Professional Documents
Culture Documents
Ressy's Monography
Ressy's Monography
Monográfia
234o
Hosi:
Palomino Vechi Xavier
19.a.04.158
DÍLI
2022
UNIVERSIDADE NACIONAL TIMOR LOROSA’E
FACULDADE DE AGRICULTURA
DEPARTAMENTO DE SAÚDE ANIMÁL
Monográfia
Baixarelatu (D-III) Iha Siencia Saúde Animal
i
SISTEMA HAKIAK BALADA FAHI IHA POSTO ADMINISTRATIVO
VENILALE SUCO BAHA-MORI NO POSTO ADAMINISTRATIVO
LAGA SUCO LIBAGUA MUNICÍPIO BAUCAU
Konsellu Júri:
Prezidente Júri : Abilio da Silva Guterres, L.Agr., M.Sc
Aprova Hosi:
Diretór Departamento de Saúde Animál
Legaliza Husi:
Decano Faculdade de Agricultura
ii
Deklarasaun kona-ba Autorizasaun ba Reprodusaun Integral ka Parsiál
Monográfia nian.
Palomino V. Xavier
iii
Deklarasaun integridade
Ha’u deklara katak iha preparasaun ba monográfia ida-ne’e ha’u hala’o ona ho
integridade. Ha’u konfirma katak iha servisu hotu-hotu kona-ba elaborasaun
monográfia nian, ha’u la pratika plajiarizmu ka forma falsifikasaun iha kualkér
rezultadu.
Ha’u deklara mós katak ha’u simu ona koñesimentu tomak kona-ba kódigu
konduta Universidade Nacional Timor Lorosa’e nian.
iv
DEDIKATÓRIU
Momentu haksolok ida ne’e, hakerek na’in hakarak dedika monográfia ida
ne’e ba familia no maluk sira ne’ebé mak bele fó ajuda, fó korajem, no mos fó ona
Aplonia Liuk Lau, hakerek na’in hakarak hato’o agradese wain, tamba ita
boot sira mak sai nu’udár aman no inan edukador ba dahuluk ne’ebé mak
2. Aman Ki’ik Atanasio Xavier, Nicolau Dos Santos no Inan Ki’ik Joana
4. Familia no Parentes boot husi Rei De Nari ne’ebe durante ne’e suporta no
Apriliana Maria Xavier, Agriana Maria Luci Xavier, ne’ebé mak durante
ida ne’e, liu husi fó sujestaun no kritika balun ba hakerek na’in durante iha
v
AGRADESIMENTU
Ho ksolok boot uluk nana’in hakerek na’in hakarak hato’o agradese wa’in
ba aman Maromak no Inan Virjem Maria ne’ebé ho tulun no grasa tomak nafatin
haraik mai hakerek na’in no nafatin akompaña hakerek na’in hodi bele kompleta
monográfia ho titulu “Sistema Hakiak Balada Fahi Iha Posto Administrativo
Venilale Suco Baha-Mori No Posto Administrativo Laga Suco Libagua
Municipio Baucau”.
Iha momentu ida ne’e hakerek na’in la haluha hato’o agradese ba:
1. Prof. Abilio da Silva Guterres. L.Agr.,M.Sc ne’ebe mak nu’udár Dosente
Orientadór dahuluk ne’ebé fó ona nia tempu hodi orienta hakerek na’in
oinsa hakerek monográfia ne’ebé los.
2. Drh. Adelaide J. P. Cristovão, S.Kh nu’udár orientadór daruak ne’ebé
orienta ona hakerek na’in hodi hakerek monográfia ne’ebé los.
3. Drh. Alipio de Almeida, M.Phil nu’udár ezaminador I
4. Drh. Alberto A. P. da Costa João, M.Si nu’udár ezaminador II
5. Dosente husi Departamentu Saúde Animál tomak
6. Xefe Suco Baha-Mori no Xefe Suco Libagua ne’ebe oferese ona sira nia
fatin mai hakerek na’in hodi bele halo ona peskiza iha fatin refere hanesan
iha Suco Baha-Mori, no Suco Libagua agradese tebes tamba ho sira nia
domin nafatin akompaña hakerek na’in to’o peskiza ne’e remata.
7. Ba haki’ak na’in sira ne’ebé oferese ona sira nia animál mai hakerek na’in
hodi bele kolleta dadus peskiza nian.
8. Maluk sira hotu husi Ensino Sekundario no maluk sira husi Departamento
Saúde Animál, Fakuldade Agrikultura ne’ebé nafatin fó sira nia ideia no
hanoin mai ha’u atu bele hakerek monográfia ida ne’e to’o remata.
Hakerek na’in hatene katak monográfia ida ne’e dook husi perfeitu, maibe
liu husi monográfia ne’e espera katak bele fó benefisiu no kontribui ba
dezenvolvimentu Siénsia Saúde Animál, la haluha husu nafatin kritikas no
sujestaun husi parte hotu hodi bele dezenvolve monográfia ne’e sai di’ak liu tan.
vi
“Work Hard In Silence.
Let The Success Being Your Noise”
(Frank Ocean)
vii
REZUMU
Peskiza ida ne’e hala’o tiha ona durante semana rua hahu husi loron 08 to’o loron 22
fulan setembru tinan 2021 iha Suco Baha-Mori Posto Administrativo Venilale no Suco
Libagua Posto Administrativo Laga Municipio Baucau. Objetivu husi peskiza ne’e mak
atu observa konaba sistema haki’ak Balada Fahi. Metodu bazika ne’ebé utiliza iha
peskiza ida ne’e mak Deskritiva hodi deskreve sistema hakiak balada fahi. Metodu
ne’ebe uza hodi hili fatin peskiza mak Simple Random Sampling. Variavel ne’ebe
observa iha peskiza ne’e mak sistema hakiak balada fahi ho numeru balada fahi iha kada
sistema (intensivu, semi-intensivu no extensivu), idade balada fahi no seksu balada fahi
iha kada suco. Respondente husi peskiza ne’e hamutuk 60 ho totál populasaun balada fahi
hamutuk 228 iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua. Husi respondente 60 ne’e kuaze
haki’ak nain barak mak haki’ak ona balada fahi ho sistema intensivu tradisional no balun
mos sei haki’ak balada fahi ho sistema semi-intensivu no extensivu. Rezultadu hatudu
katak totál kuantidade balada fahi ne’ebé haki’ak ho sistema intensivu tradisional mak
177 kabesas ho nia persentajen 77,6% no totál numeru balada fahi ne’ebé haki’ak ho
sistema extensivu mak ki’ik liu ho tótal 12 kabesas ho nia persentajen hamutuk 5,3%.
Bazeia ba idade katak balada fahi ho idade fulan ≥12 mak ho totál kuantidade a’as liu iha
Suco Baha-Mori no Suco Libagua ho totál 162 kabesas ho nia persentajen 71,0%. Alende
ne’e fahi ho idade 3-6 mak hanesan ida ne’ebé ki’ik liu iha Suco Baha-Mori no Suco
Libagua ho totál 5 kabesas ho nia persentajen 2,2%. Bazeia ba seksu katak balada fahi ho
seksu inan mak ho totál kuantidade a’as iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua ne’ebe ho
totál 126 ho nia persentajen 55,3% no balada fahi ho seksu aman mak ho totál ne’ebe
ki’ik iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua ho tótal 102 ho nia persenjen 44,7%.
Esplikasaun:
* Hakerek Na’in
** Orientadór
*** Koorientadór
viii
RESUMO
A pesquisa foi realizada durante duas semanas a partir de dia 08 até dia 22 de Setembro
de 2021 no Suco Baha-Mori Posto Administrativo Venilale e Suco Libagua Posto
Adminisytrativo Laga Municipio Baucau. O objetivo desta pesquisa foi determinar o
sistema de Criação Suínos. O método básico utilizando nesta pesquisa é Descritivo para
descrever sistema criação suinos. O método utilizado para a seleção dos locais de
pesquisa é a Simple Random Sampling. As variáveis observadas neste pesquisa foram o
sistema de criação de suínos com o número de suínos em cada sistema (intensivo, semi-
intensivo e extensivo), idade dos suínos e o sexo dos suínos em cada suco. Os
respondentes neste pesquisa foram 60 com uma população tótal de 228 suínos nas sucos
Baha-Mori e Libagua. Destes 60 respondentes, quase muitos agricultores criaram suínos
com sistema intensivo tradiçional e alguns ainda estão criando suínos com sistema semi-
intensivo e extensivo. Os resultados mostraram que o númeru tótal de suínos mantidos
intensiva tradiçional foi de 117 cabeças com uma porcentagem de 77,6% e o número total
de suínos criados extensivamente é mais baixo com totál de 12 cabeças com uma
porcentagem de 5,3%. Baseando-se na idade, o maior número de porcos com idade ≥12
meses foi nas sucos Baha-Mori e Libagua com um total de 162 cabeças com uma
porcentagem de 71,0%. Além disso, os porcos de 3-6 meses forma os mais baixo nas
sucos Baha-Mori e Libagua com 5 cabeças com uma porcentagem 2,2%. Baseando-se no
sexo o maior número de porcos fêmeas foi nas sucos Baha-Mori e Libagua com um
número total de 126 com uma porcentagem 55,3% e porcos machos é com total baixo em
Suco Baha-Mori e Suco Libagua com total 102 com uma porcentagem 44,7%.
Observação:
* Escritor
** Orientador
*** Coorientador
ix
ABSTRACT
x
ABSTRAK
Penelitian ini telah dilaksanakan selama dua minggu mulai dari tanggal 08 sampai
tanggal 22 bulan september tahun 2021 di Desa Baha-Mori Kecamatan Venilale dan Desa
Libagua Kecamatan Laga Kabupaten Baucau. Tujuan dari penilitian ini adalah untuk
mengetahui sistem pemeliharaan Ternak Babi. Metode dasar yang digunakan dalam
penelitian ini adalah Deskriptif untuk menggambarkan sistem pemeliharaan babi. Metode
yang digunakan untuk pemilihan tempat penelitian adalah Simple Random Sampling.
