𝑥 = 84⁄: 3
𝑥 = 28, prvi broj
𝑥 + 1 = 29, drugi broj
𝑥 + 2 = 30, treći broj

Tri uzastopna broja čiji je zbir 87 su: 28, 29 i 30.

 7 5
Zadatak 4. Za koliko treba umanjiti brojnik i nazivnik razlomka 9 da se dobije 7?

Rješenje:
7−𝑥 5
=
9−𝑥 7
5(9 − 𝑥) = 7(7 − 𝑥)
45 − 5𝑥 = 49 − 7𝑥
−5𝑥 + 7𝑥 = 49 − 45
2𝑥 = 4⁄: 2
𝑥=2
I brojnik i nazivnik treba umanjiti za 2.
3
Zadatak 5. U jednoj školi 8 svih učenika su dječaci. Ako u toj školi ima 405 djevojčica,
odrediti koliko ima dječaka.

Rješenje:

- ukupan broj učenika (svi učenici) - x

3
- dječaci - 8 𝑥
- djevojčice - 405

dječaci+ djevojčice = ukupan broj učenika

3
𝑥 + 405 = 𝑥⁄⋅ 8
8
3𝑥 + 3240 = 8𝑥
3𝑥 − 8𝑥 = −3240
−5𝑥 = − 3240⁄: (−5)
𝑥 = 648 – ukupan broj učenika

Broj dječaka može se izračunati na dva načina:

3 3
1. način: 𝑥 = 8 ∙ 648 = 243
8

2. način: dječaci= kupan broj učenika – djevojčice =648-405 =243

29
Zadatak 6. Zbir cifara dvocifrenog broja je 9. Ako se taj broj podijeli cifrom desetica dobit
će se količnik 10 i ostatak 2. Koji je to broj?

Rješenje:

𝑥𝑦 – dvocifren broj, 𝑥 - cifra desetica, 𝑦 – cifra jedinica

̅̅̅
Dvocifren broj zapisuje se kao: 𝑥𝑦̅̅̅ = 10𝑥 + 𝑦

(1) 𝑥 + 𝑦 = 9
(2) (10𝑥 + 𝑦) ∶ 𝑥 = 10 𝑜𝑠𝑡𝑎𝑡𝑎𝑘 (2)
__________________________________________
iz (2) jednačine riješiti proporciju i dodati ostatak:

10𝑥 + 𝑦 = 10 𝑥 + 2 ⇒ 𝑦 = 2 vratiti se u jednačinu (1) i izračunati 𝑥

𝑥+𝑦 =9
𝑥 = 9−𝑦
𝑥 = 9−2
𝑥=7

Traženi dvocifreni broj je 72.

 8. Sistemi linearnih jednačina
Zadatak 1. Riješiti sistem linernih jednačina korištenjem svih metoda.
𝑥+𝑦 =4
2𝑥 + 𝑦 = 5
Grafički metod

𝑦 =4−𝑥

x 0 4
y 4 0

𝑦 = 5 − 2𝑥

x 0 2.5
y 5 0

Rješenje sistema jednačina je neka tačka A(x, y)

Sa grafika se očita tačka presjeka ove dvije prave A(1, 3)

Metod zamjene ili supstitucije

(1) 𝑥 + 𝑦 = 4 ⇒ 𝑥 = 4 − 𝑦 uvrstiti u (2) jednačinu umjesto x

(2) 2𝑥 + 𝑦 = 52(4 − 𝑦) + 𝑦 = 5
__________________________
8 − 2𝑦 + 𝑦 = 5
−𝑦 = 5 − 8
𝑦=3
Tačka presjeka ove dvije prave je A(1, 3)

Metod suprotnih koeficijenata

(1) 𝑥 + 𝑦 = 4 /⋅ (−1)
(2) 𝑥 + 𝑦 = 5
____________________
−𝑥 − 𝑦 = −4
2𝑥 + 𝑦 = 5
__________________
𝑥=1

Vratiti se u (1) i izračunati y

𝑦 =4−𝑥 =4−1=3

Tačka presjeka ove dvije prave je A(1, 3)

31
Zadatak 2. Riješiti sistem jednačina metodom zamjene.

(1) 2𝑥 + 3𝑦 = 10
(2) − 𝑥 + 𝑦 = 5 ⇒ 𝑦 = 5 + 𝑥 uvrstiti u (1)
____________________________________________________
(1) 2𝑥 + 3(5 + 𝑥) = 10
2𝑥 + 15 + 3𝑥 = 10
5𝑥 = −5 /: 5
𝑥 = −1, vratiti se u (2) i odrediti y
(2) 𝑦 = 5 + 𝑥 = 5 + (−1) = 4

Rješenje: A(-1, 4)

Zadatak 3. Za dvije košulje i pet pari čarapa plati se 84 KM. Cijena košulje je kao 8 pari čarapa.
Koliko košta košulja, a koliko čarape?

