MENADŽMENT I RAZVOJ DEFINICIJA – MENADŽMENT I

TEORIJA MENADŽMENTA MENADŽER

Literatura:
1. Buble, M., Management, Ekonomski fakultet Split, 2000. MENADŽMENT je proces rada s drugima i
2. Certo, S. C., Certo, S. T., Moderni menadžment, 10. izd., MATE i Zagrebačka
škola ekonomije i menadžmenta, Zagreb, 2008.
pomoću drugih na ostvarenju organizacijskih
3. Delišimunović , D., Menadžer sigurnosti i upravljanje ljudskim resursima,
ciljeva u promjenjivoj okolini uz efikasnu i
Zbornik radova Menadžment i sigurnost, VII. znanstveno-stručna konferencija: efektivnu uporabu ograničenih resursa.
Upravljanje ljudskim resursima i sigurnost, Hrvatsko društvo inženjera
sigurnosti, Visoka škola za sigurnost, Čakovec, 2012., str. 585.-592.
4. Dujanić, M., Osnove menadžmenta, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2006. MENADŽER planira i donosi odluke,
5. Dujanić, M., Menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2007.
6. Sikavica, P., Novak, M., Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.
organizira rad i poslovanje, angažira i vodi
7. Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N., Temelji menadžmenta, ljude, kontrolira ljudske, materijalne i
Školska knjiga, Zagreb, 2008. informacijske resurse ciljeve ostvaruje
8. Suarez, S. S., 10 Characteristics Of A Good Safety Practitioner: “What are the angažiranjem drugih ljudi.
characteristics of a good safety engineer/officer?” http://people360.com.ph/10-
characteristics-of-a-good-safety-practitioner-part-1 (5. 10. 2014.)
9. Ivandić Vidović, D., Karlović, L., Ostojić, A., Korporativna sigurnost, Udruga
1 2
hrvatskih menadžera sigurnosti, Zagreb, 2011. Dujanić, M., Osnove menadžmenta, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2006.

Funkcije menadžmenta Razine menadžmenta

• PLANIRANJE
 Odabiranje ciljeva te oblikovanje strategija za njihovo
postizanje postavljanje ciljeva, definiranje strategija,
• ORGANIZIRANJE monitoring i interpretacija okoline,
 Formiranje organizacijske strukture; zadatke dodijeliti ljudima donošenje odluka koje utječu na poduzeće kao cjelinu
koji će ih najbolje ispuniti VRHOVNI
• UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA (kadrovsko MENADŽERI
popunjavanje = kadroviranje) implementacija ukupne strategije i politike
 Popuna radnih mjesta u organizacijskoj strukturi i održavanje koju definira vrhovni menadžment,
tih mjesta popunjenima MENADŽERI
ohrabruje timski rad i rješava konflikte
SREDNJE RAZINE
• VOĐENJE
 Utjecati na ljude kako bi pridonijeli organizaciji i skupnim
ciljevima; motivacija MENADŽERI primjena pravila i procedura za ostvarenje
• KONTROLIRANJE PRVE RAZINE efikasne proizvodnje, osiguranje tehničke
 Mjerenje i ispravljanje pojedinačnog i organizacijskog asistencije i motiviranje podređenih
djelovanja
 Mjeriti uspješnost s obzirom na ciljeve i planove
3 4
 MENADŽERI SIGURNOSTI
Uloge menadžera (Mintzberg) (engl. CHIEF SECURITY OFFICER)
ULOGE • pristup rješavanju problema mora biti proaktivan
ODLUČIVANJA
INTERPERSONALNE • potrebna znanja, vještine i odgovornosti su u rangu
Poduzetnik
ULOGE zahtjeva najviše pozicioniranog menadžmenta
Korektor
Reprezentant • razlika u odnosu na ostale menadžere: djelokrug
Alokator resursa
Vođa poslova zaštite ima u manjoj ili većoj mjeri dodirnih
INFORMACIJSKE Pregovarač
Vezist ULOGE
točaka sa svim drugim poslovnim procesima
Monitor • za kvalitetno obavljanje poslova svaki se mora
upoznati s poslovnom politikom poduzeća u kojem
Distributer
radi jer se njegov rad mora uklopiti u tu istu
Glasnogovornik
politiku
– iz politike poslovanja proizlazi dokument s nazivom
Dujanić, M., Osnove menadžmenta, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2006.
politika sigurnosti, ali ne vrijedi i obratno
5 6