Variabel yang diamati dalam penelitian ini adalah sistem pemeliharaan ternak babi
dengan jumlah babi pada setiap sistem (intensif, semi-intensif dan extensif), umur ternak
babi dan jenis kelamin ternak babi pada setiap desa. Responden dalam penelitian ini
berjumlah 60 dengan total populasi ternak babi berjumlah 228 di desa Baha-Mori dan
desa Libagua. Dari 60 responden ini hampir banyak peternak yang telah memelihara
ternak babi dengan sistem intensif tradisional dan beberapa juga masih memelihara
ternak babi dengan sistem semi-intensif dan extensif. Hasil menunjukkan bahwa total
jumlah ternak babi yang dipelihara secara intensif tradisonal adalah 177 ekor dengan
persentase 77,6% dan total jumlah ternak babi yang dipelihara secara extenfif berjumlah
12 ekor dengan persentase 5,3%. Berdasarkan umur bahwa ternak babi berumur ≥12
bulan yang berjumlah paling tinggi di desa Baha-Mori dan desa Libagua dengan total
jumlah 162 ekor dengan persentase 71,0%. Selain itu, babi dengan umur 3-6 bulan adalah
yang paling rendah di desa Baha-Mori dan desa Libagua dengan berjumlah 5 ekor,
dengan persentase 2,2%. Berdasarkan jenis kelamin bahwa babi betina yang berjumlah
paling tinggi di desa Baha-Mori dan desa Libagua dengan total jumlah 126 dengan
persentase 55,3% dan babi jantan yang berjumlah rendah di Desa Baha-Mori dan Desa
Libagua dengan total jumlah 102 dengan persentase 44,7%.
Observasi:
* Penulis
** Pembimbing I
*** Pembimbing II
xi
ÍNDISE JERAL
xii
3.7. Analiza Dadus ................................................................................................ 30
BIBLIOGRAFIA ................................................................................................ 46
xiii
ÍNDISE TABELA
Tabela - 1 Total Populasaun no Uma Kain Iha Suco Baha-Mori no Libagua ...... 33
Tabela - 2 Total Populasaun Animal Iha Suco Baha-Mori no Libagua ................ 34
Tabela - 3 Total Populasaun no Uma Kain Iha Municipio Baucau ...................... 35
Tabela - 4 Total Populasaun Animal Iha Municipio Baucau ................................ 36
Tabela - 5 Numeru Fahi Kada Sistema (Intensivu, Semi-Intensivu no Extensivu)
............................................................................................................................... 37
Tabela - 6 Idade Balada Fahi Kada Suco .............................................................. 40
Tabela - 7 Perfil Balada Fahi. Hare’e Tuir Nia Sexu Husi Kada Suco ................. 41
Tabela - 8 Frekuensia Hamoos Luhan. Tuir Respondente Nia Nesesidade.......... 42
Tabela - 9 Objetivu Hakiak Balada Fahi Husi Respondente Kada Suco .............. 43
xiv
ÍNDISE FIGURA
Figura 1- a. Fahi Fuik (Sus scrofa); b. Fahi Fuik (Sus vittatus) .....................……6
Figura 2 - Rasa Fahi Lokal……………………………………………..……...….7
xv
ÍNDISE ANEKSU
Aneksu ........................................................................................................ 56
Aneksu I – Tabulasaun ................................................................................ 56
Aneksu II – Kestionariu ............................................................................. 59
xvi
SIGLAS NO ABREVIATURA
xvii
KAPITULU I
LIAN MAKLOKE
1.1. Introdusaun
agrikultura mak setór ida ne’ebé dezempeña papél importante tebes hodi kontribui
ba kondisaun moris povu nian iha rai laran hanesan hadia moris sosial iha area
rural, hodi ajuda nesesidade uma laran no seluk tan. Setór agrikultura fahe ba sub-
Iha Timor- Leste pekuária nu’udár sub-setór ne’ebé importante ba haki’ak nain
tamba haki’ak animál hanesan fahi, bibi, kuda, karau vaka, karau timur no manu
sai hanesan aktividade loro-loron hodi bele hasa’e rendimentu hodi responde ba
nesesidade familiar. Objetivu husi haki’ak animál mak atu sustenta moris loro-
Sistema haki’ak balada fahi hanesan maneira haki’ak ida hodi kuidadu
balada fahi ho intensivu mak hanesan haki’ak iha ambiente ne’ebé diak, iha luhan
ne’ebé mos no hafasil hakia’ak nain hodi halo kontrolu ba balada fahi nia
kondisaun. Sistema haki’ak balada fahi ne’ebé adopta husi haki’ak na’in sira iha
katak balada fahi hetan kontrolu maximu husi haki’ak nain, 2. Semi-Intensivu
katak balada fahi ladun hetan kontrolu husi nia nain, tamba balada fahi dala-ruma
1
kesi deit iha ai-hun okos ou iha kintal husi dader to’o kalan no 3. Extensivu katak
balada nain sei la tau matan ba nia balada signifika katak balada fahi sei husik
livre de’it hodi buka nia hahan rasik no fatin deskansa rasik.
Iha suco Baha-Mori no suco Libagua kuaze haki’ak nain barak mak adopta
sistema haki’ak intensivu tradisional. Bazeia ba konstrusaun luhan ne’ebé sei halo
ho tradisionalmente. Alende ne’e iha haki’ak nain balun mos sei utiliza sistema
husi suco Baha-Mori no suco Libagua utiliza sei bele fó risku ba sira nia animál
tamba hare’e husi konstrusaun luhan ne’ebé konstrui husi ai-au, fatuk, kakuluk
ne’ebé fo’er nune’e bele kauza moras ba sira nia animal. Moras balada fahi ne’ebé
dadauk ne’e eziste ona iha ita nia rain mak hanesan CSF (Classical Swine Fever)
kauza infeksaun transmitida ba animál seluk no inklui mos bele hatun benefisiu
ekonomia ba haki’ak nain sira. Alende ne’e balada fahi hanesan balada ne’ebé
gosta atu halimar iha fo’er laran tamba ne’e balada refere fasil tebes atu hetan
Balada fahi hanesan balada ne’ebé mak iha vantajen barak no bele fornese
benefisiu ekonomia diak ba haki’ak nain sira. Balada fahi mos hanesan tipu balada
2
ne’ebé maioria husi komunidade haki’ak tamba bele ajuda hodi sustenta ba
nesesidade haki’ak nain sira, hanesan sustenta ba nesesidade uma laran no liu-liu
seluk tan). Nune’e presija tebes atu hadia sistema haki’ak balada fahi ne’ebé diak
no seguru hodi nune’e bele prevene balada fahi husi moras no garantia saúde
animál hodi bele hasa’e produsaun fahi atu nune’e bele reduz fahi folin ne’ebé
Moras balada fahi ne’ebé mak hamate ona balada fahi barak iha ita nia
rain, tamba sistema haki’ak no aspetus importante haki’ak nia maka seidauk jere
ho los, no diak tuir termus manutensaun nian. Ho ida ne’e hakerek na’in hakarak
hodi hala’o peskiza konaba “Sistema Hakiak Balada Fahi Iha Posto
Importansia husi sistema haki’ak balada fahi ne’ebé los mak atu prevene
moras no garantia saude animal nian hodi hasa’e nia kualidade no kuantidade
produsaun na’an. Alende ne’e hodi hasa’e mos sistema produsaun balada fahi ne’e
rasik. Iha mos nutrisaun ne’ebé diak ba konsumidor sira hodi konsumu. No alende
ne’e importansia husi haki’ak balada fahi mos atu utiliza hodi sustenta ba moris
wainhira presija hodi atende aktividade kultural ruma no mos ba negosiu ruma..
3
1.2. Objetivu Peskiza
Peskiza ida ne’e hala’o iha Posto Administrativo Venilale, Suco Baha-
haki’ak balada fahi, hodi haklaken no habelar siénsia Saúde Animál no garantia
saúde pública. Sai mos nu’udár referensia ida ba haki’ak na’in sira iha Posto
Libagua. Atu liu husi infórmasaun ne’e benefisia sira hodi bele hetene sistema
haki’ak ne’ebé mak diak, no seguru ba animal hodi bele garantia saúde pública...
Bazeia ba introdusaun ne’ebé temi tiha ona iha leten hakerek na’in hakarak
formula de’it katak sistema haki’ak nu’udár fator ida ne’ebé importante tebes no
influensia ba produsaun balada fahi. Tamba sistema haki’ak ne’ebe diak rezulta
iha produsaun ne’ebe diak, nune’e mos sistema haki’ak ne’ebé ladiak sei fó
4
KAPITULU II
REVIZAUN LITERATURA
Domestikasaun fahi halo tiha ona iha china iha tinan 7.000 liu ba. Fahi nia
ruin sira ne’ebé mak akredita ona, katak iha tiha ona, iha tempu mileniu sextu no
setimu antes de kristu ne’ebé enkontradu iha lokais Oriente Medio. Ida ne’e
hatudu katak animal ida ne’e hanesan assuntu artesenatu no arte popular ba
antigus Persia. Husi area ne’e mak, fahi hahu espalla amplamente ba Asia, Europa
Balada fahi inklui iha familia Suidae, ne’ebé mak nomeadamente non-
ruminates no iha jeneru Sus (fahi fuik). Fahi sira ne’ebé mak iha dadauk ne’e
akreditadu hanesan jerasaun husi; Sus scrofa no Sus vitattus. Sus scrofa iha isin
ne’ebé boot, ulun pontiaguda no nehan naruk. Iha parte kakorok iha fulun ne’ebé
naruk no rude, ain oin no kotuk boot. Sus vittatus nia isin kiik ho fulun ne’ebe
ne’ebé lais, iha propriedade prolifiku, katak hahoris dala-ida bele hetan oan 6 – 12
kabesas no iha tinan ida bele hahoris to’o dala-rua (Pasaribu et al., 2015).
Mammalia, Ordo: Artiodactyla, Família: Suidae, Genus: Sus, Espesie: Sus scrofa
(Dewi, 2017).
5
1. a. Fahi Fuik (Sus Scrofa) b. Fahi Fuik (Sus Scrofa Vittatus)
(www.kompas.com) (www.pbase.com)
unguladu ne’ebé ho fochino naruk no hanesan animál ne’ebé mai husi Eurasia.
Balada fahi hanesan animál omnivora, signifika bele konsumu na’an ou bele mos
plantas. Balada fahi mak animál monogastriku, ne’ebé ho estomagu ida, tamba
ne’e funsiona hanesan armazen ba hahan ne’ebé mak dijeridu ona. Fahi laiha
Pagappong (2014) hateten katak balada fahi iha indonesia mai husi fahi
fuik ne’ebé mak hanaran javalis. Tipu ida ne’e tuir mai domestikadu hodi nune’e
mak forma ona fahi sira ne’ebé iha area, hanesan fahi bali, fahi toraja no sei iha
fahi lokal barak mak espalla ona iha area-area sira seluk. Iha empressas kriasaun
fahi balun ne’ebé iha indonesia, eziste derivadus husi varias rasa fahi superior
Iha fahi lokal balun iha karakteristika ne’ebé mak bele hare. Fahi timor ka
fahi kupang iha karakteristika ne’ebé mak hanesan tamañu isin mediu, ulun forma
ki’ik, nehan la belit wainhira tuan ona, ruin kotuk la forsa tamba ne’e kualker
momentu parte kabun bele to’o rai se wainhira estadu kondisaun bokur ou kabuk
6
hela. Kores variadas maibe domina metan, tuir listras metan, mutin no mean
tijolu, ho fulun rude, prinsipalmente iha kotuk laran, ain no focinho (Soewandi no
Talib 2015).
