You are on page 1of 87

SISTEMA HAKIAK BALADA FAHI IHA POSTO ADMINISTRATIVO

VENILALE SUCO BAHA-MORI NO POSTO ADMINISTRATIVO LAGA


SUCO LIBAGUA MUNICÍPIO BAUCAU

Monográfia

Dirije ba Faculdade de Agricultura, Universidade Nacional Timor Lorosa’e, hodi


kompleta rekizitus ba hetan Grau Akadémiku Baixarelatu (D-III)
iha Saúde Animál

234o

Hosi:
Palomino Vechi Xavier
19.a.04.158

DEPARTAMENTO DE SAÚDE ANIMÁL


FACULDADE DE AGRICULTURA
UNIVERSIDADE NACIONAL TIMOR LOROSA’E

DÍLI
2022
UNIVERSIDADE NACIONAL TIMOR LOROSA’E
FACULDADE DE AGRICULTURA
DEPARTAMENTO DE SAÚDE ANIMÁL

Palomino Vechi Xavier


19.a.04.158

SISTEMA HAKIAK BALADA FAHI IHA POSTO ADMINISTRATIVO


VENILALE SUCO BAHA-MORI NO POSTO ADAMINISTRATIVO
LAGA SUCO LIBAGUA MUNICÍPIO BAUCAU

Monográfia
Baixarelatu (D-III) Iha Siencia Saúde Animal

Traballu ida-ne’e hala’o ho orientasaun husi Docente:

Abilio da Silva Guterres, L.Agr., M.Sc


Orientadór

drh. Adelaide J. P. Cristovão, S.Kh


Koorientadóra

Díli, 12 Outubru 2022

i
SISTEMA HAKIAK BALADA FAHI IHA POSTO ADMINISTRATIVO
VENILALE SUCO BAHA-MORI NO POSTO ADAMINISTRATIVO
LAGA SUCO LIBAGUA MUNICÍPIO BAUCAU

Palomino Vechi Xavier


19.a.04.158

Aprezenta ona perante ba jurí iha loron 12 fulan-Outubru, tinan 2022


ho klasifikasaun APROVADU

Konsellu Júri:
Prezidente Júri : Abilio da Silva Guterres, L.Agr., M.Sc

Sekretária Meza : drh. Adelaide J P. Cristovão, S.Kh

Ezaminador I : drh. Alipio De Almeida, M.Phil


Ezaminador II : drh. Alberto A. P. Da Costa João, M.Si

Aprova Hosi:
Diretór Departamento de Saúde Animál

(drh. Alberto A. P. Da Costa João, M.Si)

Legaliza Husi:
Decano Faculdade de Agricultura

(Vicente De Paulo Correia, Ph.D)

ii
Deklarasaun kona-ba Autorizasaun ba Reprodusaun Integral ka Parsiál

Monográfia nian.

Reprodusaun integral ka parsiál ba monográfia ida ne’e autoriza ba de’it objetivu

investigasaun nian, ho sitasaun autor nian ne’ebé nesesáriu.

Díli, 12 Outubru 2022

Palomino V. Xavier

iii
Deklarasaun integridade

Ha’u deklara katak iha preparasaun ba monográfia ida-ne’e ha’u hala’o ona ho
integridade. Ha’u konfirma katak iha servisu hotu-hotu kona-ba elaborasaun
monográfia nian, ha’u la pratika plajiarizmu ka forma falsifikasaun iha kualkér
rezultadu.
Ha’u deklara mós katak ha’u simu ona koñesimentu tomak kona-ba kódigu
konduta Universidade Nacional Timor Lorosa’e nian.

Dili, 12 Outubru 2022

Palomino Vechi Xavier

iv
DEDIKATÓRIU

Momentu haksolok ida ne’e, hakerek na’in hakarak dedika monográfia ida

ne’e ba familia no maluk sira ne’ebé mak bele fó ajuda, fó korajem, no mos fó ona

dalan ba hakerek na’in durante hakerek na’in hala’o prosesu aprendijazem no

durante iha momentu hakerek monográfia ida ne’e, dedika ba:

1. Familia ne’ebe mak hakerek nain hadomi no respeitu Alcino Xavier no

Aplonia Liuk Lau, hakerek na’in hakarak hato’o agradese wain, tamba ita

boot sira mak sai nu’udár aman no inan edukador ba dahuluk ne’ebé mak

sempre enkouraja no hatudu dalan hodi bele hetan edukasaun no moral.

2. Aman Ki’ik Atanasio Xavier, Nicolau Dos Santos no Inan Ki’ik Joana

Cardoso Oliveira Leite Araujo ne’ebé sai hanesan motivador no esforsu

ona hakerek na’in hodi hamahan an iha nivel ensinu superior

3. Maun-alin Nelson Monteiro, Nomindos Da Silva, Samuel Fatima Da

Conceição, Delivio Helva Mendes, Remigio Brodus, Benizario Ricky

Xavier, Teofilho Michael Xavier.

4. Familia no Parentes boot husi Rei De Nari ne’ebe durante ne’e suporta no

motiva ona hakerek na’in iha tempu aprendijazem nia laran..

5. Belun Alexandra Nije Lay Amaral Da Costa, Adelsiana Mesquita Xavier,

Apriliana Maria Xavier, Agriana Maria Luci Xavier, ne’ebé mak durante

ne’e hamaluk no akompaña ona hakerek na’in hodi hakerek monográfia

ida ne’e, liu husi fó sujestaun no kritika balun ba hakerek na’in durante iha

banku ensinu superior nian.

v
AGRADESIMENTU

Ho ksolok boot uluk nana’in hakerek na’in hakarak hato’o agradese wa’in
ba aman Maromak no Inan Virjem Maria ne’ebé ho tulun no grasa tomak nafatin
haraik mai hakerek na’in no nafatin akompaña hakerek na’in hodi bele kompleta
monográfia ho titulu “Sistema Hakiak Balada Fahi Iha Posto Administrativo
Venilale Suco Baha-Mori No Posto Administrativo Laga Suco Libagua
Municipio Baucau”.
Iha momentu ida ne’e hakerek na’in la haluha hato’o agradese ba:
1. Prof. Abilio da Silva Guterres. L.Agr.,M.Sc ne’ebe mak nu’udár Dosente
Orientadór dahuluk ne’ebé fó ona nia tempu hodi orienta hakerek na’in
oinsa hakerek monográfia ne’ebé los.
2. Drh. Adelaide J. P. Cristovão, S.Kh nu’udár orientadór daruak ne’ebé
orienta ona hakerek na’in hodi hakerek monográfia ne’ebé los.
3. Drh. Alipio de Almeida, M.Phil nu’udár ezaminador I
4. Drh. Alberto A. P. da Costa João, M.Si nu’udár ezaminador II
5. Dosente husi Departamentu Saúde Animál tomak
6. Xefe Suco Baha-Mori no Xefe Suco Libagua ne’ebe oferese ona sira nia
fatin mai hakerek na’in hodi bele halo ona peskiza iha fatin refere hanesan
iha Suco Baha-Mori, no Suco Libagua agradese tebes tamba ho sira nia
domin nafatin akompaña hakerek na’in to’o peskiza ne’e remata.
7. Ba haki’ak na’in sira ne’ebé oferese ona sira nia animál mai hakerek na’in
hodi bele kolleta dadus peskiza nian.
8. Maluk sira hotu husi Ensino Sekundario no maluk sira husi Departamento
Saúde Animál, Fakuldade Agrikultura ne’ebé nafatin fó sira nia ideia no
hanoin mai ha’u atu bele hakerek monográfia ida ne’e to’o remata.
Hakerek na’in hatene katak monográfia ida ne’e dook husi perfeitu, maibe
liu husi monográfia ne’e espera katak bele fó benefisiu no kontribui ba
dezenvolvimentu Siénsia Saúde Animál, la haluha husu nafatin kritikas no
sujestaun husi parte hotu hodi bele dezenvolve monográfia ne’e sai di’ak liu tan.

vi
“Work Hard In Silence.
Let The Success Being Your Noise”

(Frank Ocean)

vii
REZUMU

SISTEMA HAKIAK BALADA FAHI IHA POSTO ADMINISTRATIVO


VENILALE SUCO BAHA-MORI NO POSTO ADAMINISTRATIVO
LAGA SUCO LIBAGUA MUNICÍPIO BAUCAU

Xavier, P. V.* Guterres A. da S.** Cristovão A. J. P. ***

Peskiza ida ne’e hala’o tiha ona durante semana rua hahu husi loron 08 to’o loron 22
fulan setembru tinan 2021 iha Suco Baha-Mori Posto Administrativo Venilale no Suco
Libagua Posto Administrativo Laga Municipio Baucau. Objetivu husi peskiza ne’e mak
atu observa konaba sistema haki’ak Balada Fahi. Metodu bazika ne’ebé utiliza iha
peskiza ida ne’e mak Deskritiva hodi deskreve sistema hakiak balada fahi. Metodu
ne’ebe uza hodi hili fatin peskiza mak Simple Random Sampling. Variavel ne’ebe
observa iha peskiza ne’e mak sistema hakiak balada fahi ho numeru balada fahi iha kada
sistema (intensivu, semi-intensivu no extensivu), idade balada fahi no seksu balada fahi
iha kada suco. Respondente husi peskiza ne’e hamutuk 60 ho totál populasaun balada fahi
hamutuk 228 iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua. Husi respondente 60 ne’e kuaze
haki’ak nain barak mak haki’ak ona balada fahi ho sistema intensivu tradisional no balun
mos sei haki’ak balada fahi ho sistema semi-intensivu no extensivu. Rezultadu hatudu
katak totál kuantidade balada fahi ne’ebé haki’ak ho sistema intensivu tradisional mak
177 kabesas ho nia persentajen 77,6% no totál numeru balada fahi ne’ebé haki’ak ho
sistema extensivu mak ki’ik liu ho tótal 12 kabesas ho nia persentajen hamutuk 5,3%.
Bazeia ba idade katak balada fahi ho idade fulan ≥12 mak ho totál kuantidade a’as liu iha
Suco Baha-Mori no Suco Libagua ho totál 162 kabesas ho nia persentajen 71,0%. Alende
ne’e fahi ho idade 3-6 mak hanesan ida ne’ebé ki’ik liu iha Suco Baha-Mori no Suco
Libagua ho totál 5 kabesas ho nia persentajen 2,2%. Bazeia ba seksu katak balada fahi ho
seksu inan mak ho totál kuantidade a’as iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua ne’ebe ho
totál 126 ho nia persentajen 55,3% no balada fahi ho seksu aman mak ho totál ne’ebe
ki’ik iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua ho tótal 102 ho nia persenjen 44,7%.

Liafuan-xave: Balada Fahi, Sistema Haki’ak Baucau, Venilale, Laga

Esplikasaun:
* Hakerek Na’in
** Orientadór
*** Koorientadór

viii
RESUMO

SISTEMA DE CRIAÇÃO SUÍNOS NO POSTO ADMINISTRATIVO


VENILALE SUCO BAHA-MORI E POSTO ADMINISTRATIVO LAGA
SUCO LIBAGUA MUNICÍPIO BAUCAU

Xavier, P. V..* Guterres A. da S.** Cristovão A. J. P. ***

A pesquisa foi realizada durante duas semanas a partir de dia 08 até dia 22 de Setembro
de 2021 no Suco Baha-Mori Posto Administrativo Venilale e Suco Libagua Posto
Adminisytrativo Laga Municipio Baucau. O objetivo desta pesquisa foi determinar o
sistema de Criação Suínos. O método básico utilizando nesta pesquisa é Descritivo para
descrever sistema criação suinos. O método utilizado para a seleção dos locais de
pesquisa é a Simple Random Sampling. As variáveis observadas neste pesquisa foram o
sistema de criação de suínos com o número de suínos em cada sistema (intensivo, semi-
intensivo e extensivo), idade dos suínos e o sexo dos suínos em cada suco. Os
respondentes neste pesquisa foram 60 com uma população tótal de 228 suínos nas sucos
Baha-Mori e Libagua. Destes 60 respondentes, quase muitos agricultores criaram suínos
com sistema intensivo tradiçional e alguns ainda estão criando suínos com sistema semi-
intensivo e extensivo. Os resultados mostraram que o númeru tótal de suínos mantidos
intensiva tradiçional foi de 117 cabeças com uma porcentagem de 77,6% e o número total
de suínos criados extensivamente é mais baixo com totál de 12 cabeças com uma
porcentagem de 5,3%. Baseando-se na idade, o maior número de porcos com idade ≥12
meses foi nas sucos Baha-Mori e Libagua com um total de 162 cabeças com uma
porcentagem de 71,0%. Além disso, os porcos de 3-6 meses forma os mais baixo nas
sucos Baha-Mori e Libagua com 5 cabeças com uma porcentagem 2,2%. Baseando-se no
sexo o maior número de porcos fêmeas foi nas sucos Baha-Mori e Libagua com um
número total de 126 com uma porcentagem 55,3% e porcos machos é com total baixo em
Suco Baha-Mori e Suco Libagua com total 102 com uma porcentagem 44,7%.

Palavras-chave: Suínos, Sistemas de Criação Baucau, Venilale, Laga

Observação:
* Escritor
** Orientador
*** Coorientador

ix
ABSTRACT

SYSTEM OF REARING PIGS AT THE VENILALE ADMINISTRATIVE


POST BAHA-MORI VILLAGE AND LAGA ADMINISTRATIVE POST
LIBAGUA VILLAGE BAUCAU MUNICIPALITY

Xavier, P. V.* Guterres A. da S.** Cristovão A. J. P. ***


The research was carried out for two weeks starting from the 8th to the 22nd of September
2021 at Baha-Mori Village Venilale Administrative Post and Libagua Village Laga
Administrative Post Baucau Municipality. The aim of this research was to determine the
system of rearing Pigs. The basic method used in this research is Descriptive to describe
the system of rearing Pigs. The method used for the selection of research sites is Simple
Random Sampling. The variables observed in this research were the system of rearing
pigs with the number of pigs in each system (intensive, semi-intensive and extensive), the
age of the pigs in each village and the sex of the pigs in each village. Respondents in this
research were 60 with a total population of 228 pigs in Baha-Mori and Libagua Villages.
Of these 60 respondents, almost many farmers have raised pigs with an traditional
intensive system and some are still raising pigs with a semi-intensive and extensive
system. The results showed that the total number of pigs that were kept traditional
intensively was 177 heads with a percentage of 77,6% and the total number of pigs reared
extensively is 12 heads with a percentage of 5,3%. Based on age, the highest number of
pigs ≥ 12 months was in Baha-Mori and Libagua Villages with a total of 162 heads with
a percentage of 71,0%. In addition, pigs aged 3-6 months were the lowest in Baha-Mori
and Libagua villages with 5 heads with a percentage of 2,2%. Based on sex, female pigs
had the highest number in Baha-Mori and Libagua villages with a total number of 126
with a percentage of 55,3% and male pigs with a low numberin Baha-Mori and Libagua
Village of 102 with a percentage of 44,7%.

Key-words: Pigs, System of Rearing Baucau, Venilale, Laga


* Writer
** Advisor I
*** Advisor II

x
ABSTRAK

SISTEM PEMELIHARAAN TERNAK BABI DI KECAMATAN


VENILALE DESA BAHA-MORI DAN KECAMATAN LAGA, DESA
LIBAGUA KABUPATEN BAUCAU

Xavier, P. V.* Guterres A. da. S.** Cristovão A. J. P. ***

Penelitian ini telah dilaksanakan selama dua minggu mulai dari tanggal 08 sampai
tanggal 22 bulan september tahun 2021 di Desa Baha-Mori Kecamatan Venilale dan Desa
Libagua Kecamatan Laga Kabupaten Baucau. Tujuan dari penilitian ini adalah untuk
mengetahui sistem pemeliharaan Ternak Babi. Metode dasar yang digunakan dalam
penelitian ini adalah Deskriptif untuk menggambarkan sistem pemeliharaan babi. Metode
yang digunakan untuk pemilihan tempat penelitian adalah Simple Random Sampling.
Variabel yang diamati dalam penelitian ini adalah sistem pemeliharaan ternak babi
dengan jumlah babi pada setiap sistem (intensif, semi-intensif dan extensif), umur ternak
babi dan jenis kelamin ternak babi pada setiap desa. Responden dalam penelitian ini
berjumlah 60 dengan total populasi ternak babi berjumlah 228 di desa Baha-Mori dan
desa Libagua. Dari 60 responden ini hampir banyak peternak yang telah memelihara
ternak babi dengan sistem intensif tradisional dan beberapa juga masih memelihara
ternak babi dengan sistem semi-intensif dan extensif. Hasil menunjukkan bahwa total
jumlah ternak babi yang dipelihara secara intensif tradisonal adalah 177 ekor dengan
persentase 77,6% dan total jumlah ternak babi yang dipelihara secara extenfif berjumlah
12 ekor dengan persentase 5,3%. Berdasarkan umur bahwa ternak babi berumur ≥12
bulan yang berjumlah paling tinggi di desa Baha-Mori dan desa Libagua dengan total
jumlah 162 ekor dengan persentase 71,0%. Selain itu, babi dengan umur 3-6 bulan adalah
yang paling rendah di desa Baha-Mori dan desa Libagua dengan berjumlah 5 ekor,
dengan persentase 2,2%. Berdasarkan jenis kelamin bahwa babi betina yang berjumlah
paling tinggi di desa Baha-Mori dan desa Libagua dengan total jumlah 126 dengan
persentase 55,3% dan babi jantan yang berjumlah rendah di Desa Baha-Mori dan Desa
Libagua dengan total jumlah 102 dengan persentase 44,7%.

Kata kunci: Ternak Babi, Sistem Pemeliharaan Baucau, Venilale, Laga

Observasi:
* Penulis
** Pembimbing I
*** Pembimbing II

xi
ÍNDISE JERAL

REZUMU ............................................................................................................ viii


RESUMO .............................................................................................................. ix
ABSTRACT ........................................................................................................... x
ABSTRAK ............................................................................................................ xi
ÍNDISE JERAL ................................................................................................... xii
ÍNDISE TABELA .............................................................................................. xiv
ÍNDISE FIGURA ................................................................................................ xv
ÍNDISE ANEKSU .............................................................................................. xvi
SIGLAS NO ABREVIATURA ........................................................................ xvii

KAPITULU I - LIAN MAKLOKE ......................................................................


1.1. Introdusaun....................................................................................................... 1
1.2. Objetivu Peskiza .............................................................................................. 4
1.3. Benefisiu Peskiza ............................................................................................. 4
1.4. Formulasaun Problema .................................................................................... 4

KAPITULU II - REVIZAUN LITERATURA ....................................................