Rješenje:
2𝑥 + 5𝑦 = 84
𝑥 = 8𝑦
________________________
2 ⋅ 8𝑦 + 5𝑦 = 84
x – košulje
16𝑦 + 5𝑦 = 84
y – čarape
21𝑦 = 84/: 21
𝑦 =4 (KM), cijena čarapa
𝑥 = 8𝑦=8⋅ 4 = 32 (KM), cijena košulje

Zadatak 4. Otac i sin imaju zajedno 36 godina. Poslije 15 godina otac će biti dva puta stariji
od sina. Koliko godina ima otac, a koliko sin?

Rješnje:

𝑥 + 𝑦 = 36
x – godine oca
(𝑥 + 15) = 2(𝑦 + 15)
y – godine sina
_________________________
𝑥 + 𝑦 = 36 ⇒ 𝑥 = 36 − 𝑦
posije 15 godina
𝑥 + 15 = 2𝑦 + 30
_________________________
x+15 – godine
36 − 𝑦 + 15 = 2𝑦 + 30
oca
−𝑦 − 2𝑦 = 30 − 15 − 36
y+15 – godine
−3𝑦 = −21/: (−3)
sina
𝑦 =7, 𝑥 = 36 − 𝑦 = 36 − 7 = 29

Otac ima 29 godinu, a sin 7 godina.

 9. Nejednačine

Zadatak 1. Riješiti nejednačine i rješenje prikazati na brojevnoj pravoj i preko intervala.

−𝟓𝒙 + 𝟖 < 𝟐𝒙 + 𝟏
−5𝑥 − 2𝑥 < 1 − 8
−7𝑥 < −7 ∕: (−7)
𝑥>1

𝑥 ∈ (1, + ∞ )

𝒙 − 𝟖 > 𝟑𝒙 + 𝟐
𝑥 − 3𝑥 > 2 + 8
−2𝑥 > 10 ∕: (−2)
𝑥 < −5

𝑥 ∈ (− ∞ , −5 )

𝟐(𝒙 − 𝟑) − 𝟑(𝒙 + 𝟏) > 𝒙

2𝑥 − 6 − 3𝑥 − 3 > 𝑥
2𝑥 − 3𝑥 − 𝑥 > 6 + 3
−2𝑥 > 9⁄: (−2)
9 1
𝑥 < − < −4 < −4.5
2 2
𝑥 ∈ (− ∞ , −4.5 )

33
 (𝒙 − 𝟏)𝟐 − (𝒙 + 𝟑)𝟐 ≤ 𝟑𝒙
𝑥 − 2𝑥 + 1 − (𝑥 2 + 6𝑥 + 9) ≤ 3𝑥
2

𝑥 2 − 2𝑥 + 1 − 𝑥 2 − 6𝑥 − 9 ≤ 3𝑥
−2𝑥 − 6𝑥 − 3𝑥 ≤ 9 − 1
−11𝑥 ≤ 8⁄: (−11)
8
𝑥≥−
11

𝑥
8
∈[− , + ∞)
11

Zadatak 2. Riješiti jednačinu i rješenje prikazati na brojevnoj pravoj.

𝟐𝒙 𝟑𝒙 + 𝟒
+𝟏> ∕⋅ 8
𝟖 𝟒
2𝑥 + 8 > 2(3𝑥 + 4)
2𝑥 + 8 > 6𝑥 + 8
2𝑥 − 4𝑥 > 8 − 8
−2𝑥 > 0/: (−2)
𝑥<0
 𝒙+𝟏
> 𝟎 ∕⋅ (−2)
−𝟐
𝑥+1<0
𝑥 < −1

𝒙𝟐 − 𝟑(𝒙 − 𝟏) ≤ 𝒙𝟐 + 𝟒
𝑥 2 − 3𝑥 + 3 ≤ 𝑥 2 + 4
−3𝑥 ≤ 4 − 3
−3𝑥 ≤ 1 ∕: (−3)
1
𝑥≥−
3

𝟐𝒙 − 𝟑 𝟑𝒙 − 𝟐
+𝟏≥ − 𝟐𝒙 ∕⋅ 4
𝟐 𝟒
2(2𝑥 − 3) + 4 ≥ 3𝑥 − 2 − 8𝑥
4𝑥 − 6 + 4 ≥ 3𝑥 − 2 − 8𝑥
4𝑥 − 3𝑥 + 8𝑥 ≥ −2 + 6 − 4
9𝑥 ≥ 0/: 9
𝑥≥0

35
Zadatak 3. Riješiti nejednačine i rješenje zapisati kao skup rješenja.

𝟐𝒙 − 𝟏 𝟓 − 𝟒𝒙
− ≤ 𝟏 ∕⋅ 6
𝟑 𝟐
2(2𝑥 − 1) − 3(5 − 4𝑥) ≤ 6
4𝑥 − 2 − 15 + 12𝑥 ≤ 6
16𝑥 ≤ 6 + 17
16𝑥 ≤ 23⁄: 16
23 7
𝑥≤ ≤1
16 16
𝟕
𝒙 ∈ (−∞, 𝟏 ]
𝟏𝟔

𝟏𝟓𝒙 − 𝟑(𝒙 − 𝟐) < 𝟐𝒙 − 𝟑

15𝑥 − 3𝑥 + 6 < 2𝑥 − 3
12𝑥 − 2𝑥 < −3 − 6
10𝑥 < −9/: 10
9
𝑥<−
10
𝟗
𝒙 ∈ (−∞, )
𝟏𝟎

Zadatak 4. Odrediti zajedničko rješenje nejednačina i prikazati na brojnoj osi.