2. (a). Fahi Lokal Aman (b). Fahi Lokal Oan (c). Fahi Lokal Inan
(http://images.app.goo.gl)
Gomes (2021) haktuir katak maioria iha Timor Lorosa’e haki’ak nain
barak mak haki’ak balada ho sistema tradisional. Kustu haki’ak balada fahi ne’ebé
sistema ida ne’e haki’ak nain sira husik deit sira nia balada fahi moris livre hodi
buka sira nia hahan rasik no fó han hahan adisionais wainhira disponivel. Sistema
ida ne’e karakteriza sistema haki’ak primitivu, sem utiliza teknolojia ne’ebé
haki’ak fahi, enfrenta varius problemas tamba falta fini ne’ebé kualidade, falta
kompreensaun konaba oinsa jere residuos husi animál, kazu moras ne’ebé a’as ba
produsaun balada fahi maka presija esforsu liu husi melloria jestaun luhan,
7
melloria jestaun hahan, melloria jestaun sanitariu, melloria jestaun reprodusaun no
Sinurat (2019) hateten katak balada fahi iha papel ne’ebé importante iha
no sosiais maibe komesa sai hanesan esforsu hodi obter vantajem ekonomia,
Fahi hanesan animál ne’ebé mak haki’ak no dezenvolve ona desde tempu
uluk liu ba ho objetivu atu atende nesessidade na’an ba humanidade. Fahi hanesan
taxa kresimentu ne’ebé lais, numeru oan (litter size) ne’ebé a’as, efisiensia rasaun
ne’ebé diak (70 – 80%), no persentajem karkas ne’ebé a’as (65 – 80%). Alende
ne’e fahi mos bele utilliza hahan restu ou residuos agrikolas sai hanesan na’an
wainhira kompara ho animál seluk, hanesan; karau, bibi kuda, tamba fahi hanesan
animál ne’ebé iha karakteristika prolifikas, hodi nune’e mak balada fahi ho
numeru hahoris ne’ebe a’as (10 – 14 kabesas), no distansia entre hahoris ida ho
Tuir Tala no Irfan (2020) katak balada fahi sensitivu tebes ba influensia
kresimentu ne’ebé mak lais maka ezize nesessidade hahan ho kualidade a’as iha
8
kuantidade boot no ho tempu ne’ebé mak lais. Balada fahi hanesan animal ida
nian. Assuntu ida ne’e sustentada husi nia karakterizasaun ne’ebé iha kresimentu
no reprodusaun ne’ebé lais, efisiente ho konversaun rasaun sai na’an no iha na’an
Tuir Irfanto et al. (2020) katak atu hetan susessu husi negosiu haki’ak
balada fahi, determina husi fatores prinsipais balun ne’ebé mak hanesan; fini,
jestaun no hahan. Atu produz produsaun animál ne’ebé ideal tuir nia
potensialidade jenetika, maka tenki jere ho jestaun haki’ak ne’ebé lós no mos
Sistema haki’ak extensivu hanesan sistema haki’ak ida ne’ebé animál sei
husik livre deit no animál rasik mak sei ba buka sira nia hahan no fatin deskansa
rasik. Tuir Rahayu et al. (2020) hateten katak iha sistema ida ne’e haki’ak ne’ebe
realiza mak haki’iak ho livre husi loron to’o kalan. Prinsipais karakterisikas husi
sistema extensivu ida ne’e mak la fornese luhan no hahan adisionais ruma ba
animál. Vantajens husi modelu haki’ak ida ne’e mak kustu produsaun ne’ebé mak
Tuir Gomes (2011) hateten katak iha sistema ida ne’e animál haki’ak
ruma abandonadu totalmente iha area ne’ebe determinadu. Sistema ida ne’e
9
karakteriza hanesan sistema primitivu, ne’ebé sem utilizasaun teknolojia ne’ebé
kualidade fahi, maka presija apoiu ho esforsu hodi mellora alimentasaun animál,
Tuir Ewid (2018) katak haki’ak nain ne’ebé haki’ak fahi ho livre bele
kauza efeitu negativu iha ambiente sosial husi termus saúde no konfortu. Fraqueza
husi fahi ne’ebé haki’ak livre mak, fahi sei sempre fo’er tamba dolar an iha tahu.
Fahi ne’ebé ho kondisoens refere fasil atu hetan infeksaun husi lumbringa no
parazitas sira seluk tantu ba ema ou komunidade ne’ebé iha aldeia ou rejiaun
(Suryawan et al., 2014) hateten katak transmissaun husi moras refere determinadu
husi fatores ambientais no sistema haki’ak ne’ebé sei tradisional. Tuir Gaina et al.
(2017) katak jestaun saúde ou kontrola moras sai hanesan fator determinadu ida
haki’ak ne’ebé simples. Alimentasaun ba fahi iha sistema ida ne’e jeralmente
mos hahan restu husi uma laran. Balada fahi ne’ebé haki’ak tradisionalmente
kolokadu iha hahan fatin ne’ebé fasil atu muda ba mai no la mantidu ho mos.
10
Susessu husi negosiu pekuáriu ida fortemente influensiadu husi jestaun
pekuária refere maka sei la produz produsaun ne’ebé optima. Jestaun haki’ak
dezempeña maior papel iha susessu negosiu pekuária,ne’ebé mak hanesan 50%,
iha mos hahan no fini ne’ebé kada ida-idak iha papel 30% no 20%. Tamba ne’e
koñesimentu konaba jestaun haki’ak importante tebes hodi domina (Erlina et al.,
2019)
Haktuir husi Rokhayati et al. (2017) katak haki’ak animál ho sistema semi
semi – intensivu ida ne’e animál tenki iha luhan no fatin pastajens iha ne’ebé
animál sei husik livre iha loron no sulan fali iha tempu kalan. Ida ne’e hanesan
sistema intermediariu entre sistema extensivu no intensivu, iha ne’ebé utiliza mais
sistema ida ne’ebe animál sira husik iha loron iha jardim ou kintal no depois sulan
fali iha loraik no fó han iha tempu kalan ho forma hanesan verduras ou hahan
adisionais.
Tuir Mós (2018) katak sistema semi – intensivu ida ne’e diferente ho
Sistema ida ne’e iha utilizasaun instalasoens, iha ne’ebé animál sei separadu tuir
kontekstu ida ne’e maioria haki’ak nain balun aproveita sobras kulturais ou
11
alimentus prosessadus sai hanesan forma alternativa hodi komplementa alimentus
no reduz kustu eksekutandu hanesan antigus kostumava sira halo (Maciel, 2019).
kriasaun balada fahi. Periodu atu habokur balada fahi presiza kompozisaun hahan
ne’ebé ho kualidade diak, ne’ebé mak kontem hanesan enerjia, proteina, minerais,
vitamina no bee. Alende ne’e kompetisaun produsaun hahan entre animais iha
sistema semi – intensivu ne’e mos possivel hanesan fator seluk ida ne’ebé afeta ba
2020).
sistema semi-intensivu ho husik animál ba buka nia hahan rasik (sistema pastor)
ou nunka mais sulan (sistema tradisional) maka oportunidade atu hetan infeksaun
kombinasaun entre sistema intensivu (sulan iha luhan) katak aktividade hotu husi
animál sei hala’o iha luhan laran, no sistema extensivu (pastoreiu) katak animál
sei husik livre hodi buka hahan rasik, no sei halo sistema manutensaun ne’ebé
realiza iha dader tuku 08:00, animál hotu sei husik iha kampo, rai mamuk, hodi
buka hahan rasik iha dader to’o loraik. Vantajem husi sistema semi-intensivu ida
ne’e mak bele atu minimiza kustu alimentasaun tamba obtem hahan adisionais
12
husi residuos agrikolas, no residuos husi dapur ne’ebé realiza, enkuantu nia
desvantajem mak hanesan difisil atu kontrola hahan, saúde no todan isin (Rahayu
et al., 2020). Sistema semi-intensivu iha impaktu ladun diak ba animál tamba
animál sira refere sei bele husik livre hodi halo movimentu ba mai iha liur hodi
Tuir Fitriana et al. (2018) hateten katak fator ida, ne’ebé bele determina
susessu esforsu dezenvolvimentu haki’ak fahi husi aspetu jestaun mak hanesan
fator saúde ou kontrola moras. Haki’ak balada fahi bele fornese benefisiu no lukru
ne’ebé masimu ba haki’ak nain sira. Tamba ne’e atu melloria pekuária iha susessu
negosiu haki’ak nian determina husi fatores tolu ne’ebé mak hanesan fini, hahan
Alende ne’e tuir Sarajar et al. (2019) katak nivel edukasaun husi haki’ak
nain sira mos sai hanesan karakteristiku ida ne’ebé bele afeta ba susessu negosiu
haki’ak fahi. Edukasaun iha influensia ba agrikultores sira iha adosaun teknolojia
no abilidade jestaun hodi jere sira nia negosiu. Edukasaun husi ema ida
influensiadu ba maneira pensamentu hodi nune’e sira bele sura servisu ne’ebé
lukrativu no prejudisial.
utiliza hodi kontrola masimu ba aspetu sira ne’ebé iha relasauan ho animál.
Karakteristika prinsipal husi sistema ida ne’e mak atu produz rendimentu
(Klooster no Wingelaar 2011), objetivu husi sistema ida ne’e mak atu fó konfortu,
proteje animál husi naroman ultravioletas no obter maior kontrolu iha diversas
13
niveis no kategoria animais hodi garantia maior produtividade (Carvalho et al.,
2013).
hanesan sistema haki’ak animál iha luhan ne’ebé projetadu espesialmente. Iha
sistema ida ne’e hahan restu husi dapur no residuos agrikolas la sufisiente hodi fó
han balada fahi tamba ne’e haki’ak nain tenki sosa serta rasoens hodi fó han
balada fahi atu bele aselera kresimentu balada fahi ho lais (Sarcinelli et al., 2007).