Uloga menadžera sigurnosti MENADŽERSKE VJEŠTINE

• menadžeri sigurnosti zajedno sa svojim timom suradnika
omogućavaju da svi drugi menadžeri i radnici rade svoj
osnovni posao, a njihov posao je pružanje usluge i 1. konceptualne vještine
osjećaja sigurnosti
• posao se ne svodi samo na procjenu vjerojatnosti štetnog 2. vještine rada s ljudima – humane vještine
događaja i njegovih posljedica 3. tehničke vještine
• menadžeri sigurnosti moraju biti podrška poslovanju što
znači da prateći poslovanje tvrtke moraju predlagati i
nuditi najvišem menadžmentu stalne analize rizika koje → Značaj vještina obzirom na položaj u
poslovanje nosi i istodobno praktične mjere kojima se rizici
mogu smanjiti uključujući i metode za upravljanje rizicima hijerarhiji

7 8
Dujanić, M., Osnove menadžmenta, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2006.
 Konceptualne vještine Humane vještine

• oblikovanje (rješavanje) problema • vještina rada s ljudima je sposobnost menadžera

• sposobnost spoznaje poduzeća kao cjeline
• prepoznavanje važnih elemenata u situaciji i
razumijevanje odnosa među tim elementima
• uključuje sposobnost promišljanja, procesuiranja
informacija i planiranja menadžera → analitičke
vještine
da radi s drugima i pomoću drugih, kao i da radi
učinkovito kao član grupe
• iskazuje se kroz odnos menadžera prema drugim
ljudima
• uključuje njegovu sposobnost da motivira,
pomaže, koordinira, vodi, komunicira i rješava
sukobe

9 10

Tehničke vještine
• poznavanje i vladanje znanjima koja se odnose na
karakteristike specifičnih zadataka u poduzeću (npr.
zadaci prodaje, zadaci proizvodnje i dr.)
• uključuje specijalizirana znanja, analitičku Najniža razina Središnja razina Najviša razina
sposobnost i odgovarajuću uporabu alata i tehnika za
rješavanje problema u specifičnim područjima rada Legenda: konceptualne vještine
humane vještine
menadžera
tehničke vještine