2.1. Deskrisaun Jeral Koná-ba Balada Fahi ............................................................ 5
2.1.1. Klasifikasaun Taksonomia Balada Fahi ................................................. 5
2.1.2. Karakteristika Balada Fahi ..................................................................... 6
2.2. Sistema Hakiak Balada Fahi ............................................................................ 7
2.2.1. Sistema Hakiak Extensivu ..................................................................... 9
2.2.2. Sistema Hakiak Semi-Intensivu ........................................................... 11
2.2.3. Sistema Hakiak Intensivu..................................................................... 13
2.3. Prinsipiu Hakiak Balada Fahi ........................................................................ 16
2.3.1. Fini (Breeding) ..................................................................................... 17
2.3.2. Hahan (Feeding)................................................................................... 19
2.3.3. Jestaun (management) .......................................................................... 20
2.3.4. Luhan Ba Balada Fahi .......................................................................... 22
2.3.5. Bee Ba Balada Fahi .............................................................................. 22
2.4. Litter Size Balada Fahi ................................................................................... 23
2.5. Interval Hahoris (Farrowing Interval) ........................................................... 24
2.6. Pezo Korpooral Balada Fahi .......................................................................... 25
2.7. Jénetika no Ambiente ..................................................................................... 26

KAPITULU III - METODOLOJIA PESKIZA ...................................................


3.1. Fatin no Tempu Kolleta Dadus ...................................................................... 28
3.2. Material no Ekipamentu ................................................................................. 28
3.3. Metodolojia Peskiza ....................................................................................... 28
3.3.1. Métodu Hili Fatin Peskiza.................................................................... 29
3.3.2. Métodu Selesaun Respondente ............................................................ 29
3.4. Teknika Rekolla Dadus .................................................................................. 29
3.5. Tipu Dadus ..................................................................................................... 30
3.6. Variavel Ne’ebé Observadu ........................................................................... 30

xii
3.7. Analiza Dadus ................................................................................................ 30

KAPITULU IV - DISKUSAUN NO REZULTADU ...........................................


4.1. Kondisaun Jeral Fatin Peskiza ....................................................................... 31
4.2. Demografia Rekolla Dadus ........................................................................... 33
4.4.1. Tótal Populasaun Animál Iha Suco Baha-Mori no Libagua ................ 33
4.4.2. Populasaun Ema Iha Municipio Baucau .............................................. 35
4.4.3. Populasaun Animál Iha Municipio Baucau ......................................... 35
4.3. Observasaun Jeral Fatin Peskiza .................................................................... 36
4.4. Sistema Hakiak Balada Fahi .......................................................................... 37
4.5. Idade Balada Fahi Husi Kada Suco................................................................ 40
4.6. Perfil Balada Fahi Hare’e Tuir Nia Seksu...................................................... 40
4.7. Frekuensia Hamo’os Luhan ........................................................................... 41
4.8. Objetivu Hakiak Balada Fahi ......................................................................... 43

KAPITULU V - LIAN MAKTAKA .....................................................................


5.1. Konkluzaun .................................................................................................... 44
5.2. Sujestaun ........................................................................................................ 45

BIBLIOGRAFIA ................................................................................................ 46

xiii
ÍNDISE TABELA

Tabela - 1 Total Populasaun no Uma Kain Iha Suco Baha-Mori no Libagua ...... 33
Tabela - 2 Total Populasaun Animal Iha Suco Baha-Mori no Libagua ................ 34
Tabela - 3 Total Populasaun no Uma Kain Iha Municipio Baucau ...................... 35
Tabela - 4 Total Populasaun Animal Iha Municipio Baucau ................................ 36
Tabela - 5 Numeru Fahi Kada Sistema (Intensivu, Semi-Intensivu no Extensivu)
............................................................................................................................... 37
Tabela - 6 Idade Balada Fahi Kada Suco .............................................................. 40
Tabela - 7 Perfil Balada Fahi. Hare’e Tuir Nia Sexu Husi Kada Suco ................. 41
Tabela - 8 Frekuensia Hamoos Luhan. Tuir Respondente Nia Nesesidade.......... 42
Tabela - 9 Objetivu Hakiak Balada Fahi Husi Respondente Kada Suco .............. 43

xiv
ÍNDISE FIGURA

Figura 1- a. Fahi Fuik (Sus scrofa); b. Fahi Fuik (Sus vittatus) .....................……6
Figura 2 - Rasa Fahi Lokal……………………………………………..……...….7

xv
ÍNDISE ANEKSU

Aneksu ........................................................................................................ 56
Aneksu I – Tabulasaun ................................................................................ 56
Aneksu II – Kestionariu ............................................................................. 59

xvi
SIGLAS NO ABREVIATURA

APS Ajente Pekúaria Suco


DIII Nivel Estudo Baixarelatu
MAP Ministerio Agricultura e Pescas
FAGRI Faculdade de Agricultura
DSA Departamento Saúde Animal
P Persentajen
F Frekuensia
n Totál Amostra
nsst No selu-seluk tan
CSF Classical Swine Fever
ASF African Swine Fever
UNTL Universidade Nacionál Timor Lorosa’e

xvii
KAPITULU I
LIAN MAKLOKE

1.1. Introdusaun

Populasaun Timor-Leste maioria moris ho aktividade agrikultura. Setór

agrikultura mak setór ida ne’ebé dezempeña papél importante tebes hodi kontribui

ba kondisaun moris povu nian iha rai laran hanesan hadia moris sosial iha area

rural, hodi ajuda nesesidade uma laran no seluk tan. Setór agrikultura fahe ba sub-

setór haat (4): mak hanesan hortikultura, peskas, floresta no pekuária.

Pekuária nu’udár aktividade ekonomika ne’ebé foka liu ba haki’ak animál.

Iha Timor- Leste pekuária nu’udár sub-setór ne’ebé importante ba haki’ak nain

tamba haki’ak animál hanesan fahi, bibi, kuda, karau vaka, karau timur no manu

sai hanesan aktividade loro-loron hodi bele hasa’e rendimentu hodi responde ba

nesesidade familiar. Objetivu husi haki’ak animál mak atu sustenta moris loro-

loron nian, hanesan sustenta ba nesesidade uma laran, sustenta ba nesesidade

kultural no bele ajuda mos ba oan sira nia eskola.

Sistema haki’ak balada fahi hanesan maneira haki’ak ida hodi kuidadu

balada fahi ho intensivu ne’ebé ho objetivu atu maksimaliza produsaun. Haki’ak

balada fahi ho intensivu mak hanesan haki’ak iha ambiente ne’ebé diak, iha luhan

ne’ebé mos no hafasil hakia’ak nain hodi halo kontrolu ba balada fahi nia

kondisaun. Sistema haki’ak balada fahi ne’ebé adopta husi haki’ak na’in sira iha

oin tolu ne’ebé mak hanesan; Intensivu, Semi-Intensivu no Extensivu. 1. Intensivu

katak balada fahi hetan kontrolu maximu husi haki’ak nain, 2. Semi-Intensivu

katak balada fahi ladun hetan kontrolu husi nia nain, tamba balada fahi dala-ruma

1
kesi deit iha ai-hun okos ou iha kintal husi dader to’o kalan no 3. Extensivu katak

balada nain sei la tau matan ba nia balada signifika katak balada fahi sei husik

livre de’it hodi buka nia hahan rasik no fatin deskansa rasik.

Iha suco Baha-Mori no suco Libagua kuaze haki’ak nain barak mak adopta

sistema haki’ak intensivu tradisional. Bazeia ba konstrusaun luhan ne’ebé sei halo

ho tradisionalmente. Alende ne’e iha haki’ak nain balun mos sei utiliza sistema

haki’ak semi-intensivu no extensivu. Sistema haki’ak intensivu tradisional ne’ebé

husi suco Baha-Mori no suco Libagua utiliza sei bele fó risku ba sira nia animál

tamba hare’e husi konstrusaun luhan ne’ebé konstrui husi ai-au, fatuk, kakuluk

taka ho tali-tahan, nuu-tahan no la alás ho sementi sei hamosu kondisaun luhan

ne’ebé fo’er nune’e bele kauza moras ba sira nia animal. Moras balada fahi ne’ebé

dadauk ne’e eziste ona iha ita nia rain mak hanesan CSF (Classical Swine Fever)

no ASF (African Swine fever)

Risku husi sistema haki’ak intensivu tradisional ne’ebé bele kauza ba

animál mak hanesan infeksaun husi mikroorganismu ne’ebé mak hanesan:

bakteria, fungus, protozoa, virus no parazita. Impaktu husi mikroorganismu hirak

ne’e bele fó impaktu negativu ba produsaun animál no bem estar-animál, no bele

kauza infeksaun transmitida ba animál seluk no inklui mos bele hatun benefisiu

ekonomia ba haki’ak nain sira. Alende ne’e balada fahi hanesan balada ne’ebé

gosta atu halimar iha fo’er laran tamba ne’e balada refere fasil tebes atu hetan

infeksaun husi ajente kauzativa.

Balada fahi hanesan balada ne’ebé mak iha vantajen barak no bele fornese

benefisiu ekonomia diak ba haki’ak nain sira. Balada fahi mos hanesan tipu balada

2
ne’ebé maioria husi komunidade haki’ak tamba bele ajuda hodi sustenta ba

nesesidade haki’ak nain sira, hanesan sustenta ba nesesidade uma laran no liu-liu

ajuda hodi sustenta ba nesesidade kultural (Lia-Mate, Lia-Moris, Barlake no selu-

seluk tan). Nune’e presija tebes atu hadia sistema haki’ak balada fahi ne’ebé diak

no seguru hodi nune’e bele prevene balada fahi husi moras no garantia saúde

animál hodi bele hasa’e produsaun fahi atu nune’e bele reduz fahi folin ne’ebé

karun iha area merkadoria no mos iha rai laran.

Moras balada fahi ne’ebé mak hamate ona balada fahi barak iha ita nia

rain, tamba sistema haki’ak no aspetus importante haki’ak nia maka seidauk jere

ho los, no diak tuir termus manutensaun nian. Ho ida ne’e hakerek na’in hakarak

hodi hala’o peskiza konaba “Sistema Hakiak Balada Fahi Iha Posto

Administrativo Venilale Suco Baha-Mori No Posto Administrativo Laga Suco

Libagua Município Baucau”.

Importansia husi sistema haki’ak balada fahi ne’ebé los mak atu prevene

moras no garantia saude animal nian hodi hasa’e nia kualidade no kuantidade

produsaun na’an. Alende ne’e hodi hasa’e mos sistema produsaun balada fahi ne’e

rasik. Iha mos nutrisaun ne’ebé diak ba konsumidor sira hodi konsumu. No alende

ne’e importansia husi haki’ak balada fahi mos atu utiliza hodi sustenta ba moris

wainhira presija hodi atende aktividade kultural ruma no mos ba negosiu ruma..

3
1.2. Objetivu Peskiza

Peskiza ida ne’e hala’o iha Posto Administrativo Venilale, Suco Baha-

Mori No Posto Administrativo Laga, Suco, Libagua, Município Baucau ho

objetivu atu observa no deskreve konaba sistema haki’ak balada fahi.

1.3. Benefisiu Peskiza

Benefisiu husi peskiza ida ne’e maka :

Atu aumenta hakerek na’in nia kapasidade no koñesimentu kona-bá sistema

haki’ak balada fahi, hodi haklaken no habelar siénsia Saúde Animál no garantia

saúde pública. Sai mos nu’udár referensia ida ba haki’ak na’in sira iha Posto

Administrativo Venilale, Suco Baha-Mori no Posto Administrativo Laga, Suco

Libagua. Atu liu husi infórmasaun ne’e benefisia sira hodi bele hetene sistema

haki’ak ne’ebé mak diak, no seguru ba animal hodi bele garantia saúde pública...

Nu’udár referensia mós ba estudante Departamento de Saúde Animál, Faculdade

Agricultura Universidade Nacional Timor-Lorosa’e.

1.4. Formulasaun Problema

Bazeia ba introdusaun ne’ebé temi tiha ona iha leten hakerek na’in hakarak

formula de’it katak sistema haki’ak nu’udár fator ida ne’ebé importante tebes no

influensia ba produsaun balada fahi. Tamba sistema haki’ak ne’ebe diak rezulta

iha produsaun ne’ebe diak, nune’e mos sistema haki’ak ne’ebé ladiak sei fó

impaktu ne’ebé ladi’ak ba balada fahi ne’ebé ita haki’ak.

4
KAPITULU II
REVIZAUN LITERATURA

2.1. Deskrisaun Jeral Kona-ba Balada Fahi

Domestikasaun fahi halo tiha ona iha china iha tinan 7.000 liu ba. Fahi nia

ruin sira ne’ebé mak akredita ona, katak iha tiha ona, iha tempu mileniu sextu no

setimu antes de kristu ne’ebé enkontradu iha lokais Oriente Medio. Ida ne’e

hatudu katak animal ida ne’e hanesan assuntu artesenatu no arte popular ba

antigus Persia. Husi area ne’e mak, fahi hahu espalla amplamente ba Asia, Europa

no Africa (Astiti, 2018).

Balada fahi inklui iha familia Suidae, ne’ebé mak nomeadamente non-

ruminates no iha jeneru Sus (fahi fuik). Fahi sira ne’ebé mak iha dadauk ne’e

akreditadu hanesan jerasaun husi; Sus scrofa no Sus vitattus. Sus scrofa iha isin

ne’ebé boot, ulun pontiaguda no nehan naruk. Iha parte kakorok iha fulun ne’ebé

naruk no rude, ain oin no kotuk boot. Sus vittatus nia isin kiik ho fulun ne’ebe

kaber no ain oin no kotuk kiik (Dewi, 2017).

Balada fahi hanesan animál ida ne’ebé iha kresimentu no dezenvolvimentu

ne’ebé lais, iha propriedade prolifiku, katak hahoris dala-ida bele hetan oan 6 – 12

kabesas no iha tinan ida bele hahoris to’o dala-rua (Pasaribu et al., 2015).

2.1.1. Klasifikasaun Taksonomia Balada Fahi

Balada fahi klassifika ba taksonomia hanesan; Phylum: Chordata, Classe:

Mammalia, Ordo: Artiodactyla, Família: Suidae, Genus: Sus, Espesie: Sus scrofa

(Dewi, 2017).

5
1. a. Fahi Fuik (Sus Scrofa) b. Fahi Fuik (Sus Scrofa Vittatus)
(www.kompas.com) (www.pbase.com)

2.1.2. Karakteristika Balada Fahi

Tuir Walfiyah no Afatara (2018) katak balada fahi inklui hanesan

unguladu ne’ebé ho fochino naruk no hanesan animál ne’ebé mai husi Eurasia.

Balada fahi hanesan animál omnivora, signifika bele konsumu na’an ou bele mos

plantas. Balada fahi mak animál monogastriku, ne’ebé ho estomagu ida, tamba

ne’e funsiona hanesan armazen ba hahan ne’ebé mak dijeridu ona. Fahi laiha

rumen ne’ebé funsiona hanesan lokal ba prosessu fermentasaun ba dijestaun

bakteria hodi harahun proteina no formasaun vitamina B.

Pagappong (2014) hateten katak balada fahi iha indonesia mai husi fahi

fuik ne’ebé mak hanaran javalis. Tipu ida ne’e tuir mai domestikadu hodi nune’e

mak forma ona fahi sira ne’ebé iha area, hanesan fahi bali, fahi toraja no sei iha

fahi lokal barak mak espalla ona iha area-area sira seluk. Iha empressas kriasaun

fahi balun ne’ebé iha indonesia, eziste derivadus husi varias rasa fahi superior

ne’ebé hakaben (kruzada) ho fahi lokal.

Iha fahi lokal balun iha karakteristika ne’ebé mak bele hare. Fahi timor ka

fahi kupang iha karakteristika ne’ebé mak hanesan tamañu isin mediu, ulun forma

ki’ik, nehan la belit wainhira tuan ona, ruin kotuk la forsa tamba ne’e kualker

momentu parte kabun bele to’o rai se wainhira estadu kondisaun bokur ou kabuk

6
hela. Kores variadas maibe domina metan, tuir listras metan, mutin no mean

tijolu, ho fulun rude, prinsipalmente iha kotuk laran, ain no focinho (Soewandi no

Talib 2015).

2. (a). Fahi Lokal Aman (b). Fahi Lokal Oan (c). Fahi Lokal Inan

(http://images.app.goo.gl)

2.2. Sistema Hakiak Balada Fahi

Gomes (2021) haktuir katak maioria iha Timor Lorosa’e haki’ak nain

barak mak haki’ak balada ho sistema tradisional. Kustu haki’ak balada fahi ne’ebé

mak karun halo komunidade no agrikultores deside atu haki’ak ho sistema

tradisional ne’ebé konsidera fasil no kuaze la presija kustu manutensaun. Iha

sistema ida ne’e haki’ak nain sira husik deit sira nia balada fahi moris livre hodi

buka sira nia hahan rasik no fó han hahan adisionais wainhira disponivel. Sistema

ida ne’e karakteriza sistema haki’ak primitivu, sem utiliza teknolojia ne’ebé

adekuada, tamba ne’e rezulta nivel produsaun ne’ebé mak menus.

Tuir Hurek et al. (2021) haktuir mos katak dezenvolvimentu negosiu

haki’ak fahi, enfrenta varius problemas tamba falta fini ne’ebé kualidade, falta

kompreensaun konaba oinsa jere residuos husi animál, kazu moras ne’ebé a’as ba

balada fahi no implementasaun bem-estar animál. Atu mellora kualidade

produsaun balada fahi maka presija esforsu liu husi melloria jestaun luhan,

7
melloria jestaun hahan, melloria jestaun sanitariu, melloria jestaun reprodusaun no

melloramentu rekursu humanus.

Sinurat (2019) hateten katak balada fahi iha papel ne’ebé importante iha

aktividade relijiozas no sosiais komunidade. Balada fahi sosialmente utiliza iha

serimonia kultural no nia na’an preferida husi komunidade barak. Durante

dezenvolvimentu tempu, balada fahi laos deit importante ba aktividade relijioza

no sosiais maibe komesa sai hanesan esforsu hodi obter vantajem ekonomia,

tamba balada fahi hanesan fonte proteina ida ba konsumu domestiku.