𝟑𝒙 − 𝟓 < 𝟐𝒙 − 𝟑
𝟑𝒙 > 𝟎/: 3
3𝑥 − 2𝑥 < −3 + 5
𝑥>0
𝑥<2

𝒙 ∈ (𝟎, 𝟐)
 𝟓𝒙 − 𝟒 < 𝟑(𝒙 − 𝟐) + 𝟏 𝟓𝒙 + 𝟑 > 𝟐 + 𝟐(𝒙 − 𝟑)
5𝑥 − 4 < 3𝑥 − 6 + 1 5𝑥 + 3 > 2 + 2𝑥 − 6
5𝑥 − 3𝑥 < −5 + 4 5𝑥 − 2𝑥 > −4 − 3
2𝑥 < −1/: 2 3𝑥 > −7/: 3
1 7 1
𝑥<− 𝑥 > − > −2
2 3 3

𝟕 𝟏
𝒙 ∈ (− , − )
𝟑 𝟐

Zadatak 5. Samostalno riješiti nejednačine.

a)
1 4−𝑥 𝑥−1 Rj. 𝑥 > 9
− − >0
6 2 3
b)
Rj. 𝑥 ≤ 3
4𝑥 − (2 − 𝑥) ≤ 5𝑥 − [1 − (2 − 𝑥)]
c)
𝑥 2𝑥 + 1 Rj. 𝑥 > 8
− −1<0
2 3
d)
17 𝑥 + 3 4 − 𝑥 Rj. 𝑥 > 0
− − <0
6 2 3
e)
9𝑥 − 6 Rj. 𝑥 ≤ 1
5 − 2(3𝑥 − 1) ≥
3

37
 10. Gemetrijske figure u ravni

Geometrijske figure Formule

Pravougli trougao

Jednakokraki trougao

Jednakostranični trougao
Raznostranični trougao

Pravougaonik

Kvadrat

Paralelogram

39
 Romb

Trapez

Jednakokraki trapez

Pravilan šestougao
Zadatak 1. Izračunati površinu trougla ∆𝐴𝐵𝐶 sa slike.

Rješenje:

Pitagorina teorema za pravougli trougao: 𝑐 2 = 𝑎2 + 𝑏 2

Lijevi pravougli trougao:

Desni pravougli trougao:

252 = 152 + 𝑥1 2 172 = 152 + 𝑥2 2

𝑥1 2 = 252 − 152 𝑥2 2 = 172 − 152
𝑥1 2 = 625 − 225 𝑥2 2 = 289 − 225
𝑥1 2 = 400/ 𝑥2 2 = 64/
𝑥1 = 20 𝑥2 = 8

Treća stranica trougla je 𝑎 = 𝑥1 + 𝑥2 = 20 + 8 = 28 𝑐𝑚, a visina ℎ𝑎 = 15𝑐𝑚 .

Sada je površina raznostraničnog trougla:

𝑎 ∙ ℎ𝑎 28 ∙ 15
𝑃= = = 210 𝑐𝑚2
2 2

Zadatak 2. Dužina jedne stranice pravougaonika je b=9cm, a dužina njegove dijagonale

d=15cm. Izračunati površinu i obim pravougaonika.

Rješenje:

𝑑 2 = 𝑎2 + 𝑏 2
𝑃 = 𝑎 ∙ 𝑏 = 12 ∙ 9
152 = 𝑎2 + 92
= 108 𝑐𝑚2
𝑎2 = 152 − 92
𝑎2 = 225 − 81
𝑂 = 2(𝑎 + 𝑏)
𝑎2 = 144
= 2(12 + 9) = 42 𝑐𝑚
𝑎 = 12

41
Zadatak 3. Izračunati površinu četverougla prema podacima sa slike.

Rješenje:
Četverougao 𝐴𝐵𝐶𝐷 sastoji se od dva pravougla trougla: ∆𝐴𝐵𝐷 i ∆𝐵𝐶𝐷. Koristiti Pitagorinu
teoremu!

∆𝐴𝐵𝐷 ∆𝐵𝐶𝐷
𝐵𝐷 = ̅̅̅̅
̅̅̅̅ 2
𝐴𝐵 2 + ̅̅̅̅
𝐴𝐷 2
𝐵𝐷2 = ̅̅̅̅
̅̅̅̅ ̅̅̅̅ 2
𝐶𝐷 2 − 𝐵𝐶
̅̅̅̅ = 17 − 82
2 2 15 = 9 + ̅̅̅̅
2 2
𝐴𝐷 2
𝐵𝐷 ̅̅̅̅2 = 152 − 92
̅̅̅̅ 𝐴𝐷
𝐵𝐷2 = 289 − 64 ̅̅̅̅
̅̅̅̅ 𝐴𝐷 2 = 225 − 81
𝐵𝐷2 = 225 ̅̅̅̅2 = 144
𝐴𝐷
̅̅̅̅
𝐵𝐷 = √225 ̅̅̅̅ = √144
𝐴𝐷
̅̅̅̅ =15
𝐵𝐷 ̅̅̅̅
𝐴𝐷 = 12
̅̅̅̅ ∙ 𝐴𝐷
𝐴𝐵 ̅̅̅̅ 9 ∙ 12 ̅̅̅̅ ∙ 𝐵𝐷
𝐵𝐶 ̅̅̅̅ 8 ∙ 15
𝑃∆𝐴𝐵𝐷 = = = 54 𝑐𝑚2 𝑃∆𝐵𝐶𝐷 = = = 60 𝑐𝑚2
2 2 2 2