11 12

Tipovi menadžmenta s aspekta
djelokruga odgovornosti
• Funkcijski – odgovorni za odjele koji izvršavaju
pojedine funkcijske zadatke
• Linijski - odgovorni za odjele koji neposredno
izvršavaju temeljne zadatke poduzeća
• Štabni - odgovorni za odjele koji podupiru linijske
odjele
• Generalni - odgovorni su za nekoliko odjela koji
izvršavaju različite funkcije
• Projektni - odgovornost za privremeni rad na
projektima koji uključuju sudjelovanje drugih osoba; ta
im odgovornost prestaje nakon što je projekt završen
13
• menadžer sigurnosti mora neprekidno balansirati
između rizika kojima je izloženo poslovanje, radnici,
klijenti i imovina poduzeća za što je prvenstveno
odgovoran, a s druge strane interesa vlasnika i
predsjednika uprave koji su usmjereni ostvarenju što
veće dobiti
• prepoznate rizike treba smanjivati provedenom
analizom rizika:
– povećanjem stupnja sigurnosti uvođenjem dodatnih
mjera ili
– „prebacivanjem“ na treću stranu korisnika usluga i
proizvoda, osiguravateljskih kuća i sl.
• menadžer sigurnosti ima zadaću da poslovi sigurnosti
ne postanu sami sebi svrha odvojeni od poslovanja
poduzeća već da budu bitna sastavnica poslovanja i
strateška prednost pri donošenju ključnih odluka
uprave
15
Očekivanja i zadaće menadžera
sigurnosti
• metodičnost i taktičnost u načinu prezentiranja problema i
njihovih rješenja (može se „pretvoriti“ u glasnika loših
vijesti)
• bitno je kako će reći i kada će prezentirati svoje mišljenje i
stručnu analizu stanja sigurnosti poslovanja
– univerzalno pravilo: prikazati investiranje u sigurnost kao
jedini ispravan način za smanjivanje rizika što izravno utječe
na smanjivanje troškova i time povećanje profitabilnosti
poduzeća
• ima nezahvalan zadatak stalnog postavljanja pitanja „što
ako?“ i razmatranja najgorih mogućih scenarija i slučajeva
razvoja mogućih ugrožavanja
– analize stanja i odluke koje donose menadžeri sigurnosti
često se tumače kao otežavajući faktor pri ostvarenju
strateških ciljeva tvrtke 14
• ako je u godišnjem financijskom izvješću
poslovanja izostao trošak rezerviran za određene
štetne događaje (izbjegnuti ili su se realizirali u
manjem opsegu), onda je ispravno na temelju tih
podataka donijeti dva zaključka:
1. trošak prevencije se pokazao kao odlična
dugoročna investicija u sigurnost
2. trošak dugoročne investicije u sigurnost poželjno
zadržati istim, a ne ga smanjivati za iznos
„uštede“ koja je rezultat
16
 Karakteristike učinkovitog stručnjaka 6. Otpornost.
– Potrebno je strpljenje za rad s ljudima koji su tvrdoglavi i ne
sigurnosti na radu žele se pridržavati pravila
• Iskrena briga za ljude. – Neprestano ponavljanje važnosti sigurnosti → stvara
– To nije samo posao, važna uloga u prevenciji nesreća i naviku → pozitivan stav prema sigurnosti
spašavanju života 7. Sposobnost slušanja.
• Vođenje primjerom. – Učinkovit način za dobivanje povratnih informacija
– Važan je kredibilitet – ono što govori i radi je povezano 8. Pozitivan stav.
• Želja za znanjem. – Sposobnost prevladavanja predrasuda
– Potrebna je neprestana nadogradnja postojećeg znanja – Eliminiranje “kulture krivnje”
• Orijentiranost na rezultat (a ne zadatak). 9. Gracioznost pod pritiskom.
– Stručnjak sigurnosti na radu ne radi sam – dio je tima – Suočavanje s nesrećom mirnoćom i fokusom
koji treba osigurati rezultate 10. Čvrst, ali pravedan.
• Poniznost. – Pravdenost: insitucionaliziranje pravednih politika i pravila
– Pohvale i priznanja ne bi trebale biti motivator konzultiranjem zaposlenika
– Ponekad nezahvalan posao – Čvrstoća: postojanje standarda (nagrade i kazne)
17 18

Kompetencije menadžera sigurnosti

(Ivandić Vidović, Karlović, Ostojić, 2011.)
• posjeduje profesionalno znanje (dubinsko znanje) • učinkovito organizira poslove unutar organizacijske
funkcije korporativne sigurnosti i šire znanje iz područja jedinice integralne sigurnosti
njegove vlastite odgovornosti (širina znanja)
• delegira poslove
• korisiti nove spoznaje za procjenu mogućih alternativa
• posjeduje snažnu motivaciju, ima veliku želju za
za sigurnost poslovanja i pronalaženje rješenja u kriznim
uspjehom, preuzima inicijativu
situacijama
• ambiciozan i posjeduje veliku energiju za rad
• prati širu sliku okoline u kojoj poduzeće posluje te
promišlja i provodi mjere koje osiguravaju kontinuitet • utječe na druge kako bi se postigli zajednički ciljevi
poslovanja • sposoban integrirati i interpretirati velike količine
• njeguje komunikaciju s vanjskom i unutarnjom informacija
okolinom • kontinuirano se usavršava
• prenosi znanje na suradnike