Fahi hanesan animál ne’ebé mak haki’ak no dezenvolve ona desde tempu

uluk liu ba ho objetivu atu atende nesessidade na’an ba humanidade. Fahi hanesan

komodities pekuária ne’ebé produz na’an no iha potensialidade boot hodi

dezenvolvida, tamba iha propriedade no abilidade ne’ebé benefika, mak hanesan;

taxa kresimentu ne’ebé lais, numeru oan (litter size) ne’ebé a’as, efisiensia rasaun

ne’ebé diak (70 – 80%), no persentajem karkas ne’ebé a’as (65 – 80%). Alende

ne’e fahi mos bele utilliza hahan restu ou residuos agrikolas sai hanesan na’an

ne’ebé ho kualidade a’as. Nia iha karakteristika reprodusaun ne’ebé unika se

wainhira kompara ho animál seluk, hanesan; karau, bibi kuda, tamba fahi hanesan

animál ne’ebé iha karakteristika prolifikas, hodi nune’e mak balada fahi ho

numeru hahoris ne’ebe a’as (10 – 14 kabesas), no distansia entre hahoris ida ho

hahoris tuir mai badak (Suberata et al.. 2016)

Tuir Tala no Irfan (2020) katak balada fahi sensitivu tebes ba influensia

hahan ne’ebé insufisiente no jestaun haki’ak ne’ebe insufisiente. Tamba nia

kresimentu ne’ebé mak lais maka ezize nesessidade hahan ho kualidade a’as iha

8
kuantidade boot no ho tempu ne’ebé mak lais. Balada fahi hanesan animal ida

ne’ebé ho potensialidade boot hodi dezenvolve iha nesessidade negosiu na’an

nian. Assuntu ida ne’e sustentada husi nia karakterizasaun ne’ebé iha kresimentu

no reprodusaun ne’ebé lais, efisiente ho konversaun rasaun sai na’an no iha na’an

ho persentajem karkas ne’ebé mak a’as (Prihanto, 2012).

Tuir Irfanto et al. (2020) katak atu hetan susessu husi negosiu haki’ak

balada fahi, determina husi fatores prinsipais balun ne’ebé mak hanesan; fini,

jestaun no hahan. Atu produz produsaun animál ne’ebé ideal tuir nia

potensialidade jenetika, maka tenki jere ho jestaun haki’ak ne’ebé lós no mos

presija hahan ne’ebé adekuadu tuir kualidade no kuantidade bazeia ba padraun

husi nesessidade balada fahi.

2.2.1. Sistema Hakiak Extensivu

Sistema haki’ak extensivu hanesan sistema haki’ak ida ne’ebé animál sei

husik livre deit no animál rasik mak sei ba buka sira nia hahan no fatin deskansa

rasik. Tuir Rahayu et al. (2020) hateten katak iha sistema ida ne’e haki’ak ne’ebe

realiza mak haki’iak ho livre husi loron to’o kalan. Prinsipais karakterisikas husi

sistema extensivu ida ne’e mak la fornese luhan no hahan adisionais ruma ba

animál. Vantajens husi modelu haki’ak ida ne’e mak kustu produsaun ne’ebé mak

minimu (Lase et al., 2021).

Tuir Gomes (2011) hateten katak iha sistema ida ne’e animál haki’ak

permanentemente iha kampo, hodi bele moris ho explorasaun florestal, no dala-

ruma abandonadu totalmente iha area ne’ebe determinadu. Sistema ida ne’e

9
karakteriza hanesan sistema primitivu, ne’ebé sem utilizasaun teknolojia ne’ebé

adekuada, tamba ne’e aprezenta nivel produtividade ne’ebé mak menus.

Elyusie no Purbaningsih (2020) haktuir katak atu melloria produsaun no

kualidade fahi, maka presija apoiu ho esforsu hodi mellora alimentasaun animál,

implementasaun jestaun no implementasaun boa jestaun saúde animál no klaru

katak ho fini balada fahi ne’ebé kualidade.

Tuir Ewid (2018) katak haki’ak nain ne’ebé haki’ak fahi ho livre bele

kauza efeitu negativu iha ambiente sosial husi termus saúde no konfortu. Fraqueza

husi fahi ne’ebé haki’ak livre mak, fahi sei sempre fo’er tamba dolar an iha tahu.

Fahi ne’ebé ho kondisoens refere fasil atu hetan infeksaun husi lumbringa no

parazitas sira seluk tantu ba ema ou komunidade ne’ebé iha aldeia ou rejiaun

(Suryawan et al., 2014) hateten katak transmissaun husi moras refere determinadu

husi fatores ambientais no sistema haki’ak ne’ebé sei tradisional. Tuir Gaina et al.

(2017) katak jestaun saúde ou kontrola moras sai hanesan fator determinadu ida

ba susessu haki’ak balada fahi.

Tuir Hetharia (2020) katak sistema haki’ak tradisional hanesan sistema

haki’ak ne’ebé simples. Alimentasaun ba fahi iha sistema ida ne’e jeralmente

husi residuos agrikolas no industriais derivadas husi agrikultor ne’e rasik no

mos hahan restu husi uma laran. Balada fahi ne’ebé haki’ak tradisionalmente

bai-bain kesi iha area kintal. Alimentasaun hahan bai-bain la reguladu no

kolokadu iha hahan fatin ne’ebé fasil atu muda ba mai no la mantidu ho mos.

10
Susessu husi negosiu pekuáriu ida fortemente influensiadu husi jestaun

ne’ebé relizada. Se wainhira laiha jestaun ne’ebé reguladu ho diak ba negosiu

pekuária refere maka sei la produz produsaun ne’ebé optima. Jestaun haki’ak

dezempeña maior papel iha susessu negosiu pekuária,ne’ebé mak hanesan 50%,

iha mos hahan no fini ne’ebé kada ida-idak iha papel 30% no 20%. Tamba ne’e

koñesimentu konaba jestaun haki’ak importante tebes hodi domina (Erlina et al.,

2019)

2.2.2. Sistema Hakiak Semi – Intensivu

Haktuir husi Rokhayati et al. (2017) katak haki’ak animál ho sistema semi

– intensivu hanesan kombinasaun husi extensas manutensaun rua. Iha sistema

semi – intensivu ida ne’e animál tenki iha luhan no fatin pastajens iha ne’ebé

animál sei husik livre iha loron no sulan fali iha tempu kalan. Ida ne’e hanesan

sistema intermediariu entre sistema extensivu no intensivu, iha ne’ebé utiliza mais

kapital no traballador barak (Oliveira, 2010).

Darmawi (2011) afirma katak sistema semi – intensivu katak hanesan

sistema ida ne’ebe animál sira husik iha loron iha jardim ou kintal no depois sulan

fali iha loraik no fó han iha tempu kalan ho forma hanesan verduras ou hahan

adisionais.

Tuir Mós (2018) katak sistema semi – intensivu ida ne’e diferente ho

sistema extensivu, iha produsaun semi – intensivu iha prezensa teknisidade.

Sistema ida ne’e iha utilizasaun instalasoens, iha ne’ebé animál sei separadu tuir

idade no seksu, no kompreende husi jestaun reprodusaun ne’ebé adekuada. Iha

kontekstu ida ne’e maioria haki’ak nain balun aproveita sobras kulturais ou

11
alimentus prosessadus sai hanesan forma alternativa hodi komplementa alimentus

no reduz kustu eksekutandu hanesan antigus kostumava sira halo (Maciel, 2019).

Miko et al. (2021) hateten katak selesaun ba hahan ne’ebé sertu

determinante tebes ba kresimentu animál. Hahan hanesan fatores importante iha

kriasaun balada fahi. Periodu atu habokur balada fahi presiza kompozisaun hahan

ne’ebé ho kualidade diak, ne’ebé mak kontem hanesan enerjia, proteina, minerais,

vitamina no bee. Alende ne’e kompetisaun produsaun hahan entre animais iha

sistema semi – intensivu ne’e mos possivel hanesan fator seluk ida ne’ebé afeta ba

dezempeñu kresimentu menus kompara ho padraun intensivu (Volkandari et al.,

2020).

Purwaningsih et al. (2017) afirma katak maneira haki’ak animál

influensiadu tebes ba insidensia infeksaun parazita. Wainhira haki’ak nain uza

sistema semi-intensivu ho husik animál ba buka nia hahan rasik (sistema pastor)

ou nunka mais sulan (sistema tradisional) maka oportunidade atu hetan infeksaun

husi lumbringa boot tebes.

Kasanah (2021) katak sistema semi – intensivu hanesan sistema

kombinasaun entre sistema intensivu (sulan iha luhan) katak aktividade hotu husi

animál sei hala’o iha luhan laran, no sistema extensivu (pastoreiu) katak animál

sei husik livre hodi buka hahan rasik, no sei halo sistema manutensaun ne’ebé

reguladu no kontroladu iha alimentasaun komplementar. Prosessu habokur animál

realiza iha dader tuku 08:00, animál hotu sei husik iha kampo, rai mamuk, hodi

buka hahan rasik iha dader to’o loraik. Vantajem husi sistema semi-intensivu ida

ne’e mak bele atu minimiza kustu alimentasaun tamba obtem hahan adisionais

12
husi residuos agrikolas, no residuos husi dapur ne’ebé realiza, enkuantu nia

desvantajem mak hanesan difisil atu kontrola hahan, saúde no todan isin (Rahayu

et al., 2020). Sistema semi-intensivu iha impaktu ladun diak ba animál tamba

animál sira refere sei bele husik livre hodi halo movimentu ba mai iha liur hodi

nune’e bele halo animál fasil atu ataka husi moras.

Tuir Fitriana et al. (2018) hateten katak fator ida, ne’ebé bele determina

susessu esforsu dezenvolvimentu haki’ak fahi husi aspetu jestaun mak hanesan

fator saúde ou kontrola moras. Haki’ak balada fahi bele fornese benefisiu no lukru

ne’ebé masimu ba haki’ak nain sira. Tamba ne’e atu melloria pekuária iha susessu

negosiu haki’ak nian determina husi fatores tolu ne’ebé mak hanesan fini, hahan

no jestaun haki’ak (Widyasworo no Trijana 2016).

Alende ne’e tuir Sarajar et al. (2019) katak nivel edukasaun husi haki’ak

nain sira mos sai hanesan karakteristiku ida ne’ebé bele afeta ba susessu negosiu

haki’ak fahi. Edukasaun iha influensia ba agrikultores sira iha adosaun teknolojia

no abilidade jestaun hodi jere sira nia negosiu. Edukasaun husi ema ida

influensiadu ba maneira pensamentu hodi nune’e sira bele sura servisu ne’ebé

lukrativu no prejudisial.

2.2.3. Sistema Hakiak Intensivu

Sistema haki’ak intensivu mak hanesan sistema haki’ak modernu ne’ebé

utiliza hodi kontrola masimu ba aspetu sira ne’ebé iha relasauan ho animál.

Karakteristika prinsipal husi sistema ida ne’e mak atu produz rendimentu

(Klooster no Wingelaar 2011), objetivu husi sistema ida ne’e mak atu fó konfortu,

proteje animál husi naroman ultravioletas no obter maior kontrolu iha diversas

13
niveis no kategoria animais hodi garantia maior produtividade (Carvalho et al.,

2013).

Lase et al. (2021) afirma katak sistema intensivu bele interpretadu

hanesan sistema haki’ak animál iha luhan ne’ebé projetadu espesialmente. Iha

sistema ida ne’e hahan restu husi dapur no residuos agrikolas la sufisiente hodi fó

han balada fahi tamba ne’e haki’ak nain tenki sosa serta rasoens hodi fó han

balada fahi atu bele aselera kresimentu balada fahi ho lais (Sarcinelli et al., 2007).

Tuir Pardosi (2011) katak iha sistema ida ne’e fahi haki’ak iha luhan ho

grupu ou individualmente, tamba ne’e nesessidade hotu (hahan, bee hemu, no

reprodusaun) tenki fornese no jere husi haki’ak nain sira. Iha implementasaun

sistema refere utiliza inovasoens teknolojia balun ne’ebé mak hanesan

bioteknolojia, alimentasaun ne’ebé totalmente balanseada ho valor nutritivu a’as

no diversas tipu estratejia produsaun. Vantajens prinsipal adota sistema ida ne’e

mak akresimus ne’ebé boot iha produtividade animál no demanda espasu ne’ebé

menor kompara ho sistema sira seluk (Policarpo no Silva 2019) maibe nia

implementasaun no manutensaun aprezenta elevadu kustu no presiza mão-de-obra

ne’ebé espesial (Ferreira, 2016).

Tuir Rahayu et al. (2020) hateten katak haki’ak ho sistema intensivu mak

hanesan haki’ak ho maneira sulan iha luhan ho objetivu atu fasilita iha kontrolu no

alimentasaun. Ba haki’ak nain sira ne’ebé professional, sira sei utiliza sistema

intensivu ida ne’e ho objetivu atu dezenvolve negosiu haki’ak nian hodi bele

hetan produsaun ne’ebé masimu.

14
Sistema haki’ak intensivu hanesan sistema haki’ak ne’ebé modernu,

ne’ebé presiza ema nia kapasidade no orsamentu boot hodi bele realiza sistema

refere. Konstrusaun luhan tenki forte no dura, dispozisaun no ekipamentu luhan

tenki fó proposionar konfortu ba traballador iha prosessu produsaun, hanesan fó

han, limpeza, verifika estru no kuidadu ba saúde (Rasyd no Hartati 2007). Luhan

ne’ebé sei konstrui tenki forte, atende rekizitus saúde, fasil atu hamo’os, iha boa

drenajem, sirkulasaun ar livre no kompleta ho fatin han no hemu no mos bañeiru

desinfentandu (Pinardi et al., 2019).

Tuir Caetano et al. (2019) afirma katak sistema haki’ak fahi ho intensivu

mak hanesan haki’ak fahi ho sulan sira iha konfinamentu ne’ebé ofertada ho

rasaun balanseada husi konsentrasaun proteina ne’ebé a’as ho objetivu atu

aumenta dezempeñu animál ho maior efisiensia. Iha sistema ida ne’e aspetu sira

ne’ebé mak presija atu tau atensaun hodi bele hasa’e produtividade no bem-estar

animál mak hanesan, sanitasaun luhan, saúde animál no hahan ba animál.

Tuir Olszensvski (2011) katak instalasaun husi sistema ida ne’e mais

kompleksas, hare’e katak tenki abriga animál sira no jere residuos ne’ebé

rezultam. Iha sistema intensivu ida ne’e hahan ne’ebé sei fó ba animál fahi tenki

tuir nessesidade husi animál refere (Dewi, 2017) tamba animál fahi sensitivu tebes

hasoru efeitu hahan ne’ebé insufisiente no jestaun haki’ak ne’ebé inadekuada

tamba nia kresimentu ne’ebé inkomumente lais hodi nune’e eksijem hahan ne’ebé

ho kualidade a’as.

Tuir Adhianto et al. (2015) katak vantajens husi sistema intensivu mak

hanesan fasil atu haki’ak, fasil iha tratamentu no kontrolu no fasil atu kontrola

15
moras no siklu estral. Alende ne’e haki’ak ho sistema intensivu hala’o atu nune’e

animál ne’ebé haki’ak bele hetan hahan ne’ebé reguladu, nune’e nia kresimentu

diak. Maibe desvantajens husi sistema haki’ak intensivu ida ne’e mak kustu

produsaun no enerjia ne’ebé mak gasta barak liu, haki’ak nain sira tenki hamo’os

residuos animál no haki’ak nain sira mos tenki oferese hahan no mos bee hemu ba

animál sira regularmente (Fikri et al., 2020).

2.3. Prinsipiu Hakiak Balada Fahi

Tuir Quintão et al. (2003) haktuir katak objetivu prinsipal haki’ak nain ka

produtor fahi nian, mak oinsa atu bele hetan rendimentu masimu husi fahi ne’ebé

sira produz. Fahi ne’ebé mak sira produz bele hanesan fahi foin sa’e ba fini, fahi

oan ne’ebé foin haketak husi inan, fahi ne’ebé prontu atu oho ou produtu fahi

nian. Segundu objetivu bele mos hanesan oinsa atu bele haklaken ba lisan ou

tradisaun familiar, hadia moris komunidade rúral husi diversifikasaun komunidade

agrikola nian. Atu jere produsaun fahi nian ho diak, haki’ak nain sira tenki husik

tiha atitude atingu nian ne’ebé mak hanesan sistema tradisional (liu-liu ne’ebé

husik deit) ba sistema modernu, minimal semi-intensivu. Nune’e sira presija mos

koñesimentu ne’ebé mak sufisiente konaba siênsia ne’ebé suporta

dezenvolvimentu balada ne’e nian. Siênsia hirak ne’e mak hanesan konaba fini

(breeding), hahan (feeding) no jestaun (managament) tratamentu fahi nian.

2.3.1. Fini (Breeding)

Konaba fini fahi ne’ebé mak atu haki’ak ka dezenvolve tenki husi fini

ne’ebé mak diak husi aspetu jenetiku ho oinsa atu dezenvolve nia jerasaun. Ida

ne’e presija kontrola didiak. Tuir Parera no Jacob (2016) katak fini fahi ne’ebé

16
mak atu haki’ak tenki hatene husi nia tipu orijen no nia tipu rasa. Orijen fahi

ne’ebé pertense tipu na’an iha karakteristika lokalizasaun susun matan simetrika

uberes boot ho vazu sanguineos bele hare ho klaru, korpu solidu no volumozu, ain

forte no robustas. Fator determinante seluk mak hanesan fini fahi ne’ebé mak atu

haki’ak presija atu hatene nia pedigree, ne’ebé dezempeña papel importante iha

regulasaun reprodusasun.

Tuir Sujana et al. (2015) katak rekizitus husi fini ne’ebé diak mak hanesan

saudavel, forte, livre husi moras, nia susun matan entre 12 – 14, ho korpu

komprimentu no kaba’as naruk, ain forte no eretas, ikun sirkular hodi nune’e la

atrapalla wainhira hakaben.

a. Selesaun fini fahi inan:

Fahi inan ne’ebé atu haki’ak tenki iha litter size 9 – 10 ou liu, iha

karakteristika maternidade ne’ebé mak diak, iha susun matan simetrika 12

– 14, no emparelladu, selesaun realiza iha idade fulan 5 – 6 entre primeiru

estru no proxima estru tuir tempu, iha konfirmasaun korpooral ne’ebé mak

diak, idade minimu hodi halo konsepsaun mak fulan 8.

b. Selesaun fini fahi aman:

Fahi aman ne’ebé haki’ak hanesan fini aman nian selesiona ho kuidadoza

no konsensiozamente bazeia ba buat balun ne’ebé mak hanesan saudavel,

la defisiente fizikamente, orijen husi inan ne’ebé iha litter size 7 – 10 no

iha karakteristika inan ne’ebé mak diak, numeru susun matan simetrika 12

– 14, no rudimetru tiha ona, iha pezo moris ne’ebé diak, testikulus rua

17
simetrikus, ain kotuk robustas no forte no iha kapasidade kaben (Hurek et

al., 2021).

Selesaun fini ne’ebé mak diak hanesan primeiru passu ba susessu husi

negosiu pekuária ruma. Rekizitus sira ne’ebé presija atu atensaun wainhira hili

fini mak hanesan : Fahi tenki saudavel, ho karakteristikas ; lokalizasaun susun

matan simetrika ho numeru 12 iha karuk no lós. Ubere boot ho vazu sanguineo

bele hare ho klaru. Korpu solidu no kompaktu, ain forte no robustas, korpu

komprimentu kompara ho fahi sira ne’ebé ho idade hanesan. Fahi oan ne’ebé atu

haki’ak diak liu orijen husi inan ne’ebé dala-barak produz oan ne’ebé barak ou

bai-bain iha oan liu husi 5 ba leten iha periodu hahoris dala-ida no bele ou

kuidadu nia oan to’o momentu husik susu, inklui mos fahi aman ne’ebé atu

haki’ak tenki bele ou iha kapasidade kaben hodi bele produz oan liu husi 5 ba

leten (Dewi, 2017).