Površina četverougla 𝑃𝐴𝐵𝐶𝐷 dobija se sabiranjem površina ova dva pravougla trougla.

𝑃𝐴𝐵𝐶𝐷 = 𝑃∆𝐴𝐵𝐷 + 𝑃∆𝐵𝐶𝐷

𝑃𝐴𝐵𝐶𝐷 = 54 𝑐𝑚2 + 60 𝑐𝑚2
𝑃𝐴𝐵𝐶𝐷 = 114 𝑐𝑚2

Zadatak 4. Odrediti obim i površinu kružnice poluprečnika r=3cm.

Rješenje:

Obim kružnice:
𝑂 = 2𝑟𝜋
𝑂 = 6𝜋 𝑐𝑚

Površina kružnice:
𝑃 = 𝑟 2𝜋
𝑃 = 9𝜋 𝑐𝑚2
Zadatak 5. Obim jednakokrakog trougla je 16 cm, a dužina njegove osnovice je 6 cm. Kolika
mu je površina?

Rješenje:

Obim jednakokrakog trougla:

O = 16 cm 𝑂 = 𝑎 + 2𝑏
a =6 cm 16 𝑐𝑚 = 6𝑐𝑚 + 2𝑏
____________ 2𝑏 = 16𝑐𝑚 − 6𝑐𝑚
P=? 2𝑏 = 10𝑐𝑚 /: 2
𝑏 = 5 𝑐𝑚

Pitagorina teorema:

𝑎 2
𝑏 2 = ℎ𝑎2 + (2)
𝑎 2
ℎ𝑎2 = 𝑏 2 − (2)
ℎ𝑎2 = 25 − 9
ℎ𝑎2 = 16/
ℎ𝑎 = 4

Površina trougla:

𝑎 ∙ ℎ𝑎 6 ∙ 4
𝑃= = = 12 𝑐𝑚2
2 2

Zadatak 6. U pravouglom trouglu ABC jedna kateta ima 8cm, a razlika dužine hipotenuze i
druge katete je 4cm. Kolika je površina tog trougla?

Rješenje:

Pitagorina teorema:

𝑎2 + 𝑏 2 = 𝑐 2
82 + 𝑏 2 = (4 + 𝑏)2
64 + 𝑏 2 = 16 + 8𝑏 + 𝑏 2
8𝑏 = 64 − 16
a = 8cm 8𝑏 = 48/: 8
c - b = 4 cm => c=4+b 𝑏=6
____________________ Površina trougla:
P=?
𝑎∙𝑏 8∙6
𝑃= = = 24 𝑐𝑚2
2 2

43
Zadatak 7. Dužine osnovica jednakokrakog trapeza su 14cm i 8cm, a dužine krakova 5cm.
Kolika je dužina visine trapeza?

Rješenje:
Sa slike se vidi da je:
a i c – osnovice trapeza
b – krakovi j. trapeza 𝑎 =𝑥+𝑐+𝑥
h – visina trapeza 𝑎 = 2𝑥 + 𝑐 ⇒ 2𝑥 = 𝑎 − 𝑐
𝑎 − 𝑐 14 − 8
𝑥= = = 3 𝑐𝑚
2 2

Pitagorina teorema:

𝑏 2 = 𝑥 2 + ℎ2
ℎ2 = 𝑏 2 − 𝑥 2
ℎ2 = 25 − 9
ℎ2 = 16/
a=14cm ℎ = 4 𝑐𝑚
c=8cm
5=8cm
___________________
h=?

Zadatak 8. Površina trapeza je 40 cm2, a njegova visina je 8cm. Odrediti njegove osnovice
ako se one razlikuju za 4cm.

Rješenje:

P=40 cm2 𝑎+𝑐

𝑃= ∙ℎ
h=8cm 2
a - c = 4 cm (1) => c=a-4 𝑎+𝑐
40 = ∙ 8 /∙ 2
________________________________ 2
a, c ? 80 = 8(𝑎 + 𝑐)
𝑎 + 𝑐 = 10 (2)
Površina trapeza:
Sistem jednačina:
𝑃 =𝑚∙ℎ
𝑎 − 𝑐 = 4 (1)
𝑎+𝑐 𝑎 + 𝑐 = 10 (2)
𝑚 – srednja linija trapeza 𝑚 = 2 _____________________
ℎ - visina trapeza
2𝑎 = 14/: 2
𝑎 = 7 𝑚, 𝑐 = 𝑎 − 4 = 3 𝑐𝑚
Zadatak 9. U jednakokrakom trapezu date su osnovice 17cm i 3cm, te krak 25cm.
Izračunati visinu, dijagonalu i površinu jednakokrakog trapeza.