19 20
 Potrebne vještine menadžera
sigurnosti (Delišimunović, 2012.)
• menadžer ljudskih odnosa
• direktor i lider
• ekspert za poslovnu tematiku
• član rukovoditeljskog tima
• menadžer rizika
• strateg
• kreativni rješavatelj problema
Znanstveni menadžment
• FREDERICK WINSLOW TAYLOR (1856. –
1915.): “Upravljanje pogonom” (1903.)
“Principi znanstvenog upravljanja” (1911.)
• bavio se istraživanjem sljedećih područja:
– standardizacija
– studij vremena i zadatka
Otac znanstvenog
– sistematična selekcija i obuka menadžmenta
– stimulativno plaćanje
Karijeru započeo kao radnik u čeličani Midvale;
Bethlehem Steel Company → menadžer →
inženjer
TEORIJSKI PRAVCI
MENADŽMENTA
• KLASIČNA TEORIJA (1900. – 1930.)
– Znanstveni menadžment
– Administrativni menadžment
– Birokratski menadžment
• NEOKLASIČNA TEORIJA (1930. – 1950.)
– Pristup međuljudskih odnosa
– Bihevioristička škola
• MODERNE TEORIJE (1950. do danas)
– Sistemski/sustavni pristup
– Kontingencijski (situacijski) pristup
22
21
• Proučavanje radnog vremena radnika s
ciljem da se poboljša organizacija rada
– način na koji se rad obavlja
– uvjeti u kojima se rad obavlja
– uloga radnika i rukovodilaca
– sistem plaćanja radnika
• Rezultati
1. Višestruko povećanje proizvodnosti rada
2. Ostvarivanje ogromne uštede sredstava za rad i
predmeta rada
3. Porast plaća oko 50 %, profita i do 200 %
23 24
 Doprinos znanstvenog
Sljedbenici
menadžmenta
• HENRY L. GANTT
– gantogram – planiranje i kontrola izvršenja
zadataka u proizvodnji
– razvio sustav u kojem radnici mogu zaraditi
1. Naglasak na specijalizaciji
bonus po učinku ako su prešli normu dnevne 2. Počeci dizajniranja posla
proizvodnje
3. Naglasak na obuci radnika
• FRANK i LILLIAN GILBRETH
– studij vremena i pokreta: prvi uveo filmsku
kameru za snimanje rada, napravio tablicu
standardnih pokreta
– L. G. bavila se psihologijom menadžmenta