Tuir Pardosi (2011) katak iha sistema ida ne’e fahi haki’ak iha luhan ho
reprodusaun) tenki fornese no jere husi haki’ak nain sira. Iha implementasaun
no diversas tipu estratejia produsaun. Vantajens prinsipal adota sistema ida ne’e
mak akresimus ne’ebé boot iha produtividade animál no demanda espasu ne’ebé
menor kompara ho sistema sira seluk (Policarpo no Silva 2019) maibe nia
Tuir Rahayu et al. (2020) hateten katak haki’ak ho sistema intensivu mak
hanesan haki’ak ho maneira sulan iha luhan ho objetivu atu fasilita iha kontrolu no
alimentasaun. Ba haki’ak nain sira ne’ebé professional, sira sei utiliza sistema
intensivu ida ne’e ho objetivu atu dezenvolve negosiu haki’ak nian hodi bele
14
Sistema haki’ak intensivu hanesan sistema haki’ak ne’ebé modernu,
ne’ebé presiza ema nia kapasidade no orsamentu boot hodi bele realiza sistema
han, limpeza, verifika estru no kuidadu ba saúde (Rasyd no Hartati 2007). Luhan
ne’ebé sei konstrui tenki forte, atende rekizitus saúde, fasil atu hamo’os, iha boa
Tuir Caetano et al. (2019) afirma katak sistema haki’ak fahi ho intensivu
mak hanesan haki’ak fahi ho sulan sira iha konfinamentu ne’ebé ofertada ho
aumenta dezempeñu animál ho maior efisiensia. Iha sistema ida ne’e aspetu sira
ne’ebé mak presija atu tau atensaun hodi bele hasa’e produtividade no bem-estar
Tuir Olszensvski (2011) katak instalasaun husi sistema ida ne’e mais
kompleksas, hare’e katak tenki abriga animál sira no jere residuos ne’ebé
rezultam. Iha sistema intensivu ida ne’e hahan ne’ebé sei fó ba animál fahi tenki
tuir nessesidade husi animál refere (Dewi, 2017) tamba animál fahi sensitivu tebes
tamba nia kresimentu ne’ebé inkomumente lais hodi nune’e eksijem hahan ne’ebé
ho kualidade a’as.
Tuir Adhianto et al. (2015) katak vantajens husi sistema intensivu mak
hanesan fasil atu haki’ak, fasil iha tratamentu no kontrolu no fasil atu kontrola
15
moras no siklu estral. Alende ne’e haki’ak ho sistema intensivu hala’o atu nune’e
animál ne’ebé haki’ak bele hetan hahan ne’ebé reguladu, nune’e nia kresimentu
diak. Maibe desvantajens husi sistema haki’ak intensivu ida ne’e mak kustu
produsaun no enerjia ne’ebé mak gasta barak liu, haki’ak nain sira tenki hamo’os
residuos animál no haki’ak nain sira mos tenki oferese hahan no mos bee hemu ba
Tuir Quintão et al. (2003) haktuir katak objetivu prinsipal haki’ak nain ka
produtor fahi nian, mak oinsa atu bele hetan rendimentu masimu husi fahi ne’ebé
sira produz. Fahi ne’ebé mak sira produz bele hanesan fahi foin sa’e ba fini, fahi
oan ne’ebé foin haketak husi inan, fahi ne’ebé prontu atu oho ou produtu fahi
nian. Segundu objetivu bele mos hanesan oinsa atu bele haklaken ba lisan ou
agrikola nian. Atu jere produsaun fahi nian ho diak, haki’ak nain sira tenki husik
tiha atitude atingu nian ne’ebé mak hanesan sistema tradisional (liu-liu ne’ebé
husik deit) ba sistema modernu, minimal semi-intensivu. Nune’e sira presija mos
dezenvolvimentu balada ne’e nian. Siênsia hirak ne’e mak hanesan konaba fini
Konaba fini fahi ne’ebé mak atu haki’ak ka dezenvolve tenki husi fini
ne’ebé mak diak husi aspetu jenetiku ho oinsa atu dezenvolve nia jerasaun. Ida
ne’e presija kontrola didiak. Tuir Parera no Jacob (2016) katak fini fahi ne’ebé
16
mak atu haki’ak tenki hatene husi nia tipu orijen no nia tipu rasa. Orijen fahi
ne’ebé pertense tipu na’an iha karakteristika lokalizasaun susun matan simetrika
uberes boot ho vazu sanguineos bele hare ho klaru, korpu solidu no volumozu, ain
forte no robustas. Fator determinante seluk mak hanesan fini fahi ne’ebé mak atu
haki’ak presija atu hatene nia pedigree, ne’ebé dezempeña papel importante iha
regulasaun reprodusasun.
Tuir Sujana et al. (2015) katak rekizitus husi fini ne’ebé diak mak hanesan
saudavel, forte, livre husi moras, nia susun matan entre 12 – 14, ho korpu
komprimentu no kaba’as naruk, ain forte no eretas, ikun sirkular hodi nune’e la
Fahi inan ne’ebé atu haki’ak tenki iha litter size 9 – 10 ou liu, iha
estru no proxima estru tuir tempu, iha konfirmasaun korpooral ne’ebé mak
Fahi aman ne’ebé haki’ak hanesan fini aman nian selesiona ho kuidadoza
iha karakteristika inan ne’ebé mak diak, numeru susun matan simetrika 12
– 14, no rudimetru tiha ona, iha pezo moris ne’ebé diak, testikulus rua
17
simetrikus, ain kotuk robustas no forte no iha kapasidade kaben (Hurek et
al., 2021).
Selesaun fini ne’ebé mak diak hanesan primeiru passu ba susessu husi
negosiu pekuária ruma. Rekizitus sira ne’ebé presija atu atensaun wainhira hili
matan simetrika ho numeru 12 iha karuk no lós. Ubere boot ho vazu sanguineo
bele hare ho klaru. Korpu solidu no kompaktu, ain forte no robustas, korpu
komprimentu kompara ho fahi sira ne’ebé ho idade hanesan. Fahi oan ne’ebé atu
haki’ak diak liu orijen husi inan ne’ebé dala-barak produz oan ne’ebé barak ou
bai-bain iha oan liu husi 5 ba leten iha periodu hahoris dala-ida no bele ou
kuidadu nia oan to’o momentu husik susu, inklui mos fahi aman ne’ebé atu
haki’ak tenki bele ou iha kapasidade kaben hodi bele produz oan liu husi 5 ba
Labatar et al. (2021) hateten katak hahan hanesan fator importante ida
ne’ebé determina ba susessu husi haki’ak balada fahi. Kriteria husi hahan ne’ebé
mak atu fornese tenki ho kualidade kontem nutriente ba nesessidade bazika balada
Kuantidade husi hahan ne’ebé atu fornese ba balada fahi tenki adapta ho idade no
tebes iha negosiu pekuária, ate mesmu bele hateten katak susessu husi negosiu
18
animál variam bazeia husi tipu, idade, todan isin, kondisoens ambientais no
kondisoens fisiolojikas husi animál. Hahan tenki kontem nutriente hotu ne’ebé
nesessita husi animál nia isin, maibe nafatin ho kuantidade ne’ebé ekilibrada.
Dezempeñu produsaun balada fahi labele ses husi nutrisaun balada fahi
ne’e rasik, tamba oinsa deit mos atu alkansa dezempeñu produsaun ne’ebé mak
a’as tenki apoiu husi nutrisaun ne’ebé mak diak no ekilibradu. Tamba ne’e,
(Sumadi, 2017).
Balada fahi dala-barak fó han dala-rua ne’e mak; husi dader tuku 8 no
loraik tuku 4 ho balde ki’ik loron ida. Molok atu fó han balada fahi primeiru tenki
hamo’os luhan, hahan fatin no bee hemu fatin ho bee mos atu nune’e wainhira fó
han ho hahan foun la mistura ho hahan tuan no mos fezes husi balada fahi
Tuir Mangisah (2003) katak kustu husi hahan atinje 60 – 80% husi total
nutrisaun ne’ebé diak ba jestaun alimentar importante tebes. Balada fahi presiza
ideais. Falta substansias balun ou desekilibradu husi hahan maka bele hatarde
19
Widayati et al. (2018) hateten katak hahan ho fonte enerjia hanesan fator
importante ida ne’ebé tenki tau atensaun, iha aktividade produsaun balada fahi.
kuantidade no kualidade hahan sei produz dezempeñu animál ne’ebé mak diak
diak iha negosiu maka bele realiza negosiu ne’ebé bele fo benefisiu lukrativu,
inklui mos negosiu haki’ak balada fahi. Iha negosiu haki’ak balada fahi nian iha
buat balun ne’ebé tenki tau atensaun, hanesan preparasaun ba fatin ne’ebé
Sampurna (2018) hateten katak haki’ak balada fahi presija atu iha jestaun
ne’ebé diak inklui kondisaun luhan, hahan no mos nia sistema haki’ak, tamba
balada fahi fasil atu ataka husi moras no mikroorganismu. Alende ne’e mos, atu
aumenta produtividade, presija hatene konaba maneira haki’ak tuir nia faze idade.
Atu negosiu haki’ak balada fahi bele fó vantajem ne’ebé optimu ba haki’ak nain
maka presija tau atensaun ba aspetu balun ne’ebé relasiona ho jestaun haki’ak
2016).
20
Warsito et al. (2018) Hateten katak iha jestaun haki’ak animál iha ne’e iha
aspetu hotu ne’ebé bele afeta ba negosiu haki’ak mak hanesan: nutrisaun ai-han
populasaun liu husi hahoris. Populasaun balada aumenta sai hanesan medida
jestaun haki’ak no kualidade husi balada ne’ebé iha. Ho jestaun ne’ebé diak no
mos ho obter balada kualidade maka aumentu ba populasaun balada sei akontese
optimalmente, ne’e mak populasaun balada sei aumenta iha unidade tempu ne’ebé
determina tuir potensialidade jenetika ne’ebé iha husi balada refere (Sawo, 2020).
hanesan estrutura ou edifisiu iha ne’ebé animál sei haki’ak ba. Funsaun prinsipal
luhan mak atu kuidadu animál hodi nune’e labele lao livre iha liur no fasilita hodi
Tipu luhan mak hanesan luhan individu, luhan grupu, luhan aman, luhan
inan ho oan no luhan karantina. Luhan ne’ebé konstrui laos deit atu proteje animál
husi udan, anin boot, manas, malirin, ou proteje husi naok ten no animais
predatores maibe luhan ne’ebé konstrui tenki atende rekizitus luhan ne’ebé diak.