Rješenje:

a i c – osnovice trapeza Kod jednakokrakog trapeza vrijedi:

b – krakovi j. trapeza
h – visina trapeza 𝑎 − 𝑐 17 − 3
𝑥= = = 7 𝑐𝑚
2 2

Pitagorina teorema za visinu:

𝑏 2 = 𝑥 2 + ℎ2
ℎ2 = 𝑏 2 − 𝑥 2
ℎ2 = 625 − 49
ℎ2 = 576/
a = 17 cm ℎ = 24 𝑐𝑚
c = 3 cm
b = 25 cm Pitagorina teorema za dijagonalu:
________________________________
h, d, P? 𝑑2 = (𝑎 − 𝑥)2 + ℎ2
𝑑2 = (17 − 7)2 + 242
𝑑 = 100 + 576
𝑑2 = 676/
𝑑 = 16 𝑐𝑚

Srednja linija:
𝑎 + 𝑐 17 + 3
𝑚= = = 10 𝑐𝑚
2 2

Površina:

𝑃 =𝑚∙ℎ
𝑃 = 10𝑐𝑚 ∙ 24𝑐𝑚
𝑃 = 240 𝑐𝑚2

45
Zadatak 10. Odrediti dužinu stranice romba ako su dijagonale d1=24cm i d2=10cm.

Rješenje:

Pitagorina teorema:

2
𝑑1 2 𝑑2 2
𝑎 =( ) +( )
2 2
2 2
2
24 10
𝑎 =( ) +( )
2 2
𝑎2 = 144 + 25
𝑎2 = 169/
𝑑1 ∙ 𝑑2 𝑎 = 13 𝑐𝑚
2 2

Zadatak 11. Izračunati obim jednakokrakog trapeza osnovica 12cm i 6cm i površine 36cm2.

Rješenje:
Površina trapeza:

𝑎+𝑐
𝑃= ∙ℎ
a i c – osnovice trapeza 2
b – krakovi j. trapeza 12 + 6
36 = ∙ℎ
h – visina trapeza 2
36 = 9ℎ
ℎ = 4 𝑐𝑚

Za jednakokraki trapez vrijedi:

𝑎 − 𝑐 12 − 6
𝑥= = = 3 𝑐𝑚
2 2

a = 12cm Pitagorina terema:

c = 6cm
P = 36cm2 𝑏 2 = 𝑥 2 + ℎ2
___________________ 𝑏 2 = 32 + 42
O=? 𝑏 2 = 9 + 16
𝑏 2 = 25/
𝑏=5

Obim jednakokrakog trapeza:

𝑂 = 𝑎 + 2𝑏 + 𝑐 = 12 + 10 + 6 = 28 𝑐𝑚
Zadatak 12. Odrediti visinu romba ako su date dijagonale romba, d1 = 6cm i d2 = 8cm.

Rješenje:

Pitagorina teorema za stranicu romba:

2
𝑑1 2 𝑑2 2
𝑎 =( ) +( )
2 2
2 2
2
6 8
𝑎 =( ) +( )
2 2
𝑎2 = 9 + 16
𝑑1 𝑑2
∙ 𝑎2 = 25/
2 2
𝑎 = 5 𝑐𝑚

Iz formule za površinu romba odrediti

visinu:

𝑑1 ∙ 𝑑2 6 ∙ 8
𝑃= = = 24 𝑐𝑚2
2 2

𝑃 = 𝑎∙ℎ ⇒

𝑃 24 𝑐𝑚2
ℎ= = = 4.8 𝑐𝑚
𝑎 5 𝑐𝑚

Zadatak 13. Izračunati obim romba kod kojeg je jedna dijagonala dva puta duža od druge, a
njegova površina iznosi 400 cm2.

Rješenje:

d1 = 2d2 Stranica romba:

P = 400 cm2 𝑑1 2 𝑑2 2
________________________ 𝑎2 = ( ) +( )
2 2
O=? 20 2
40 2
2
Dijagonale preko površine: 𝑎 =( ) +( )
2 2
𝑎2 = 100 + 400
𝑑1 ∙ 𝑑2 2𝑑2 ∙ 𝑑2
𝑃= = = 𝑑22 𝑎 = √500 = √5 ∙ 100 = 10√5 𝑐𝑚
2 2
400 = 𝑑22 ⇒ 𝑑2 = √400 Obim romba:
𝑑2 = 20 𝑐𝑚
𝑂 = 4𝑎 = 4 ∙ 10√5 = 40√5 𝑐𝑚
𝑑1 = 2𝑑2 = 2 ∙ 20 = 40 𝑐𝑚

47
Zadatak 14. Izračunati obim romba kod kojeg je jedna dijagonala dva puta veća od druge, a
njegova površina iznosi 400 cm2.

