Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

CRNA GORA
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

Predmetni program

GRAĐANSKO VASPITANJE
VI i VII razred osnovne škole

Podgorica, 2012.
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Predmetni program
GRAĐANSKO VASPITANJE
VI i VII razred osnovne škole

Izdavač: Zavod za školstvo

Urednik: Pavle Goranović
Lektura: Danijela Đilas
Tehnička priprema: Nataša Perić
Dizajn korica: Nevena Čabrilo
Štampa: Pobjeda Podgorica
Tiraž: 300 primjeraka
Podgorica, 2012.

Predmetni program za predmet Građansko vaspitanje (2004) za devetogodišnju osnovnu školu izradila je Komisija u sljedećem sastavu:
Prof. dr Rade Delibašić, predsjednik
Prof. dr Radovan Radonjić, član
Anđa Backović, članica
Vidosava Kašćelan, članica

Izmjene predmetnog programa Građansko vaspitanje uradila je Komisija u sljedećem sastavu (2011):
mr Zoran lalović, predsjednik
Nadežda Vujašković, članica
Snježana Bošković, članica
Anđa Backović, konsultantkinja

Nacionalni savjet za obrazovanje je na 11. sjednici, održanoj 27. 12. 2011. godine utvrdio izmjene predmetnog programa GRAĐANSKO VASPITANJE za
VI i VII razred osnovne škole.

2
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

SADRŽAJ:

1. Naziv predmetnog programa ........................................................................................................................................................................ 5

2. Određenje predmetnog programa ............................................................................................................................................................... 5
3. Opšti ciljevi predmetnog programa ............................................................................................................................................................. 7
4. Sadržaj i operativni ciljevi predmetnog programa ..................................................................................................................................... 8
5. Didaktičke preporuke .................................................................................................................................................................................. 31
6. Standardi znanja ......................................................................................................................................................................................... 33
7. Način provjeravanja znanja i stručne osposobljenosti ............................................................................................................................ 36
8. Resursi za realizaciju .................................................................................................................................................................................. 37
9. Profil i stručna sprema nastavnika/ca i stručnih saradnika/ca ............................................................................................................... 41
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

4
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

1. NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA

GRAĐANSKO VASPITANJE

2. ODREĐENJE PREDMETNOG PROGRAMA

Građansko vaspitanje obuhvata raznovrsne aktivnosti u nastavi, ali i van nje, koje pomažu djeci i mladima da, mnogo prije nego što
postanu građani u zakonskom smislu te riječi, usvoje znanja i razviju vrijednosti i vještine u oblasti različitih aspekata funkcionisanja
zajednice, života u zajednici i života sa drugim ljudima u zajednici, koje će im pomoći da, već u ranim periodima razvoja, aktivno učestvuju
u demokratskom životu i da se u njemu ponašaju autonomno, odgovorno i kritički.

Za razliku od tzv. „užeg“ određenja građanskog vaspitanja koje naglašava sticanje tzv. „političke pismenosti” i znanja o različitim oblicima
političkih ustanova, a sam pojam „građanin” definiše prvenstveno kao zakonski status u okviru datog političkog sistema, savremena
evropska iskustva u kreiranju ovih programa polaze od “šireg”, više individualizovanog i instrumentalnog određenja pojma „građanin”.
Naime, pojam „građanin“ implicira sposobnosti, vještine i mogućnosti koje se mogu usvajati i prenositi u procesu koji se
označava kao cjeloživotno učenje i to u različitim oblicima i institucijama formalnog i neformalnog obrazovanja.” Time se želi
naglasiti da je „građanin“ pojedinac koji živi sa drugima u različitim situacijama”, pojedinac koji se ponaša odgovorno, autonomno i kritički,
dakle pojedinac koji ima „prava i dužnosti u demokratskom društvu“.

Takvo određenje pojma „građanin”, a time i prakse građanskog vaspitanja, mnogo je bliže našim potrebama i nastojanjima da, nakon
decenijske krize u svim sistemima društva, obrazovanje da doprinos bržoj demokratizaciji društva i podstakne učenike/ce i njihove
nastavnike/ce da budu odgovorniji, tolerantniji i aktivniji sudionici u društvenim promjenama.

Predmet građanskog vaspitanja, čiji su ciljevi i sadržaji razvijeni u skladu sa pomenutim konceptima, može biti osnov i podstrek za proces
modernizacije i demokratizacije samog obrazovanja, ali i demokratizacije društva i razvoja kulture prava, odgovornosti, pluralizma i drugih
građanskih vrijednosti. U tom smislu, građansko vaspitanje je snažno povezano sa opštim reformskim ciljevima osnovnog i daljeg
obrazovanja.

Građansko vaspitanje je obavezan predmet u VI i VII razredu osnovne škole. Izučava se sa 1 časom sedmično, i realizuje kroz: (1)
obavezne ciljeve i sadržaje programa; (2) ciljeve i sadržaje programa koje planira nastavnik/ca u saradnji sa učenicima/cama, i (3) ciljeve i
sadržaje programa koje planira škola u saradnji sa lokalnom zajednicom.

5
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Godišni
Sadržaj programa fond časova %
Obavezni ciljevi i sadržaji programa (obavezni
24 68%
dio programa)
Ciljevi i sadržaji programa koje planira
nastavnik/ca u saradnji sa učenicima/cama 6 16%
(izborne teme)
Ciljevi i sadržaji programa koje planira škola u
saradnji sa lokalnom zajednicom (društveni, 6 16%
humanitarni, volonterski rad)
Struktura programa građanskog vaspitanja u VI
36 100%
i VII razredu osnovne škole

6
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

3. OPŠTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA

Prema definiciji Savjeta Evrope obrazovanje za demokratsko građanstvo predstavlja “skup praksi i principa usmjerenih na osposobljavanje
mladih ljudi za aktivno učešće u demokratskom društvu”. Cilj predmeta Građansko vaspitanje je usvajanje znanja vještina i vrijednosti
potrebnih mladima za aktivno i odgovorno učešće u demokratskom društvu. Ovaj opšti cilj (znam/mogu/hoću) moguće je dalje precizirati
kroz svaku od tri komponente građanskog djelovanja:

Šta učenik/građanin treba da zna?

Učenik/ca treba da ima zna o: osnovnim društvenim grupama i o njihovoj ulozi; pravilima zajedničkog života; porijeklu i svrsi tih pravila;
različitim ulogama i nivoima moći u društvu; načinu funkcionisanja demokratskog društva i njegovih institucija; svojim pravima i
odgovornostima u zajednici. Pored toga učenik/ca treba da zna kako se: postaje član neke društvene grupe; u grupi raspravlja i donose
pravila ponašanja; u grupi dijele zaduženja i preuzima odgovornost; u grupi odlučuje i donosi zajednički cilj, u grupi odgovorno postupa; u
grupi obezbjeđuje ravnopravnost i bori protiv diskriminacije i sl.

Šta učenik/građanin treba da umije/može?

Kroz učenje učenik/ca treba da razvija intelektualne sposobnosti: samostalnog prikupljanja, analiziranja i interpretacije znanja i informacija
uključujući i političke informacije, putem raznih medija; sposobnost kritičkog mišljenja i argumentovanog vrednovanja znanja, informacija i
stavova; sposobnost primjene znanja u različitim, novim situacijama; sposobnost uočavanja i rješavanja problema; sposobnost
proizvođenja novih informacija i predlaganja rješenja. Kroz komunikaciju sa drugima tokom učenja učenik/ca treba da razvije socijalne i
komunikativne sposobnosti i vještine: argumentovanja i iznošenja svojih stavova i izbora, prihvatanje odgovornosti, poštovanja drugih,
dogovaranja, saradnje, timskog rada, pregovaranja, rješavanje problema, debatovanja, lobiranja, grupnog odlučivanja i sl.

Šta učenik/građanin treba da cijeni, za šta se zalaže i kako postupa?

Kroz proces učenja, ali i kroz sam život u školi, kod učenika/ca treba izgrađivati: pozitivan stav prema učenju i samorazvoju;
samopouzdanje – vjeru u vlastite snage; ravnopravnost – osjetljivost za prava drugih i zaštitu svojih i tuđih prava; tolerantnost – spremnost
da se upozna i poštuje različitost; inicijativnost – spremnost da se preduzmu akcije i riješe zajednički problemi; humanost – spremnost da
se pomaže drugi i sl.

Sumirajući ciljeve građanskog vaspitanja u odnovnoj školi ukratko mogli bi reći ovako: U cilju razvijanja spremnosti pojedinca za aktivnu
ulogu u društvu, u školi učenici/ce treba da:
 usvoje znanja i informacije o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinu djelovanja u zajednici;
 razviju sposobnosti za uočavanje društvenih problema i njihovo rješavanje kroz saradnju;
 razviju motivaciju (usvoji stavove i vrijednosti) da novostečena znanja i vještine osim u školi koriste i u životu.

7
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

4. SADRŽAJ I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA

Kako je već rečeno, program građanskog vaspitanja obuhvata: (1) obavezne ciljeva i sadržaje programa; (2) ciljeve i sadržaje programa
koje planira nastavnik/ca u saradnji sa učenicima/cama, i (3) ciljeve i sadržaje programa koje planira škola sa lokalnom zajednicom.

Teme obaveznog dijela programa podstiču učenike/ce da razumiju osnovne društvene grupe u kojima žive, da razviju svijest o pripadanju
istima, stavove i vještine koji će im pomoći da aktivno učestvuju u društvenom životu. Izborne teme nude prostor za otvaranje i
razumijevanje ličnih i društvenih fenomena za koje učenici/ce pokazuju posebno interesovanje, koji su aktuelni ili na koje se odgovori ne
mogu naći na drugim mjestima. Izborne teme su i šansa da učenici/ce slobodno saopštavaju svoje potrebe i da zajedno sa
nastavnicima/cama odlučuju o njihovom izboru. Naravno, njih treba birati tako da su komplementarne sa obaveznim temama. Neke
specifične izborne teme mogu se realizovati kroz saradnju sa profesionalcima u zajednici, referentnim nevladinim organizacijama,
ustanovama i sl. Ciljeve građanskog vaspitanja nije moguće ostvariti samo u učionici, već se oni ostvaruju i van nje. Sve što se uči u školi
treba da se oslanja i dalje razvija na resursima lokalne zajednice u okviru problema vezanih za stvarni život zajednice u kojoj učenik/ca
živi. U okviru dijela programa koji planira škola sa lokalnom zajednicom nastavnik/ca se podstiče da planira i realizuje različite oblike
društveno korisnog, humanitarnog i volonterskog rada (akcije i aktivnosti) u školi/lokalnoj zajednici.