25 26

...razvio se u OPERACIONALNI PRISTUP

u novije vrijeme evoluirao je u kvantitativnom pravcu
– sve se više sagledava u kontekstu matematičkih
procesa, koncepata, simbola i modela → orijentacija na
rješavanje konkretnih operativnih problema
→ operacijski menadžment:
“proces dizajniranja, operiranja i kontroliranja proizvodnog
sistema sposoban za transformiranje materijalnih resursa i
ljudskog talenta u potrebna dobra i usluge”
27
Administrativni menadžment
• HENRI FAYOL (1841. - 1925.), “Opća i industrijska
administracija”, 1916., rudarskiinženjer
otac moderne teorije
– cilj – povećati efikasnost rada putem
menadžmenta
znanstvenog upravljanja
– administracija svih organizacija, nezavisno od njihova
oblika, karaktera i veličine zahtijeva racionalni proces
– za razliku od Taylora koji se zaustavlja na upravljanju
proizvodnjom, razmatra probleme upravljanja
poduzećem u cjelini
– daje prvu zaokruženu teoriju menadžmenta
– UNIVERZALNI ili FUNKCIJSKI PRISTUP - najstariji je i
najpopularniji pristup menadžmentu
28
 Fayolovih 14 principa
• klasifikacija funkcija u organizaciji 1. Podjela rada – specijalizacija rada je neophodna za organizacijski uspjeh.
1. tehnička 2. Autoritet i odgovornost – pravu naređivanja mora se dodati odgovornost
za naloge.
2. komercijalna 3. Disciplina – poslušnost i poštovanje pomažu da se organizacija vodi glatko.
3. financijska 4. Jedinstvo zapovijedanja – svaki zaposleni prima naloge od samo jednog
nadređenog.
4. računovodstvena 5. Jedinstvo naređivanja – napori sviju u organizaciji koordiniraju se i
usmjeravaju u istom pravcu.
5. sigurnosna 6. Podčinjavanje osobnih općim interesima – kada se interesi razlikuju,
6. ADMINISTRATIVNA → administrativna teorija menadžment ih mora usuglasiti.
7. Nagrađivanje – zaposleni će biti plaćeni pošteno u skladu sa svojim
• administrativna funkcija doprinosom.
8. Centralizacija – između centralizacije i decentralizacije mora biti
– 5 elemenata: proporcija; optimalan balans treba naći za svaku organizaciju.
• planiranje 9. Skalarni lanac – nadređeni će se držati lanca zapovijedanja, osim kada bi
doslovna primjena bila štetna.
• organiziranje 10. Red – svaka stvar i svaka osoba moraju biti na svojem mjestu.
• komandiranje 11. Pravednost – odnos menadžera koji rezultira iz kombinacije ljubaznosti i
predanosti vodi k privrženosti i revnosti.
• koordiniranje
12. Stabilnost zaposlenja – ljudi trebaju vremena da nauče svoj posao.
• kontroliranje 13. Inicijativa – jedna od najvećih satisfakcija je smišljanje i izvršenje plana.
29 14. Kooperativni duh ("Esprit de corps“) – harmonija snage pojedinca je ključ
organizacijskog uspjeha. 30

Birokratski menadžment tvorac birokratske

• MAX WEBER (1864. – 1920.)
• Tri ključna Fayolova doprinosa:
• Aktivnosti organizacije
• Aktivnosti administriranja
(menadžmenta)
• Principi organiziranja
teorije
organizacije
– njemački sociolog i ekonomist
– teorija socijalne i ekonomske organizacije
– reakcija na menadžersku zlouporabu moći
– birokracija – najracionalniji oblik društvene
organizacije (vladavina pomoću znanja)
– 4 bitna obilježja:
• hijerarhija
• pravila i postupci kojima je unaprijed definirano ponašanje
pojedinca, grupe i cjeline
• zakonski autoritet (vezan uz položaj)
• formalna organizacijska struktura kao suština birokratske
organizacije