2.3.2. Hahan (Feeding)

Labatar et al. (2021) hateten katak hahan hanesan fator importante ida

ne’ebé determina ba susessu husi haki’ak balada fahi. Kriteria husi hahan ne’ebé

mak atu fornese tenki ho kualidade kontem nutriente ba nesessidade bazika balada

fahi. Kuantidade no kualidade husi hahan efeitu ba kresimentu balada fahi.

Kuantidade husi hahan ne’ebé atu fornese ba balada fahi tenki adapta ho idade no

todan isin husi balada fahi (Matialo et al., 2020).

Sampurna (2013) haktuir katak hahan hanesan buat ne’ebé importante

tebes iha negosiu pekuária, ate mesmu bele hateten katak susessu husi negosiu

pekuária ruma depende ba jestaun hahan. Nesessidade alimentares husi kada

18
animál variam bazeia husi tipu, idade, todan isin, kondisoens ambientais no

kondisoens fisiolojikas husi animál. Hahan tenki kontem nutriente hotu ne’ebé

nesessita husi animál nia isin, maibe nafatin ho kuantidade ne’ebé ekilibrada.

Nutrientes ne’ebé nesessita husi animál mak hanesan karbohidratu, gordura,

proteina, vitamina, bee no elementu inorganiku no mos mineral.

Dezempeñu produsaun balada fahi labele ses husi nutrisaun balada fahi

ne’e rasik, tamba oinsa deit mos atu alkansa dezempeñu produsaun ne’ebé mak

a’as tenki apoiu husi nutrisaun ne’ebé mak diak no ekilibradu. Tamba ne’e,

gordura (asidus graxos), karbohidratu, proteina (aminoasidu), vitamina, minerais

no bee tenki fornesida ho ekilibrada hodi nesessita nesessidade balada fahi

(Sumadi, 2017).

Balada fahi dala-barak fó han dala-rua ne’e mak; husi dader tuku 8 no

loraik tuku 4 ho balde ki’ik loron ida. Molok atu fó han balada fahi primeiru tenki

hamo’os luhan, hahan fatin no bee hemu fatin ho bee mos atu nune’e wainhira fó

han ho hahan foun la mistura ho hahan tuan no mos fezes husi balada fahi

(Wiranata et al., 2020).

Tuir Mangisah (2003) katak kustu husi hahan atinje 60 – 80% husi total

produsaun balada fahi. Tamba ne’e koñesimentu no aplikasaun husi prinsipius

nutrisaun ne’ebé diak ba jestaun alimentar importante tebes. Balada fahi presiza

enerjia, proteina, minerais, vitaminas no bee ba produsaun no reprodusaun ne’ebé

ideais. Falta substansias balun ou desekilibradu husi hahan maka bele hatarde

kresimentu no efeitu adisional ba dezempeñu (Prihanto, 2012).

19
Widayati et al. (2018) hateten katak hahan ho fonte enerjia hanesan fator

importante ida ne’ebé tenki tau atensaun, iha aktividade produsaun balada fahi.

Adekuasaun husi hahan, tantu ho kualidade no kuantidade sei determina ba

susessu produsaun no reprodusaun balada fahi. Haki’ak nain ne’ebé preokupa ba

kuantidade no kualidade hahan sei produz dezempeñu animál ne’ebé mak diak

(Pero et al., 2020).

2.3.3. Jestaun (management)

Jestaun negosiu hanesan fator ba susessu negosiu ruma. Ho jestaun ne’ebé

diak iha negosiu maka bele realiza negosiu ne’ebé bele fo benefisiu lukrativu,

inklui mos negosiu haki’ak balada fahi. Iha negosiu haki’ak balada fahi nian iha

buat balun ne’ebé tenki tau atensaun, hanesan preparasaun ba fatin ne’ebé

apropriadu, halo luhan, koordenasaun ho viziñu relasiona ho hakiak balada fahi,

preparasaun fini no mos preparasaun hahan. Ba kriteria haki’ak nian bele

determina tuir objetivu haki’ak (Wiranata et al., 2020).

Sampurna (2018) hateten katak haki’ak balada fahi presija atu iha jestaun

ne’ebé diak inklui kondisaun luhan, hahan no mos nia sistema haki’ak, tamba

balada fahi fasil atu ataka husi moras no mikroorganismu. Alende ne’e mos, atu

aumenta produtividade, presija hatene konaba maneira haki’ak tuir nia faze idade.

Atu negosiu haki’ak balada fahi bele fó vantajem ne’ebé optimu ba haki’ak nain

maka presija tau atensaun ba aspetu balun ne’ebé relasiona ho jestaun haki’ak

nian ne’ebé bele aumenta produtividade balada fahi (Maikameng no Beyleto

2016).

20
Warsito et al. (2018) Hateten katak iha jestaun haki’ak animál iha ne’e iha

aspetu hotu ne’ebé bele afeta ba negosiu haki’ak mak hanesan: nutrisaun ai-han

animal, konstrusaun luhan, sanitasaun luhan, maneira haki’ak, programa

vasinasaun ou tratamentu, selesaun fini, até fator produsaun no reprodusaun

animál. Balada fahi hanesan balada komodities ida ne’ebé ho karakteristika

prolifiku nune’e iha potensialidade ne’ebé sufisiente hodi aumenta numeru

populasaun liu husi hahoris. Populasaun balada aumenta sai hanesan medida

jestaun haki’ak no kualidade husi balada ne’ebé iha. Ho jestaun ne’ebé diak no

mos ho obter balada kualidade maka aumentu ba populasaun balada sei akontese

optimalmente, ne’e mak populasaun balada sei aumenta iha unidade tempu ne’ebé

determina tuir potensialidade jenetika ne’ebé iha husi balada refere (Sawo, 2020).

2.3.4. Luhan Ba Balada Fahi

Luhan hanesan nesessidade importante ida iha negosiu haki’ak tamba

hanesan estrutura ou edifisiu iha ne’ebé animál sei haki’ak ba. Funsaun prinsipal

luhan mak atu kuidadu animál hodi nune’e labele lao livre iha liur no fasilita hodi

monitoriza no mos hodi halo tratamentu ba animál (Tulak et al., 2020).

Tipu luhan mak hanesan luhan individu, luhan grupu, luhan aman, luhan

inan ho oan no luhan karantina. Luhan ne’ebé konstrui laos deit atu proteje animál

husi udan, anin boot, manas, malirin, ou proteje husi naok ten no animais

predatores maibe luhan ne’ebé konstrui tenki atende rekizitus luhan ne’ebé diak.

Luhan ne’ebé diak mak hanesan dook husi komunidade sira nia hela fatin, tenki

iha ventilasaun no temperatura anin ne’ebé diak, efisiente iha jestaun, forte no

dura ba tempu naruk, laiha impaktu ba ambiente no fasilita haki’ak nain sira iha

21
prosessu produsaun hanesan fo han, hamo’os luhan no tratamentu ba saúde

(Zaenal no Khairil 2020).

Wea (2008) haktuir katak luhan hanesan instalasaun produsaun ida ne’ebé

direitamente sei determina susessu ba negosiu, tamba iha nia laran sei hala’o

prosessu ba produsaun. Alende ne’e, luhan dezempeña papel importante ba saúde,

freskor, konfortu, no hanesan protetor ba influensia ambiente ne’ebé ekstremu.

2.3.5. Bee Ba Balada Fahi

Bee hanesan nesessidade absoluta ida ba organismu moris, importante

hanesan oksijeniu. Organismu moris, animais ou ai-horis hotu prinsipalmente

konsiste hanesan bee iha sira nia isin. Prosessu metabolismu iha organismu moris

nia isin presija bee, tamba ne’e bee hanesan nesessidade essensiais ba organismu

moris inklui mos animál (Sumadi, 2017).

Poluan et al. (2017) hateten katak bee importante tebes ba moris no iha

proposaun ne’ebé boot tamba se laiha bee origanismu moris sei hetan

dehidratasaun ne’ebé prejudisial tebes, bee funsiona hanesan transporte minerais,

vitamina, proteina no nutrientes sira seluk ne’ebé ba tesidus korpu hotu no mos

regula ekilibriu temperatura korpooral tamba hanesan lumbrifikante ba tesidus

korpu no suporta mos artikulasoens, ruin, no muskulu.

Aryanta et al. (2019) afirma katak atu haki’ak balada fahi iha maior

kuantidade bee hanesan nesessidade vital, alende hahan ne’ebé ho adekuada no

saudavel. Bee hemu tenki fornese ho ad-libitum no bee hemu tenki husi bee

mos/hijiene (Wiranata et al., 2020).

22
2.4. Litter Size Balada Fahi

Litter size mak hanesan numeru fahi oan ne’ebé hahoris husi fahi inan.

Numeru fahi oan husi nia inan influensiadu husi fahi aman no fahi inan, rasa,

idade fahi, paridade, fertilidade, mortalidade durante kabuk no durasaun kabuk.

Fahi inan ida bele produz oan husi 8 – 12 ba leten depoisde durasaun kabuk husi

112 – 120 (Pardosi, 2014).

Kaka (2017) hateten katak litter size mak hanesan indikador ida hodi sukat

produtividade husi fahi inan ne’ebé determina husi numeru oan ne’ebé hahoris iha

periodu tempu tinan ida. Enkuantu litter size sei influensiadu husi periodu hahoris

inan, rasa fahi, no dala-hira ona fahi inan refere hahoris. Diferensa litter size mos

bele influensiadu husi diferensa estasaun tempu iha ne’ebé tempu manas litter size

sei tun liu kompara ho tempu sira seluk. Atu produz litter size ne’ebé a’as to’o

desmame, presija atensaun konaba tempu hakaben ne’ebé sertu (natural ou IA),

esforsu hodi reduz mortalidade, atensaun ba idade desmame, tempu desmame ba

kabuk fila fali no paridade aman (Purba et al., 2014).

Wicaksono (2012) afirma katak litter size mak hanesan numeru fahi oan

ne’ebé hahoris dala-ida. Litter size obtidu husi sura numeru fahi oan ne’ebé moris

husi kada hahoris dala-ida. Iha kazu ida ne’e ida ne’ebé sura mak fahi oan no ho

kondisaun ne’ebé saudavel.

2.5. Interval Hahoris (Farrowing Interval)

Interval hahoris katak distansia entre hahoris primeira ho hahoris tuir mai

iha fahi inan (Sutaryo, 2019). Interval hahoris hanesan maneira ida hodi sukat

efisiensia husi negosiu hakiak no indika nivel dezempeñu reprodusaun (Yulianto

23
et al., 2022).

Tuir Vierman et al. (2016) katak balada fahi hanesan balada politokous

signifika (hahoris oan liu husi ida), no distansia entre hahoris primeiru ho hahoris

tuir mai badak. Usman et al. (2016) katak Balada fahi iha idade fulan 5 – 6

jeralmente tama ona sexu maduru, maibe korpu amadurese wainhira atinje iha

idade fulan 10 – 12 no media durasaun kabuk husi balada fahi atinje loron 114.

Distansia entre hahoris to’o kabuk fila fali (open days) serka husi loron 70 – 120.

Sinaga no Silalahi (2011) hateten katak fahi inan tenki hetan hahan ho

kualidade diak, ida ne’e nesessita ba produsaun susu been tamba litter size ne’ebé

a’as. Fator ne’ebé bele determina susessu haki’ak balada fahi mak rasaun ne’ebé

fornese tenki kontem nutrientes ne’ebé balanseada no tuir nesessidade balada fahi.

Fahi inan durante laktasaun produz susu been serka husi kg 7 kada loron.

2.6. Pezo Korpooral Balada Fahi

Pezo korpooral mak hanesan pezo ne’ebé obtidu durante animál haki’ak

no iha kondisaun moris. Mediasaun ba pezo korpooral hanesan medida ida hodi

utiliza atu hatene karakter kuantitativa iha korpu animál ho utiliza balansa (dasin)

dijital ne’ebé ho kapasidade ≥ 200 kg (Maikameng no Beyleto 2016). Balada fahi

loro-loron sei iha mudansa ba nia isin no todan isin, konforme ba hahan ne’ebé

sira konsumu. Asuntu ne’e hanesan Tala no Irfan (2020) hateten, katak gañu husi

pezo korpooral influensiadu husi kualidade no kuantidade hahan.

Fahi oan ne’ebé moris mai bai-bain iha pezo korpooral ne’ebé mak la

hanesan ne’e mak iha balun a’as, no iha balun naton ne’ebé kiik liu husi kg 1 no

24
ate boot liu husi kg 2, buat ida ne’e bele afeta ba sobrevivensia fahi oan. Gañu

husi pezo korpooral presija atu ita hatene tamba gañu husi pezo korpooral fahi oan

influensiadu tebes ba tempu ne’ebé atu desmame. Bai-bain fatores ne’ebé

influensia ba pezo korpooral mak hanesan produsaun susu been inan, numeru oan

ne’ebé hahoris, sustentu inan ne’ebé amamentandu hela, kualidade rasaun ne’ebé

fó no desendensia/jenetika husi balada fahi refere (Nangoy et al., 2015).

Pezo korpooral husi animal sei aumenta tuir ho sira nia idade. Ida ne’e

hanesan Pasaribu et al. (2015) hateten katak idade husi animál sei aumenta tuir ho

sira nia pezo korpooral, animál sei eksperimenta kresimentu ne’ebé lais hahu husi

hahoris to’o maturidade seksual no kreser lentamente to’o korpu maduru.

Balada fahi hanesan balada ne’ebé iha vantajens ho nia kresimentu ne’ebé

lais, konversaun ba ai-han ne’ebé diak no nia persentajem karkas ne’ebé to’o 65 –

80%. Alende ne’e balada fahi hanesan balada ne’ebé mak efisiente tebes ba

konversaun hahan sai na’an (relasaun konversaun ai-han) ne’ebé mak hanesan 3,4

– 3,6 signifika katak kada 3,6 kg ai-han ne’ebé mak fó, balada fahi sei produz

parte na’an ho kg 1 ne’ebé bele komestivel (Sitorus no Sinaga 2018).

2.7. Jénetika no Ambiente

Jénetika hanesan fator jerasaun ne’ebé bele hetan iha organismu moris

hotu. Tuir Sarini et al. (2016) katak jenetika nu’udár parte ida husi molekula DNA

(Deoxyribo Nucleic Acid) ne’ebé mak hanesan unidade biolojia kiik ida atu

dezempeña papel iha transmissaun karakteristika individu husi nia pais ba nia

jerasaun.

25
Produtividade animál determina husi fatores prinsipal rua ne’ebé mak

hanesan fator jenetika no ambiente no nia interasaun. Ambiente hanesan algu ida

ne’ebé luan, refere ba fatores hotu alende jenetika, ne’ebé influensia ba

produtividade no saúde husi balada fahi ida. Efeitu ambiente ba balada fahi bele

akontese direita no indireita. Influensia direita mak hanesan ba taxa produsaun liu

husi metabolismu basal, konsumu hahan, movimentu taxa alimentasaun,

nesessidade haki’ak, kresimentu reprodusaun, no produsaun susu been. Enkuantu

influensia indireita relasiona ho kualidade no disponibilidade hahan. Fatores

ambientais hanesan fatores ne’ebé fó influensia boot ba nivel produsaun (Sitorus

no Sinaga 2018).

26
KAPITULU III
METODOLOJIA PESKIZA

3.1. Fatin no Tempu Kolleta Dadus

Peskiza ida ne’e hala’o tiha ona iha Posto Administrativo Venilale Suco

Baha-Mori no Posto Administrativo Laga Suco Libagua Municipiu Baucau.

Peskiza refere hala’o durante semana rua nia laran hahu husi loron 08 to’o loron

22, fulan Setembru, tinan 2021.

3.2. Material no Ekipamentu

Material ne’ebé peskizador utiliza durante hala’o peskiza mak hanesan

haki’ak nain nu’udár respondente no balada fahi ne’ebé respondente sira haki’ak.

Ekipamentu ne’ebé durante peskizador utiliza mak hanesan lapizera no kuisioner

ne’ebé utiliza hodi intervista respondente sira. Numeru ema husi uma kain neen-

nulu mak sai hanesan respondente ba topiku sistema haki’ak balada fahi. Husi

uma kain neen-nulu disponivel hodi oferese informasaun ne’ebé iha relasaun

konaba asuntu estudu iha fatin peskiza.

3.3. Metodolojia Peskiza

Metodu bazika iha peskiza ida ne’e mak metodu deskritiva. Metodu ida

ne’e diak tebes hodi deskreve sistema haki’ak balada fahi ne’ebé aplika iha Suco

Baha-Mori no Suco Libagua. Suco Baha-Mori no Suco Libagua nu’udár fatin

ne’ebé selesionadu hodi bele identifika no deskreve konaba sistema haki’ak

balada fahi husi haki’ak nain ne’ebé aplika iha fatin peskiza iha suco selesionadu.

27
3.3.1. Métodu Hili Fatin Peskiza

Metodu ne’ebé peskizador uza hodi hili fatin mak metodu simple random

sampling. Liu husi metodu ida ne’e, fatin ne’ebé selesionadu sai hanesan fatin

peskiza mak Suco Baha-Mori Posto Administrativo Venilale no Suco Libagua

Posto Administrativo Laga Municipio Baucau. Ho metodu simple random

sampling ne’e mak hili Suco Baha-Mori representa suco hotu iha Posto

Administravo Venilale nian, no Suco Libagua hodi representa suco hotu iha Posto

Administrativo Laga nian sai nu’udár fatin peskiza. Nune’e, suco rua ne’e

representa Posto rua ne’e iha Municipiu Baucau hodi identifika no hatene sistema

haki’ak balada fahi iha Municipio refere.

3.3.2. Métodu Selesaun Respondente

Metodu ne’ebé peskizador uza hodi halo selesaun ba respondente mak

metodu simple random sampling. Metodu ne’e peskizador uza hodi hili uma kain

ne’ebe hakiak fahi iha suco refere depois intervista uma kain ne’ebé haki’ak fahi

hodi hetan dadus primariu. Kriteria ba respondente ne’ebé haki’ak fahi mak tenki

haki’ak ona fahi minimu 2 no esperensia haki’ak minimu tinan 5. Total uma kain

husi suco rua refere hamutuk 461, no husi uma kain 461 ne’e uma kain 60 mak sai

nu’udár respondente ba peskiza ida ne’e. Husi numeru uma kain 60 ne’e haki’ak

fahi hamutuk 120 tamba kada uma kain hakiak fahi 2 ho eperiensia haki’ak fahi

tinan 5.