Rješenje:

Površina romba:

𝑑1 ∙ 𝑑2
𝑃=
2

2𝑑2 ∙ 𝑑2
400 =
2
400 = 𝑑22
𝑑1 ∙ 𝑑2
2 2 𝑑2 = 20 𝑐𝑚
𝑑1 = 2𝑑2 = 40 𝑐𝑚

Pitagorina teorema:
P = 400 cm2 𝑑1 2 𝑑2 2
d1=2d2 𝑎2 = ( ) + ( )
2 2
________________ 40 2
20 2
2
O=? 𝑎 =( ) +( )
2 2
𝑎2 = 400 + 100
𝑎2 = 500/
𝑎 = √5 ∙ 100 = 10√5 𝑐𝑚

Obim romba:

𝑂 = 4𝑎
𝑂 = 4 ∙ 10√5 = 40√5 𝑐𝑚
Zadatak 15. Odrediti obim i površinu kružnicu upisane u kvadrat dijagonale 8 cm.

Rješenje:

Pitagorina teorema:

𝑑 2 = 𝑎2 + 𝑎2
𝑑 2 = 2𝑎2
2
𝑑2
𝑎 =
2
2
64
𝑎 = /√
2
64 8 √2 8√2
𝑎2 = √ = ∙ = = 4√2 𝑐𝑚
2 √2 √2 2

𝑎
Poluprečnik kružnice: 𝑟 = 2 = 2√2 𝑐𝑚

Obim kružnice:
𝑂 = 2𝑟𝜋
𝑂 = 4√2𝜋 𝑐𝑚

Površina kružnice:
𝑃 = 𝑟 2 𝜋 = 8𝜋 𝑐𝑚2

Zadatak 16. Osnovica jednakokrakog trougla se prema kraku odnosi kao 3:7. Ako je obim
trougla 34 cm, odrediti dužine stranica.

Rješenje:
Obim:
𝑂 = 𝑎 + 2𝑏
3𝑏
34 = + 2𝑏
7
32 + 14𝑏
34 = /∙ 7
7
34 ∙ 7 = 17𝑏
17𝑏 = 238 ⇒
a:b=3:7
O=34 cm Krak:
___________________ 𝑏 = 14 𝑐𝑚
a, b=?
Osnovica:
𝑎: 𝑏 = 3: 7 3𝑏 3 ∙ 14
3𝑏 𝑎= = = 6 𝑐𝑚
7𝑎 = 3𝑏 ⇒ 𝑎 = 7 7
7

49
Zadatak 17. Zbir kateta pravouglog trougla je 28 cm. Ako se manja kateta povća za 2cm, a
veća za toliko smanji, površina trougla se poveća za 2cm. Odrediti stranice trougla.

Rješenje:

Prvi slučaj, prije promjene dužine stranica:

𝑎∙𝑏
𝑃1 =
2

Drugi slučaj, nakon promjene dužine stranica:

(𝑎 + 2) ∙ (𝑏 − 2)
𝑃1 =
2
Uslov zadatka:
𝑃2 = 𝑃1 + 2
(𝑎 + 2) ∙ (𝑏 − 2) 𝑎 ∙ 𝑏
𝑎 + 𝑏 = 28 (𝟏) = + 2 ∕⋅ 2
2 2
𝑎+2 (𝑎 + 2) ∙ (𝑏 − 2) = 𝑎 ⋅ 𝑏 + 4
𝑏−2 𝑎𝑏 − 2𝑎 + 2𝑏 − 4 = 𝑎𝑏 + 4
𝑃2 = 𝑃1 + 2 −2𝑎 + 2𝑏 = 4 + 4 ∕: 2
__________________________ −𝑎 + 𝑏 = 4 (𝟐)
a, b, c ?
Kobinacijom jednačina (1) i (2) dobija se sistem jednačina,
koji se rješava metodom suprotnih koeficijenata, te se
dobija kateta b:

𝑎 + 𝑏 = 28 (𝟏)
−𝑎 + 𝑏 = 4 (𝟐)
_____________________________
2𝑏 = 32 /: 2
𝑏 = 16 𝑐𝑚

Koristeći jednačinu (1) odretiti katetu a:

𝑎 + 𝑏 = 28 ⇒ 𝑎 = 28 − 𝑏 = 28 − 16 = 12 𝑐𝑚

Primjenom Pitagorine teoreme odrediti hipotenuzu c:

𝑐 2 = 𝑎2 + 𝑏 2
𝑐 2 = 144 + 256
𝑐 2 = 400 ∕ √
𝑐 = 20 𝑐𝑚
Zadatak 18. Obim pravougaonika iznosi 78 cm. Ako se kraća stranica poveća za 3 cm, a duža
skrati za 4 cm, onda se površina pravougaonika ne mijenja. Izračunati stranice
pravougaonika.