Obavezni ciljevi i sadržaji programa (obavezni dio programa)

Obavezni ciljevi i sadržaji programa obuhvataju oko 68% programa (24 časa). Ovaj dio programa jednak i je obavezan za sve učenike/ce u
Crnoj Gori.

Obavezne teme u VI razredu Obavezne teme u VII razredu

 Uvod u predmet Građansko vaspitanje (2 časa)  Autoriteti i uzori (4 časa)

 Porodica (4 časa)  Kulturne, generacijske i druge razlike – niti povezivanja (6 časova)
 Škola (8 časova)  Ljudska – dječja prava, slobode, odgovonost (7 časova)
 Lokalna zajednica (6 časova)  Demokratija, civilno društvo, građanin (4 časa)
 Narod (2 časa)  Međuzavisnost i društvo budućnosti (3 časa)
 Država (2 časa)

8
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Ciljevi i sadržaji programa koje planira nastavnik/ca u saradnji sa učenicima/cama (izborne teme)
Pored obaveznog dijela, program nudi i određeni broj izbornih tema i aktivnosti koje su sadržajno vezane uz obavezne teme.

Izborne teme u VI razredu Izborne teme u VII razredu

 Lijepo ponašanje – bonton  Miroljubivo rješavanje sukoba

 Rodna ravnopravnost (rodno senzitivni jezik)  Empatija i aktivno slušanje

 Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama u školi – međusobna pomoć i  Nenasilna komunikacija

uvažavanje
 Uzori i vrijednosti mladih
 Slobodno vrijeme
 Manjinske grupe
 Pravilna upotreba Internta
 Stereotipi i predrasude
 Solidarnost na djelu
 Nasilje među mladima
 Promocija prava djeteta u školi
 Mentalno zdravlje djece i mladih
 Zlostavljanje i zanemarivanje djece
 Pubertet i adolescencija
 Druge kulture
 Trgovina ljudima
 Običaji u mom kraju nekad i sad
 Odnosi prema autoritetima nekada i sada – istraživanje

 Ko su uzori mladih danas – istraživanje

Izborne teme moguće je realizovati na jedan od sljedećih načina: jedna izborna tema koja se realizuje tokom 6 časova ili više izbornih tema
koje se realizuju u okviru fonda od 6 časova. Izborne teme treba planirati tako da budu komplementarne sa obaveznim temama.

9
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Ciljevi i sadržaji programa koje planira škola u saradnji sa lokalnom zajednicom

U okviru dijela programa koji planira škola sa lokalnom zajednicom škola i nastavnik se podstiču da planiraju i realizuju jednu ili više
društveno korisnih, humanitarnih ili volonterskih aktivnosti (akcije u školi/lokalnoj zajednici). Za ovaj dio programa građanskog vaspitanja
predviđen je fond od 6 časova i moguće ga je kombinovati sa drugim školskim aktivnostima kao što su dani kulture, sporta i umjernosti;
slobodne aktivnosti; pomoć djeci sa posebnim potrebama i sl. Cilj ovog dijela programa je primjena naučenog u realnim situacijama, u školi
i van škole.

4.1. Operativni ciljevi i aktivnosti u VI razredu

Tema 1 – Uvod u predmet Građansko vaspitanje (2 časa)

Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- analizira ulogu građanina (šta se
od građanina očekuje) i važnost
učenja predmeta Građansko
vaspitanje;
Aktivnosti
Učenici/ce:
- analiziraju znanja, vještine i
vrijednosti građanina i razumiju
važnost osposobljavanja (učenja) za
ulogu građanina,
- dogovaraju pravila ponašanja na
časovima GV;
Pojmovi – sadržaji
Građanin, Građansko vaspitanje
građanske vrijednosti.
Korelacija
Književnost: književna djela (socijalne
teme , odnosi u društvu, borba za
ljudska prava i sl.).
Odjeljenska zajednica.

- razumije važnost politike i
jednakog prava učešča građanina
u društvenom životu zajednice.
- navode primjere političke djelatnosti Politika. Istorija, razvoj ljudskog društva od nižih
ljudi u zajednici, ka višim oblicima (razvoj građanstva,
- navodi argumente u prilog važnosti građanske revolucije), Francuska
politike – djelatnost organizovanja revolucija (Deklaracija o pravima
života ljudi u zajednici, čovjeka i građanina).
- analizira situacije i razumije razliku
između jednakog i nejednakog prava
učešća u političkom životu zajednice
(npr. slobodni građani – robovi;
muškarci – žene; privredna moć i sl.).

10
Zavod za školstvo
Tema 2 – Porodica (4 časa)
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- razumije društveni značaj porodice
i njen odnos sa drugim društvenim
grupama i organizacijama.
- analizira ulogu pojedinih članova
porodice i odnose među njima (uči
da razlikuje: demokratske od
nedemokratskih odnosa u porodici;
ravnopravnost od
neravnopravnosti u porodici;
vaspitanje od zanemarivanja i
zlostavljanja djece u porodici).
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
- analiziraju ulogu porodice (šta Porodica, brak, djeca bez roditeljskog Književnost – porodica.
porodica pruža dijetetu – njen značaj), staranja. Istorija – tradicionalni oblici
- analiziraju međusobnu povezanost organizacije društva (odnos
porodice i drugih društvenih grupa tradicionalna–savremena porodica).
(npr. škole, lokalne zajednice,
države), analiziraju prava djeteta koja
se vezuju uz porodicu (npr. pravo na
život sa roditeljima i kontakt sa oba
roditelja; odgovornost oba roditelja za
podizanje djeteta; pravo roditelja na
usmjeravanje svog djeteta; pravo na
pomoć u spajanju sa roditeljima itd.),
- analiziraju i upoznaju oblike društvene
brige i položaj djece bez roditeljskog
staranja;
- analiziraju položaj pojedinih članova Uloga pojedinih članova porodice, Književnost – djela u kojima su opisani
porodice (stariji – mlađi; roditelji – odnosi u porodici, odgovornosti u odnosi unutar porodice (roditelji-djeca;
djeca; muški – ženski članovi porodici, prava i obaveze članova muškarci-žene i sl.)
porodice) i razumiju da je porodica porodice, rodna ravnopravnost.
sačinjena od podgrupa od kojih svaka
ima svoju ulogu i odgovornosti u
porodici,
- analiziraju potrebe i mogućnosti
čovjeka u različitim periodima života i
razumiju uzajamnu zavisnost i
međusobnu povezanost različitih
generacija u porodici,
11
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

- analiziraju razlike mladih i odraslih
(različita interesovanja, vrijednosti i
sl.) i razumiju moguće izvore sukoba
u porodici (sukob generacija);
argumentovano vrednuju rješenje
problema u primjerima,
- navode razlike između demokratskih i
nedemokratskih odnosa u porodici i
položaja djece u nedemokratskoj
porodici;

- analiziraju primjere iz života porodica Nasilje u porodici, zanemareno ili Književnost – djela u kojima su
- analizira moguće izvore ili prikuplja podatke o slučajevima
nesporazuma i sukoba u porodici, zlostavljano dijete, alkoholizam u opisani odnosi unutar porodice
zanemarivanja djece; kažnjavanja porodici. (roditelji–djeca; muškarci–žene i sl.)
kao i načine prevazilaženja istih. djece; nasilje u porodici i sl.(upoznaju Likovna kultura: crtež
ulogu „sigurne kuće”),
- predlažu načine pomoći djetetu koje
je zanemareno ili zlostavljano u
porodici,
- analiziraju prava na sigurnost i zaštitu
djeteta (pravo na zaštitu od
zanemarivanja i zlostavljanja djeteta u
porodici; pravo na zaštitu od droga i
seksualnog iskorišćavanja itd.),
- pišu eseje o zadatom problemu,
likovno predstavljaju rješenje
problema.

12
Zavod za školstvo
Tema 2 – Škola (8 časova)
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- upoznaje ulogu škole i razumije njen
značaj u razvoju djeteta (upoznaje
pravo na obrazovanje);
- upoznaje organizaciju škole, svoj
položaj i ulogu drugih pojedinaca i
grupa u školi.
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
- analiziraju i upoznaju osnovne aspekte Škola, pravo na obrazovanje, djete sa Književnost – djela u kojima je opisan
života u školi (učenje i druženje) i posebnim obrazovnim potrebama. period odrastanja i školovanja.
razumiju značaj koji škola ima u razvoju Likovno obrazovanje – crteži sa temom
svakog djeteta, školskog života.
- govore o sopstvenim iskustvima i
stavovima prema školi,
- utvrđuju i analiziraju razlike između
formalnog (obrazovanja u školi) i
neformalnog obrazovanja (u porodici, u
grupi vršnjaka, tv...) i razumiju značaj
obaveznog i planiranog obrazovanja
(obaveza i prava na kvalitetno
obrazovanje),
- analiziraju osnovna prava djeteta u vezi
sa obrazovanjem (pravo na dostupno i
kvalitetno obrazovanje za svu djecu);
- upoznaju školsku organizaciju i uče da je Organizacija škole, ciljevi obrazovanja, Književnost – djela u kojima je opisan
razlikuju u odnosu na druge društvene prava i obaveze obrazovanja. život škole.
grupe (npr. u odnosu na grupu vršnjaka,
porodicu i sl.),
- analiziraju osnovne karakteristike škole
kao organizacije (zajednički cilj, podjela
zaduženja, pravila ponašanja) i razumiju
ulogu, položaj i međusobne odnose
različitih zajednica u školi (međusobna
povezanost zajednice učenika/ca,
zajednice nastavnika/ca...),
- saznaju ko rukovodi a ko upravlja školom,
- upoznaje svoj položaj, svoja prava i
odgovornosti u školskoj organizaciji (npr.
obaveza učenja i pravo na odmor, igru i
slobodno vrijeme).
13
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/ca: Učenici/ce:

- upoznaje važnost pravila, prava i
dužnosti učenika/ca škole i procedure
njihovog donošenja;
- upoznaju pravila ponašanja kao dio Pravila ponašanja u školi (prava i dužnosti Odjeljenska zajednica – pravila ponašanja u
organizacije škole i razumiju njihov značaj učenika/ca), vaspitne mjere i kazne. školi (prava i dužnosti učenika/ca).
za školu (za ostvarivanje ciljeva škole) i
za sebe,
- analiziraju pravilnik škole i upoznaju
sadržaj pravila ponašanja; upoznaju
odnos između prava i dužnosti; uviđaju
kako svako pravo ima svoje ograničenje –
pravo druge osobe (da tvoje pravo ne
može biti na štetu drugoga),
- uče kako se pravila donose i zajedno sa
drugim učenicima/cama i
nastavnikom/com učestvuju u izradi
pravilnika (pravila i dužnosti učenika/ca
škole);

- upoznaje Konvenciju o pravima
djeteta, njen sadržaj i značaj.
- Konvenciju o pravima djeteta upoznaju Konvencija o pravima djeteta, dijete. Književnost – djela u kojima je opisan život
kao najvažniji dokument (pravni akt) koji škole.
se tiče svakog djeteta (utvrđuje način
postupanja prema djetetu) i koji se mora
poštovati prilikom donošenja mjera koje
se tiču djeteta (dobrobit djeteta u državi, u
školi...),
- analiziraju i razumiju osnovni sadržaj
Konvencije o pravima djeteta (osnovne
čovjekove potrebe i univerzalne ljudske
vrijednosti),
- analiziraju pojedina prava iz Konvencije i
razumiju njihov značaj za razvoj svakog
djeteta.

14
Zavod za školstvo
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- upoznaje školu kao zajednicu
različitih pojedinaca i važnost
saradnje, dogovaranja i
međusobnog razumijevanja.
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
Književnost – djela u kojima je opisan
- upoznaju svoju odjeljensku zajednicu Međusobni i odnosi učenika/ca u školi život u školi (sukobi, konflikti,
kao zajednicu različitih pojedinaca i (sličnosti i razlike među zajedništvo, solidarnost i sl.).
grupa i uviđaju važnost međusobnog učenicima/cama), tolerancija.
razumijevanja (uvažavanja različitosti
i suprotnog mišljenja) za zajednički
život,
- analiziraju odnose među
učenicima/cama odjeljenja koji
počivaju na razumijevanju od onih koji
počivaju na nerazumijevanju (konflikti
u zajednici),
- na primjerima iz škole uči da su
sukobi sastavni dio života u zajednici i
razumiju da se zajednice razlikuju
prema tome na koji način rješavaju
svoje sukobe (konstruktivno ili
destruktivno rješenje sukoba),
- analiziraju svoj način reagovanja u
sukobu i svoju odgovornost za
odnose koji vladaju u odjeljenskoj
zajednici.
15
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/ca:
- upoznaje mogućnosti i važnost
ličnog angažovanja u životu škole.
Učenici/ce:
Aktivizam i participacija (učešće Književnost – djela u kojima je opisan
- analiziraju i kritički vrednuju svoj učenika/ca u životu škole), volonterstvo život u školi (aktivizam učenika/ca).
odnos prema školskim obavezama i rad u školi, zajednici, solidarnost,
(dužnostima) i razumiju svoju učeničke organizacije u školi (Đački
odgovornost za uspjeh škole parlament).
(ostvarivanje ciljeva škole; za
odnose u zajednici i sl.),
- na primjerima iz škole utvrđuju šta
znači imati, a šta znači nemati neko
pravo, i kako konstruktivno
reagovati u cilju zaštite svojih
prava,
- vrednuju na koji način su u školi
zadovoljena prava djeteta na
informisanje; pravo na slobodno
iznošenje svog mišljenja; pravo na
slobodno izražavanje; pravo na
udruživanje,
- analiziraju i vrednuju stepen svog
aktivizma u školi (kako se odnosi
prema svojim pravima).

16
Zavod za školstvo
Tema 3 – Lokalna zajednica (6 časova)
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- upoznaje svoju lokalnu zajednicu
(specifičnosti i karaketeristike
života ljudi u lokalnoj zajednici).
- upoznaje najvažnije aktivnosti ljudi
u lokalnoj zajednici (privrednu,
kulturnu, društvenu, sportsku
djelatnost ljudi u lokalnoj
zajednici).
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
Lokalna zajednica, karakteristike života Geografija – geografske karakteristike
- analiziraju karakteristike života ljudi u ljudi u lokalnoj zajednici. lokalne zajednice.
svojoj lokalnoj zajednici i razumiju Istorija – istorijska upućenost jednih na
njihovu međusobnu povezanost druge.
(upućenost jednih na druge), Likovna kultura.
- upoređuju stanje u zajednici nekad i Strani jezici – zajednice/druge kulture.
sad,
- analiziraju razlike života ljudi sela i
grada, i razumiju da je čovjek
mijenjajući svoju prirodnu sredinu
promijenio i sebe – svoj način života,
- razumiju da prirodna sredina (uslovi
života) određuju i način života ljudi na
tom području;
- analiziraju životne potrebe čovjeka i Zadovoljavanje životnih potreba ljudi u Geografija – privredne i društvene
način njihovog zadovoljavanja u lokalnoj zajednici. djelatnosti u lokalnoj zajednici.
lokalnoj zajednici,
- analiziraju potrebe ljudi i razumiju
značaj pojednih objekata, institucija i
ustanova u lokalnoj zajednici.
17
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/ca: Učenici/ce:

- upoznaju organizaciju vlasti u
lokalnoj zajednici (lokalna
samouprava).
- upoznaju opštinu i organe lokalne Opština, organi lokalne samouprave Istorija – borba za slobodu i prava ljudi
samouprave (skupštinu i predsjednika (skupština i predsjednik opštine), iz kraja (poznate ličnosti).
opštine), njihovu ulogu i način neposredno učešće građana u Tehnika i informatika – word/pisanje
njihovog izbora, ostvarivanju lokalne samouprave zahtjeva, inicijativa...
- upoznaju se i razgovaraju sa njenim (građanska inicijativa, zbor građana,
predstavnicima, postavljaju pitanja, referendum).
govore o problemima koje su oni
uočili i predstavljaju svoje viđenje
rješenja problema,
- saznaju kako ljudi (građani) odlučuju
u lokalnoj zajednici i razumije razliku
između neposrednog i predstavničkog
načina odlučivanja,
- izrađuju i predstavljaju program
razvoja svoje zajednice i upoznaju
način predstavljanja i biranja u
zajednici,
- izrađuju i predstavljaju građansku
inicijativu i upoznaju jedan od načina
neposrednog učešća građana u
pitanjima važnim za život u lokalnoj
zajednici (npr. projekt održivog
razvoja opštine).