3.4. Teknika Rekolla Dadus

Tekniku rekolla dadus ne’ebé peskizador uza mak hanesan intervista

diretamente ou husu diretamente ba haki’ak nain ne’ebé selesionadu sai hanesan

28
respondente konaba sistema haki’ak balada fahi, ho uza formatu papel kestionariu

hato’o ba haki’ak nain sira atu responde perguntas sira.

3.5. Tipu Dadus

Dadus ne’ebé peskizador halibur mak dadus primaria no dadus

sekundaria. Dadus primaria nu’udar dadus ne’ebé rekolla diretamente ou husu

diretamente ba haki’ak nain sira. Dadus sekundaria mak hanesan dadus ne’ebé

hetan husi instituisaun ne’ebé relevante ho peskiza ida ne’e.

3.6. Variavel Ne’ebé Observadu

Variavel ne’ebé peskizador observa iha peskiza ida ne’e mak sistema

haki’ak balada fahi ho numeru balada fahi kada sistema (intensivu, semi-intensivu

no extensivu), idade balada fahi kada suco no seksu balada fahi kada suco.

3.7. Analiza Dadus

Dadus ne’ebé halibur ona sei halo tabulasaun hodi analiza frekuensia no

persentajen. Ida ne’e nu’udár parte importante iha métodu siénsia tamba bele fó

signifikadu ba dadus hirak ne’ebé mak halibur ona no iha funsaun atu rezolve. No

iha dadus ne’ebé peskizador hetan liu husi intervista diretamente ho haki’ak nain

sira, mensiona ona iha leten. Tuir mai Wulandari et al. (2018) afirma katak atu

rekolla no analiza dadus ho utiliza formula persentajen hanesan tuir mai:

Formula:

Esplikasaun :

P = persentajen
fi = frekuensia
N = Total Populasaun

29
KAPITULU IV
REZULTADU NO DISKUSAUN

4.1. Kondisaun Jerál Fatin Peskiza

Baucau nu’udár município ida ne’ebé eziste iha Timor-Leste. Baucau

nu’udár Municipio ida husi Município sanulu resin-tolu, ho Rejiaun

Administrativu Eksklusivu Oecusse Ambeno (RAEOA). Bazeia ba Municipio

Baucau nia baliza, husi parte leste baliza ho Municipio Lautem, husi parte oeste

baliza ho Municipio Manatuto, husi parte sul baliza ho Municipio Viqueque, no

husi parte norte baliza ho estreitu wetar. Município ne’e rasik iha total populasaun

hamutuk 123,203 (Sensus, 2015), no luan area hamutuk 1.494km2. Municipio ida

ne’e rasik Kompostu husi Posto administrativo neen ho suco lima-nulu resin-sia

no aldeia atus-rua walu-nulu resin-rua. Posto Administrativo sira refere mak

hanesan: Baguia, Baucau, Laga, Quelicai, Vemasse no Venilale. Husi Posto

Administrativo hirak ne’e, Postu Administrativo Venilale, Suco Baha-Mori no

Posto Administrativo Laga Suco Libagua mak selesiondu sai nu’udár fatin hodi

hala’o peskiza ida ne’e.

Suco Baha-Mori hola parte iha Posto Administrativo Venilale, Município

Baucau ho rai nia luan hamutuk 24.78Km2 kompostu husi aldeia neen (6)

hanesan: CaiMale Ho’o, Cuno-Oli, Laco-Uma, Lia-Oli, Neo- Ho’o no Uai-Toqui.

(Anonymous, 2015). Lokalizasaun baliza husi Suco ne’e rasik mak hanesan tuir

mai: Husi parte Leste baliza ho Suco Bado-Ho’o, husi parte Oeste baliza ho Suco

Uma Ana Ico, husi parte Norte baliza ho Suco Uma Ana Ulo no husi parte Sul

baliza ho Suco Uato Haco. Suco Baha-Mori nu’udár suco ne’ebé iha rai tetuk no

30
foho, suco ida ne’e iha potensialidade rai ne’ebé diak, tamba ne’e maioria

populasaun hala’o aktividade hanesan halo to’os, natar inklui mos haki’ak animál

iha sira nia moris. Iha Suco Baha-Mori iha mos fatin destinasaun ne’ebé mak

hanaran Lagoa Wogabiloi ne’ebé mak sai hanesan fatin turismu iha suco refere.

Alende ne’e, Suco Libagua mos hanesan suco ida ne’ebé hola parte husi

Posto Administrativo Laga, Municipio Baucau. Suco ida ne’e nia luan hamutuk

8.74Km2 no kompostu husi aldeia lima (5) ne’ebé mak hanesan: Libagua,

Larifano, Trilolo, Larimuta no Buibata. Suco Libagua baliza ho suco sira ne’ebé

mak hanesan tuir mai: Husi parte Leste baliza ho Suco Samalari, husi parte Oeste

baliza ho Suco Soba, husi parte Norte baliza ho Suco Nunira no husi parte Sul

Baliza ho Suco Sagadate. Potensialidade rai husi suco refere mak hanesan, Nú,

Aiteka, Bee Tiris Basaira no Bee Tiris Samaliu (Anonymous, 2021). Alende ne’e

komunidade sira mos haki’ak animál hanesan manu, fahi, bibi malae, bibi timur,

karau, kuda no seluk tan. Maibe realidade hatudu katak iha suco Libagua

populasaun barak mak haki’ak animál sempre hetan difikuldade iha fator

mortabilidade tamba ne’e ekonomikamente komunidade sira lakon sira nia

rendimentu husi animál ne’ebé sira haki’ak.

Suco Baha-Mori no Libagua hanesan mos Suco sira seluk iha Municipio

Baucau laran. Suco rua ne’e iha estasaun rua ne’ebé mak hanesan estasaun udan

no estasaun bai-loron, dala-ruma mos udan mai la tuir nia tempu tamba influensia

husi mudansa klimatika iha ita nia rain no iha mundu.

31
4.2. Demografia Rekolla Dadus

Dadus populasaun uma kain, ema no animál iha Suco Baha-Mori, Posto

Administrativo Venilale no Suco Libagua, Posto Administrativo Laga, Município

Baucau bele hare’e iha Tabela 1.

Tabela 1. Totál Populasaun no Uma-Kain Iha Suco Baha-Mori no Libagua

Nú Suco Uma-Kain Populasaun


Mane Feto Totál %
1. Baha-Mori 328 865 897 1.762 70.7
2. Libagua 133 357 372 729 29.3
Totál 461 1222 1269 2491 100

Fonte: Sensus Populasaun no Uma Kain (2015)

Tabela 1 apresenta konaba totál uma kain iha Suco Baha-Mori no Suco

Libagua uma-kain hamutuk 461. Númeru populasaun ema iha suco rua ne’e

hamutuk 2491 kompostu husi mane 1222, feto hamutuk 1269. Suco Baha-Mori

kompostu husi aldeia neen (6) Neo-Ho’o, Cae Male Ho’o, Lia-Oli, Uai-Toqui,

Cumo-Oli, no Laco-Uma, husi Suco Baha-Mori mak populasaun barak liu

kompara ho Suco Libagua, ho nia totál populasaun 1.762, kompostu husi mane

865 no feto 897 ho nia persentajen 70.7%. Suco Libagua ho nia totál populasaun

ki’ik, ho nia númeru populasaun hamutuk 729 kompostu husi mane 357 no feto

372 ho nia persentajen 29,3%.

4.4.1. Totál Populasaun Animál Iha Suco Baha-Mori no Libagua

Durante peskiza iha suco Baha-Mori nia libagua, peskizador mos halo

observasaun jéral ba balada domestika ne’ebé populasaun suco rua ne’e haki’ak.

Rezultadu observasaun direta iha suco rua ne’e hatudu katak populasaun suco rua

(Baha-Mori & Libagua) ne’e haki’ak balada domestika hanesan, maibe diferente

32
iha nia numeru. Balada domestika ne’ebé observadu iha suco rua ne’e maka Karau

vaka, karau Timor, Bibi malae, bibi timor, manu, fahi, no kuda. Detallu konaba

numeru populasaun kada balada domestika ne’ebé haki’ak iha Baha-Mori no

Libagua apresenta iha Tabela 2.

Tabela 2. Total Populasaun Animal Iha Suco Baha-Mori no Libagua

Nú. Espesie Baha-Mori Libagua Total animal %


animal
1. Manu 435 428 863 50,6
2. Fahi 132 96 228 13.4
3. Karau Timur 43 40 83 4.9
4. Karau Vaka 39 59 98 5.7
5. Bibi Timur 45 187 232 13.6
6. Bibi Mala’e 60 133 193 11.3
7. Kuda 9 0 9 0.5

Totál 763 943 1706 100

Analizasaun dadus ne’ebé rekolla durante peskiza iha suco Baha-Mori no

Libagua hatudu katak suco Libagua ho numeru populasaun animál barak liu (943)

kompara ho suco Baha-Mori (763). Tabela 2 apresenta katak populasaun suco rua

ne’e hakiak animál manu mak ho totál númeru ne’ebé a’as liu iha Suco Baha-Mori

no Suco Libagua ho totál populasaun hamutuk 863, ho nia persentajen 50.6%. No

animál kuda mak ida ne’ebé ki’ik liu ho nia totál populasaun 9 kabesas ho

persentajen 0.5%. Balada fahi iha Suco Baha-Mori no Libagua totál hamutuk 228

kabesas ne’ebé ho nia persentajen 13.4%.

33
4.4.2. Populasaun Ema iha Municipio Baucau

Dadus totál populasaun iha Municipio Baucau husi Diresaun Jeral

Estatistica Sensus Populasaun no Uma Kain (2015) aprezenta iha tabela 3. Tuir

mai:

Tabela 3. Totál Populasaun no Uma-Kain Iha Municipio Baucau

Nú Posto Populasaun Totál


Administrativo Ema Uma-Kain
Mane Feto
1. Baguia 6.560 6.402 2.642
2. Baucau Villa 23.968 23.326 8.060
3. Laga 9.172 9.187 3.530
4. Quelicai 8.588 8.862 3.806
5. Vemasse 4.860 4.783 1.817
6. Venilale 8.682 8.813 3.121
Totál 61.830 61.373 22.976
Fonte: Sensus Populasaun no Uma Kain (2015)

Tabela 3 hatudu katak totál populasaun iha Municipio Baucau hamutuk

123.203 husi totál uma kain hamutuk 22.976 ho kada uma kain kompostu husi

ema nain 5. Husi tabela 3 ne’e mos hatudu katak maioria populasaun Municipio

Baucau hela iha Postu Administrativo Baucau Vila ho tótal populaasaun 47.294

no oituan liu mak hela iha Posto Administrativo Vemasse ho tótal populasaun

9.643.

4.4.3. Populasaun Animál iha Municipio Baucau

Durante periodu peskiza iha Suco Baha-Mori no suco Libagua, peskizador

mos rekolla dadus sekundariu husi intituisaun relevante hanesan iha Suco ne’ebé

sai nu’udár fatin peskiza. Dadus detallu konaba populasaun animál bazeia sensus

34
2015 ne’ebé hala’o husi Diresaun Jerál Estatistika, Ministeriu Financa apresenta

iha Tabela 4.

Tabela 4. Totál Populasaun Animál Iha Municipio Baucau

Nú. Espesie animál Tótál animal %


1. Karau Vaka 11,593 4,6
2. Karau Timur 20,489 8,2
3. Kuda 11,177 4,5
4. Bibi Mala’e 20,400 8,1
5. Bibi Timur 29,098 11,6
6. Fahi 42,313 16,9
7. Manu Lokal 113,548 45,3
8. Manu Rade 2,149 0,8

Totál 250,767 100


Fonte: Sensus Populasaun no Uma Kain (2015)

Rezultadu husi Tabela 4. Hatudu katak animál manu mak ho totál númeru

ne’ebé a’as liu iha Municipio Baucau ho totál populasaun hamutuk 113,548 ho nia

persentajen 45,3%. No animál manu rade mak hanesan ida ne’ebé ki’ik liu ho nia

total populasaun 2,149 kabesas ho persentajen 0.8%. Balada fahi iha Municipio

Baucau ho totál hamutuk 42,313 kabesas ne’ebé ho nia persentajen 16.9%. Totál

populasaun animál hotu iha Municipio Baucau hamutuk 250,767.

4.3. Observasaun Jerál Fatin Peskiza

Tuir observasaun ne’ebé peskizador observa iha fatin peskiza mak hare’e

kona-bá sistema haki’ak balada fahi, luhan, kondisaun luhan no frekuensia

hamo’os luhan ba balada fahi. Sistema haki’ak ne’ebé peskizador observa husi

Suco Baha-Mori no Suco Libagua mak maioria komunidade utiliza sistema

intensivu tradisional no Semi-Intensivu. Luhan ne’ebé peskizador observa mak

komunidade barak liu halo ho ai-au, balun halo uza bebak, nuu kelen, no ai-lele.

35
Luhan ne’ebé komunidade sira halo barak liu mak lá alás ho sementi no balun

kakuluk taka ho tali tahan, nuu tahan no balun mos kakuluk la taka.

Alende ne’e kondisaun luhan ladun favoravel no ijiene, tamba haki’ak nain

barak mak sei menus koñesimentu konaba aspestu ijieniku sira konaba luhan.

Frekuensia hamo’os luhan ne’ebé peskizador observa barak liu haki’ak nain sira

barak mak hamo’os luhan ho semana ida dala-ida no balun mos la hamo’os luhan.

4.4. Sistema Hakiak Balada Fahi

Rezultadu peskiza iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua hatudu katak

maioria haki’ak nain sira haki’ak balada fahi ho sistema intensivu tradisional,

signifika katak balada fahi ho kuantidade 177 iha Suco Baha-Mori no Suco

Libagua haki’ak ho sistema intensivu tradisional, kona-bá dadus detallu bele

hare’e iha tabela 5.

Tabela 5. Numeru Fahi Kada Sistema (Intensivu, Semi-Intensivu, Extensivu)

Nú Sistema Baha-Mori Libagua Totál


Hakiak
Kuantidade % Kuantidade % Kuantidade %
1. Intensivu
2. tradisional 107 81.06 70 72.92 177 77,6
Semi –
3. Intensivu 19 14.39 20 20.83 39 17,1
Extensivu 6 4.55 6 6.25 12 5,3
Totál 132 100 96 100 228 100

Jeralmente, balada fahi ne’ebe haki’ak husi respondente 60 husi suco

Baha-Mori no Libagua hamutuk 228. Bazeia ba sistema haki’ak ne’ebé aplika

husi respondente 60 iha suco rua ne’e hatudu katak maioria haki’ak nain utiliza

sistema haki’ak intensivu tradisional, no oituan liu mak utiliza sistema extensivu

36
ka husik deit tamba laiha luhan. Tabela 5 Haktuir ba ita katak haki’ak nain sira iha

Suco Baha-Mori no Suco Libagua maioria mak haki’ak uza sistema intensivu

tradisional ho totál balada fahi hamutuk 177, ho nia persentajen hamutuk 77,6%.

Alende ne’e haki’ak nain sira balun husi Suco Baha-Mori no Suco

Libagua mos sei utiliza sistema semi-intensivu, katak dala-ruma animál kesi deit

iha uma sorin ou kintal kalan foin sulan iha luhan. Maske nune’e, Tabela 5 mos

hatudu katak sei iha agrikultor balun mak sei utiliza sistema exstensivu hodi

haki’ak balada fahi ne’ebé sira iha ho maneira balada fahi husik livre deit iha liur

tamba laiha luhan. Balada fahi husi Suco Baha-Mori no Suco Libagua ne’ebé

haki’ak ho sistema semi-intensivu ho totál balada fahi 39 no nia persentajen

hamutuk 17,1%. No sistema extensivu mak ki’ik liu ho totál balada fahi 12 ho nia

persentajen hamutuk 5,3%.

Tuir Rahayu et al. (2020) hateten katak haki’ak ho sistema intensivu mak

hanesan haki’ak ho maneira sulan iha luhan ho objetivu atu fasilita iha kontrolu no

alimentasaun. Ba haki’ak nain sira ne’ebé professional, sira sei utiliza sistema

intensivu ida ne’e ho objetivu atu dezenvolve negosiu haki’ak nian hodi bele

hetan produsaun ne’ebé masimu. Luhan ne’ebé sei konstrui tenki forte atende

rekizitus saúde, fasil atu hamo’os, iha boa drenajem, sirkulasaun ar livre no

kompleta ho fatin han no hemu no mos bañeiru desinfentandu (Pinardi et., 2019).

Bazeia ba peskizador nia hare’e katak maske haki’ak nain sira iha Suco

Baha-Mori no Suco Libagua utiliza ona sistema intensivu maibe haki’ak nain sira

sei menus informasaun no seidauk iha koñesimentu konaba jestaun haki’ak balada

37
fahi, tamba hare’e husi konstrusaun luhan no ambiente luhan ne’ebé seidauk

adekuadu ba balada fahi.

Luhan ne’ebé haki’ak nain sira halo sei konstrui ho tradisionalmente no

ambiente ne’ebé fo’er sei bele fó risku ba balada fahi. Tamba ne’e fahi ne’ebé

haki’ak nain sira haki’ak dala-barak hetan ataka husi mikroorganismu ne’ebé bele

kauza moras no mortalidade ba balada fahi iha Suco sira refere. Alende ne’e iha

haki’ak nain balun husi Suco Baha-Mori no Libagua mos sei utiliza sistema

haki’ak semi-intensivu no extensivu. Razaun tamba iha haki’ak nain sira balun

seidauk hetan informasaun konaba sistema haki’ak balada fahi ne’ebé adekuadu.

No iha haki’ak nain balun mos ho razaun katak haki’ak ho sistema intensivu

presija kustu ne’ebé boot, tamba ne’e haki’ak nain balun utiliza sistema haki’ak

ho tradisionalmente.

Balada fahi ne’ebé haki’ak nain sira haki’ak iha Suco Baha-Mori no Suco

Libagua ho objetivu atu fa’an hodi sustenta ba nesesidade moris, no mos hodi

sustenta ba nesesidade kultural. Maibe hare’e ba jestaun haki’ak nian ne’ebé

seidauk adekuadu no haki’ak nain balun ne’ebé mak sei utiliza sistema haki’ak ho

semi-intensivu no extensivu sei bele fó impaktu ba produsaun balada fahi. Tamba

produsaun ne’ebé menus sei fó impaktu ba haki’ak nain sira liu-liu ba fa’an nain

sira iha merkadu.

Tamba ne’e presija hadia sistema haki’ak ne’ebé diak hodi fasilita haki’ak

nain sira atu halo kontrolu ba sira nia animál liu husi haki’ak ho intensivu, halo

kontrolu ba saúde animál, kontrolu sanitasaun luhan no konstrusaun luhan ne’ebé

apropriadu hodi bele prevene haki’ak nain sira nia animál husi moras no

38
mortalidade ne’ebé a’as atu nune’e bele fó produsaun ne’ebé diak ba haki’ak nain

sira hodi bele sustenta ba nesesidade uma laran.