Luhan ne’ebé diak mak hanesan dook husi komunidade sira nia hela fatin, tenki
iha ventilasaun no temperatura anin ne’ebé diak, efisiente iha jestaun, forte no
dura ba tempu naruk, laiha impaktu ba ambiente no fasilita haki’ak nain sira iha
21
prosessu produsaun hanesan fo han, hamo’os luhan no tratamentu ba saúde
Wea (2008) haktuir katak luhan hanesan instalasaun produsaun ida ne’ebé
direitamente sei determina susessu ba negosiu, tamba iha nia laran sei hala’o
konsiste hanesan bee iha sira nia isin. Prosessu metabolismu iha organismu moris
nia isin presija bee, tamba ne’e bee hanesan nesessidade essensiais ba organismu
Poluan et al. (2017) hateten katak bee importante tebes ba moris no iha
proposaun ne’ebé boot tamba se laiha bee origanismu moris sei hetan
vitamina, proteina no nutrientes sira seluk ne’ebé ba tesidus korpu hotu no mos
Aryanta et al. (2019) afirma katak atu haki’ak balada fahi iha maior
saudavel. Bee hemu tenki fornese ho ad-libitum no bee hemu tenki husi bee
22
2.4. Litter Size Balada Fahi
Litter size mak hanesan numeru fahi oan ne’ebé hahoris husi fahi inan.
Numeru fahi oan husi nia inan influensiadu husi fahi aman no fahi inan, rasa,
Fahi inan ida bele produz oan husi 8 – 12 ba leten depoisde durasaun kabuk husi
Kaka (2017) hateten katak litter size mak hanesan indikador ida hodi sukat
produtividade husi fahi inan ne’ebé determina husi numeru oan ne’ebé hahoris iha
periodu tempu tinan ida. Enkuantu litter size sei influensiadu husi periodu hahoris
inan, rasa fahi, no dala-hira ona fahi inan refere hahoris. Diferensa litter size mos
bele influensiadu husi diferensa estasaun tempu iha ne’ebé tempu manas litter size
sei tun liu kompara ho tempu sira seluk. Atu produz litter size ne’ebé a’as to’o
desmame, presija atensaun konaba tempu hakaben ne’ebé sertu (natural ou IA),
Wicaksono (2012) afirma katak litter size mak hanesan numeru fahi oan
ne’ebé hahoris dala-ida. Litter size obtidu husi sura numeru fahi oan ne’ebé moris
husi kada hahoris dala-ida. Iha kazu ida ne’e ida ne’ebé sura mak fahi oan no ho
Interval hahoris katak distansia entre hahoris primeira ho hahoris tuir mai
iha fahi inan (Sutaryo, 2019). Interval hahoris hanesan maneira ida hodi sukat
23
et al., 2022).
Tuir Vierman et al. (2016) katak balada fahi hanesan balada politokous
signifika (hahoris oan liu husi ida), no distansia entre hahoris primeiru ho hahoris
tuir mai badak. Usman et al. (2016) katak Balada fahi iha idade fulan 5 – 6
jeralmente tama ona sexu maduru, maibe korpu amadurese wainhira atinje iha
idade fulan 10 – 12 no media durasaun kabuk husi balada fahi atinje loron 114.
Distansia entre hahoris to’o kabuk fila fali (open days) serka husi loron 70 – 120.
Sinaga no Silalahi (2011) hateten katak fahi inan tenki hetan hahan ho
kualidade diak, ida ne’e nesessita ba produsaun susu been tamba litter size ne’ebé
a’as. Fator ne’ebé bele determina susessu haki’ak balada fahi mak rasaun ne’ebé
fornese tenki kontem nutrientes ne’ebé balanseada no tuir nesessidade balada fahi.
Fahi inan durante laktasaun produz susu been serka husi kg 7 kada loron.
Pezo korpooral mak hanesan pezo ne’ebé obtidu durante animál haki’ak
no iha kondisaun moris. Mediasaun ba pezo korpooral hanesan medida ida hodi
utiliza atu hatene karakter kuantitativa iha korpu animál ho utiliza balansa (dasin)
loro-loron sei iha mudansa ba nia isin no todan isin, konforme ba hahan ne’ebé
sira konsumu. Asuntu ne’e hanesan Tala no Irfan (2020) hateten, katak gañu husi
Fahi oan ne’ebé moris mai bai-bain iha pezo korpooral ne’ebé mak la
hanesan ne’e mak iha balun a’as, no iha balun naton ne’ebé kiik liu husi kg 1 no
24
ate boot liu husi kg 2, buat ida ne’e bele afeta ba sobrevivensia fahi oan. Gañu
husi pezo korpooral presija atu ita hatene tamba gañu husi pezo korpooral fahi oan
influensia ba pezo korpooral mak hanesan produsaun susu been inan, numeru oan
ne’ebé hahoris, sustentu inan ne’ebé amamentandu hela, kualidade rasaun ne’ebé
Pezo korpooral husi animal sei aumenta tuir ho sira nia idade. Ida ne’e
hanesan Pasaribu et al. (2015) hateten katak idade husi animál sei aumenta tuir ho
sira nia pezo korpooral, animál sei eksperimenta kresimentu ne’ebé lais hahu husi
Balada fahi hanesan balada ne’ebé iha vantajens ho nia kresimentu ne’ebé
lais, konversaun ba ai-han ne’ebé diak no nia persentajem karkas ne’ebé to’o 65 –
80%. Alende ne’e balada fahi hanesan balada ne’ebé mak efisiente tebes ba
konversaun hahan sai na’an (relasaun konversaun ai-han) ne’ebé mak hanesan 3,4
– 3,6 signifika katak kada 3,6 kg ai-han ne’ebé mak fó, balada fahi sei produz
Jénetika hanesan fator jerasaun ne’ebé bele hetan iha organismu moris
hotu. Tuir Sarini et al. (2016) katak jenetika nu’udár parte ida husi molekula DNA
(Deoxyribo Nucleic Acid) ne’ebé mak hanesan unidade biolojia kiik ida atu
dezempeña papel iha transmissaun karakteristika individu husi nia pais ba nia
jerasaun.
25
Produtividade animál determina husi fatores prinsipal rua ne’ebé mak
hanesan fator jenetika no ambiente no nia interasaun. Ambiente hanesan algu ida
produtividade no saúde husi balada fahi ida. Efeitu ambiente ba balada fahi bele
akontese direita no indireita. Influensia direita mak hanesan ba taxa produsaun liu
no Sinaga 2018).
26
KAPITULU III
METODOLOJIA PESKIZA
Peskiza ida ne’e hala’o tiha ona iha Posto Administrativo Venilale Suco
Peskiza refere hala’o durante semana rua nia laran hahu husi loron 08 to’o loron
haki’ak nain nu’udár respondente no balada fahi ne’ebé respondente sira haki’ak.
ne’ebé utiliza hodi intervista respondente sira. Numeru ema husi uma kain neen-
nulu mak sai hanesan respondente ba topiku sistema haki’ak balada fahi. Husi
uma kain neen-nulu disponivel hodi oferese informasaun ne’ebé iha relasaun
Metodu bazika iha peskiza ida ne’e mak metodu deskritiva. Metodu ida
ne’e diak tebes hodi deskreve sistema haki’ak balada fahi ne’ebé aplika iha Suco
balada fahi husi haki’ak nain ne’ebé aplika iha fatin peskiza iha suco selesionadu.
27
3.3.1. Métodu Hili Fatin Peskiza
Metodu ne’ebé peskizador uza hodi hili fatin mak metodu simple random
sampling. Liu husi metodu ida ne’e, fatin ne’ebé selesionadu sai hanesan fatin
sampling ne’e mak hili Suco Baha-Mori representa suco hotu iha Posto
Administravo Venilale nian, no Suco Libagua hodi representa suco hotu iha Posto
Administrativo Laga nian sai nu’udár fatin peskiza. Nune’e, suco rua ne’e
representa Posto rua ne’e iha Municipiu Baucau hodi identifika no hatene sistema
metodu simple random sampling. Metodu ne’e peskizador uza hodi hili uma kain
ne’ebe hakiak fahi iha suco refere depois intervista uma kain ne’ebé haki’ak fahi
hodi hetan dadus primariu. Kriteria ba respondente ne’ebé haki’ak fahi mak tenki
haki’ak ona fahi minimu 2 no esperensia haki’ak minimu tinan 5. Total uma kain
husi suco rua refere hamutuk 461, no husi uma kain 461 ne’e uma kain 60 mak sai
nu’udár respondente ba peskiza ida ne’e. Husi numeru uma kain 60 ne’e haki’ak
fahi hamutuk 120 tamba kada uma kain hakiak fahi 2 ho eperiensia haki’ak fahi
tinan 5.
28
respondente konaba sistema haki’ak balada fahi, ho uza formatu papel kestionariu
diretamente ba haki’ak nain sira. Dadus sekundaria mak hanesan dadus ne’ebé
Variavel ne’ebé peskizador observa iha peskiza ida ne’e mak sistema
haki’ak balada fahi ho numeru balada fahi kada sistema (intensivu, semi-intensivu
no extensivu), idade balada fahi kada suco no seksu balada fahi kada suco.
Dadus ne’ebé halibur ona sei halo tabulasaun hodi analiza frekuensia no
persentajen. Ida ne’e nu’udár parte importante iha métodu siénsia tamba bele fó
signifikadu ba dadus hirak ne’ebé mak halibur ona no iha funsaun atu rezolve. No
iha dadus ne’ebé peskizador hetan liu husi intervista diretamente ho haki’ak nain
sira, mensiona ona iha leten. Tuir mai Wulandari et al. (2018) afirma katak atu
Formula:
Esplikasaun :
P = persentajen
fi = frekuensia
N = Total Populasaun
29
KAPITULU IV
REZULTADU NO DISKUSAUN
Baucau nia baliza, husi parte leste baliza ho Municipio Lautem, husi parte oeste
husi parte norte baliza ho estreitu wetar. Município ne’e rasik iha total populasaun
hamutuk 123,203 (Sensus, 2015), no luan area hamutuk 1.494km2. Municipio ida
ne’e rasik Kompostu husi Posto administrativo neen ho suco lima-nulu resin-sia
Posto Administrativo Laga Suco Libagua mak selesiondu sai nu’udár fatin hodi
Baucau ho rai nia luan hamutuk 24.78Km2 kompostu husi aldeia neen (6)
(Anonymous, 2015). Lokalizasaun baliza husi Suco ne’e rasik mak hanesan tuir
mai: Husi parte Leste baliza ho Suco Bado-Ho’o, husi parte Oeste baliza ho Suco
Uma Ana Ico, husi parte Norte baliza ho Suco Uma Ana Ulo no husi parte Sul
baliza ho Suco Uato Haco. Suco Baha-Mori nu’udár suco ne’ebé iha rai tetuk no
30
foho, suco ida ne’e iha potensialidade rai ne’ebé diak, tamba ne’e maioria
populasaun hala’o aktividade hanesan halo to’os, natar inklui mos haki’ak animál
iha sira nia moris. Iha Suco Baha-Mori iha mos fatin destinasaun ne’ebé mak
hanaran Lagoa Wogabiloi ne’ebé mak sai hanesan fatin turismu iha suco refere.