• “Privreda i društvo”
31 32
• “Teorije socijalne i ekonomske organizacije”
 Karakteristike klasične teorije
1. pridaje se pažnja samo tehničkoj strani organizacije
2. radnik je homo oecconomicus
3. prioritet organizacije i sistema rada nad čovjekom
4. zaokupljenost učincima i efikasnošću
5. kult stroja i nove tehnike
6. naglašavanje hijerarhije i čvrsto zastupanje
centralističke organizacije
7. pretpostavlja automatsko jedinstvo ciljeva svih
članova organizacije – a zapravo su proturječni –
visina profita i nadnica
33
Pokret ljudskih odnosa bio je orijentiran na
menadžment da ga učini osjetljivim na potrebe
zaposlenih → pridonijela tri povijesna utjecaja:
1. Unionizacija (sindikalni pokret)
– razvila se legalizacijom kolektivnog ugovoranja (1935.)
– menadžment primjenjuje brojne tehnike ljudskog
ponašanja kako bi stvorio osjećaj zadovoljstva kod
radnika i tako ih odvraćao od sindikalnog
organiziranja
35
NEOKLASIČNA TEORIJA
• Polazi od čovjekova ponašanja u organizaciji koje bitno
determinira i njegovu efikasnost u radu
• Proučavanje čovjeka je utvrdilo da je najvažniji faktor
uspješnosti stav radnika prema svom radu i prema
drugim radnicima s kojima radi
• Svoj stav radnik oblikuje u zavisnosti od uvjeta koji
vladaju u grupi i u zavisnosti od osobina svoje ličnosti
TEORIJA O MEĐULJUDSKIM ODNOSIMA
TEORIJA O PONAŠANJU U ORGANIZACIJI
34
2. Hawthorne studije
serije studija vođenih između1924. i 1932. u
Hawthorne Works (sastavni dio Western Electric
Company), Chicago; proveli Elton MAYO, Fritz J.
Roethlisberger i William J. Dicksen
dvije faze:
eksperimenti provedeni u testnoj hali za sastavljanje
relejnih stanica: ispituje se odnos između intenziteta
osvjetljenja i proizvodnosti rada u posebnoj prostoriji
→ rezultati: proizvodnost rada je bila mnogo manje osjetljiva na
promjene u radnim uvjetima nego na stavove radnika (rad u
grupi, pridavanje važnosti, novi odnos poslovođe)
eksperiment proveden u testnom pogonu za sastavljenje
terminala: analiza društvenih odnosa u radnoj skupini
(utjecaj skupnih novčanih poticaja isplaćenih po
sastavljenom komadu skupini muškaraca)
→ rezultati: radna skupina silila najbrže radnike da smanje
svoju stopu rada zbog straha od otpuštanja → pojava
neformalnih grupa s vlastitim pravilima i mehanizmima
36
 3. Filozofija ljudskih odnosa
ZAKLJUČCI: – nastala je kao potreba da se zaposleni kao najvažniji
element proizvodnosti rada bolje tretiraju
1. ljudski faktor presudan u radnoj sredini (postojanje – Elton Mayo, Mary Parker Follett, Douglas
neformalnih grupa) McGregor ponudili su elemente te filozofije
2. organizacija je prvo socijalni sistem, a tek onda – Abraham Maslow – teorija hijerarhije potreba
tehnički i gospodarski – Rensis Likert – najbolji stil menadžmenta je
demokratsko-participativni koji se temelji na
3. radnik ne djeluje kao izolirani pojedinac nego kao potpunom povjerenju u podređene; upotrebi ideja i
član grupe mišljenja podređenih; nagrađivanju podređenih na
osnovu njihove kontribucije; homogenom i
usklađenom djelovanju nadređenih i
podređenih

37 38

Karakteristike SUVREMENE (MODERNE)

neoklasične teorije organizacije TEORIJE MENADŽMENTA
1. predstavlja dopunu i modifikaciju klasične teorije,
a ne njenu negaciju • Decentralizacija organizacije: stvaranje
2. poduzeće nije savršen stroj nego zajednica ljudi čiji profitnih centara i delegiranje
interesi nisu identični
3. čovjek nije puki homo oeconomicus, osim za novac on
• Skupno odlučivanje – komisije ili
može raditi i iz zadovoljstva komiteti
4. pored formalne organizacije postoji i neformalna
• Participacija
5. potrebno je raditi decentralizaciju
6. ublažavanje hijerarhije
7. proučavanje čovjekova ponašanja