4.5. Idade Balada Fahi Husi Kada Suco

Durante kolekta dadus liu husi intervista ba haki’ak nain 60 ne’ebé

selesionadu iha Suco Baha-Mori no Libagua, peskizador mos alista idade balada

fahi ne’ebé respondente sira haki’ak sai nu’udár parametru ka variavel peskiza

nian. Detallu konaba idade balada fahi ne’ebé alista durante peskiza husi

respondente sira apresenta iha Tabela 6.

Tabela 6. Idade Balada Fahi Kada Suco

Nú Idade Baha-Mori Libagua Totál


Kuantidade % Kuantidade % Kuantidade %
1. Fulan 0 - 2 22 16,7 8 8,3 30 13,2
2. Fulan 3 - 6 2 1,5 3 3,1 5 2,2
3. Fulan 7-11 15 11,4 16 16,7 31 13,6
4. Fulan ≥ 12 93 70,4 69 71,9 162 71,0

Totál 132 100 96 100 228 100

Rezultadu husi Tabela 6. Haktuir katak kuantidade fahi ho idade fulan ≥

12 mak ho totál kuantidade ne’ebé a’as liu iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua

ho totál hamutuk 162 kabesas ho nia persentajen 71,0%. Tuir mai fahi ho idade

fulan 7-11 ho totál hamutuk 31 kabesas, ho nia persentajen 13,6%. No fahi ho

idade fulan 0-2 ho totál 30 kabesas, ho nia persentajen hamutuk 13,2%. Alende

ne’e fahi ho idade 3-6 mak hanesan ida ne’ebé ki’ik liu iha Suco Baha-Mori no

Suco Libagua ho totál hamutuk 5 kabesas ho nia persentajen 2,2%.

39
4.6. Perfil Balada Fahi Bazeia ba Seksu

Dadus balada fahi nian ne’ebe rekolla durante periodu peskiza iha suco rua

ne’ebe selesionadu, inklui mos variavel importante ida hanaran seksu. Balada fahi

ne’ebé hetan observasaun direta husi peskizador durante periodu peskiza iha suco

Baha-Mori no Suco Libagua ne’e apresenta iha Tabela 7.

Tabela 7. Perfil Balada Fahi. Hare’e Tuir Nia Sexu Husi Kada Suco

Nú Seksu Baha-Mori Libagua Totál


Kuantidade % Kuantidade % Kuantidade %
1. Fahi Aman 57 43,2 45 46,9 102 44,7

2. Fahi Inan 75 56,8 51 53,1 126 55,3

Totál 132 100 96 100 228 100

Rezultadu husi Tabela 7 haktuir katak balada fahi ho seksu inan iha Suco

Baha-Mori ho kuantidade boot liu 75 kabesas ho nia persentajen hamutuk 56,8%.

Kompara ho Suco Libagua ho seksu hanesan hatudu kuantidade ki’ik 51 kabesas

ho nia persentajen 53,1%. No balada fahi ho seksu aman iha Suco Baha-Mori ho

kuantidade 57 kabesas ho nia persentajen hamutuk 43,2%. Kompara ho balada

fahi aman iha Suco Libagua ho kuantidade ki’ik liu mak 45 kabesas ho nia

persentajen hamutuk 46,9%. Balada fahi ho seksu aman iha Suco Baha-Mori no

Suco Libagua ho totál 102 ho nia persentajen 44,7% no balada fahi ho seksu inan

ho totál 126 ho nia persentajen 55,3%. Totál balada fahi iha Suco Baha-Mori no

Suco Libagua totál hamutuk 228 kabesas. Maioria haki’ak nain sira tau prioridade

liu ba balada fahi tamba ho objetivu atu sustenta ba nesessidade uma laran.

40
4.7. Frekuensia Hamo'os Luhan

Luhan ne’ebé moos ka ijieniku maka luhan ne’ebé laiha fo’er no hamo’os

bebeik. Bazeia ba tabela tuir mai katak respondente sira hamo’os luhan ho

frekuensia tempu ne’ebé la hanesan tuir ida-idak nia nesesidade. Konaba dadus

detallu bele hare’e iha tabela 8. Tuir mai:

Tabela 8. Frekuensia Hamoos Luhan. Tuir Respondente Nia Nesesidade

Nú Hamo’os Luhan Baha-Mori Libagua Totál


Respon % Respon % Respon %
dente dente dente
1. Loron 1 dala-1 2 6,7 2 6,7 4 6,7
2. Loron 1 dala-2 0 0 3 10 3 5,0
3. Loron 1 dala-3 0 0 0 0 0 0,0
4. Loron 2/3 dala-1 1 3,3 1 3,3 2 3,3
5. Semana ida dala-1 22 73,3 12 40 34 56,7
6. La hamoos 5 16,7 12 40 17 28,3
Totál 30 100 30 100 60 100

Rezultadu husi Tabela 8. Haktuir katak iha Suco Baha-Mori no Suco

Libagua frekuensia hamo’os luhan ne’ebé boot liu mak ho semana ida dala-ida

ne’ebé ho pursentu 56,7% no ho totál respondente hamutuk 34. No frekuensia

hamoos luhan ne’ebé ki’ik liu mak ho pursentu 0,0%.

Tuir Sarajar et al. (2019) katak luhan hanesan buat ida ne’ebé importante

tebes hodi apoiu susessu haki’ak balada fahi, tamba ne’e Angi et al., (2014)

haktuir katak aspetu hijiene no sanitasaun luhan no mos tratamentu residuos

rezultadu husi residuos animál ne’ebé sira haki’ak hanesan fahi dezempeña papel

importante iha transmisaun moras ruma, iha ne’ebé kondisaun luhan no sanitasaun

luhan influensiadu tebes ba transmisaun moras. Nune’e presiza mantein

41
sanitasaun luhan ho loron ida fó haris fahi no hamo’os luhan dala-rua, dader no

loraik no kada semana rua desinfentandu luhan ho dala-ida.

4.8. Objetivu Hakiak Balada Fahi

Objetivu husi haki’ak balada fahi husi respondente kada suco bele hare’e
iha tabela 9. Tuir mai:

Tabela 9. Objetivu Haki’ak Balada Husi Respondente Kada Suco

Nú Objetivu Baha-Mori Libagua Totál


Respondent % Respondent % Respondent %
1. Seremonia 28 35,9 30 54,5 58 43,7
Tradisaun
2. Selebrasaun 16 20,5 6 11,0 22 16,5
Festa
3. Fa’an 29 37,2 18 32,7 47 35,3
4. Konsumu 5 6,4 1 1,8 6 4,5
Totál 78 100 55 100 133 100

Rezultadu husi Tabela 9. Hatudu katak objetivu haki’ak balada fahi husi

haki’ak nain sira iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua ho pursentu boot liu mak

43,7%, no pursentu ki’ik liu mak 4,5%.

Maioria haki’ak nain sira iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua haki’ak

balada fahi ho objetivu atu faan hodi sustenta ba nesesidade uma laran no sustenta

ba nesesidade kultural. Tamba dala-barak iha seremonia tradisaun, barak liu ema

uza balada fahi sai hanesan material kultural hodi sustenta seremonia tradisoens

oi-oin. Tuir Kaka (2017) katak objetivu haki’ak balada fahi hanesan atu prezervar

tradisoens iha familia ida nia laran hodi kumpri nesesidade moris aldeia iha

ne’ebé balada fahi sai hanesan material kultural iha seremonia tradisoens oi-oin.

42
KAPITULU V
LIAN MAKTAKA

5.1. Konkluzaun

Bazeia ba analizasaun dadus no diskusaun husi peskiza ida ne’e hakerek

na’in hakarak konklui katak iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua kuaze haki’ak

nain barak mak hatene ona haki’ak balada fahi ho sistema intensivu maibe sei

konstrui tradisionalmente ne’ebé ho pursentu boot liu mak 77,6%. Haki’ak nain

sira barak mos sei menus koñesimetu konaba aspetu importante sira iha sistema

intensivu ne’ebé mak sei bele fó influensia ba kondisaun balada fahi, hare’e iha

Suco Baha-Mori no Suco Libagua husi kondisaun ambiente, sanitasaun luhan

ne’ebé foer, kondisaun luhan no konstrusaun luhan ne’ebé seidauk adekuadu.

Asuntu hirak ne’e sai hanesan fator influensiadu ba kondisaun saúde

balada fahi. Alende ne’e haki’ak nain balun mos sei utliza sistema haki’ak semi-

intensivu, ho pursentu 17,1% no sistema extensivu ho pusentu 5,3%. Sistema

haki’ak semi-intensivu no extensivu ne’ebé haki’ak nain sira husi Suco Baha-

Mori no Suco Libagua utiliza ne’e sei sai hanesan fator ne’ebé fó risku ba balada

fahi, tamba wanhira balada fahi husik hodi lao livre iha liur. Signifika, balada fahi

ne’ebé haki’ak nain sira husik livre iha liur bele hetan ataka husi mikroorganismu

ruma hodi kauza moras transmitida ne’ebé bele hada’et ba balada fahi seluk

ne’ebé saudavel. No ida ne’e sai hanesan problema ba haki’ak nain sira ne’ebé

haki’ak balada fahi. Ekonomikamente problema hanesan ne’e prejudika haki’ak

nain sira nia esforsu ne’ebé sira halo ona durante tempu barak nia laran. Iha Suco

Baha-Mori no Suco Libagua maioria haki’ak nain sira haki’ak balada fahi ho

43
objetivu atu fa’an hodi sustenta ba nesesidade uma laran no sustenta ba nesesidade

kultural, ne’ebe ho pursentu boot liu mak 43,7% no pursentu ki’ik liu mak 4,5%

5.2. Sujestaun

Liu husi peskiza ida ne’e peskizador hakarak fó sujestaun ba haki’ak na’in

sira atu bele halo komunikasaun no kolaborasaun di’ak ho ajente pekuária Suco

(APS) no tekniku veterinariu sira hodi bele hetan infórmasaun ne’ebé bele fó

benefisiu ba sira hanesan halo sosializasaun ba komunidade, tratamentu no

prevensaun ba sira nia animál liu-liu ba espesie fahi, hare’e kona-bá sistema

haki’ak no ambiente ne’ebé di’ak hodi animál sira moris ba hodi bele reduz

numeru mortalidade iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua.

Sujere mos ba haki’ak na’in sira wainhira animál ne’ebé moras mak

hamutuk iha luhan ida tenki haketak ho animál ne’ebe saudavél. Ba Ministério

Agricultura no Peskas (MAP), atu ajuda tau mos APS iha Município ne’ebé

seidauk asesu ba APS hodi sira bele hetan direitu hanesan Município seluk. Ikus

liu ba Departamento de Saúde Animál kontinua hala’o nafatin programa peskiza

ne’ebé kona-bá sistema haki’ak iha Município sira seluk ne’ebé seidauk peskiza

kona-bá sistema haki’ak refere.

44
BIBLIOGRAFIA

Adhianto, K., Hamdani, M. D. I. dan Harris, I. (2015). Analisis Ekonomi Usaha


Penggemukan Kambing Dengan Pakan Komplit. Prosiding Seminar
Nasional Swasembada Pangan Politeknik Negeri Lampung 29, 15, pp.
554-556.

Angi, A. H., Satrija, F., Lukman, D. W., Sudarwanto, M., Sudarnika, E. (2014).
Profil Peternakan Babi Di Kota Kupang Dan Potensi Penularan
Trichinellosis. Jurnal Kajian Veteriner, 2, 2, pp. 131-141

Anonymous. (2015). https://tet.m.wikipedia.org/wiki/Baha_Mori

Anonymous. (2021). https://www.facebook.com/2260804487529449/posts/111F7


rodYAuBBrMmNFDJMf4MKe5pCePLfuUmofSyTtJQxbpYCAWnRMeE
9AQRwrl/?app=fbl to

Aryanta, S., Ly, J., Suryani, N. N. (2019). Penerapan Penggunaan Pakan Lokal
Yang Mengandung Tanaman Herbal Pada Ternak Babi. Jurnal
Pengabdian Kepada Masyarakat Undana 12, (2), pp. 56-63.

Astiti, N. M. A. G. R., (2018). Pengantar Ilmu Peternakan. (28a). Universitas


Warmadewa Jl. Terompong 24 Tanjung Bungkak, Denpasar Bali,
Indonesia: Bohari Mohd Yamin.

Caetano, H. T. S., Cardozo, S. P., Santos, G. A. D. (2019). Bem-Estar Animal Na


Suinocultura Em Sistema Intensivo. In H.T.S. Caetano (Coord.) XIV
Semana Universitaria XIII Encontro De Inicianção Cientifica VI Feira
De Ciência Tecnologia E Inovação, Unifimes 2019 – Mineiros Go, (pp. 1-
9). Brasil: Brasil editores.

Carvalho., Caires, C. M., Antunes., Carlos, R., Pinto, C. A., Caires., Magalhães R.
(2013). Artigo Número 193 Bem Estar Na Suinocultura. REVISTA
ELETRÔNICA NUTRITIME 11, 02. pp. 2272 – 2286. Universidade
Federal de Uberlândia, Programa de Pós graduação em Ciências
Veterinárias, Uberlândia-MG. Consultando em Março - Abril/2013, em
https://www.nutritime.com.br/arquivos_internos/artigos/ARTIGO_193.pdf

Census. (2015). Timor-Leste Population and Housing. Suco Tabela (Vol. 4).
(Agriculture: Type of Lifestock Reader). Republika Demokrátika Timor-
Leste.

45
Darmawi, D. (2011). Pendapatan Usaha Pemeliharaan Sapi Bali di Kabupaten
Muaro Jambi. Jurnal Ilmiah Ilmu-Ilmu Peternakan XIV, 1, pp. 14-22.

Dewi, G. A. M. K. (2017). Materi Ilmu Ternak Babi. [Apostila], Fakultas


Peternakan, Universitas Udayana Denpasar, Indonesia (Sita husi
Sihombing, 1991).

Elyusie., dan Purbaningsih, W. (2020). Mengenal Sindrom MMA (Mastitis


Metritis Agalactia) Pada Induk Babi (OverView Of Syndrome MMA In
Sows). PARTNER, 25, 1, pp. 1261 -1269.

Erlina, S., Malik, A. dan Widaningsih, N. (2019). Manajemen Pemeliharaan


Kerbau Rawa (Bubalus Bubalis Carabauesis) Di Kelompok Tani Rawa
Bersinar Desa Tampakang Kecamatan Paminggir Kabupaten Hulu Sungai
Utara. Prosiding Hasil-Hasil Pengabdian Kepada Masyarakat, 02, 8,
pp. 496-501. (Sita husi Diwyanto et al, 2006)

Ewid, A. (2018). Dampak Sosial Ekonomi Berternak Babi Lepas di Kecamatan


Sungai Betung Kabupaten Bengkayang. MABIS, 9, (1), pp. 50-58

Ferreira, P. D. N. (2016). Estimativa Do Potencial De Produção De Biogás A


Partir De Biodigestor Anaeróbio Em Uma Granja Suinícola No Município
De Sete Lagoas - MG: Estudo De Caso. Trabalho de Conclusão de curso
(Graduação) – Centro Federal de Educação Tecnológica de Minas Gerais,
2016 Centro Federal De Educação Tecnoloógica De Minas Gerais
Departamento De Ciência E Tecnologia Ambiental Graduação Em
Engenharia Ambiental E Sanitária, BELO HORIZONTE, Brasil. (Sita husi
CARVALHO; VIANA, 2011).

Fikri, A. M., Adhianto, K., Husni, A. dan Qisthon, A. (2020). Kinerja Kambing
Saburai Yang Dipelihara Peternak Di Desa Gisting Atas Kecamatan
Gisting Kabupaten Tanggamus. Jurnal Riset dan Inovasi Peternakan,
4, (2), pp. 98-103.

Fitriana, N., Humairoh, D., Ardhani, E. R. (2018). Hubungan Kejadian Askariasis


Pada Babi Dengan Kontaminasi Kuku Peternak Babi Di Desa Segaran
Kecamatan Wates Kabupaten Kediri. Prosiding Seminar Nasional Sains,
Teknologi dan Analisis Ke-1 2018 pp. 68-72 (Sita husi Ardana dan Putra,
2008)

Gaina, C., Ndaong, N. A., Foeh, N. (2017). Perbaikan Manajemen Pemeliharaan


Dalam Menunjang Usaha Ternak Babi Skala Rumah Tangga, Desa Penfui

46
Timur, Kabupaten Kupang. Jurnal Pengabdian Masyarakat Peternakan.
2, 2, pp. 97-106.

Gomes, G. S. (2011). Sistemas De Produção De Suínos e o Impacto Da Criação


Ao Ar Livre. Dissertação apresentada como requisito parcial à obtenção do
grau de Mestre em Ciências Veterinárias, Curso de Pós - Graduação em
Ciências Veterinárias, área de concentração em produção animal, Setor de
Ciências Agrárias, Universidade Federal Do Paraná, Brasil (Sita husi
SOBESTIANSKY et al., 1998).

Gomes, G. S. (2021). Factors that Encourage the Producers to Maintain Local Pig
Production in the Subsistence Raising in East Timor. Journal of
Agriculture and Research, 7, pp. 1-4.

Hetharia, C. (2020). Manajemen Pemeliharaan Ternak Babi Lokal Pada Distrik


Sausapor Kabupaten Tambrauw. YAYASAN AKRAB PEKANBARU Jurnal
AKRAB JUARA, 5, 2, pp. 35- 44.

Hurek, D., Rihi, D., Moi, M., Kale, N., Simamarta, Y. T. R. M. R. (2021). Sistem
Pemeliharaan Ternak Babi Di Desa Tapenpah. JURNAL VETERINER
NUSANTARA, 4, 2, pp. 1-34 (Sita husi FAO, 2009, Abraham, 2020 dan
Jehemat, 2020).

Irfanto, B. M., Tumbal, E. L. S., Maker, F. M. (2020). Efisiensi Biaya


Penggunaan Pakan Pada Ternak Babi Fase Grower. Jurnal Ilmu
Peternakan, 1, 1, pp. 11-25.

Kaka, A. (2017). Performans reproduksi induk babi yang di pelihara secara


intensif di Kelurahan Kambajawa Kabupaten Sumba Timur. Jurnal Ilmu-
Ilmu Peternakan, 28, (1), pp. 1 – 9.

Kasanah, I. (2021). Faktor-Faktor Yang Mempengaruhi Peternak Beternak


Kambing Secara Semi Intensif Di Desa Pion Kabupaten Bima. Diajukan
Untuk Memenuhi Salah Satu Syarat Meraih Gelar Sarjana Peternakan
Pada Jurusan Ilmu Peternakan Fakultas Sains Dan Teknologi, Universitas
Islam Negeri Alauddin, Makasar, Indonesia. (Sita husi Azmidaryanti, dkk.,
2017)

Klooster, J. V., Wingelaar, A. (2011). Criação de porcos nas regiões tropicais Da


criação ao ar livre aos sistemas de produção intensiva de pequena
escala. (1a). © Fundação Agromisa e CTA, Wageningen 2011: Barbera
Oranje.