Alende ne’e, Suco Libagua mos hanesan suco ida ne’ebé hola parte husi
Posto Administrativo Laga, Municipio Baucau. Suco ida ne’e nia luan hamutuk
8.74Km2 no kompostu husi aldeia lima (5) ne’ebé mak hanesan: Libagua,
Larifano, Trilolo, Larimuta no Buibata. Suco Libagua baliza ho suco sira ne’ebé
mak hanesan tuir mai: Husi parte Leste baliza ho Suco Samalari, husi parte Oeste
baliza ho Suco Soba, husi parte Norte baliza ho Suco Nunira no husi parte Sul
Baliza ho Suco Sagadate. Potensialidade rai husi suco refere mak hanesan, Nú,
Aiteka, Bee Tiris Basaira no Bee Tiris Samaliu (Anonymous, 2021). Alende ne’e
komunidade sira mos haki’ak animál hanesan manu, fahi, bibi malae, bibi timur,
karau, kuda no seluk tan. Maibe realidade hatudu katak iha suco Libagua
populasaun barak mak haki’ak animál sempre hetan difikuldade iha fator
Suco Baha-Mori no Libagua hanesan mos Suco sira seluk iha Municipio
Baucau laran. Suco rua ne’e iha estasaun rua ne’ebé mak hanesan estasaun udan
no estasaun bai-loron, dala-ruma mos udan mai la tuir nia tempu tamba influensia
31
4.2. Demografia Rekolla Dadus
Dadus populasaun uma kain, ema no animál iha Suco Baha-Mori, Posto
Tabela 1 apresenta konaba totál uma kain iha Suco Baha-Mori no Suco
Libagua uma-kain hamutuk 461. Númeru populasaun ema iha suco rua ne’e
hamutuk 2491 kompostu husi mane 1222, feto hamutuk 1269. Suco Baha-Mori
kompostu husi aldeia neen (6) Neo-Ho’o, Cae Male Ho’o, Lia-Oli, Uai-Toqui,
kompara ho Suco Libagua, ho nia totál populasaun 1.762, kompostu husi mane
865 no feto 897 ho nia persentajen 70.7%. Suco Libagua ho nia totál populasaun
ki’ik, ho nia númeru populasaun hamutuk 729 kompostu husi mane 357 no feto
Durante peskiza iha suco Baha-Mori nia libagua, peskizador mos halo
observasaun jéral ba balada domestika ne’ebé populasaun suco rua ne’e haki’ak.
Rezultadu observasaun direta iha suco rua ne’e hatudu katak populasaun suco rua
(Baha-Mori & Libagua) ne’e haki’ak balada domestika hanesan, maibe diferente
32
iha nia numeru. Balada domestika ne’ebé observadu iha suco rua ne’e maka Karau
vaka, karau Timor, Bibi malae, bibi timor, manu, fahi, no kuda. Detallu konaba
Libagua hatudu katak suco Libagua ho numeru populasaun animál barak liu (943)
kompara ho suco Baha-Mori (763). Tabela 2 apresenta katak populasaun suco rua
ne’e hakiak animál manu mak ho totál númeru ne’ebé a’as liu iha Suco Baha-Mori
animál kuda mak ida ne’ebé ki’ik liu ho nia totál populasaun 9 kabesas ho
persentajen 0.5%. Balada fahi iha Suco Baha-Mori no Libagua totál hamutuk 228
33
4.4.2. Populasaun Ema iha Municipio Baucau
Estatistica Sensus Populasaun no Uma Kain (2015) aprezenta iha tabela 3. Tuir
mai:
123.203 husi totál uma kain hamutuk 22.976 ho kada uma kain kompostu husi
ema nain 5. Husi tabela 3 ne’e mos hatudu katak maioria populasaun Municipio
Baucau hela iha Postu Administrativo Baucau Vila ho tótal populaasaun 47.294
no oituan liu mak hela iha Posto Administrativo Vemasse ho tótal populasaun
9.643.
mos rekolla dadus sekundariu husi intituisaun relevante hanesan iha Suco ne’ebé
sai nu’udár fatin peskiza. Dadus detallu konaba populasaun animál bazeia sensus
34
2015 ne’ebé hala’o husi Diresaun Jerál Estatistika, Ministeriu Financa apresenta
iha Tabela 4.
Rezultadu husi Tabela 4. Hatudu katak animál manu mak ho totál númeru
ne’ebé a’as liu iha Municipio Baucau ho totál populasaun hamutuk 113,548 ho nia
persentajen 45,3%. No animál manu rade mak hanesan ida ne’ebé ki’ik liu ho nia
total populasaun 2,149 kabesas ho persentajen 0.8%. Balada fahi iha Municipio
Baucau ho totál hamutuk 42,313 kabesas ne’ebé ho nia persentajen 16.9%. Totál
Tuir observasaun ne’ebé peskizador observa iha fatin peskiza mak hare’e
hamo’os luhan ba balada fahi. Sistema haki’ak ne’ebé peskizador observa husi
komunidade barak liu halo ho ai-au, balun halo uza bebak, nuu kelen, no ai-lele.
35
Luhan ne’ebé komunidade sira halo barak liu mak lá alás ho sementi no balun
kakuluk taka ho tali tahan, nuu tahan no balun mos kakuluk la taka.
Alende ne’e kondisaun luhan ladun favoravel no ijiene, tamba haki’ak nain
barak mak sei menus koñesimentu konaba aspestu ijieniku sira konaba luhan.
Frekuensia hamo’os luhan ne’ebé peskizador observa barak liu haki’ak nain sira
barak mak hamo’os luhan ho semana ida dala-ida no balun mos la hamo’os luhan.
maioria haki’ak nain sira haki’ak balada fahi ho sistema intensivu tradisional,
signifika katak balada fahi ho kuantidade 177 iha Suco Baha-Mori no Suco
husi respondente 60 iha suco rua ne’e hatudu katak maioria haki’ak nain utiliza
sistema haki’ak intensivu tradisional, no oituan liu mak utiliza sistema extensivu
36
ka husik deit tamba laiha luhan. Tabela 5 Haktuir ba ita katak haki’ak nain sira iha
Suco Baha-Mori no Suco Libagua maioria mak haki’ak uza sistema intensivu
tradisional ho totál balada fahi hamutuk 177, ho nia persentajen hamutuk 77,6%.
Alende ne’e haki’ak nain sira balun husi Suco Baha-Mori no Suco
Libagua mos sei utiliza sistema semi-intensivu, katak dala-ruma animál kesi deit
iha uma sorin ou kintal kalan foin sulan iha luhan. Maske nune’e, Tabela 5 mos
hatudu katak sei iha agrikultor balun mak sei utiliza sistema exstensivu hodi
haki’ak balada fahi ne’ebé sira iha ho maneira balada fahi husik livre deit iha liur
tamba laiha luhan. Balada fahi husi Suco Baha-Mori no Suco Libagua ne’ebé
hamutuk 17,1%. No sistema extensivu mak ki’ik liu ho totál balada fahi 12 ho nia
Tuir Rahayu et al. (2020) hateten katak haki’ak ho sistema intensivu mak
hanesan haki’ak ho maneira sulan iha luhan ho objetivu atu fasilita iha kontrolu no
alimentasaun. Ba haki’ak nain sira ne’ebé professional, sira sei utiliza sistema
intensivu ida ne’e ho objetivu atu dezenvolve negosiu haki’ak nian hodi bele
hetan produsaun ne’ebé masimu. Luhan ne’ebé sei konstrui tenki forte atende
rekizitus saúde, fasil atu hamo’os, iha boa drenajem, sirkulasaun ar livre no
kompleta ho fatin han no hemu no mos bañeiru desinfentandu (Pinardi et., 2019).
Bazeia ba peskizador nia hare’e katak maske haki’ak nain sira iha Suco
Baha-Mori no Suco Libagua utiliza ona sistema intensivu maibe haki’ak nain sira
sei menus informasaun no seidauk iha koñesimentu konaba jestaun haki’ak balada
37
fahi, tamba hare’e husi konstrusaun luhan no ambiente luhan ne’ebé seidauk
ambiente ne’ebé fo’er sei bele fó risku ba balada fahi. Tamba ne’e fahi ne’ebé
haki’ak nain sira haki’ak dala-barak hetan ataka husi mikroorganismu ne’ebé bele
kauza moras no mortalidade ba balada fahi iha Suco sira refere. Alende ne’e iha
haki’ak nain balun husi Suco Baha-Mori no Libagua mos sei utiliza sistema
haki’ak semi-intensivu no extensivu. Razaun tamba iha haki’ak nain sira balun
seidauk hetan informasaun konaba sistema haki’ak balada fahi ne’ebé adekuadu.
No iha haki’ak nain balun mos ho razaun katak haki’ak ho sistema intensivu
presija kustu ne’ebé boot, tamba ne’e haki’ak nain balun utiliza sistema haki’ak
ho tradisionalmente.
Balada fahi ne’ebé haki’ak nain sira haki’ak iha Suco Baha-Mori no Suco
Libagua ho objetivu atu fa’an hodi sustenta ba nesesidade moris, no mos hodi
seidauk adekuadu no haki’ak nain balun ne’ebé mak sei utiliza sistema haki’ak ho
produsaun ne’ebé menus sei fó impaktu ba haki’ak nain sira liu-liu ba fa’an nain
Tamba ne’e presija hadia sistema haki’ak ne’ebé diak hodi fasilita haki’ak
nain sira atu halo kontrolu ba sira nia animál liu husi haki’ak ho intensivu, halo
apropriadu hodi bele prevene haki’ak nain sira nia animál husi moras no
38
mortalidade ne’ebé a’as atu nune’e bele fó produsaun ne’ebé diak ba haki’ak nain
selesionadu iha Suco Baha-Mori no Libagua, peskizador mos alista idade balada
fahi ne’ebé respondente sira haki’ak sai nu’udár parametru ka variavel peskiza
nian. Detallu konaba idade balada fahi ne’ebé alista durante peskiza husi
12 mak ho totál kuantidade ne’ebé a’as liu iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua
ho totál hamutuk 162 kabesas ho nia persentajen 71,0%. Tuir mai fahi ho idade
idade fulan 0-2 ho totál 30 kabesas, ho nia persentajen hamutuk 13,2%. Alende
ne’e fahi ho idade 3-6 mak hanesan ida ne’ebé ki’ik liu iha Suco Baha-Mori no
39
4.6. Perfil Balada Fahi Bazeia ba Seksu
Dadus balada fahi nian ne’ebe rekolla durante periodu peskiza iha suco rua
ne’ebe selesionadu, inklui mos variavel importante ida hanaran seksu. Balada fahi
ne’ebé hetan observasaun direta husi peskizador durante periodu peskiza iha suco
Tabela 7. Perfil Balada Fahi. Hare’e Tuir Nia Sexu Husi Kada Suco
Rezultadu husi Tabela 7 haktuir katak balada fahi ho seksu inan iha Suco
ho nia persentajen 53,1%. No balada fahi ho seksu aman iha Suco Baha-Mori ho
fahi aman iha Suco Libagua ho kuantidade ki’ik liu mak 45 kabesas ho nia
persentajen hamutuk 46,9%. Balada fahi ho seksu aman iha Suco Baha-Mori no
Suco Libagua ho totál 102 ho nia persentajen 44,7% no balada fahi ho seksu inan
ho totál 126 ho nia persentajen 55,3%. Totál balada fahi iha Suco Baha-Mori no
Suco Libagua totál hamutuk 228 kabesas. Maioria haki’ak nain sira tau prioridade
liu ba balada fahi tamba ho objetivu atu sustenta ba nesessidade uma laran.
