You are on page 1of 15

d septembra 2022.

godine Nikola zvani Džoni, Ivan, među drugarima poznatiji kao Ićko i
Dragan od milja Draganče dolaze radnim danima od 10 do 15 sati u prostorije udruženja
Zadrugarstvo u Kragujevcu i tamo provode vreme sa svojom mentorkom Katarinom
praveći grafički papir.

Oni su korisnici udruženja koje im je omogućilo da rade i da u skladu sa svojim željama i


sposobnostima, recikliraju prazne paklice cigareta i od njih stvaraju kvalitetan papir.
Njihova zelena ideja nedavno je proglašena za jednu od tri pobedničke ideje na
nacionalnom Forumu za Zelene ideje koji, u okviru istoimenog programa, sprovodi Trag
fondacija. 

Nagrađeni su dobili po 5.000 dolara za realizaciju i razvoj svojih ideja.

Nagrađene ideje fokusirane su na održivost, očuvanje prirode i resursa, kao i na razvoj


društva i imaju komponentu socijalnog preduzetništva.
Ana Vlašković, studentkinja psihologije i asistentkinja u radnoj integraciji mi na početku
Priče sa dušom priča da osobe sa invaliditetom nakon svoje 30. godine života imaju veoma
ograničene programe u koje su uključeni, kao i da je Zadrugarstvo zamišljeno kao mesto
na kojem mogu radno da se osposobe i u budućnosti eventualno zaposle.

Ta ideja je nastala krajem 2021. godine kao odgovor na nepostojanje takvog programa u
centralnoj Srbiji.   
Prazne kutije od cigareta Kragujevčani gotovo svakodnevno u velikim količinama donose
lično u udruženje (Laze Marinkovića 60), a sakupljanje je organizovano u dva kafića u
gradu (Ummus i Sputnik 1957) kao i na nekoliko neformalnih reciklažnih punktova, koje su
građani sami napravili. 
„Te prazne paklice praktično nam obezbeđuju održivost udruženja. Prihvatamo isključivo
tvrda pakovanja, jer se u toj ambalaži nalazi velika koncentracija celuloze, što nam
garantuje nov proizvod visokog kvaliteta“, kaže Ana.

Trojica trenutnih korisnika prvo ručno uklanjaju markicu sa paklica, zatim skidaju
zaštitnu foliju i foliju iz unutrašnjosti kutije, nakon čega kartone ubacuju u šreder mašinu
koja ih usitnjava i od paklica pravi „rezance“.
„Tako usitnjen karton u komadićima Džoni potapa u vodu da odstoji, od čega se kasnije
dobija relativno homogena smeša, koja se ubacuje u mikser. Tako izmiksana ide ponovo
u vodu, a onda Džoni uzima sito i zahvata određenu količinu potrebnu za izradu jednog
papira“, objašnjava mi Ana i dodaje da su i roditelji korisnika udruženja angažovani u
proizvodnji i da oni izrađuju sita.
Kako se ceo proces obavlja ručno, tako se gramaža papira ne može tačno odrediti, pa se
papiri kao krajnji proizvod dele u dve grupe: u one koji imaju gramažu od 150 do 180
grama i druge od 250 do 300 grama. Formati su A3 i A4.

You might also like