47
Labatar, S. C., Sudarmi, N., Asaribab, S. S. (2021). Peningkatan Pengetahuan
Peternak tentang Fermentasi Batang Pisang Kepok (Musa paradisiaca)
sebagai Pakan Alternatif Ternak Babi. Prosiding Seminar Nasional
Pembangunan dan Pendidikan Vokasi, 2, (1), pp. 45-56.

Lase, J. A., Ardiarini, N. dan Habeahan, K. B. (2021). Potensi dan Pola


Pemeliharaan Sapi Bali di Maluku Utara. Seminar Nasional dalam Rangka
Dies Natalis ke-45 UNS Tahun 2021, 5, 1, pp. 761-771. (Sita husi
Wiliamson dan Payne, 1993. Parakkasi 1993; 1999, Gading et al., 2020,
Graser, 2013)

Sarcinelli, M. F., Venturini, K. S., Silva, L. C. (2027). Produção de Suínos – Tipo


Carne. Boletim Técnico – PIE-UFES 5, (7), pp. 1 – 14.

Maciel, V. D. F. (2019). Raças Suínas Nacionais: Levantamento, Caracterização


Fenotípica E Sua Importância Para Os Produtores De Guarapuava/Pr E
Região. Dissertação, apresentada como requisito à obtenção de grau de
Mestre no Programa de Pós Graduação em Ciências Veterinárias, da
Universidade Estadual do Centro Oeste – UNICENTRO, – Campus
CEDETEG, Brasil.

Maikameng, N. A., dan Beyleto, V. Y. (2016). Identifikasi Ciri Eksterior Ternak


Babi Jantan pada Peternakan Rakyat di Kecamatan Atambua Selatan
Kabupaten Belu. Journal of Animal Science 1, (4), pp. 50–54. (Sita husi
Natasasmita & Mudikdjo, 1979).

Mangisah, I. (2003). Ilmu Nutrisi Dan Makanan Ternak Babi. Staff Laboratotium
Ilmu Nutris Dan Makanan Ternak Babi. Jurusan Nutrisi Dan Makanan
Ternak Fakultas Peternakan Universitas Diponegoro Semarang 2003.
Indonesia.

Matialo, C. C., Elly, F. H., Dalie, S., Rorimpandey, B. (2020). Pengaruh Biaya
Pakan Terhadap Keuntungan Peternak Babi Di Desa Werdhi Agung
Kecamatan Dumoga Barat. Zootec, 40, 2, pp. 724-734. (Sita husi
Budaarsa et al., 2016)

Miko, S., Daniel, S., Nopy, Y. (2021). Faktor-Faktor Yang Mempengaruhi Minat
Masyarakat Dalam Usaha Beternak Babi Di Desa Petak Bahandang.
Jurnal Ilmiah Kanderang Tingang, 12, 2, pp.217- 221. (Sita husi
Hardyastuti, 2011; Sinaga dan Martin, 2010)

Mós, J. V. D. N. (2018). Conforto Térmico De Matrizes Suínas Em Sistema De


Criação Ao Ar Livre (SISCAL). Trabalho de conclusão de curso de

48
graduação em Agronomia, Apresentado junto à Faculdade de Agronomia e
Medicina Veterinária, Universidade de Brasília, Brasil.

Nangoy, M. M., Lapian, T., Najoan, M., Soputan, J. E. M. (2015). Pengaruh


Bobot Lahir Dengan Penampilan Anak Babi Sampai Disapih. Jurnal
Zootek (“Zootek” Journal), 35, 1, pp. 138 - 150

Oliveira, S. R. D. (2010). Apostila De Zootecnia Geral. [Apostila], Curso


Técnico em Agropecuária, Ministéiro Da Educação Instituto Federal De
Educação, Ciência E Tecnologia Do Amazonas, Campus São Gabriel da
Cachoeira, Brasil.

Olszensvski, F. T. (2011). Avaliação Do Ciclo De Vida Da Produção De Leite


Em Sistema Semi Extensivo E Intensivo: Estudo Aplicado. Dissertação
apresentada ao programa de Pós-Graduação em Engenharia Ambiental da
Universidade Federal de Santa Catarina, como requisito parcial para a
obtenção do título de Mestre em Engenharia Ambiental. Universidade
Federal De Santa Catarina, Florianópolis, Brasil.

Pagappong, S. (2014). Analisis Keutungan Pedagan Babi Di Pasar Hewan Bolu


Kecamatan Tallunglipu Kabupaten Toraja Utara. Skripsi Sebagai Salah
Satu Syarat Untuk Memperoleh Gelar Sarjana Fakultas Peternakan,
Universitas Hasanuddin, Makassar, Indonesia (Sita husi Tandi, 2012).

Pakendek, G. L. (2021). Pengaruh Penambahan Enzim Fitase Pada Pakan


Terhadap Performa Ternak Babi Fase Stater. Telah dipertahankan di
hadapan Panitia Ujian yang dibentuk dalam rangka Penyelesaian Studi
Program Sarjana Programa Peternakan Fakultas Peternakan,
Universitas Hasanuddin, Makassar, Indonesia (Sita husi Bakri, 2017).

Pardosi, U. (2011). Teknik Produksi Dan Reproduksi Ternak Babi Pada Beberapa
Sentra Peternakan Babi Rakyat Di Kabupaten Deliserdang Yang
Berbatasan Dengan Kota Madya Medan. Laporan Penelitian, Lembaga
Penelitian Universitas HKBP Nommensen, Medan, Indonesia.

Pardosi, U. (2014). Laporan Penelitian Karakteristik Pemeliharaan Babi Yang


Dipelihara Masyarakat Di Kecamatan Burbor Kabupaten Toba Samosir.
Laporan Penelitian.Lembaga Penelitian Universitas HKBP Nommensen
Medan. Indonesia (Sita husi Kingston, 1983).

Parera, H., Jacob, J. M. (2016). Peningkatan Manajemen Kesehatan Babi Dan


Pertanian Terpadu Di Kelompok Mawar Dan Kelompok Lorosae. Jurnal
Pengabdian Masyarakat Peternakan, 1, 1, pp. 19-31.

49
Pasaribu, E. S., Sauland., Dudi. (2015). Identifikasi Sifat Kualitatif Dan
Kuantitatif babi Lokal Dewasa Di Kecamatan Sumbul, Kabupaten Dairi,
Sumetera Utara. Student e-Journal, 4 (2), pp. 1-17 (Sita husi Speedy 1980;
Johnston, 1983).

Pero, F. V., Nindhia, T. S. N., Widyastuti, S. K. (2020). Keragaman Performa


Reproduksi Babi Landrace Betina di Kabupaten Tabanan Bali. Indonesia
Medicus Veterinus, 9, (1), pp. 54-67.

Pinardi, D., Gunarto, A., Santoso. (2019). Perencanaan Lanskap Kawasan


Penerapan Inovasi Teknologi Peternakan Prumpung Berbasis Ramah
Lingkungan. JURNAL ILMIAH PETERNAKAN TERPADU, 7,(2), pp.
251 – 262.

Policarpo, D. D S., Silva, P. A. G. D. S. (2019). Bem-Estar Animal De Vacas


Leiteiras No Sistema Semi-Intensivo. Trabalho de Formação Técnica
apresentado como exigência parcial para obtenção do título de Técnico em
Agropecuária do Centro Educacional LIMASSIS – FUNDAÇÃO ROGE,
sob a orientação do professor Sebastião Ferreira Silva. FUNDAÇÃO
ROGE UNIDADE SOCIAL EDUCACIONAL Centro Educacional
LIMASSIS DELFIM MOREIRA – MG, `Brasil.

Poluan, W. R., Montong, P. R R. I., Paath, J. F., Rawung, V. R. W. (2017).


Pertambahan Berat Badan, Jumlah Kosumsi Dan Efisiensi Penggunaan
Pakan Babi Fase Grower Sampai Finisher Yang Diberi Gula Aren
(Arenga pinnata Merr) Dalam Air Minum. Jurnal Zootek (“Zootek”
Journal), 37, 1, pp 50-61. (Sita husi Anggorodi, 1995).

Prihanto, A. T. (2012). Perbandingan Kinerja Reproduksi Induk Babi Landrace


Yang Di Flushing Dan Dikawinkan Dengan Pejantan Duroc Serta Duroc
Pietrain. Skripsi, Jurusan/Program Studi Peternakan, Fakultas Pertanian
Universitas Sebelas Maret Surakarta. Indonesia (Sita husi Sihombing,
1997).

Purba, I. O., Budiasa, M. K., Ardana, I. B. K. (2014). Penampilan Reproduksi


Induk Babi Landrace yang Dipelihara Secara Intensif di Kabupaten
Badung. Indonesia Medicus Veterinus 3, (2), pp. 163-168. (Sita husi
Millegres et. al. 1983; Radev et. al., 1982; Tumbaleka dan Siagian 2007).

Purwaningsih., Noviyanti., Sambodo., (2017). Infestasi Cacing Saluran


Pencernaan Pada Kambing Kacang Peranakan Ettawa Di Kelurahan
Amban Kecamatan Manokwari Barat Kabupaten Manokwari Provinsi

50
Papua Barat. Jurnal Ilmiah Peternakan Terpadu, 5, (1), pp. 8-12. (Sita
husi Tolistiawaty et al. 2016).

Quintão, G. D. S., Costa, A. S., & Correia, L. T. (2003). Tékniku Haki’ak Fahi.
Dili: Universidade Timor Loro Sa’e INTL/UNTL

Rahayu, A., Ratnawati, S., Idayanti, R. W., Santoso, B., dan Luthfiana, A. N.
(2020). Pengaruh Sistem Pemeliharaan secara Intensif dan Semi Intensif
pada Itik Magelang. Jurnal Sain Peternakan Indonesia. 15, 4, pp.355-359.

Rahayu, B. W. I., Widayati, T. W., no L, N. (2020). Produktivitas Ternak Babi di


Wamena Kabupaten Jayawijaya. Prosiding Seminar Teknologi Agribisnis
VII-Webinar. 2, 7, pp. 414 – 420.

Rasyid., A., Hartati. (2007). Petunjuk Teknis Perkandangan Sapi Potong. (2a)
Pusat Penelitian Dan Pengembangan Peternakan Badan Penelitian Dan
Pengembangan Pertanian Departemen Pertanian 2007: Andi Mulyadi
Marsandi.

Rokhayati, U. A., Laya, N. K., Amin, M. N. (2017). Pola Pemeliharaan Sapi


Potong Di Kelompok Tani Ternak Lembu Karomah Kecamatan Taluditi
Kabupaten Pohuwato. Laporan Akhir, Program Studi Peternakan Fakultas
Pertanian Universitas Negeri, Gorontalo. Indonesia.

Sampurna, I. P. (2013). Kebutuhan Nutrisi Ternak. Fakultas Kedokteran Hewan


Universitas Udayana 2013

Sampurna, I. P. (2018). Menyususun Ransum Babi Dan Cara Pemeliharaan.


Fakultas Kedokteran Hewan Universitas Udayana 2018

Sarajar, M. J., Elly, F. H., Wantasen, E., Umboh, S. J. K. (2019). Analisis Usaha
Ternak Babi Di Kecamatan Sonder Kabupaten Minahasa. Zootec. 39, 2,
pp. 276-283. (Sita husi Sinaga dan Martin, 2010).

Sawo, K. (2020). Klasifikasi Struktur Populasi Ternak Babi Dikelurahan


Nabarua Distrik Nabire. Jurnal Ilmu Peternakan, 1, 2, pp. 78-83.

Sinaga, S Dan Silalahi, M. (2011). Pengaruh Pemberian Tepung Bangun-Bangun


(Coleus Amboinicus. L) pada Ransum Babi Terhadap Konversi Ransum
Induk Menyusui dan Pertambahan Bobot Badan Anak. Jurnal Penelitian
Pertanian Terapan, 11 (3), pp. 168-174.

Sinurat, M. J. (2019). Analisis Faktor-Faktor Yang Memengaruhi Penurunan


Populasi babi Di Kecamatan Simanindo Kabupaten Samosir. Skripsi

51
Sebagai Salah Satu Syarat Untuk Memperoleh Gelar Sarjana, Di Program
Studi Peternakan Fakultas Pertanian, Universitas Sumatera Utara,
Indonesia

Sitorus, T. F. dan Sinaga, J. (2018). Pengaruh Pemandian Terhadap Performans


Produksi Ternak Babi Fase Grower. Lembaga Penelitian dan Pengabdian
Masyarakat, 18, 1, pp. 1-5. (Sita husi Parakkasi, 1987; Siagian, 1999;
Williamson dan Payne, 1994).

Sarini, P., Oka, G. L., Warmadewi, D. A., Ardika, N., Subrata, W. (2016).
Genetika Ternak. Dikta Mata Kuliah. Program Studi Peternakan Fakultas
Peternakan Universitas Udayana Denpasar. Indonesia

Soewandi, B. D. P. dan Talib, C. (2015). Pengembangan Ternak Babi Lokal Di


Indonesia. WARTAZOA, 25, 1, pp. 039-046. (Sita husi Gea 2009;
Bernaddeta et al. 2011; Hartatik 2013; Hartatik et al. 2014; Siagian 2014)

Suberata, I. W., Sumardani, N. I. G., dan Artiningsih, N. M. (2016). Kajian


Aktivitas Ovarium Babi Betina Hasil Pemotongan Di Rumah Potong
Hewan Tradisional. MAJALAH ILMIAH PETERNAKAN, 19, 2, pp. 80-83.
(Sita husi Siagian, 1999; Sihombing, 2006)

Sujana, P., Widiadnya, Wiryawan, W. G. (2015). Pengembangan Peternakan Babi


Memulai Produk Olahan Berbasis Potensi Desa. Jurnal Bakti
Saraswati, 04, 02, pp. 114-121.

Sumadi, I. K. (2017). Ilmu Nutrisi Ternak Babi. Fakultas Peternakan Universitas


Udayana Denpasar 2017, Indonesia.

Sumardani, N. L. G. dan Ardika, I. N. (2016). Populasi Dan Performa Reproduksi


Babi Bali Betina Di Kabupaten Karangasem Sebagai Plasma Nutfah Asli
Bali. MAJALAH ILMIAH PETERNAKAN, 19, 3, pp. 105-109.

Suryawan, G. Y., Suratma, N. A., Damriyasa. (2014). Potensi Babi Sebagai


Sumber Penularan Penyakit Zoonosis Entamoeba spp. Buletin Veteriner
Udayana, 6, 2, pp. 141-145.

Tala, S., Irfan, M. (2020). Budidaya Ternak Babi Fase Starter Dengan
Penggunaan Sumber Pakan Konsentrat Yang Berbeda Di Kabupaten Tana
Toraja. Jurnal Galung Tropika, 9, pp. 41 – 47.

Tulak, A., Khaerunnisa., Landius. (2020). Strategi Pengembangan Peternakan


Babi Di Distrik Hubikiak Kabupate Jayawijaya. Jurnal OPTIMA 3 (1), pp.
91-102.

52
Usman., Tiro, B. M. W., Tirajoh, S. dan Bustami. (2016). Profil Kelompok Dan
Kinerja Reproduksi Ternak Babi Lokal Pada Kelompok Tani Doligame
Distrik Tiom, Kabupaten Lanny Jaya, Papua. Respiratory Publikasi,
16,(5), pp. 1145-1150. (Sita husi Renyaan, 2014).

Vierman., Nababan, M. S., Daulay, A. H., dan Hamdan. (2016). Pendugaan


Parameter Genetik Dan Komponen Ragam Sifat Pertumbuhan Pada
Bangsa Babi Landrace. Jurnal Peternakan Integratif, 4,3, pp. 276- 290

Volkandari, S. D., Sudrajad, P., Prasetyo, D., Subiharta., Prasetyo., M. Pujianto,


J., dan Cahyadi, M. (2020). Dampak Sistem Pemeliharaan Intensif Dan
Ternak Unggul (BPTU) Sapi Bali. Prosiding Seminar Nasional Kesiapan
Sumber Daya Pertanian dan Inovasi Spesifik Lokasi Memasuki Era
Industri, 4.0, pp. 547-551.

Wadiasworo, A, K., Trijana, E, S. (2016). Pengaruh Perbedaan Kandang


Terhadap Produktifitas Ayam Petelur Fase Grower. Jurnal Aves, 10,
pp. 41-49.

Walfiyah, R., dan Afatara, N. (2018). Keunikan Babi. Gorga Jurnal Seni Rupa,
07, 01, pp. 1-7

Warsito, S. H., Widodo, O. S., Wulandari, S. (2018). Pengetahuan Manajemen


Peternakan Dan Pemanfaatan Hasil Ternak Sebagai Sumber Gizi
Masyarakat Di Kecamatan Baron Kabupaten Nganjuk.. Jurnal Layanan
Masyarakat Universitas Airlangga, 02, 02, 69–71.

Wea, R. (2008). Karakteristik Peternak Dan Manajemen Pemeliharaan Babi Lokal


Di Kecamatan Alak Kota Kupang. PARTNER, 15, 2, pp. 178-184.

Sutaryo, S. (2019). Limbah Peternakan. [Apostila], Modul 1. Kegiatan Belajar 1.


Universitas Terbuka.Indonesia. https://fdokumen.com

Wicaksono. A. (2012). Perbandingan Keberhasilan Perkawinan (IB) Antara Babi


Jantan Duroc Dan Duroc Pietrain Dengan Betina Landrace. Skripsi
Untuk memenuhi persyaratan guna memperoleh derajat Sarjana di
Peternakan di Fakultas Pertanian, Jurusan/Program Studi Peternakan
Fakultas Pertanian Universitas Sebelas Maret, Surakarta. Indonesia.

Widayati, T. W., Sumpe, I., Irianti, B. W., Iyai, D. A. dan Randa, S. Y. (2018).
Faktor-Faktor Yang Mempengaruhi Produksi Usaha Ternak Babi Di Teluk
Doreri Kabupaten Manokwari. Jurnal Ilmu-Ilmu Pertanian “AGRIKA” ,
12, 1, pp. 73-82.

53
Wiranata, G. A., Putri, B. R. T. dan Warmadewi, D. A. (2020). Analisis Finansial
Usaha Peternakan Babi Dengan Berbagai Jenis Ransum (Studi Kasus
Peternakan Babi di Desa Jadi Kabupaten Tabanan). MAJALAH
ILMIAH PETERNAKAN, 23, 1, pp. 13-21.

Wulandari, D., Hasyim, A., Nurmalisa, Y. (2018). Pengaruh Penerimaan Peserta


Didik Baru Melalui Sistem Zonasi Terhadap Prestasi Belajar Siswa. Jurnal
Kultur Demokrasi, 5, 9, pp. 1-15.