Rješenje:

Prvi slučaj, prije promjene dužine stranica:

𝑃1 = 𝑎 ∙ 𝑏

Drugi slučaj, nakon promjene dužine stranica:

𝑃2 = (𝑎 − 3) ∙ (𝑏 + 3)

O=78 cm Uslov zadatka:

b+3 𝑃2 = 𝑃1
a-3 (𝑎 − 3) ∙ (𝑏 + 3) = 𝑎 ∙ 𝑏
𝑃2 = 𝑃1 𝑎𝑏 + 3𝑎 − 4𝑏 − 12 = 𝑎𝑏
_________________ 3𝑎 − 4𝑏 = 12 (𝟏)
a, b ?
Obim pravougaonika:
𝑂 = 2𝑎 + 2𝑏
78 = 2𝑎 + 2𝑏/: 2
𝑎 + 𝑏 = 39 (𝟐)

Kombinacijom jednačina (1) i (2) dobija se sistem

jednačina koji se rješava metodom suprotnih
koeficijenata:

3𝑎 − 4𝑏 = 12
𝑎 + 𝑏 = 39/∙ 4
______________________________
3𝑎 − 4𝑏 = 12
4𝑎 + 4𝑏 = 156
_______________________________
7𝑎 = 168/: 7
𝑎 = 24 𝑐𝑚

Iz jednačine (2) odrediti drugu stranicu pravougaonika:

𝑏 = 39 − 𝑎 = 39 − 24 = 15 𝑐𝑚

51
11. Geometrijska tijela

Kvadar Kocka

Pravilna trostrana prizma Trostrana prizma Pravilna šestostrana prizma

Pravilna četverostrana prizma Valjak Kupa

Pravilna četverostrana piramida Pravilna trostrana piramida Pravilna šestostrana piramida

Zadatak 1. Površina baze valjka je 16𝜋 𝑐𝑚2 , a visina iznosi 13 𝑐𝑚. Odrediti površinu i
zapreminu valjka.

𝐵 = 16𝜋 𝑐𝑚2 Površina baze valjka: Površina omotača valjka:

𝐻 = 13 𝑐𝑚
_______________________ 𝐵 = 𝑟 2𝜋 𝑀 = 2𝑟𝜋𝐻
P, V? 16𝜋 = 𝑟 2 𝜋 𝑀 = 2 ∙ 4 ∙ 𝜋 ∙ 13
𝑟 2 = 16 𝑀 = 104𝜋 𝑐𝑚2
𝑟 = 4 𝑐𝑚
Površina valjka:

𝑃 = 2𝐵 + 𝑀
𝑃 = 2 ∙ 16𝜋 + 104𝜋
𝑃 = 136𝜋 𝑐𝑚2

Zapremina valjka:

𝑉 =𝐵∙𝐻
𝑉 = 16𝜋 ∙ 13
𝑉 = 208𝜋 𝑐𝑚3

Zadatak 2. Pravougli trougao kateta 3 𝑐𝑚 i 4 𝑐𝑚 rotira oko duže katete. Odrediti površinu i
zapreminu tako nastale kupe.

Kupa:

𝑟 = 𝑎 = 3 𝑐𝑚
𝐻 = 𝑏 = 4 𝑐𝑚
𝑠 = 𝑐 = 5 𝑐𝑚
_____________________
P, V?

Baza kupe: Površina kupe:

𝐵 = 𝑟 2𝜋 𝑃 =𝐵+𝑀
Pravougli trougao: 𝐵 = 9𝜋 𝑐𝑚2 𝑃 = 9𝜋 + 15𝜋 = 24 𝜋 𝑐𝑚2

𝑎 = 3 𝑐𝑚 Omotač kupe: Zapremina kupe:

𝑏 = 4 𝑐𝑚
𝑀 = 𝑟𝜋𝑠 𝐵∙𝐻
Pitagorina teorema: 𝑉=
𝑀 = 3∙𝜋∙5 3
𝑀 = 15𝜋 𝑐𝑚2 9𝜋 ∙ 4
𝑎2 + 𝑏 2 = 𝑐 2 𝑉=
3
9 + 16 = 𝑐 2 𝑉 = 12𝜋 𝑐𝑚3
𝑐 = 5 𝑐𝑚

53
 32𝜋
Zadatak 3. Dataj je zapremina kugle 𝑉 = 𝑐𝑚3 . Izračunati njenu površinu.
3

Zapremina kugle: Površina kugle:

4𝑟 3 𝜋 𝑃 = 4𝑟 2 𝜋
𝑉= 𝑃 =4∙4∙𝜋
3
32𝜋 4𝑟 3 𝜋 𝑃 = 16𝜋 𝑐𝑚2
=
3 3
32 = 4𝑟 3
𝑟3 = 8
𝑟 = 2 𝑐𝑚

Zadatak 4. Koliko litara vode može stati u bunar dubok 10 𝑚, ako je prečnik osnove 1 𝑚.

𝐻 = 10 𝑚 = 100 𝑑𝑚
𝑅
𝑅 = 1 𝑚 ⇒ 𝑟 = = 0.5 𝑚 = 5 𝑑𝑚
2
__________________________________________________
V=?

𝑉 =𝐵∙𝐻
𝑉 = 𝑟 2𝜋 ∙ 𝐻
𝑉 = 25𝜋 ∙ 100
𝑉 = 25 ∙ 3,14 ∙ 100
𝑉 = 7850 𝑑𝑚3

Koliko litara vode može stati u bunar:

1𝑑𝑚3 = 1𝑙

Dakle, u bunar može stati 7850 𝑙 vode.