18
Zavod za školstvo
Tema 4 – Narod (2 časa)
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- upoznaje pojam naroda (nacije) i
važnost jednakosti, međusobne
tolerancije,
- razumije vaznost uvažavanja
različitosti za skladan život u
višenacionalnim zajednicama
(multikulturalnost).
Tema 5 – Država (2 časa)
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- upoznaje osnovna obilježja države i
međusobne odnose između države i
državljana.
- razlikuje demokratsku od
nedemokratske vlasti.
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
Narod, nacija, identitet (nacionalni, ali i drugi Istorija – oblici društvenog organizovanja
- upoznaju pojam naroda, nacije i identiteti), tolerancija. kroz istoriju (savez plemena, narod...)
nacionalnog identiteta, Istorija – Francuska revolucija u 18 v.
- razumiju da čovjek pored ličnog ima i („nacija“).
kolektivni identitet,
- analiziraju različite odnose prema drugim
nacijama i upoznaju važnost jednakosti,
uvažavanja različitosti i međusobne
tolerancije za skladan život u
višenacionalnim zajednicama,
- diskutuju argumentovano o svojoj
odgovornosti za očuvanje zajednice.
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
- analiziraju osnovna obolježja države Država (uloga države), državljani, Geografija – teritorijalne karakteristike
(teritorija, stanovništvo i vlast) i odnose demokratska vlast. države.
između države – organizacije i Istorija – istorijski razvoj države.
državljanja, stanovnika države,
- raspravljaju osnovne uloge države
(obaveze države prema državljanima) i
obaveze državljanja prema državi,
- saznaju kako država sprovodi vlast i
razlikuju demokratsku od nedemokratske
vlasti,
- analiziraju neka prava koja država
garantuje djetetu (npr. pravo na ime,
državljanstvo i zaštitu identiteta; zaštita
djeteta od svih vidova iskorišćavanja;
postupak prema djetetu koje je prekršilo
zakon).
19
Zavod za školstvo
4.2. Operativni ciljevi i aktivnosti u VII razredu
Tema 1 – Autoriteti i uzori (4 časa)
Operativni ciljevi
Učenik/ca: Učenici/ce:
- analiziraju različite izvore moći i
razlikuju istinske (stvarne)
autoritete od lažnih autoriteta;
- analiziraju i razumiju ulogu
različitih autoriteta u svom
okruženju (u porodici, školi,
lokalnoj zajednici, državi).
20
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
- na primjerima iz svog okruženja Moć, legitimna – nelegitimna moć, Građansko vaspitanje ( VI razred) –
razlikuju autoritete koji moć koriste s zloupotreba ovlašćenja. Teme: Potodica; Škola; Lokalna
pravom i bez prava (legitimna – zajednica; Država.
nelegitimna moć), Istorija: teme vezane za autoritete i
- igraju uloge različitih autoriteta i vode uzore.
diskusiju o njima,
- analiziraju izvore i granice korišćenja
moći (opravdano-neopravdano
korišćenje moći) autoriteta;
- upoznaju i analiziraju autoritete u Autoritet (u porodici; školi; organizaciji, Građansko vaspitanje ( VI razred) –
svom okruženju u različitim politički autoriteti, stručni autoriteti). Teme: Porodica (odnosi u porodici),
aktivnostima: rad, učenje, igra, Škola (prava i dužnosti učenika/ca u
slobodno vrijeme, školi).
- analiziraju i kritički vrednuju ulogu
autoriteta u životu zajednice (autoriteti
u porodici, u školi, u organizaciji,
politički autoriteti; stručni naučni
umjetnički autoriteti),
- analiziraju i kritički vrednuju ulogu
autoriteta u vlastitom životu,
- suočavaju mišljenja o svojim i
autoritetima svojih vršnjaka.
Zavod za školstvo
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- razlikuje istinske, stvarne autoritete
– uzore, od lažnih (uče da se
suprotstave autoritetu koji
prekorači svoju moć ili zlouptrijebi
svoja ovlaštenja);
- analizira različite uticaje na izbor
uzora (uticaji: roditelja, škole,
vršnjaka, mas medija...).
Aktivnosti
Učenici/ce:
- prepoznaju autoritete i uzore koji
svojim životom i radom vaspitno
djeluju na mlade (pravi autoriteti),
- uočavaju razliku između pravih
pedagoških autoriteta koji se
ponašaju odgovorno i onih koji djeluju
suprotno (lažni autoriteti),
- analiziraju načine reagovanja u
situacijama kada autoritet
zloupotrebljava svoju moć;
- upoznaju se sa pravom na izbor
uzora, sopstvene slike, životnog stila,
prijatelja i sa mogućnošću
zloupotrebe tog prava,
- upoznaju i shvataju razlike između
javne slike i stvarnog života jedinke
(primjeri estradnih zvijezda),
- analiziraju šta utiče na izbor uzora i
uče da razlikuju pozitivne, od
negativnih uzora u svom okruženju
(navode argumente),
- na primjerima analiziraju i vrednuju
javnu i stvarnu sliku života (koju nude
uzori i idoli mladih).
Građansko vaspitanje
Pojmovi – sadržaji Korelacija
Pravi autoriteti, lažni autoriteti, Književnost: likovi iz pojedinih
autoritarni ljudi. književnih dijela (pozitivni i negativni).
Prirodne nauke (biografije poznatih
naučnika).
Društvene nauke (biografije boraca za
pravdu i pravo).
Zakon o obrazovanju i vaspitanju
(zabrana vrijeđanja i kažnjavanja
učenika/ca).
Uzori mladih, pozitivni uzori, negativni Književnost: likovi iz pojedinih
uzori. književnih dijela (pozitivni i negativni).
Prirodne nauke (biografije poznatih
naučnika).
Društvene nauke (biografije boraca za
pravdu i pravo).
Istorija: pozitivni primjeri.
21
Zavod za školstvo
Tema 2 – Kulturne, generacijske i druge razlike – niti povezivanja (6 časova)
Operativni ciljevi Aktivnosti
Učenik/ca:
- upoznaje se sa kulturnim, vjerskim,
etničkim, političkim i generacijskim
razlikama i na životnim primjerima
se uvjerava da one nijesu sredstvo
razdvajanja;
- analizira kulturne specifičnosti,
razumije da nijedna kultura nije
homogena i da u svakoj kulturi
postoje različitosti (subkulture).
22
Građansko vaspitanje
Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
Sličnosti i razlike među ljudima (kako Građansko vaspitanje ( VI razred) –
- analiziraju razlike i sličnosti među vidimo sebe i druge), strah od stranca Teme: Škola (upoznaje školu kao
ljudima i uviđaju da posebnosti i (ksenofobija), stereotipi, predrasude. zajednicu različitih i istovremeno sličnih
specifičnosti nijesu sredstva pojedinaca i grupa).
razdvajanja već povezivanja, Geografija (život ljudi na pojedinim
- razvijaju sposobnost uviđanja sličnog prostorima).
u različitom i različitog u sličnom,
- uvažavaju razlike kao vrijednosne
činioce međusobnog razumijevanja i
povezivanja;
- analiziraju različite načine života ljudi i Kultura (kulturne razlike), subkulture Građansko vaspitanje ( VI razred) –
upoznaju se sa osobenostima (npr. mladih i odraslih), predrasude, Teme: Porodica; Lokalna zajednica;
različitih kultura (razumiju zašto ljudi stereotipi. Narod (nacija).
žive različito), Geografija (kulturne specifičnosti
- analiziraju život ljudi i razumiju da različitih naroda).
nijedna kultura nije do kraja Istorija (istorijske specifičnosti).
homogena (da u svakoj kulturi nijesu
svi ljudi isti) i da se svaka kultura
vremenom mijenja,
- analiziraju primjere u kojima
prepoznaju predrasude i stereotipe.
Zavod za školstvo
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- analizira međusobne odnose ljudi u
višenacionalnim zajednicama i
razumije važnost tolerancije i
međusobnog zbližavanja
(multikulturalnosti);
- analizira karakretistike ljudi u
pojedinim periodima života (njihove
potrebe, stavove, vrijednosti i sl.),
razumije generacijske razlike i
važnost međusobnog uvažavanja i
tolerancije.
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
- se upoznaju sa odnosima koji se temelje Multikulturalnost, tolerancija, Građansko vaspitanje ( VI razred) –
na principima multikulturalnosti i diskriminacija. Teme: Narod, Država.
interkulturalnosti,
Istorija (istorija Crne Gore).
- analiziraju stupnjeve ispoljavanja
nacionalne isključivosti (razlikovanje i
svrstavanje, ocjenjivanje, ogovaranje,
diskriminacija, traženje krivca, fizički
napad) i uviđaju negativne posljedice
zatvaranja (nacionalne isključivosti); uče
da život jednih protiv drugih i život jednih
pored drugih (tolerancija) treba
zamjenjivati životom jednih sa drugima
(multikulturalnost),
- razvijaju svijest o potrebi približavanja
drugim ljudima i drugim kulturama;
- analiziraju potrebe i mogućnosti čovjeka Djetinstvo, mladost, odraslo doba, Građansko vaspitanje ( VI razred) –
u različitim periodima života i razumiju starost, generacijske razlike (stavovi, Tema: Porodica (cilj: odnosi u
međusobnu povezanost pripadnika vrijednosti, potrebe itd.) porodici).
različitih generacija u porodici, Književnost: prigodni tekstovi.
- na primjerima upoznati mlade sa Informatika: internet prezentacije.
činjenicama da svaka generacija ima
svoje pristupe pojedinim životnim
pitanjima,
- kroz diskusiju, igranje uloga i sl.
zainteresovati mlade da život gledaju i iz
ugla svojih roditelja (npr. mladi žele da
uče, a odrasli se plaše da ne nauče
nešto pogrešno),
- razvijati kompetenciju za razumijevanje
različitih viđenja, mišljenja, stavova,
interesa, potreba bez obaveze njihovog
prihvatanja.
23
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/ca: Učenici/ce:

- analizira specifičnosti mlade
generacije (podkultura mladih) i
opasnosti koje prate period
odrastanja.
- analiziraju veći broj primjera iz života Stil života – kultura mladih, zdravlje Građansko vaspitanje ( VI razred) –
(film; dokumenti...) da mladi shvate mladih, rizici po zdravlje mladih Tema: Autoriteti i uzori.
svoju generaciju kao kulturnu pojavu (alkoholizam mladih; narkomanija Biologija: bolesti zavisnosti.
(oblačenje, muzika, zabava, slobodno mladih; delinkvencija mladih),
vrijeme) koju mogu da prate i prevencija i liječenje.
neželjene, nezdrave pojave,
- ispituju i kritički vrednuju različite
uticaje na mlade (da se osnaže da se
odupru negativnim uticajima).

Tema 3 – Ljudska – dječja prava, slobode, odgovonost (7 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/ca: Učenici/ce:

- uči da prepoznaje i razlikuje šta je
pravedno, a šta nepravedno,
- razumije važnost društvene pravde
za čuvanje dostojanstva svakog
čovjeka.
- na primjerima iz života, literature, Društvena pravda (šta je pravedno, šta Književnost: situacije koje se odnose
filma uče da razlikuju šta je pravedno, nepravedno?). na pravdu – pravedno/nepravedno.
a šta nepravedno i razumiju važnost
društvene pravde za čuvanje
dostojanstva svakog čovjeka,
- diskutuju pojedine situacije (pravedno
ili nepravedno...),
- analiziraju važnost osnovnih prava
čovjeka (prava na život, prava na
svojinu, prava na slobodu itd.) i
uviđaju važnost društvene pravde.