40
4.7. Frekuensia Hamo'os Luhan
Luhan ne’ebé moos ka ijieniku maka luhan ne’ebé laiha fo’er no hamo’os
bebeik. Bazeia ba tabela tuir mai katak respondente sira hamo’os luhan ho
frekuensia tempu ne’ebé la hanesan tuir ida-idak nia nesesidade. Konaba dadus
Libagua frekuensia hamo’os luhan ne’ebé boot liu mak ho semana ida dala-ida
Tuir Sarajar et al. (2019) katak luhan hanesan buat ida ne’ebé importante
tebes hodi apoiu susessu haki’ak balada fahi, tamba ne’e Angi et al., (2014)
rezultadu husi residuos animál ne’ebé sira haki’ak hanesan fahi dezempeña papel
importante iha transmisaun moras ruma, iha ne’ebé kondisaun luhan no sanitasaun
41
sanitasaun luhan ho loron ida fó haris fahi no hamo’os luhan dala-rua, dader no
Objetivu husi haki’ak balada fahi husi respondente kada suco bele hare’e
iha tabela 9. Tuir mai:
Rezultadu husi Tabela 9. Hatudu katak objetivu haki’ak balada fahi husi
haki’ak nain sira iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua ho pursentu boot liu mak
Maioria haki’ak nain sira iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua haki’ak
balada fahi ho objetivu atu faan hodi sustenta ba nesesidade uma laran no sustenta
ba nesesidade kultural. Tamba dala-barak iha seremonia tradisaun, barak liu ema
uza balada fahi sai hanesan material kultural hodi sustenta seremonia tradisoens
oi-oin. Tuir Kaka (2017) katak objetivu haki’ak balada fahi hanesan atu prezervar
tradisoens iha familia ida nia laran hodi kumpri nesesidade moris aldeia iha
ne’ebé balada fahi sai hanesan material kultural iha seremonia tradisoens oi-oin.
42
KAPITULU V
LIAN MAKTAKA
5.1. Konkluzaun
na’in hakarak konklui katak iha Suco Baha-Mori no Suco Libagua kuaze haki’ak
nain barak mak hatene ona haki’ak balada fahi ho sistema intensivu maibe sei
konstrui tradisionalmente ne’ebé ho pursentu boot liu mak 77,6%. Haki’ak nain
sira barak mos sei menus koñesimetu konaba aspetu importante sira iha sistema
intensivu ne’ebé mak sei bele fó influensia ba kondisaun balada fahi, hare’e iha
balada fahi. Alende ne’e haki’ak nain balun mos sei utliza sistema haki’ak semi-
haki’ak semi-intensivu no extensivu ne’ebé haki’ak nain sira husi Suco Baha-
Mori no Suco Libagua utiliza ne’e sei sai hanesan fator ne’ebé fó risku ba balada
fahi, tamba wanhira balada fahi husik hodi lao livre iha liur. Signifika, balada fahi
ne’ebé haki’ak nain sira husik livre iha liur bele hetan ataka husi mikroorganismu
ruma hodi kauza moras transmitida ne’ebé bele hada’et ba balada fahi seluk
ne’ebé saudavel. No ida ne’e sai hanesan problema ba haki’ak nain sira ne’ebé
nain sira nia esforsu ne’ebé sira halo ona durante tempu barak nia laran. Iha Suco
Baha-Mori no Suco Libagua maioria haki’ak nain sira haki’ak balada fahi ho
43
objetivu atu fa’an hodi sustenta ba nesesidade uma laran no sustenta ba nesesidade
kultural, ne’ebe ho pursentu boot liu mak 43,7% no pursentu ki’ik liu mak 4,5%
5.2. Sujestaun
Liu husi peskiza ida ne’e peskizador hakarak fó sujestaun ba haki’ak na’in
sira atu bele halo komunikasaun no kolaborasaun di’ak ho ajente pekuária Suco
(APS) no tekniku veterinariu sira hodi bele hetan infórmasaun ne’ebé bele fó
prevensaun ba sira nia animál liu-liu ba espesie fahi, hare’e kona-bá sistema
haki’ak no ambiente ne’ebé di’ak hodi animál sira moris ba hodi bele reduz
Sujere mos ba haki’ak na’in sira wainhira animál ne’ebé moras mak
hamutuk iha luhan ida tenki haketak ho animál ne’ebe saudavél. Ba Ministério
Agricultura no Peskas (MAP), atu ajuda tau mos APS iha Município ne’ebé
seidauk asesu ba APS hodi sira bele hetan direitu hanesan Município seluk. Ikus
ne’ebé kona-bá sistema haki’ak iha Município sira seluk ne’ebé seidauk peskiza
44
BIBLIOGRAFIA
Angi, A. H., Satrija, F., Lukman, D. W., Sudarwanto, M., Sudarnika, E. (2014).
Profil Peternakan Babi Di Kota Kupang Dan Potensi Penularan
Trichinellosis. Jurnal Kajian Veteriner, 2, 2, pp. 131-141
Aryanta, S., Ly, J., Suryani, N. N. (2019). Penerapan Penggunaan Pakan Lokal
Yang Mengandung Tanaman Herbal Pada Ternak Babi. Jurnal
Pengabdian Kepada Masyarakat Undana 12, (2), pp. 56-63.
Carvalho., Caires, C. M., Antunes., Carlos, R., Pinto, C. A., Caires., Magalhães R.
(2013). Artigo Número 193 Bem Estar Na Suinocultura. REVISTA
ELETRÔNICA NUTRITIME 11, 02. pp. 2272 – 2286. Universidade
Federal de Uberlândia, Programa de Pós graduação em Ciências
Veterinárias, Uberlândia-MG. Consultando em Março - Abril/2013, em
https://www.nutritime.com.br/arquivos_internos/artigos/ARTIGO_193.pdf
Census. (2015). Timor-Leste Population and Housing. Suco Tabela (Vol. 4).
(Agriculture: Type of Lifestock Reader). Republika Demokrátika Timor-
Leste.
45
Darmawi, D. (2011). Pendapatan Usaha Pemeliharaan Sapi Bali di Kabupaten
Muaro Jambi. Jurnal Ilmiah Ilmu-Ilmu Peternakan XIV, 1, pp. 14-22.
Fikri, A. M., Adhianto, K., Husni, A. dan Qisthon, A. (2020). Kinerja Kambing
Saburai Yang Dipelihara Peternak Di Desa Gisting Atas Kecamatan
Gisting Kabupaten Tanggamus. Jurnal Riset dan Inovasi Peternakan,
4, (2), pp. 98-103.
46
Timur, Kabupaten Kupang. Jurnal Pengabdian Masyarakat Peternakan.
2, 2, pp. 97-106.
Gomes, G. S. (2021). Factors that Encourage the Producers to Maintain Local Pig
Production in the Subsistence Raising in East Timor. Journal of
Agriculture and Research, 7, pp. 1-4.
Hurek, D., Rihi, D., Moi, M., Kale, N., Simamarta, Y. T. R. M. R. (2021). Sistem
Pemeliharaan Ternak Babi Di Desa Tapenpah. JURNAL VETERINER
NUSANTARA, 4, 2, pp. 1-34 (Sita husi FAO, 2009, Abraham, 2020 dan
Jehemat, 2020).
47
Labatar, S. C., Sudarmi, N., Asaribab, S. S. (2021). Peningkatan Pengetahuan
Peternak tentang Fermentasi Batang Pisang Kepok (Musa paradisiaca)
sebagai Pakan Alternatif Ternak Babi. Prosiding Seminar Nasional
Pembangunan dan Pendidikan Vokasi, 2, (1), pp. 45-56.
Mangisah, I. (2003). Ilmu Nutrisi Dan Makanan Ternak Babi. Staff Laboratotium
Ilmu Nutris Dan Makanan Ternak Babi. Jurusan Nutrisi Dan Makanan
Ternak Fakultas Peternakan Universitas Diponegoro Semarang 2003.
Indonesia.
Matialo, C. C., Elly, F. H., Dalie, S., Rorimpandey, B. (2020). Pengaruh Biaya
Pakan Terhadap Keuntungan Peternak Babi Di Desa Werdhi Agung
Kecamatan Dumoga Barat. Zootec, 40, 2, pp. 724-734. (Sita husi
Budaarsa et al., 2016)
Miko, S., Daniel, S., Nopy, Y. (2021). Faktor-Faktor Yang Mempengaruhi Minat
Masyarakat Dalam Usaha Beternak Babi Di Desa Petak Bahandang.
Jurnal Ilmiah Kanderang Tingang, 12, 2, pp.217- 221. (Sita husi
Hardyastuti, 2011; Sinaga dan Martin, 2010)
48
graduação em Agronomia, Apresentado junto à Faculdade de Agronomia e
Medicina Veterinária, Universidade de Brasília, Brasil.
Pardosi, U. (2011). Teknik Produksi Dan Reproduksi Ternak Babi Pada Beberapa
Sentra Peternakan Babi Rakyat Di Kabupaten Deliserdang Yang
Berbatasan Dengan Kota Madya Medan. Laporan Penelitian, Lembaga
Penelitian Universitas HKBP Nommensen, Medan, Indonesia.
49
Pasaribu, E. S., Sauland., Dudi. (2015). Identifikasi Sifat Kualitatif Dan
Kuantitatif babi Lokal Dewasa Di Kecamatan Sumbul, Kabupaten Dairi,
Sumetera Utara. Student e-Journal, 4 (2), pp. 1-17 (Sita husi Speedy 1980;
Johnston, 1983).