Zadatak 5. Ako je površina kugle 𝑃 = 196𝜋 𝑐𝑚2 . Izračunaj zapreminu kugle.

Površina kugle: Zapremina kugle:

𝑃 = 4 ∙ 𝑟 2𝜋 4𝑟 3 𝜋
196𝜋 = 4 ∙ 𝑟 2 𝜋 𝑉=
3
𝑟 2 = 49
4 ∙ 73 ∙ 𝜋
𝑟 = 7 𝑐𝑚 𝑉=
3
1732𝜋
𝑉= 𝑐𝑚3
3
Zadatak 6. Pravougaonik stranice 𝑎 = 12 𝑐𝑚 i dijagonale 𝑑 = 13 𝑐𝑚 rotira oko svoje kraće
stranice. Odrediti površinu tako dobijenog valjka.

Pravougaonik: Valjak:

𝑎 = 12 𝑐𝑚 𝑟 = 𝑎 = 12 𝑐𝑚
𝑑 = 13 𝑐𝑚 𝐻 = 𝑏 = 5 𝑐𝑚
______________________
Pitagorina teorema: P=?

𝑏 2 = 𝑑 2 − 𝑎2 Površina valjka:
𝑏 2 = 169 − 144
𝑏 2 = 25 𝑃 = 2𝐵 + 𝑀
𝑏 = 5 𝑐𝑚 𝑃 = 2 ∙ 𝑟 2 𝜋 + 2𝑟𝜋𝐻
𝑃 = 288𝜋 + 120𝜋
𝑃 = 408𝜋 𝑐𝑚2

Zadatak 7. Izračunati površinu i zapreminu ravnostranog valjka, ako je površina osnog

presjeka 256 𝑐𝑚2 .

Površina osnog presjeka: Površina valjka:

𝑃𝑂𝑃 = 𝑅 ∙ 𝐻 𝑃 = 2𝐵 + 𝑀
𝑃 = 2 ∙ 𝑟 2 𝜋 + 2𝑟𝜋𝐻
Obzirom da je 𝑅 = 𝐻 𝑃 = 128𝜋 + 96𝜋
𝑃 = 224𝜋 𝑐𝑚2
𝑃𝑂𝑃 = 𝑅 ∙ 𝑅 = 𝑅 2
256 = 𝑅 2 Zapremina valjka:
Ravnostrani valjak: 𝑅 = 𝐻 𝑅 𝑉 =𝐵∙𝐻
𝑃𝑂𝑃 = 256 𝑐𝑚2 𝑅 = 16 𝑐𝑚 ⇒ 𝑟 = = 4 𝑐𝑚
2 𝑉 = 𝑟 2𝜋 ∙ 𝐻
_________________________ 𝑉 = 16𝜋 ∙ 16
P, V=? 𝑉 = 256𝜋 𝑐𝑚3

55
Zadatak 8. Valjak je opisan oko kocke čija je dijagonala 𝐷 = 10√3 𝑐𝑚. Izračunati zapreminu
valjka.

Kocka: Valjak:
𝐷 = 10√3 = 𝑎√3
⇒ 𝑎 = 10 𝑐𝑚 𝑟 = 5√2 𝑐𝑚
𝐻 = 𝑎 = 10 𝑐𝑚
Pitagorina teorema: ________________________
V=?
𝑑 2 = 𝐷2 − 𝑎2
𝑑 2 = 100 ∙ 3 − 100
𝑑 2 = 100(3 − 1) = 100 ∙ 2
𝑑 = 10√2 𝑐𝑚 𝑉 =𝐵∙𝐻
𝑉 = 𝑟 2𝜋 ∙ 𝐻
Poluprečnik valjka: 𝑉 = 25 ∙ 2 ∙ 𝜋 ∙ 10
𝑑 𝑉 = 500𝜋 𝑐𝑚3
𝑟 = = 5√2 𝑐𝑚
2

Zadatak 9. Romb čije su dijagonale 𝑑1 = 8 𝑐𝑚 i 𝑑2 = 6 𝑐𝑚 rotira oko duže dijagonale. Naći

površinu i zapreminu nastalog tijela.

Nastalo tijelo su dvije Površina tijela:

kupe:
𝑃 = 2𝑀
𝑠 = 𝑎 = 5 𝑐𝑚 𝑃 = 2𝑟𝜋𝑠
𝑑2 𝑃 = 2∙3∙𝜋∙5
𝑟= = 3 𝑐𝑚
2 𝑃 = 30𝜋 𝑐𝑚2
𝑑1
𝐻= = 4 𝑐𝑚
2 Zapremina tijela:
Romb: ______________________________ 𝐵𝐻
P, V=? 𝑉 = 2 ∙
𝑑1 = 8 𝑐𝑚 3
𝑑2 = 6 𝑐𝑚
__________________________ 𝑟 2𝜋 ∙ 𝐻
𝑉 = 2∙
3
𝑑1 2 𝑑2 2 9𝜋 ∙ 4
2
𝑎 =( ) +( ) 𝑉 = 2∙
2 2 3
𝑎2 = 16 + 9
𝑎2 = 25 𝑉 = 24𝜋 𝑐𝑚3
𝑎=5