24
Zavod za školstvo
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- analizira: neotuđivost, nedjeljivost i
univerzalnost ljudskih prava i
razumije ulogu Deklaracije o
pravima čovjeka;
- analizira primjere kršenja ljudskih
prava i uviđa značaj koji
Deklaracija ima u životu svakog
čovjeka.
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
Građansko vaspitanje ( VI razred) –
- upoznati učenike sa sadržajem Ljudska prava. Tema: Dječija prava.
Deklaracije o ljudskim pravima i
(analizirati prava u odnosu na bazične
potrebe čovjeka),
- razvijati svijest o univerzalnosti i
nedjeljivosti ljudskih prava, jer
jednako važe za sve ljude nezavisno
od materijalnog stanja, društvenog
statusa, boje kože, nacionalnosti i
vjeroispovijesti;
- obezbijediti analizu dovoljno primjera Primjeri kršenja ljudskih prava u svijetu. Građansko vaspitanje ( VI razred) –
kršenja ljudskih prava (prava žena; Tema: Dječija prava.
pravo na rad; pravo na obrazovanje i Likovna kultura: izrada plakata.
sl.), Informatika: Internet.
- uočavaju mogućnost i potrebu
primjene Deklaracija u navedenim
primjerima kršenja,
- analiziraju primjere kršenja ljudskih
prava i uviđaju značaj koji Deklaracija
ima u životu svakog čovjeka,
- izrađuju plakate (izložbu) sa prikazom
kršenja pojedinih prava čovjeka u
svijetu.
25
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/ca:
- analizira društveni položaj djece, i
razumije ulogu Konvencije o
pravima djeteta u svakodnevnom
životu;
Učenici/ce:
Građansko vaspitanje (VI razred) –
- analiziraju odnos između svojih Dječija prava. Tema: Dječija prava.
osnovnih potreba (zdravlje, ljubav, Istorija – položaj djeteta u različitim
pripadanje, uvažavanje...) i svojih periodima razvoja čovječanstva.
prava, Likovna kultura: izrada plakata.
- na primjerima (različiti istorijski izvori; Informatika.
novinski članci; literatura; film i sl.)
analiziraju društveni položaj djece,
prije i nakon usvajanja Konvencije o
pravima djeteta, i razumiju njenu
ulogu u životu svakog djeteta.

- analizira primjere kršenja prava
djeteta i uviđa značaj Konvencije o
pravima djeteta.
- analiziraju primjere kršenja prava Primjeri kršenja prava djeteta. Građansko vaspitanje (VI razred) –
djeteta (prava na zdravlje i standard; Teme: Porodica, Škola; Dječija prava.
prava djece i njihovih porodica; prava Književnost: Priče npr. „Djevojčica sa
djece na obrazovanje i slobodno šibicama“.
vrijeme; građanaska prava i slobode
djece; prava djece na posebnu
zaštitu) i uviđaju značaj Konvencije o
pravima djeteta za nesmetan razvoj i
napredovanje svakog djeteta,
- izrađuju plakate (izložbu) sa prikazom
kršenja pojedinih prava djeteta u
svijetu.

26
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/ca:
- razumije ulogu pravnih normi i
zakona, za očuvanje slobode i pravde
za svakog čovjeka;
Učenici/ce:
Građansko vaspitanje (VI razred) –
- analiziraju i diskutuju situacije iz Slobode (sloboda „od“ i sloboda „za“). Teme: Porodica, Škola.
života ili imaginarne situacije (kada ne Istorija: periodi bezvlašća, anarhije,
bi bilo pravnih normi ni zakona), sukobi...
predviđaju posljedice i razumiju uloge
pravnih normi i zakona za očuvanje
slobode i pravde za svakog čovjeka;

- analizira svoju ulogu u zaštiti i
unapređivanju društvene pravde i
prava čovjeka.
- analiziraju različite oblike pojedinačne Odgovornost. Građansko vaspitanje (VI razred) –
odgovornosti i uviđaju svoju ulogu u Tema: Porodica, Škola.
zaštiti i unapređivanju društvene Književnost: primjeri priča;
pravde i prava čovjeka, komunikacija (pravila).
- razvijaju svijest o odgovornosti kako
za ono što se čini tako i za ono što se
ne čini (bježanje od odgovornosti je
bježanje od slobode),
- podsticanje spremnosti zastupanja za
prava čovjeka u svojoj zajednici;
osposobljavanje za predstavljanje i
promociju prava čovjeka u školi.

27
Zavod za školstvo
Tema 4 – Demokratija, civilno društvo, građanin (4 časa)
Operativni ciljevi Aktivnosti
Učenik/ca:
- upoznaje demokratiju kao
vrijednost (ideal) i kao proceduru –
način kako se u demokratskom
društvu bira, kontroliše i smjenjuje
vlast;
- razumije šta je civilno društvo i
koju ulogu imaju građani u razvoju
civilnog društva.
28
Građansko vaspitanje
Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
- vrednuju različite situacije iz života Demokratija, demokratska procedura, Građansko vaspitanje (VI razred) –
(način donošenja odluka) da li su demokratska vlast. Tema: Država.
demokratske ili ne; upoznaju Istorija: Stara Grčka.
demokratiju kao proceduru – način
kako se u demokratskom društvu
bira, kontroliše i smjenjuje
demokratska vlast;
- diskutuju o tome šta demokratska Civilno društvo, građanski aktivizam, Građansko vaspitanje (VI razred) –
država mora građanima da obezbijedi nevladine organizacije. Teme: Lokalna zajednica; Država.
(sloboda; prava; jednakost;
pravednost) i kako građani ta prava
treba da koriste (građanski aktivizam i
druge forme civilog društva),
- mogu da posjete neku nevladinu
organizaciju, da saznaju koji su njeni
ciljevi, za šta i kako se zalažu za
svoje ciljeve.
Zavod za školstvo
Operativni ciljevi
Učenik/ca:
- upoznaje osnovne karakteristike
autoritarne vlasti i uči da je
razlikuje od demokratske vlasti;
- saznaje kako građani štite i
unapređuju demokratiju u svojoj
zajednici (odgovornost za
demokratiju).
Građansko vaspitanje
Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
- analiziraju osnovne karakteristike Demokratska vlast, autoritarna vlast. Građansko vaspitanje (VI razred) –
autoritarne vlasti i uče da je razlikuju Tema: Država.
od demokratske vlasti,
- analiziraju osnovne oslonce
demokratske vlasti – da se
demokratska vlast dijeli na
zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
- na primjerima iz života upoznaju se Kontrola vlasti, izbori, odgovornost za Građansko vaspitanje (VI razred) –
sa neposrednim i posrednim vidovima demokratiju, zaštitnik ljudskih prava. Teme: Lokalna zajednica; Država.
kontrole vlasti od strane građana: Informatika: prezentacija, Interet.
neposredni slobodni demokratski Likovna kultura: crtež, strip.
izbori; posredni preko svojih
predstavnika u parlamentu i
ombudsmanu, kritičkim stavom
javnog mnenja preko političkih partija,
nevladinih organizacija i sl.,
- razvijaju solidarnost u zajedničkim
aktivnostima,
- razvijaju sposobnost za pravilno
zastupanje potreba i interesa,
Osposobljavanje učenika/ca za
promociju i zastupanje demokratije u
svojoj školi (npr. izrada i prezentacija
portfolija).
29
Zavod za školstvo
Tema 5 – Međuzavisnost i društvo budućnosti (3 časa)
Operativni ciljevi Aktivnosti
Učenik/ca:
- razumije da je svijet međusobno
povezan i da ono što se dešava u
drugim dijelovima svijeta utiče i na nas
same (globalizam i međuzavisnost);
- razumije da se svijet ubrzano mijenja i
da te promjene mijenjaju i nas same;
- razumije da čovjek mora aktivno da se
prilagođava promjenama razmišljajući
o budućnosti.
30
Građansko vaspitanje
Pojmovi – sadržaji Korelacija
Učenici/ce:
- analiziraju osnovne promjene u svijetu u Život nekada i sad, međuzavisnost, Istorija: razvoj društva.
različitim oblastima života: društvo; globalizacija. Informatika: Internet.
komunikacije; ekonomija; moda i zabava
(kultura); globalni problemi (politika) i
predviđaju kakav je uticaj tih globalnih
promjena na naš život.
- analiziraju dobre i loše strane promjena Promjene u svijetu. Informatika: upotreba kompjutera; tehnička
koje su dio njihovog iskustva. Npr. koje su dostignuća.
negativne strane i šta su nam dobro
donijeli: televizija, telefon i kompjuter.
Učenici/ce se podijele u grupe od kojih se
po dvije bave jednom promjenom, npr.
promjene koje nam je donio kompjuter.
Jedna od grupa treba da smisli što više
argumenata koji govore o koristi
kompjutera, a druga argumente koji
govore protiv pretjerane upotrebe
kompjutera,
- iznose argumente za i protiv (npr.
upotrebe kompjutera; telefona, televizije).
- analiziraju promjene u budućnosti
Ja i društvo budućnosti, održivi razvoj. Geografija: resursi; obnovljivi izvori energije
(pismenost; znanje; zanimanje i sl.) i
i sl.
daju svoje prijedloge – šta oni već danas
mogu da urade kako bi spremno dočekali
ove promjene,
- planiraju održivi razvoj svoje lokalne
zajednice. Treba da smisle kako mogu
obezbijediti radna mjesta za ljude i razvoj
svog kraja, a da to ne bude na štetu
očuvanja zdrave prirodne sredine.
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