Yulianto, A., Supriyono., Karmila, Y. (2022). Keberhasilan Inseminasi Buatan


Pada Sapi Bali Di Kabupaten Muaro Jambi Provinsi Jambi. Stock
Peternakan, 4, 1, pp. 1-8. (Sita husi Fonseca dkk, 1983).

Zaenal, HM., dan Khairil M. (2020). Sistem Manajemen Kandang pada


Peternakan Sapi Bali di Cv Enhal Farm. Jurnal Peternakan Lokal, 2, 1,
pp. 15-19.

54
ANEKSU

Aneksu 1. Referensia Bibliografia

UNIVERSIDADE NACIONAL TIMOR LOROSA’E


Centro de Excelência para o Ensino Superior Em Timor‐Leste
Avenida Cidade de Lisboa, Dili Telef. + (670) 3324031 Fax: 3321211

REFERÊNCIA BIBLIOGRÁFIA
- Mais do que 1 autor e até 6: são indicados segundo a
ordem em que aparecem no documento.
ORIENTAÇÕES GERAIS - Mais de 6 autores: apenas o primeiro autor é
mencionado seguido de “et al”.

Apelido, Nomes. (Ano de publicação). Titulo do Livro.


(Edição). Local de Publicação: Editor.
LIVRO
Rezola, M.I. (1999). O sindicalismo católico no Estado
Novo. (5a). Lisboa: Estampa.

Apelido, Nomes. (Ano de publicação). Titulo da


contribuição. In Titulo do livro, (Localização no livro):
ARTIGOS, CAPÍTULOS, local de publicação: Editor.
ETC, EM LIVROS SEM
EDITOR Mesquita, M. (1998). Práticas educativas. In Sobre a
educação, (pp. 65-91). Lisboa: Editorial Bizâncio.
Apelido, Nomes. (Ano de publicação). Titulo da
contribuição. In Nomes na ordem normal (ed), Titulo do
ARTIGOS, CAPÍTULOS, livro, (Localização no livro). Local de publicação: Editor.
etc, EM LIVROS COM
EDITOR Mesquita, M. (1998). Práticas educativas. In A.
Portela (ed), Sobre a educação, (pp. 65-91). Lisboa:
Editorial Bizâncio.
Apelido, Nomes (Ano de publicação). Titulo do artigo.
Titulo da publicação, Numeração, Localização na
publicação.
ARTIGOS DE REVISTAS
Gomes, O. (2005). Comércio eletrónico e pesquisa de
informação. Revista Brasileira de Gestão, 5, 1, pp. 30-
39.

Apelido, Nomes (Ano de publicação). Titulo da tese.


TESES, DISSERTAÇÕES
E OUTRAS PROVAS Nota suplementar da tese, Editor, Local de Edição, Pais.
ACADÉMICAS

55
Cruz, J. F. (1994). Stress, ansiedade e rendimento na
competição desportiva: importância das competências e
processos psicológicos. Tese de doutoramento,
Universidade do Minho, Braga, Portugal.

Apelido, Nomes (Ano de publicação). Titulo daa


comunicação. In nome do Coordenador ordem normal
(Coord.) Titulo da conferência, local da conferência,
Data. (Localização na monografia). Local de publicação.
COMUNICAÇÕES EM Editor.
CONGRESSO
Silva, F., Ribeiro, M. & Duarte, F. (1999).
Considerações sobre a alimentação na periodo de
gravidez. In P. F. Castro (Coord.) Anais do II
Encontro sobre Nutriçao, São Paulo, 1998. (pp. 303-
305). Lisboa: Lisboa editores.

Apelido, Nomes (Ano de publicação). Titulo do filme


[Tipo de documento]. Local de publicação: Ditribuidor.
FILMES E
DOCUMENTÁRIOS Simpson, D., Malcom, J. (Produtor) & Smith, J. N.
(Diretor). (1997). Mentesperigosas [DVD]. Estados
Unidos: Hollywood.

CITAÇÕES NO TEXTO
In Titulo da monografia [capítulo ou parte] Data de
consulta, Disponibilidade e acesso.
LIVROS ELETRÓNICOS Hays. P. A. (2008). How to help best: Culturally
responsive therapy. In Addressing cultural
complexities: diagnosis and therapy (cap. 9).
Consultado em dezembro 2, 2008, na base de dados
PsycBooKS.

Apelido, Nomes (Ano de publicação). Titulo do artigo.


Titulo publicação Numeração, localização na publicação.
Consultado em mês dia e ano e acesso URL.
ARTIGOS EM
DOCUMENTOS Brandão. J., & Martins, G. (2008). O uso de sistemas
ELECTRÓNICOS:
de gestão de cursos para apoiar estratégias de
REVISTAS, JORNAIS etc
aprendizagem. Revistas de Ciências e Tecnologia 2 (1),
pp. 64-74. Consultado em novembro 28, 2008, em
http:://www.bocc.ubi.pt/pag/ texto.php?htm12>.

56
Decreto-lei no 238/98 de 1 de Agosto. Diário da
LEGISLAÇÃO República no 176/98 – I Série. Ministéiro do Ambiente.
Lisboa.

57
Aneksu 2I. Atu Hatene Numeru Balada Fahi Ne’ebe Hakiak Ho Sistema
Intensivu, Semi-Intensivu No Extensivu Iha Suco Baha-Mori Posto
Administrativo Venilale No Suco Libagua Posto Administrativo Laga Municipio
Baucau
Fahi Fahi Fahi Fahi Fahi
Oan Oan Inan Inan Aman
Nú Naran Suco Idade Idade Idade Idade Idade Sistema
Respondentes Fulan Fulan Fulan Fulan Tinan Hakiak
0–2 3 - 6 7 - 11 ≥ 12 1

1 Carlito Da S. Baha- 1 1 Intensivu


Soares Mori

2 Isac Ximenes Baha- 2 Intensivu


Mori

3 Maria T. Da Baha- 6 1 1 Intensivu


Silva Mori no
extensivu
4 Santiago De Baha- 1 1 Intensivu
Sousa Mori

5 Hermeljildo Baha- 1 1 Intensivu


Da Costa Mori

6 Zito Da Silva Baha- 1 3 1 Intensivu


Coulia Mori no Semi-
Intensivu
7 Juvito Da Baha- 1 1 Semi-
Costa Mori Intensivu

8 Domingos M. Baha- 3 1 Intensivu


Ximenes Mori

9 Gil J. Monis Baha- 1 1 2 2 Intensivu


Mori no Semi-
Intensivu
10 Palmira Da Baha- 2 2 Intensivu
Silva Mori

11 Abilio Caldas Baha- 15 1 2 2 Intensivu


Mori

12 Joaquim Baha- 2 1 Intensivu


Ximenes Belo Mori

58
13 Flavia Judit Baha- 4 1 Intensivu
Guteres Mori no Semi-
Intensivu
14 Sebastiaun Baha- 2 Intensivu
Amaral Mori

15 Cesario L. Baha- 3 1 Intensivu


Guteres Mori no Semi-
Intensivu
16 Silveiro S. Baha- 2 2 Intensivu
Soares Mori

17 Claudino Da Baha- 1 1 1 Intensivu


Silva no Semi-
Mori
Intensivu
18 Julio Da Costa Baha- 2 1 1 Intensivu
Mori no Semi-
Intensivu
19 Einutina F. Da Baha- 1 1 1 Intensivu
Silva no Semi-
Mori
Intensivu
Aguida Da Intensivu
20 Baha- 2 2
Silva Mori no Semi-
Intensivu
21 Teofilho X. Baha- 1 1 1 Intensivu
Costa Mori

22 Julio De S. Baha- 5 1 Semi-


Correia Mori Intensivu
Isabel Da Intensivu
23 Baha- 2 3 3
Costa Soares Mori no Semi-
Imtensivu
24 Alberta Da Baha- 1 1 Intensivu
Silva Mori

25 Isabel Baha- 1 2 Intensivu


Romana Mori no Semi-
Intensivu
26 José Gaspar Baha- 4 1 Intensivu
Mori

27 Joana Dos Baha- 2 1 Intensivu


Santos Mori

59
28 Alberto A. Da Baha- 1 1 1 Intensivu
Silva Mori

29 Elda M. Da Baha- 2 2 1 Intensivu


Silva Mori

30 Natersia Da Baha- 2 3 Intensivu


Silva Mori

31 Benvinda de Libagua 8 2 2 Intensivu


Almeida no Semi-
Intensivu
32 Angelina Da Libagua 1 1 1 Intensivu
Silva no Semi-
Intensivu
33 Tadeu M. Libagua 3 2 Intensivu
Ximenes no Semi-
Intensivu
34 Marcelino Da Libagua 1 2 Semi-
Silva Intensivu

35 Carlos Da Libagua 1 1 Intensivu


Silva

Fernanda Da Intensivu
36 Libagua 1 1
C. Almeida no Semi-
Intensivu
37 Armando Da Libagua 2 1 1 Intensivu
Silva

38 Luis Da Silva Libagua 2 Intensivu

39 Alberto Da Libagua 2 Intensivu


Silva

40 Armindo Da Libagua 3 2 Intensivu


Silva

41 Teresa Da Libagua 1 1 Intensivu


Silva

42 Afonso Da S. Libagua 2 Intensivu


Gama

60
43 Adelina Libagua 1 1 Semi-
Pereira Pires Intensivu

44 Natercia M. Libagua 2 1 1 Intensivu


Filipe no Semi-
Intensivu
45 Caitano A. Libagua 1 1 Semi-
Gama Intensivu

46 Marcelino Da Libagua 1 1 1 Semi-


C.Fereira Intensivu
no
Extensivu
47 Martinho Da Libagua 1 1 1 Intensivu
C.Barros no
Extensivu
48 João Mau Libagua 1 1 Intensivu

49 Januario Da Libagua 2 Intensivu


Silva no
Extensivu
Domigos Da Intensivu
50 Libagua 1 2
S. Gama no
Extensivu
51 Petrolina Da Libagua 3 Intensivu
Silva

52 Roberto X. De Libagua 1 1 Intensivu


Araujo

53 Agusto Gama Libagua 1 2 3 Intensivu

54 Jose Magno Libagua 2 Intensivu


Ximenes

55 Jose M. Libagua 2 1 1 Intensivu


Fereira no Semi-
Intensivu
56 Maria Magno Libagua 1 1 Intensivu

57 Mateus Da Libagua 2 Intensivu


Silva no Semi-
Intensivu
58 Madalena Da Libagua 1 1 2 Intensivu
Costa no
Extensivu

61
59 Terezinha Libagua 1 1 Intensivu
Pereira

60 Isabel Da C. Libagua 1 1 2 Intensivu


no Semi-
Xavier
Intensivu
Totál 30 5 31 83 79 228

62
Aneksu III. Kestionariu

UNIVERSIDADE NACIONAL TIMOR LOROSA’E

FACULDADE AGRICULTURA

DEPARTAMENTO DE SAÚDE ANIMAL

Avenida Cidade de Lisboa-Dili Timor-Leste telef. + (670) 3324031 Fax: 3321211

SISTEMA HAKIAK BALADA FAHI

IHA SUCO BAHA-MORI, POSTO ADMINISTRATIVO VENILALE NO


SUCO LIBAGUA, POSTO ADMINISTRATIVO LAGA, MUNICÍPIO
BAUCAU

Peskizador Orientadores

Naran : Palomino Vechi Xavier 1. Drh. Adelaide J. P. Cristovão, SKH

N.R.E : 2019.01.04.158 2. Abílio da Silva Guterres, M.Sc.

Loron : ....../....../2021

Numeru Kuisioner Loron/Data Oras Hahu- Interviewer


Remata

I.DEMOGRAFIA

1.Identidade

Totál
Membru
Familia
Naran Seksu No Idade/Tinan Feto Mane Suco Posto Municipio
Agrikultor Kontaktu Administrativo

63
2. Nivel edukasaun fo sinal (x) tuir nia nivel edukasaun iha tabela:

La SD SMP SMA Universidade Becharelato Licensiatura Mestradu Seluk tan


eskola (hakerek)

3. Durasaun hakiak fahi to’o agora (tinan) :

4. tuir ona kursu ka training ruma konaba hakiak fahi ga seidauk? Tuir karik se
mak fo? Durasaun loron hira?

sim : __________________________________________________________
seidauk : _______________________________________________________
seluk tan (hakerek iha ne’e) : _______________________________________
5. Saida mak ita nia okupasaun/servisu primaria? No sekundaria?
Servisu Primaria : _______________________________________________
Servisu Sekundaria : _____________________________________________
6. Saida maka ita nia onjetivu hakiak fahi? Bele hili barak tuir ne’ebe aplika :
Festa/Selebrasaun/Festividades
Serimonia tradisional no modernu
Ai-han
Fa’an (banku moris)
Razaun seluk (hakerek iha ne’e): ____________________________________

II. SISTEMA HAKIAK FAHI HO SANITASAUN


7. Fahi nia luhan iha ka laiha
Iha
Laiha
Seluk tan (hakerek iha ne’e) :________________________________________

64
8. Numeru fahi (inan,oan,aman) bazeia ba nia sistema hakiak :

Kesi deit Iha luhan Husik deit Dalaruma iha Sistema Totál fahi
deit luhan maibe seluk ruma
dalaruma husik

A B C D A+B+C+D

*karik kesi nia inan deit, oan sira husik entaun inan (A) maibe oan sira (C) ou (B)
ou (D)

9. Luhan ho nia fasilidade iha ka laiha? (marka “+” = iha ou “-“ laiha)

Luhan Han-hemu Bee Aisar Mangeira Seluktan


fatin

10. Luhan nia ijieniku no sanitasaun (marka “x” ba ida ne’ebe klasifika ba)

Moos loos Moos Natoon Fo’er Fo’er loos

11. Fontes ai-han ba fahi (marka “x” tuir ida ne’ebe loos)

Husi toos Sosa ai-han Sosa ai-han Kahur Seluktan :___


rasik (a) fabrika (b) lokal (c) (a+b+c)

12. Loron ida fo han fahi dala hira :

Dala ida
Dala rua
Dala tolu
Seluk tan : _______________________________________________________

65
13. loron ida fo bee hemu ba fahi dala hira :
Dala ida
Dala rua
Dala tolu
Seluk tan : _______________________________________________________
14. Fontes bee hemu ba ita nia fahi (marka “x” tuir naran ne’ebe iha bele ida ou
liu depende ita uza) :

Mota Tornera Kanu (irigasaun) Posu Matabomba Seluk tan


(hakerek naran)

15. Fahi nia hahan loro-loron (marka “x” ida ne’ebe imi uja fo han ba fahi).

Hare Aidila Batar Ai-farina Talas Hudi Akar Hahan Verdura


uut restu

16. Hahan ne’ebe fo ba fahi ne’e tein ka lae?

Tein tasak
Matak deit
Dalaruma tein tasak no dalaruma fo matak deit
Depende ba ai-han (presija tein kuandu labele fo matak)
Seluk tan : _______________________________________________________
17. Se fahi iha luhan deit, oinsa frekuensia hamoos luhan? Marka “x” tuir
nesesidade o hakerek rasik !

Loron ida Loron ida dala Loron ida dala Loron ida liu Seluk tan?
dala ida rua tolu dala tolu Hakerek iha
ne’e

66
18. Oinsa ita hamoos fahi luhan? Marka “x” tuir nesesidade. Bele marka lui husi
ida.
Fase ho bee Fase ho Dasa fo’er Hili fo’er deit Seluk tan?
deit desinfektansia deit Hakerek iha
ne’e

19. Iha tempu vijita luhan, saida mak haree hetan iha luhan laran ne’eba?
Peskizador observa rasik no prienche tuir saida mak haree.
Luhan fo’er Luhan fo’er Luhan moos Luhan moos Luhan moos
loos natoon loos

20. Observasaun konaba insekta sira (lalar) no selu-seluk tan iha luhan.
Peskizador prienche rasik.
Lalar barak Lalar barak Lalar ladun Lalar laiha Lalar laiha liu
loos iha ou moos loos

21. observasaun konaba fahi nia kutun (caplak). Hakerek numeru fahi tuir kutun
ne’ebe observa. Peskizador prienche rasik.
Kutun barak Kutun barak Kutun ladun Kutun laiha Kutun laiha
los iha liu ou mos los

22. Observasaun konaba fahi nia isin katar ba fahi sira ne’ebe observa, hakerek
numeru fahi tuir sinal isin katar ne’ebe observa. Peskizador prienche rasik.
Isin katar Isin katar Isin katar Isin katar Isin katar Totál fahi
barak los barak ladun iha laiha laiha liu ou observadu
mos los

III. PERFIL FAHI

23. Numeru agora iha dau-daun tuir nia idade no faze moris nian. Hakerek numeru
fahi iha tabela tuir mai nia idade no performansia.
Inan idade tinan Aman Aman la kapa Oan Oan Fahi inan
1 ba leten kapa idade tinan 1 ba idade idade idade fulan
leten fulan 0-2 fulan 3-6 7-11

24. Ita nia fahi hira maka rasa. Hakerek numeru fahi ne’ebe hare iha loron vizita
tuir nia kategoria rasa ida-idak.
Lokal/Native Cross Breed Macau*(Rasa saida:___)

67
25. Animal domestika seluk hira mak ita iha?

Karau Karau Timor Bibi Malae Bibi Timor Manu Manu Animal
Vaka Rade seluk:

IV. REPRODUSAUN NO JESTAUN

26. Performansia reprodusaun fahi inan ne’ebe observadu kada uma-kain!


Hakerek numeru fahi tuir faze moris fahi nian.

Kabuk Fo susu Numeru Fahi inan Fahi inan Fahi aman


hela (laktasaun) oan hahoris idade fula 6- idade ≥12 tinan ida
hela dala hira 11 maibe maibe seidauk ba leten
seidauk kabuk kabuk

68
BIOGRAFIA

Hakerek na’in ho naran Palomino Vechi Xavier


moris iha Suco Com, Posto Administrativo
Lautem, Município Lautem, iha loron 25 fulan
Maiu tinan 1998. Oan husi aman Alcino Xavier no
Inan Aplonia Liuk Lau. Hakerek na’in nu’udar
oan dahuluk husi maun alin na’in 7, mane 4 feto 3.
Hakerek na’in hahu nia estudu Pre-Primaria São
Miguel Arcanjo iha Dili iha tinan 2004 no remata
iha tinan 2005, kontinua estudu Ensinu Primaria
No. 5° Comoro iha tinan 2005 no remata iha tinan 2010, kontinua fali estudo
Ensino Basico 3° siklu iha EBC 30 de Agosto Comoro, Díli iha tinan 2011 no
remata iha tinan 2013 no kontinua estudu Secundaria iha An-Nur, Kampo-Alor,
Díli iha tinan 2014 no remata iha tinan 2016. Hafoin hakerek na’in kontinua
estudu Ensinu superior iha Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) iha
tinan 2019, hamahon an iha Faculdade Agricultura Departamento Saúde Animál
to’o finaliza nia estudu iha nívél Baixarelatu Diploma (III).

69

You might also like