50
Papua Barat. Jurnal Ilmiah Peternakan Terpadu, 5, (1), pp. 8-12. (Sita
husi Tolistiawaty et al. 2016).
Quintão, G. D. S., Costa, A. S., & Correia, L. T. (2003). Tékniku Haki’ak Fahi.
Dili: Universidade Timor Loro Sa’e INTL/UNTL
Rahayu, A., Ratnawati, S., Idayanti, R. W., Santoso, B., dan Luthfiana, A. N.
(2020). Pengaruh Sistem Pemeliharaan secara Intensif dan Semi Intensif
pada Itik Magelang. Jurnal Sain Peternakan Indonesia. 15, 4, pp.355-359.
Rasyid., A., Hartati. (2007). Petunjuk Teknis Perkandangan Sapi Potong. (2a)
Pusat Penelitian Dan Pengembangan Peternakan Badan Penelitian Dan
Pengembangan Pertanian Departemen Pertanian 2007: Andi Mulyadi
Marsandi.
Sarajar, M. J., Elly, F. H., Wantasen, E., Umboh, S. J. K. (2019). Analisis Usaha
Ternak Babi Di Kecamatan Sonder Kabupaten Minahasa. Zootec. 39, 2,
pp. 276-283. (Sita husi Sinaga dan Martin, 2010).
51
Sebagai Salah Satu Syarat Untuk Memperoleh Gelar Sarjana, Di Program
Studi Peternakan Fakultas Pertanian, Universitas Sumatera Utara,
Indonesia
Sarini, P., Oka, G. L., Warmadewi, D. A., Ardika, N., Subrata, W. (2016).
Genetika Ternak. Dikta Mata Kuliah. Program Studi Peternakan Fakultas
Peternakan Universitas Udayana Denpasar. Indonesia
Tala, S., Irfan, M. (2020). Budidaya Ternak Babi Fase Starter Dengan
Penggunaan Sumber Pakan Konsentrat Yang Berbeda Di Kabupaten Tana
Toraja. Jurnal Galung Tropika, 9, pp. 41 – 47.
52
Usman., Tiro, B. M. W., Tirajoh, S. dan Bustami. (2016). Profil Kelompok Dan
Kinerja Reproduksi Ternak Babi Lokal Pada Kelompok Tani Doligame
Distrik Tiom, Kabupaten Lanny Jaya, Papua. Respiratory Publikasi,
16,(5), pp. 1145-1150. (Sita husi Renyaan, 2014).
Walfiyah, R., dan Afatara, N. (2018). Keunikan Babi. Gorga Jurnal Seni Rupa,
07, 01, pp. 1-7
Widayati, T. W., Sumpe, I., Irianti, B. W., Iyai, D. A. dan Randa, S. Y. (2018).
Faktor-Faktor Yang Mempengaruhi Produksi Usaha Ternak Babi Di Teluk
Doreri Kabupaten Manokwari. Jurnal Ilmu-Ilmu Pertanian “AGRIKA” ,
12, 1, pp. 73-82.
53
Wiranata, G. A., Putri, B. R. T. dan Warmadewi, D. A. (2020). Analisis Finansial
Usaha Peternakan Babi Dengan Berbagai Jenis Ransum (Studi Kasus
Peternakan Babi di Desa Jadi Kabupaten Tabanan). MAJALAH
ILMIAH PETERNAKAN, 23, 1, pp. 13-21.
54
ANEKSU
REFERÊNCIA BIBLIOGRÁFIA
- Mais do que 1 autor e até 6: são indicados segundo a
ordem em que aparecem no documento.
ORIENTAÇÕES GERAIS - Mais de 6 autores: apenas o primeiro autor é
mencionado seguido de “et al”.
55
Cruz, J. F. (1994). Stress, ansiedade e rendimento na
competição desportiva: importância das competências e
processos psicológicos. Tese de doutoramento,
Universidade do Minho, Braga, Portugal.
CITAÇÕES NO TEXTO
In Titulo da monografia [capítulo ou parte] Data de
consulta, Disponibilidade e acesso.
LIVROS ELETRÓNICOS Hays. P. A. (2008). How to help best: Culturally
responsive therapy. In Addressing cultural
complexities: diagnosis and therapy (cap. 9).
Consultado em dezembro 2, 2008, na base de dados
PsycBooKS.
56
Decreto-lei no 238/98 de 1 de Agosto. Diário da
LEGISLAÇÃO República no 176/98 – I Série. Ministéiro do Ambiente.
Lisboa.
57
Aneksu 2I. Atu Hatene Numeru Balada Fahi Ne’ebe Hakiak Ho Sistema
Intensivu, Semi-Intensivu No Extensivu Iha Suco Baha-Mori Posto
Administrativo Venilale No Suco Libagua Posto Administrativo Laga Municipio
Baucau
Fahi Fahi Fahi Fahi Fahi
Oan Oan Inan Inan Aman
Nú Naran Suco Idade Idade Idade Idade Idade Sistema
Respondentes Fulan Fulan Fulan Fulan Tinan Hakiak
0–2 3 - 6 7 - 11 ≥ 12 1
58
13 Flavia Judit Baha- 4 1 Intensivu
Guteres Mori no Semi-
Intensivu
14 Sebastiaun Baha- 2 Intensivu
Amaral Mori
59
28 Alberto A. Da Baha- 1 1 1 Intensivu
Silva Mori
Fernanda Da Intensivu
36 Libagua 1 1
C. Almeida no Semi-
Intensivu
37 Armando Da Libagua 2 1 1 Intensivu
Silva
60
43 Adelina Libagua 1 1 Semi-
Pereira Pires Intensivu
61
59 Terezinha Libagua 1 1 Intensivu
Pereira
62
Aneksu III. Kestionariu
FACULDADE AGRICULTURA
Peskizador Orientadores
Loron : ....../....../2021
I.DEMOGRAFIA
1.Identidade
Totál
Membru
Familia
Naran Seksu No Idade/Tinan Feto Mane Suco Posto Municipio
Agrikultor Kontaktu Administrativo
63
2. Nivel edukasaun fo sinal (x) tuir nia nivel edukasaun iha tabela:
4. tuir ona kursu ka training ruma konaba hakiak fahi ga seidauk? Tuir karik se
mak fo? Durasaun loron hira?
sim : __________________________________________________________
seidauk : _______________________________________________________
seluk tan (hakerek iha ne’e) : _______________________________________
5. Saida mak ita nia okupasaun/servisu primaria? No sekundaria?
Servisu Primaria : _______________________________________________
Servisu Sekundaria : _____________________________________________
6. Saida maka ita nia onjetivu hakiak fahi? Bele hili barak tuir ne’ebe aplika :
Festa/Selebrasaun/Festividades
Serimonia tradisional no modernu
Ai-han
Fa’an (banku moris)
Razaun seluk (hakerek iha ne’e): ____________________________________
64
8. Numeru fahi (inan,oan,aman) bazeia ba nia sistema hakiak :
Kesi deit Iha luhan Husik deit Dalaruma iha Sistema Totál fahi
deit luhan maibe seluk ruma
dalaruma husik
A B C D A+B+C+D
*karik kesi nia inan deit, oan sira husik entaun inan (A) maibe oan sira (C) ou (B)
ou (D)
9. Luhan ho nia fasilidade iha ka laiha? (marka “+” = iha ou “-“ laiha)
10. Luhan nia ijieniku no sanitasaun (marka “x” ba ida ne’ebe klasifika ba)
11. Fontes ai-han ba fahi (marka “x” tuir ida ne’ebe loos)
Dala ida
Dala rua
Dala tolu
Seluk tan : _______________________________________________________
65
13. loron ida fo bee hemu ba fahi dala hira :
Dala ida
Dala rua
Dala tolu
Seluk tan : _______________________________________________________
14. Fontes bee hemu ba ita nia fahi (marka “x” tuir naran ne’ebe iha bele ida ou
liu depende ita uza) :
15. Fahi nia hahan loro-loron (marka “x” ida ne’ebe imi uja fo han ba fahi).
Tein tasak
Matak deit
Dalaruma tein tasak no dalaruma fo matak deit
Depende ba ai-han (presija tein kuandu labele fo matak)
Seluk tan : _______________________________________________________
17. Se fahi iha luhan deit, oinsa frekuensia hamoos luhan? Marka “x” tuir
nesesidade o hakerek rasik !
Loron ida Loron ida dala Loron ida dala Loron ida liu Seluk tan?
dala ida rua tolu dala tolu Hakerek iha
ne’e
66
18. Oinsa ita hamoos fahi luhan? Marka “x” tuir nesesidade. Bele marka lui husi
ida.
Fase ho bee Fase ho Dasa fo’er Hili fo’er deit Seluk tan?
deit desinfektansia deit Hakerek iha
ne’e
19. Iha tempu vijita luhan, saida mak haree hetan iha luhan laran ne’eba?
Peskizador observa rasik no prienche tuir saida mak haree.
Luhan fo’er Luhan fo’er Luhan moos Luhan moos Luhan moos
loos natoon loos
20. Observasaun konaba insekta sira (lalar) no selu-seluk tan iha luhan.
Peskizador prienche rasik.
Lalar barak Lalar barak Lalar ladun Lalar laiha Lalar laiha liu
loos iha ou moos loos
21. observasaun konaba fahi nia kutun (caplak). Hakerek numeru fahi tuir kutun
ne’ebe observa. Peskizador prienche rasik.
Kutun barak Kutun barak Kutun ladun Kutun laiha Kutun laiha
los iha liu ou mos los
22. Observasaun konaba fahi nia isin katar ba fahi sira ne’ebe observa, hakerek
numeru fahi tuir sinal isin katar ne’ebe observa. Peskizador prienche rasik.
Isin katar Isin katar Isin katar Isin katar Isin katar Totál fahi
barak los barak ladun iha laiha laiha liu ou observadu
mos los
23. Numeru agora iha dau-daun tuir nia idade no faze moris nian. Hakerek numeru
fahi iha tabela tuir mai nia idade no performansia.
Inan idade tinan Aman Aman la kapa Oan Oan Fahi inan
1 ba leten kapa idade tinan 1 ba idade idade idade fulan
leten fulan 0-2 fulan 3-6 7-11
24. Ita nia fahi hira maka rasa. Hakerek numeru fahi ne’ebe hare iha loron vizita
tuir nia kategoria rasa ida-idak.
Lokal/Native Cross Breed Macau*(Rasa saida:___)
67
25. Animal domestika seluk hira mak ita iha?
Karau Karau Timor Bibi Malae Bibi Timor Manu Manu Animal
Vaka Rade seluk:
68
BIOGRAFIA
69