5. DIDAKTIČKE PREPORUKE

Razvojni model vaspitno-obrazovnog procesa zahtijeva usmjerenost na ciljeve i na ishode obrazovanja. U nastavi ovog predmeta posebnu
pažnju treba posvetiti socijalizacijskim ciljevima. Neke osnovne didaktičke preporuke u tom cilju su:

 naglasak u nastavi ovog predmeta je na aktivnom učešću učenika/ca i konstruktivnim komunikacijama između učenika/ca i
učenika/ca i nastavnika/ce (pojedinačno i u grupi), na podsticanju različitih nivoa misaonih aktivnosti, ali i na uvježbavanju –
praktikovanju vještina u različitim situacijama, koje takođe dovode do specifičnih misaonih i emocionalnih uvida. Mnogo manji naglasak
je na “frontalnoj” nastavi; informacije koje se učenicima/cama nude i koje oni treba da razumiju (npr. kratko predavanje – edukativni
blok, problemski uvod), služe kao osnova za iniciranje različitih misaonih i drugih aktivnosti kroz koje učenici/ce unapređuju znanja, ali i
razvijaju postojeće ili stiču nove vještine, stavove, vrijednosti (npr. traže nove informacije od nastavnika/ce, druge izvore informacija,
produkuju ideje, stiču iskustva u različitim ulogama, kritički prosuđuju, sarađuju, debatuju i sl.);
 “frontalna nastava” je uvijek kraći dio časa, a njen cilj je da ponudi osnovne informacije i da podstakne različite pristupe istom problemu
– zadatku, koji se postavlja pred sve učenike/ce. Problem treba da motiviše, podstakne različite misaone aktivnosti i doživljaje
učenika/ca, a njihova razmjena u grupi (npr. izvještavanje, prezentacije, grupna diskusija) ima za cilj novo, prošireno saznanje, koje se
integriše u postojeću kognitivnu strukturu i postaje iskustvo koje je primjenljivo u drugim situacijama. Nastavnik/ca nije samo izvor
informacija, već neko ko “vodi” učenike/ce kroz različite aktivnosti učenja, u dobro strukturiranoj, sigurnoj i tolerentnoj atmosferi u grupi.
Učenik/ca nije pasivan primalac informacija, već neko ko učestvuje – djeluje;
 posebno je važno stvarati uslove i atmosferu na času koji podstiču učenike/ce da postavljaju pitanja, jedni drugima ili učenici/ce
nastavniku/ci, da problematizuju, iznose dileme (kako?zašto?). Postavljanje pitanja, posebno kada ona nijesu formalna, treba razumjeti
ne samo kao potrebu za dobijanjem informacija i vođenjem dijaloga, nego i kao oblik misaonih procesa koji odslikavaju postizanje
dubljih uvida – sadržaj pitanja može da pokaže nastavniku/ci koliko je učenik/ca radoznao/la, u kojim pravcima se kreću njegova/njena
interesovanja, posebno njegova/njena spoznaja, koliko je dubok njegov/njen uvid u određeni problem, koje su mu/joj potrebe i sl.
Dakle, nastavnik/ca stalno treba da »šalje« učenicima/cama jasnu i ohrabrujuću poruku o vrijednosti postavljanja pitanja i da im
ukazuje na razliku između oblika pitanja (npr. formalnih i razvojnih pitanja). Sam/a nastavnik/ca, načinom na koji postavlja pitanja,
može ponuditi učenicima/cama model i podsticaj da i oni razvijaju ovu intelektualnu vještinu;
 zato je u nastavi i učenju neophodno primjenjivati participatorne tehnike, metode aktivnog učenja i nastave, interaktivnog učenja – što
će učenicima/cama pomoći da razvijaju i stiču vještine kritičkog mišljenja, odgovornosti, podrške, saradnje, tolerancije…. Neke
specifične tehnike koje se koriste u takvim pristupima su: rad u manjim grupama, simulacija, igranje uloga, učeničke prezentacije,
studije slučajeva, esej, kontinuum vrijednosti, debate – “za i protiv”, korišćenje literature i medija, učenički projekti, gost na času, rad na
terenu, mali učenički projekti itd.;

31
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

 bez obzira na širok raspon metoda i tehnika u nastavi, neophodno je naglasiti da svaka posebna tema u predmetu građanskog
vaspitanja zahtijeva od nastavnika/ce pažljivo razrađen scenario časa. To je važno zbog nekoliko razloga: jasnog definisanja cilja –
ciljeva, efikasnog planiranja i kontrole vremena, obezbjeđivanja neophodnog materijala, stimulisanja aktivnosti učenika/ca,
individualizovanog pristupa, neophodnih intervencija nastavnika/ce. Naravno, sve je to u funkciji stalnog praćenja procesa nastave, ali i
učeničkih produkata čime se obezbjeđuje potpunije postizanje cilja. Scenario se ne mora “slijepo” slijediti ukoliko procjena
nastavnika/ce i povratne informacije od učenika/ca govore da je potrebno zadržati se na nekom koraku, dati nove instrukcije, pojasniti,
produbiti i sl.;
 pored postignuća, pažnju treba posvetiti i izgradnji pozitivnog stava prema ovom predmetu. Naravno, to je – proces! On se može
podsticati kako izborom sadržaja, stimulisanjem aktivnosti učenika/ca, stalnim feedback-om ili povratnom informacijom koju
nastavnik/ca treba da ponudi učenicima/cama da bi bolje razumjeli/e proces i svoje rezultate u istom, evaluiranjem od strane
učenika/ca, modelima konstruktivne komunikacije nastavnika/ca i učenika/ca, učenika/ca međusobno, atmosferom u školi, podrškom
porodice, lokalne zajednice i šire sredine;
 važno je da učenik/ca ima stalnu povratnu informaciju o svojim rezultatima, ali i da nastavnik/ca potkrepljuje (socijalno i simbolički)
reakcije, odgovore i aktivnosti koje su u funkciji učenikovog/icinog intelektualnog i socijalnog razvoja. Takođe, učenicima/cama je
potrebno pomagati i da samostalno procjenjuju svoja postignuća;
 posebno se naglašava značaj afirmacije ideja građanskog vaspitanja u nastavi i učenju ostalih predmeta (učešću i podršci svih
subjekata u školi), ali i kao stila života u porodici, školi, vršnjačkim grupama, lokalnoj zajednici. Časovi odjeljenske zajednice mogu biti
dodatni "resurs" – pristup sadržajima i problemima koji se rješavaju u odjeljenskim zajednicama postaje još jedno mjesto u školi gdje je
moguće praktikovati sposobnosti i vještine koje se afirmišu u nastavi građanskog vaspitanja;
 u skladu sa osnovnim ciljevima ovog predmeta, u procjeni postignuća učenika/ca potrebno je odrediti realan balans između procjene
formalnih znanja i mnogo složenije i za pomenute ciljeve važnije – procjene nivoa razvoja sposobnosti i vještina (npr. inicijativnosti,
kritičkog mišljenja, timskog rada, saradnje, komunikacija, poštovanja pravila, tolerancije, odgovornosti – lične i prema grupi itd.).
Postizanje socijalizacijskih ciljeva se ne može mjeriti na isti način kao i nivo formalnih znanja, ali je u tome naglašena potreba za
priličnom osjetljivošću nastavnika/ce prema svim procesima i događanjima, kako na nivou odjeljenja, tako i na nivou pojedinca.
Obučen/a i “osjetljiv/a” nastavnik/ca moći će da procijeni koliko je učenik/ca napredovao/la npr. u saradnji sa grupom ili poštovanju
pravila, a važan podsticaj u tome pružiće i reakcija grupe na svakog svog pojedinca;
 predložene metode učenja i nastave su zahtijevne, kao i ciljevi, ali i izazovne, kako za nastavnika/cu, tako i za učenike/ce. One
podstiču konstruktivnu atmosferu za učenje, ali i složene (intelektualne, emocionalne, socijalne) procese u grupi učenika/ca kojima je
cilj elaboracija i transfer znanja i vještina. Da bi nastavnik/ca mogao/la da podstakne, prati, strukturira i rezimira ove procese nije
dovoljan samo jedan školski čas. Preporuka je da se nastava odvija u blok časovima (2 x 45 minuta), sedmično ili svake druge
sedmice. Ovo drugo bi učenicima/cama omogućilo da imaju dovoljno vremena da se, pojedinačno ili u grupama, pripreme za sljedeće
sadržaje koji se zasnivaju na njihovom aktivnom učešću u nastavi (npr. da potraže, sakupe informacije, urade samostalni ili grupni rad,
domaći zadatak i sl.);

32
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

 uprkos zahtjevnosti ciljeva, neophodno je napomenuti da su oni međusobno jako ispreplijetani, da se stalno dopunjuju, nadograđuju.
Na primjer, razvoj sposobnosti za saradnju, timski rad, kritičko mišljenje – nijesu pojedinačni ili strogo “lokalizovani” ciljevi za jednu
temu; to su ciljevi koji su permanentni i koji se, realizacijom svake nove teme, podstiču i podižu na viši nivo funkcionalnosti;
 preporučuje se da nastavnik/ca, zajedno sa učenicima/cama, izlaže različite materijale koje učenici/ce sakupljaju ili “proizvode” na
vidnom mjestu u učionici. To pomaže ne samo da se lakše sistematizuje gradivo, već ima i motivaciono dejstvo na učenika/cu.

6. STANDARDI ZNANJA

Uvod u predmet Građansko vaspitanje

Učenik/ca treba da:
 objasni ulogu politike i važnost jednakog prava ljudi da učestvuju u društvenom životu svoje zajednice,
 navede i obrazlaži argumente (razloge) učenja predmeta GV.

Porodica
Učenik/ca treba da:
 objašnjava ulogu i značaj porodice (za njega lično i za društvo),
 određuje položaj i ulogu pojedinih članova porodice,
 razlikuje ravnopravnosti od neravnopravnosti u porodici,
 poznaje neke osnovne poremećaje porodičnog života.

Škola
Učenik/ca treba da:
 objašnjava ulogu škole za ravoj djeteta (pravo na dostupno i kvalitetno obrazovanje),
 opisuje organizaciju škole,
 navede različite grupe i njihove uloge u školi,
 navodi neka od prava i obaveza učenika/ca u školi,
 obrazloži neka od njih (slučaj kršenja prava učenika/ca; ili slučaj kršenja školske discipline),
 nabroji i obrazloži neka dječja prava,
 identifikuje, na primjerima, ugrožena prava djeteta.

33
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Lokalna zajednica
Učenik/ca treba da:
 navede osnovne zadatke – funkcije lokalne zajednice,
 obrazlaže zadovoljavanje osnovne potrebe ljudi u lokalnoj zajednici,
 objašnjava način odlučivanja u lokalnoj zajednici,
 da prepozna zanemarene potrebe – pojedinca ili grupe,
 da objasni zašto škola treba zajednici i obratno,
 da odredi i obrazloži svoju odgovornost prema lokalnoj zajednici.

Narod
Učenik/ca treba da:
 odredi pojam narod,
 obrazloži važnost međusobnog razumijevanja i tolerancije,
 objasni svoju odgovornost za očuvanje međunacionalnog sklada i nacionalnog identiteta.

Država
Učenik/ca treba da:
 objasni pojam države,
 obrazloži važnost države za njega/nju lično (zašto je država važna za tebe, šta ti obezbjeđuje).

