Protestantizam

Sam naziv potječe od Protestatio (Prosvjed)

Početkom se smatra 31. oktobar 1517. godine kada je Luter, profesor
moralne teologije u Vitenbergu, poslao čuvenih 95 teza nadbiskupu iz
Majnca. Bili su to najprije prijedlozi za raspravu, a doveli su do stvaranja
Evangelističke crkve u Njemačkoj.

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila

od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Izvorno je bila obilježena naglašavanjem vjerovanja u opravdanje po vjeri, u svećenstvo svih

svetih, tj. vjernika i u autoritet Biblije.

Protestanti odbacaju autoritet Pape, protestantizam priznaje samo Sveto pismo

Kao i ostale kršćanske konfesije, protestantizam štuje Boga i posebnim

bogoštovnim činima. U središtu je bogoštovlja večera Gospodnja.
Bogoštovne čine predvodi bogoštovni službenik (→ PASTOR).

U hrvatskim krajevima protestantizam nije uhvatio dubljega korijena

unatoč djelovanju nekolicine utjecajnih pojedinaca (M. Vlačić, S. Konzul
Istranin, Anton Dalmatin) i pristaša protestantizma. Danas u Hrvatskoj
djeluje više protestantskih crkava (Evangelička crkva, Reformirana
crkva, Savez baptističkih crkava, Evanđeoska crkva, Kristova crkva braće,
Pentekostna crkva i dr.).

Glavna podjela:luteranstvo, kalvinizam, anglikanizam

Martin Luther njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Lutherova soba 
Literatura

Protestantizam – Wikipedija (wikipedia.org)

protestantizam | Hrvatska enciklopedija

1. Biblija

Luter-Biblija je „Sola Skriptura“, to jest jedina Božija knjiga u kojoj se Bog

otkriva ljudima

Katolici-ne zasnivaju vjeru samo na Bibliji, već i na svetim spisima

2. Crkva

Protestanti-smatraju sve crkve jednako vrijedne

Katolici-jedina prava crkva pod vodstvom pape

3. Papa

Protestanti ne priznaju papski primat.

Katolici-vide papu kao nasljednika apostola Petra, prvog poglavara njihove

crkve kojeg je postavio Isus.
4. Svećenstvo

Protestanti-nemaju svečano uvođenje u dužnost crkve, svaki vjernik može

postati svećenik kao i vjernice

Katolici-Papa, biskupi i svećenici (samo muškarci) primaju doživotni Božiji

blagoslov

5. Pričest

Protestanti- svaka krštena osoba pozvana je da podijeli pričest

Katolici-Hostija i vino postaju tijelo i krv Isusova kada ih svečenik posveti

6. Svete tajne

Protestanti-dva sakramenta (krštenje i pričest)

Katolici-sedam sakramenata(krštenje, sveta potvrda (krizma), pričest, brak,

pomirenje (ispovjed, pokora), bolesničko pomazanje i uvod u Sveti red (u tri
stepena: đakon, svečenik, biskup). 

7. Marija i sveci

Protestanti-ne priznaju Mariju i svece

Katolici-slave Mariju „kraljica“ i svece (više od 4000 svetaca)

8. Celibat

Protestanti-odbijaju celibat

Katolici-obavezan celibat

Martin Luter je još 1520. tražio ukidanje celibata, a dao je lični primjer 1525.
Kao bivši monah, on je oženio bivšu časnu sestru Katarinu fon Boru.
Najprije nije bio siguran da li da se ženi, ali je onda utvrdio da bi brak
„zadovoljio njegovog oca, razljutio papu, nasmijao anđele i rasplakao
đavole“.

Zaključak
Prema protestantskim autorima reformatori nisu htjeli odvajanje od Crkve, nego
njezinu obnovu. U stvarnosti oni su htjeli promijeniti njezin nauk s obzirom na
opravdanje, papinski primat, žrtveni karakter mise, istočni grijeh, slobodnu volju,
sakramente.

Uzroci reformacije ne bi se trebali tražiti u oprostima, nego u događajima koji su

joj prethodili.
Stara latinska škola (desno) i Protestantska crkva “Sv. Marije” u Wittenbergu
Mons. Ivan Šešo