Uspješna i neuspješna komunikacija

Svakodnevno se u međusobnoj komunikaciji susrećemo s nerazumijevanjem, pogrešnim

tumačenjem, iskrivljavanjem značenja, što dovodi do brojnih komunikacijskih sukoba.
Uspješna komunikacija ne ovisi samo o našem htijenju, već i o sposobnosti razumijevanja što
se to tačno događa kada međusobno razgovaramo.

Jezik možemo zamisliti kao sliku rječnika jednog jezika čiji su popisi podijeljeni svim
govornicima jezične zajednice. Taj je rječnički popis zajednički svima i postavljen je
neovisno od njih. Međutim, svi ti pojedinici pritom koriste taj popis kako bi ostvarivali
komunikaciju. Govor tada obuhvaća individualne kombinacije koje su ovisne o volji svakog
pojedinog govornika te činove fonacije, koji su potrebni za izvedbu tih kombinacija. Zbog
toga je izuzetno važan upravo govor kao individualno ostavarenje jezika, a upravo je
spomenuta individualnost ono što je temeljno u razumijevanju komunikacije. (Saussure)

cvijet – cvijet list - dio drveta ali i naziv za dio donjeg ekstremiteta

Pojam i akustična slika zapravo su dva tijesno povezana elementa. Uzmimo za primjer pojam
cvijet. Samim promišljanjem o cvijetu prizivamo akustičnu sliku tog pojma. S druge strane,
tražimo li smisao riječi cvijet odmah nam se pojavljuje pojam cvijeta kao jedini izbor na koji
nas je jezik navikao, a koji pritom odbacuje sve ostale mogućnosti. Takvu kombinaciju pojma
i akustične slike nazivamo znakom.

Ferdinand de Saussure predlaže da se riječ znak zadrži za cjelinu pojma i akustične slike, no
da se pritom razlikuje pojam kao označenik (signifié) i akustična slika kao označitelj
(signifiant).