Autoriteti i uzori
Učenik/ca treba da:
 objasni pojam autoriteta s pravom i bez prava,
 navede primjere autoriteta s pravom i bez njega,
 opiše autoritete u porodici, školi, lokalnoj zajednici i šire,
 predstavi autoritete koji svojim životom i djelovanjem zaslužuju uvažavanje,
 objasni zašto mladi više biraju autoritete i uzore iz svijeta zabave, sporta, muzike nego iz nauke, umjetnosti, obrazovanja,
 objasni zašto mladi biraju negativne junake za svoje uzore,
 objasni ulogu autoriteta i uzora i načine na kojima im se suprostavljaju.

34
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Kulturne, generacijske i druge razlike – niti povezivanja

Učenik/ca treba da:
 naznači razlike između kultura, vjera i etnosa,
 objasni zašto su razlike sredstva povezivanja, a ne razdvajanja ljudi,
 objasni razliku između života: jedni protiv drugih, jedni pored drugih i jedni s drugima,
 navede primjere koji pokazuju da je svaka kultura zbir različitih formi, stilova, uzoraka i odnos mladih prema njima,
 objasni zašto se kriterijumi različitih generacija: mladi, odrasli, stari značajno međusobno razlikuju,
 objasni generacijsku podvojenost i puteve zbližavanja i povezivanja,
 procijeni zašto svaka generacija ima sopstvene pristupe sportu, kulturi, načinu življenja,
 objasni zašto se mladi odaju negativnim sklonostima: alkoholizam, pušenje, nerad, narkomanija, siledžijstvo i sl.
Ljudska - dječja prava, slobode, odgovornost
Učenik/ca treba da:
 objasni značaj Deklaracije o ljudskim pravima i njenu univerzalnost,
 navede primjere kršenja ljudskih prava u lokalnoj sredini i šire,
 objasni nedjeljivost ljudskih prava i njihovo jednako važenje za sve,
 objasni zašto su ljudska prava još uvijek više ideal nego stvarnost,
 objasni značaj Konvencije o dječjim pravima,
 navede najznačajnija dječja prava i mogućnosti njihovog ostvarenja,
 konkretnim primjerima ilustruje kako se dječja prava uvažavaju u porodici, školi i lokalnoj sredini,
 naznači vidove dječje diskrimanacije i njihove nosioce,
 naznači kako ljudska prava mogu postati štit od osnovnih oblika nepravde: nasilje, zlostavljanje, eksploatacija i manje vidljivih:
siromaštva, gladi, zdravstvene zaštite, obrazovanja,
 naznači zašto uz prava ide i odgovornost kako za ono što se radi tako i za ono što se ne radi,
 objasne i ilustruju konkretnim primjerima da onaj koji koristi zdravstvenu zaštitu nema pravo da svoje zdravlje uništava: alkoholom,
drogom i na druge načine.
Demokratija, civilno društvo, građanin
Učenik/ca treba da:
 objasni demokratiju kao proceduru, način mišljenja i postupanja, način življenja,
 objasni kako je građanin osnovna pogonska snaga civilnog društva kao aktivni učesnik, a ne kao pasivni posmatrač,
 uoči i objasni razliku između autoritarne (samovoljne i nekontrolisane) vlasti i demokratski izabrane vlasti – po volji naroda,
 naznači osnovne odrednice vlasti koja se ostvaruje po volji vlastodržaca i one koja se vrši po ustavu i zakonu,
 objasni osnovne atribute vlasti koja je iznad zakona i one koja vlada po zakonu, koja se pokorava zakonima,
 naznači koji su posredni i neposredni vidovi kontrole vlasti i nabroje njihove nosioce,
 objasni koji su to vidovi odlučivanja u kojima oni mogu učestvovati i koji su od značaja za razvoj demokratije.

35
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Međuzavisnost i društvo budućnosti

Učenik/ca treba da:
 objasni globalizaciju u industrijskoj, informativnoj, socijalnoj, trgovinskoj, zdravstvenoj, obrazovnoj i kulturnoj sferi koje čine opštu
međuzavisnost,
 objasni da promjene koje se dešavaju u svim razvojnim sferama povećavaju kvalitet života, ali i donose mnogobrojne probleme:
zagađivanje prirodne i društvene sredine, frustracije savremenog čovjeka, raskoš na jednoj siromaštvo na drugoj strani, droga, opasne
bolesti i sl.,
 naznači kako se pojedinac i zajednica mogu sačuvati od negativnosti koje donosi razvoj,
 naznači šta može uraditi pojedinac, grupa, firma, lokalna zajednica, država, organizacije građana na zaštiti i razvoju sebe, drugih i
okoline.

7. NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI

Provjeravanje, evaluacija i ocjenjivanje predstavljaju jedinstveni sistem u kojem je provjeravanje trajni proces koji čini osnovu evaluacije i
ocjenjivanja. Provjeravanjem se stiče uvid u ovladavanje znanjima, vještinama i navikama, prikuplja dokumentacija i obavljaju mjerenja
kako bi se došlo do objektivne i pravične ocjene. Provjeravanjem se utvrđuje kvantitet i kvalitet znanja, ali i stepen razvijenosti sposobnosti
i vještina, stepen primjenljivosti stečenih znanja, stepen osposobljenosti za transfer znanja, odnos prema učenju, školskim i drugim
normama, stepen socijalizacije. Da bi se izbjegla subjektivnost u ocjenjivanju, uz usmeno i pismeno provjeravanje, koriste se i testovi.

Razumijevanje prirode i sadržaja predmeta Građanskog vaspitanje upućuju na zaključak da je njegov cilj ne samo učenje, već
unaprijeđivanje učenja, u najširem značenju pojma “učenje”. U tom smislu, opravdano je govoriti o dva nivoa evaluiranja: formativnom
(evaluacija procesa nastave, kroz povratne informacije koje nastavnik/ca dobija od učenika/ca) i sumativnom (evaluacija “produkata”,
odnosno rezultata učenja, kroz različite oblike u kojima se rezultati mogu definisati i manifestovati). U nastavi ovog predmeta neophodno
je, mnogo češće nego u tradicionalnoj nastavi, upoznavati učenika/cu sa rezultatima, dopustiti mu/joj da i sam/a, kada je potrebno, pokuša
da evaluira i procijeni svoj rad.

U skladu sa tim, opravdano je razmišljati i o mogućnostima samoevaluacije učenika/ce, odnosno o načinima na koje oni/e sami/e mogu
procjenjivati svoja postignuća, što je i u funkciji važnih socijalizacijskih ciljeva (učešće u odlučivanju, kritičnost, odgovornost i sl.).

Pažljivi izbor i planiranje metoda, oblika i tehnika rada treba da omogući svakom učeniku i svakoj učenici da iskaže sposobnosti, vještine,
stavove, oblikuje vrijednosti, procjenjuje dostignuća. Dakle, nastavnik/ca procjenjuje ne samo formalna znanja, nego i stepen angažovanja,
motivacije, oblike učešća, spremnost na saradnju, redovnost pohađanja, snalaženje u grupnom izvršavanju zadataka, rezultate grupnog
rada i sl.

36
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Zato je predviđeno je da se postignuća učenika/ca izražavaju na dva načina: numeričkom ocjenom, uz opisno – standardizovano
obrazloženje ocjene – koje je mnogo analitičnije jer pruža dublji uvid u različite nivoe i vrste postignuća, a takođe i bolju mogućnost
komparacije učenika/ce kao pojedinca sa njegovom/njenom referentnom grupom (bolje sagledavanje individualnih razlika, snaga i
nedostataka, ali i mogućnosti za postepeno prevladavanje ovih drugih).

8. RESURSI ZA REALIZACIJU
8.1 Materijalni uslovi
Materijalna sredstva neophodna su za: obuku nastavnika/ca, opremanje radnog prostora – učionice, štampanje priručnika i udžbenika,
nabavku literature, biblioteke i medijateke, tehničko-tehnoloških sredstava…

8.2. Standardi i normativi

Uspješna realizacija programa Građanskog vaspitanja podrazumijeva:
 stručno – predmetnu osposobljenost nastavnika/ce (dobro poznavanje sadržaja programa GO)
 metodičko – didaktičku osposobljenost nastavnika/ce (dobro poznavanje savremenih metoda učenja i oblika rada sa
učenicima/cama);
 motivisanost za rad sa mladima u školi i van škole;
 opremljenost učionice u skladu sa zahtjevima savremenih metoda i oblika rada (mogućnost rada u grupama, u paru, individualnog
rada);
 fleksibilnost u kreiranju rasporeda časova (mogućnost blok-časova; realizacije časova van učionice i sl.);
 etos škole u kome se prepoznaje primjena i stalna podrška idejama i principima GV-a (otvorenost škole prema zajednici, stvarna
kontinuirana participacija učenika/ca, efikasnija saradnja sa porodicom, podjela odgovornosti i sl.).

8.3 Okvirni spisak literature

8.3.1. Osnovna literatura za učenika/cu:

Čedomir Ćupić i Zoran Lalović: GRAĐANSKO VASPITANJE, udžbenik za VI razred devetogodišnje osnovne škole, Podgorica, 2005.
Zoran Lalović i Čedomir Čupić: GRAĐANSKO VASPITANJE, udžbenik za VII razred devetogodišnje osnovne škole, Podgorica, 2006.
8.3.2. Osnovna literatura za nastavnika/cu:
Čedomir Ćupić i Zoran Lalović: GRAĐANSKO VASPITANJE, priručnik za VI razred devetogodišnje osnovne škole, Podgorica, 2005.
Zoran Lalović i Čedomir Čupić: GRAĐANSKO VASPITANJE, priručnik za VII razred devetogodišnje osnovne škole, Podgorica, 2006.

