Prokariotske ćelije – Bakterije

U prokariote ubrajamo Bakterije i modrozelene alge.

značenje prokariota:
o najstariji organizmi na Zemlji i naseljavaju cijelu biosferu (70 km u visinu i 11.3 km u
dubinu mora).
o razlagači – sudjeluju u ciklusima kruženja tvari u biosferi
o neki obavljaju nitrogenu fiksaciju
o Kad bi sav ostali život na Zemlji nestao, život prokariota nastavio bi se, ali nestankom
prokariota na Zemlji, nestala bi sva ostala živa bića.
sistematizacija u dva nadcarstva:
 Archaea (prabakterije) – bakterije na staništima ekstremne temperature, pH, slanosti i slično.
 Eubacteria (prave bakterije) – bakterije i cijanobakterije - (modrozelene alge).
Bakterije
 raznolikost
a) morfološka – okrugle (koke), štapićaste (bacili) , spiralne (spirili)
b) metabolička – prema načinu ishrane
- autotrofne (kemosintetske, fotosintetske)
- heterotrofne (saprofiti – razlagači, simbionti, paraziti – patogene bakterije)
– prema iskorištavanju kisika – aerobne i anaerobne

 građa i uloga staničnih dijelova

a) vanjski dijelovi stanice
 glikokaliks – sluzavi ovoj ili tvrda kapsula – zaštita i prihvaćanje za
podlogu
 stanična stijenka – peptidoglikan (murein) – zaštita, čvrstoća i oblik
stanice
 pili – tanki nastavci na površini stanice – prihvaćanje za različite
površine i druge stanice
 bičevi – jedan ili više – kretanje stanica i medija koji okružuje stanicu
 stanična membrana – obavija citoplazmu – izmjena tvari s okolinom

b) unutarnji dijelovi stanice (citoplazma)

 nukleoid – središnji dio stanice – kružna DNA (nasljedna tvar stanice)
 plazmidi (može i ne mora imati) – male prstenaste DNA – geni za otpornost
 ribosomi – 70 S – sinteza proteina

 endospore – preživljavanje nepovoljnih uvjeta

 razmnožavanje – dvojna dioba ili cijepanje svakih 20 – 30 minuta

  Značaj bakterija
 Primjer usporedne liste korisnog i štetnog djelovanja bakterija na život čovjeka
korisno štetno

fermentacija namirnica – mliječno kiselo vrenje

(kiselo mlijeko, jogurt, sirevi, kiseli kupus, infekcije – bolesti

suhomesnati proizvodi)
(tuberkuloza, kolera, kuga, sifilis, tifus,
octeno vrenje salmoneloza, tetanus, difterija, hripavac)

(konzerviranje namirnica npr. povrće i gljive)

simbionti u crijevu čovjeka (probiotičke bakterije) kvarenje hrane

(pospješuju probavu, sintetiziraju vitamine B i K,

potiču aktivnost imunološkog sustava)

Cijanobakterije
 fotosintetske bakterije – klorofil na tilakoidnim membranama
 veće i složenije od ostalih bakterija – imaju tilakoide u kojima sadrže
pigmente za fotosintezu.
 nemaju bičeve
 heterociste – stanice koje imaju neke cijanobakterije – fotosinteza i
nitrogena fiksacija
 evolucijsko i ekološko značenje – najsamostalniji organizmi na Zemlji
– prvi autotrofni organizmi (proizvođači organske tvari i kisika)
– u simbiozi s gljivama stvaraju lišaje

VIRUSI – ČESTICE ILI STANICE?

obilježja
 nemaju staničnu građu
 nemaju vlastiti metabolizam
 ne odgovaraju na podražaje
 talože se i kristaliziraju
 razmnožavaju se samo u živoj stanici (obavezni stanični paraziti)
građa i veličina
 submikroskopske čestice (vidljivi elektronskim mikroskopom)
 kapsida – proteinski omotač (zaštita i oblik)
 nukleinska kiselina – DNA ili RNA (nasljedna tvar)
 neki virusi složenije građe – enzimi i vanjski omotač (HIV)
osnovni kriteriji sistematizacije:
a) prema tipu nukleinske kiseline (DNA ili RNA)
b) prema domadaru (bakterijski, biljni, životinjski i humani)
parazitska obilježja
 velika razorna moć (brzo razmnožavanje i promjenljivost)
 specifičnost – napada samo određenu vrstu stanica
 zaštita od virusa – zdrav obrambeni sustav i cijepljenje
subviralne čestice
 viroidi – kružna RNA bez proteinskog omotača
– bolesti biljaka
 prioni – proteini bez nukleinske kiseline (kravlje ili goveđe ludilo)