39 40
 Opći model organizacije kao otvorenog
SISTEMSKI/SUSTAVNI PRISTUP
sustava
• Značajke: OKOLINA
– integrativni pristup – integrira i sintetizira spoznaje
klasičnog i neoklasičnog pristupa i spoznaja drugih organizacijski sustav
znanosti o menadžmentu INPUTI OUTPUTI
– globalni je okvir razumijevanja menadžmenta i • sirovine TRANSFORMACIJSKI • proiz. i
organizacije • ljudski PROCES usluge
→ globalna apstraktna svojstva organizacije kao sustava potencijali • radne aktivnosti zaposlenih • financijski
– polazište: • kapital • aktivnosti menadžmenta rezultati
• tehnologija • tehnologija i metode • informacije
organizacija kao otvoren sustav u stalnoj • informacije operacija • znanje
interakciji s okolinom, a menadžment kao
• razvoj LJP-a
(pod)sustav međusobno povezanih procesa i
aktivnosti usmjerenih na integraciju i povratna veza
koordinaciju svih podsustava organizacije
OKOLINA 42
41
Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N., Temelji menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 74. Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N., Temelji menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 75

Doprinos teoriji menadžmenta

• sustav = sastoji se od niza međusobno povezanih • Poduzeće se promatra kao otvoreni sistem; važnost
elemenata njegove interakcije s okolinom
• ponašanje ili stanje svakog elementa ovisi o ponašanju • Integralno promatranje poduzeća kao socijalnog i
ili stanju drugih elemenata tehničkog sistema
• svaki dio pridonosi jedinstvenim karakteristikama • Naglašavanje interakcije dijelova (podsistema) unutar
cjeline, ali i prima nešto od cjeline poduzeća
• promjena u jednom dijelu sustava utječe na promjene u
drugim dijelovima sustava Suviše apstraktan!
→ organizacija je kompleksan sustav niza međusobno Specifičan je način mišljenja o
povezanih dijelova (podsustava) u kojem podsustav menadžmentu i organizaciji, a ne
menadžmenta ima ključnu ulogu njihovog povezivanja i radi se o razradi novih rješenja za
integriranja poboljšanje organizacijske i
menadžerske uspješnosti
43 44
Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N., Temelji menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 75. Buble, M., Management, Ekonomski fakultet Split, 2000., str. 36.
 KONTINGENCIJSKI • empirijska istraživanja pokazala su da uspjeh
poduzeća nije povezan s jedinstvenim, već nizom
(SITUACIJSKI) PRISTUP različitih utjecaja:
• Reakcija na ideju da postoji „jedan najbolji način“ – Chandler (1962.): utjecaj strategije na organizaciju
menadžmenta poduzeća
• Temeljna polazišta: – Woodward (1965.): utjecaj tehnologije na organizaciju
poduzeća
– Svaka je organizacija jedinstvena te zahtijeva posebnu
njoj primjerenu strukturu i menadžment – Lawrence i Lorsch (1969.): utjecaj neizvjesnosti u
– Ne postoji univerzalni ni najbolji pristup menadžmenta okolini na stupanj diferencijacije i integracije
organizacije poduzeća
– Svaka situacija se mora posebno analizirati da bi se
utvrdio optimalan način menadžmenta – Child (1972.): utjecaj veličine poduzeća na
organizacijsku strukturu
– Nužna je visoka sukladnost između organizacije i njezine
okoline te različitih unutarnjih varijabli i podsustava → najvažniji kontingencijski faktori: okolina,
– Primarna uloga menadžmenta je maksimiziranje te strategija, veličina, tehnologija, starost (dob) poduzeća
sukladnosti
45 46
Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N., Temelji menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 79.

Kreitner (1989.): kontingencijski pristup izvediv kompromis

između sistemskog i čisto situacijskog pristupa

Veoma Veoma
općenito specifično

SISTEMSKI KONTINGENCIJSKI ČISTI SITUACIJSKI

POGLED POGLED POGLED

Osnovne pretpostavke

Sve je sastavljeno od Odnosi između Svaka pojedina situacija

sistema sa zajedničkim menadžment tehnika i potpuno je unikatna
karakteristikama situacije mogu se
kategorizirati

47
Buble, M., Management, Ekonomski fakultet Split, 2000., str. 37.