37
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

8.3.3. Dodatna literatura:

Literatura o građanskom vaspitanju i demokratskom građanstvu je veoma obimna i raznovrsna. Jedan dio literature dostupan je na
maternjem, a mnogo više na stranim jezicima i u različitim izvorima (udžbenici, priručnici, Internet, video-materijali i sl.). Navodimo samo
neke osnovne, ali ni u kom slučaju i konačne, izvore:
 Ivić, I. i sar.: AKTIVNO UČENJE, Priručnik za primjenu metoda aktivne nastave, Beograd, 2001.
 Grupa autora: VASPITANJE ZA TOLERANCIJU, MIR I HUMANI RAZVOJ, Podgorica, 1997.
 Grupa autora: UVOD U GRAĐANSKO OBRAZOVAJE, Podgorica, 2002.
 Grupa autora: ŠKOLA JE ODLUČILA DA ŽIVI, Podgorica, 2002.
 Grupa MOST: PAMETNIJI NE POPUŠTA, Vodič kroz sukobe do sporazuma, Beograd, 1998.
 Kovač-Cerović, T. i sar.: UČIONICA DOBRE VOLJE, Beograd, 1995.
 Kovač-Cerović, T. i sar.: IGROM DO SPOZNAJE, Beograd, 1995.
 Fountain, S.: OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVI RAZVOJ, UNICEF
 KONVENCIJA O DJEČJIM PRAVIMA
 UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
 Evropska konvencija o ljudskim pravima, Savjet Evrope, Beograd, 2003.
 Center for Civic Education: MI, NAROD..., Projekat "Građanin", Priručnici za nastavnike/ce i učenike/ce, Podgorica, 2002.
 Dokumenta, priručnici, udžbenici i preporuke Savjeta Evrope (Savjet za kulturnu sardanju – CCDCC) o obrazovanju za demokratsko
građanstvo
 Evropska Unija, Savjet Evrope, OSCE – Rodna ravnopravnost u međunarodnim dokumentima, knjiga prva, druga, treća, Kancelarija
za ravnopravnost polova Vlade Crne Gore, Podgorica, 2005.
 Lokal Democracy Agency Nikšić: Učešće građana u donošenju odluka u lokalnoj zajednici, priručnik za trening, 2004.
 R.Golob, E.Hadleston, P. Kraf, M. Salema, V. Spajić-Vrkoš: Obrazovanje za demokratko građanstvo 2001-2004. – priručnik za obuku
nastavnika za demokratsko građanstvo i obrazovanje o ljudskim pravima, Strazbur, 2004. god.
 O.Komar, D.Bošković, Z.Vujović: Upoznaj sistem da bi ga mijenjao – CEMI, 2005.
 Mirjana Pavjančić: Mali rečnik pojmova o parlamentarizmu, Građanska inicijativa, Beograd, 2001.

38
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Literatura dostupna na Internetu:

1. Bäckman E., Trafford B.: Demokratsko upravljanje školama, Izdavaštvo Savjeta Europe, prevod (2008). Na Internetu:
http://www.coe.int/t/dg4/education/edc/3_RESOURCES/EDC_pack_en.asp

2. Dürr, K., Spajić Vrkaš V., F Ferreira Martins I.: Učenje za demokratsko građanstvo u Evropi, Centar za istraživanje, izobrazbu i
dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2002. Na Internetu:
http://www.coe.int/T/E/Cultural_Co-operation/education/E.D.C/Documents_and_publications/By_country/C...

3. Reškovac, T., Crighton, J.: Građansko vaspitanje i građansko obrazovanje u Crnoj Gori (Evaluacija nastave i učenja), Zavod za
školstvo i Fondacija Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo za Crnu Goru (FOSI-ROM), 2008. Na
Internetu:http://www.osim.org.me/fosi_rom_cg/frame_publikacije.htm

4. Grupa MOST, Vodič za unapređenje interkulturalnog obrazovanja, Fond za otvoreno društvo, Beograd, 2007. Na Internetu:
http://www.etf.europa.eu/eventsmgmt.nsf/(getAttachment)/82E0B284F48BF025C125750E003C299F/$File/Vodic.pdf

5. Lazor, M., Marković, S., Nikolić, S.: Priručnik za rad sa decom sa smetnjama u razvoju, Novosadski humanitarni centar, Novi Sad,
2008. Na Internetu: http://www.nshc.org.rs/pdf/prirucnikzaradsadecom.pdf

6. Modul osnove demokracije – Vlast, pravda, odgovornost, privatnost, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2010. Na Internetu:
http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1962:modul-osnove-demokracije--vlast-pravda-odgovornost-
privatnost&catid=359:program-graanskog-odgoja-i-obrazovanja

7. Brett, P., Mompoint-Gaillard, P., Salema H. i dr.: Kako predavači mogu da podrže edukaciju o građanskom vaspitanju i ljudskim
pravima: okvir za razvoj sposobnosti – Publikacija Saveta Evrope, 2009. Na Internetu:
http://www.coe.int/t/dg4/education/edc/Source/Pdf/Documents/How_all_teachers_can_support_Serbian.pdf

8. Priručnici Savjeta Evrope (na engleskom):

Educating for Democracy, 2011
Growing up in Democracy, 2010
Living in Democracy, 2008
Taking part in Democracy, 2010
Teaching Democracy, 2009
Exploring Children Rights, 2008
Na Internetu: http://www.coe.int/t/dg4/education/edc/3_RESOURCES/Resources_for_teachers_en.asp

39
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

9. Građanske inicijative: Udžbenici i priručnici za osnovnu školu

Građansko vaspitanje za V razred osnovne škole, Priručnik za nastavnike
Građansko vaspitanje za VI razred osnovne škole, Priručnik za nastavnike
Građansko vaspitanje za VI razred osnovne škole, Priručnik za učenike
Građansko vaspitanje za VII razred osnovne škole, Priručnik za nastavnike
Građansko vaspitanje zaVIII razred osnovne škole, Priručnik za nastavnike
Priručnik za Građansko vaspitanje na albanskom jeziku, VI razred (Edukata qytetare për klasën e VI të shkollës fillore, doracak për
mësimdhënës në gjuhën shqipe)
Priručnik za Građansko vaspitanje na albanskom jeziku, V razred (Edukata qytetare për klasën e V të shkollës fillore, doracak për
mësimdhënës në gjuhën shqipe)
Na Internetu:http://www.gradjanske.org/page/civicEducationProgram/sr/civicEducationSubject/manuals.html

10. O'Shea, K.: Obrazovanje za demokratsko građanstvo: politike i zakonski okviri, prevod: Centar za građansko obrazovanje (CGO),
Podgorica, 2005. Na Internetu: http://cgo-cce.org/izdavacka_djelatnost.php

11. Grupa autora, Sveevropska studija o politici obrazovanja za demokratsko građanstvo, Centar za građansko obrazovanje,
Podgorica, 2005. Na Internetu: http://cgo-cce.org/izdavacka_djelatnost.php

12. Grupa autora: 21 priča o demokratiji, Centar za građansko obrazovanje, Podgorica, 2005. Na Internetu:
http://cgo-cce.org/izdavacka_djelatnost.php

13. Grupa autora: Naša prava – informacije za nastavnike, Ministarstvo inostranih poslova Republike Slovenije, Ljubljana, 2005. Prevod
sa engleskog-CGO. Na Internetu:http://cgo-cce.org/izdavacka_djelatnost.php

14. Grupa autora: Obrazovni priručnik – Ideje, sredstva, metode i aktivnosti za neformalno interkulturalno obrazovanje sa mladima
i odraslima, CGO (original je na engleskom jeziku, drugo izdanje štampano 2005) Na Internetu:
http://cgo-cce.org/izdavacka_djelatnost.php

40
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

Korisni sajtovi:

- NVO GRAĐANSKE INICIJATIVE (Beograd). Misija je jačanje građanskog društva putem obrazovanja, promovisanja demokratije i
podrške aktivnom građanstvu. Dobar izbor publikacija, uključujući priručnike iz Građanskog vaspitanja za učenike i nastavnike
osnovnih škola. http://www.gradjanske.org/page/home/sr.html
- DADALOS, Internacionalni UNESCO-v obrazovni server, Informativni i nastavni materijali iz oblasti političkog obrazovanja i građenja
mira. Teme: Ljudska prava, Uzori, Demokratija, Partije, Evropa, Globalizacija, UN, Održivi razvoj; Metode: Politička didaktika,
Pedagogija mira, Metode. Dostupan na 9 jezika, između ostalih i na BH, SR, HR, AL. http://www.dadalos.org/bih/index.htm
- Grupa MOST (Beograd) – Udruženje za saradnju i posredovanje u sukobima; Glavna područja rada: istraživanje i obrazovanje za mir,
analiza i upravljanje konfliktima, organizacioni razvoj, multikulturalizam i demokratske promjene obrazovnog sistema
http://www.most.org.rs/
- CIVITAS (Sarajevo) – Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava, Obrazovna mreža Civitasa u Bosni i Hercegovini formirana je
kako bi promovisala demokratiju, ljudska prava i efikasno građanstvo. www.civitas.ba
- Centar za građansko obrazovanje (Podgorica) – Misija Centra je obrazovanje za demokratiju, ljudska prava i evropske integracije u
cilju jačanja civilnog društva zasnovanog na multietničkim i multikulturalnim vrijednostima, sa visokim stepenom učešća građana u
procesima donošenja odluka.

9. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUČNIH SARADNIKA/CA

U skladu sa gore utvrđenim standardima predmet Građansko vaspitanje mogu da predaju nastavnici/e koji/e, pored ispunjenja zakonom
predviđenih uslova, ispunjavaju i sljedeće:
 završeno dopunsko obrazovanje iz najmanje jednog modula, odnosno onog koji se odnosi na sadržaje programa Građanskog
vaspitanja;
 završeno dopunsko obrazovanje iz najmanje jednog modula koji se odnosi na savremene metode i oblike nastave i učenja (ciljno
planiranje, aktivne i interaktivne metode nastave/učenja za predmet Građansko vaspitanje).

41
Zavod za školstvo Građansko vaspitanje

CIP – Каталогизација у публикацији

Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње

ISBN 978-9940-24-039-4
COBISS.CG-ID 20444176

42