Zbirka Fizika

ZBIRKA
ZADATAKA
IZ FIZIKE
ZADACI DRŽAVNOG POVJERENSTVA IZ FIZIKE ZA SVE TRI

RAZINE NATJECANJA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA U
RAZDOBLJU 2004. DO 2022. GODINE RAZVRSTANI PO
NATJECATELJSKIM SKUPINAMA I SADRŽAJIMA TIH SKUPINA
Pripremio: Dragutin Kovačević

Sadržaj 1
Predgovor ....................................................................................................................................................... 7
Raspodjela gradiva - 1. skupina ..................................................................................................................... 9
Pregled zadataka- Sadržaj - 1. skupina..................................................................................................... 10
Kinematika (1) ............................................................................................................................................. 12
Kinematika (2) ......................................................................................................................................... 14
Kinematika (3) ......................................................................................................................................... 16
Kinematika (4) ......................................................................................................................................... 18
Kinematika (5) ......................................................................................................................................... 20
Kinematika (6) ......................................................................................................................................... 22
Kinematika (7) ......................................................................................................................................... 24
Slobodni pad (1) ........................................................................................................................................... 26
Newtonovi zakoni (1)................................................................................................................................... 28
Newtonovi zakoni (2)............................................................................................................................... 30
Newtonovi zakoni (3)............................................................................................................................... 32
Rastavljanje sile na komponente (1) ............................................................................................................ 33
Rastavljanje sile na komponente (2) ........................................................................................................ 35
Kosina (1)..................................................................................................................................................... 36
Kosina (2)................................................................................................................................................. 38
Kosina (3)................................................................................................................................................. 40
Zakon očuvanja količine gibanja (1) ............................................................................................................ 42
Zakon očuvanja količine gibanja (2) ........................................................................................................ 44
Zakon očuvanja količine gibanja (3) ........................................................................................................ 46
Složena gibanja. Hitci (1)............................................................................................................................. 47
Složena gibanja. Hitci (2)......................................................................................................................... 49
Kružno gibanje (1) ....................................................................................................................................... 54
Kružno gibanje (2) ................................................................................................................................... 56
Referentni sustavi (1) ................................................................................................................................... 58
Referentni sustavi (2) ............................................................................................................................... 60
Rad. Energija. Snaga (1) .............................................................................................................................. 62
Rad. Energija. Snaga (2) .......................................................................................................................... 64
1
Da bi otvorili sadržaj pod odabranim naslovom u ovom Sadržaju koristite CTRL+ klik na naslov.
Opći zakon gravitacije (1) ............................................................................................................................ 74
Opći zakon gravitacije (2) ........................................................................................................................ 76
Opći zakon gravitacije (3) ........................................................................................................................ 78
Eksperimentalni zadaci – 1. skupina ............................................................................................................ 79
Prilog 1.1: Pouzdane znamenke ................................................................................................................... 81
Prilog 1.2: Račun pogrešaka ........................................................................................................................ 82
Raspodjela gradiva - 2. skupina ................................................................................................................... 85
Pregled zadataka- Sadržaj - 2. skupina..................................................................................................... 85
Prethodno nastavno gradivo ......................................................................................................................... 88
Tlakovi u fluidu (1) ...................................................................................................................................... 89
Uzgon (1) ..................................................................................................................................................... 91
Uzgon (2) ................................................................................................................................................. 93
Uzgon (3) ................................................................................................................................................. 95
Bernoullijeva jednadžba (1) ......................................................................................................................... 96
Bernoullijeva jednadžba (2) ..................................................................................................................... 98
Bernoullijeva jednadžba (3) ................................................................................................................... 100
Bernoullijeva jednadžba (4) ................................................................................................................... 102
Termičko širenje čvrstih tvari i tekućina (1) .............................................................................................. 103
Termičko širenje čvrstih tvari i tekućina (2) .......................................................................................... 105
Plinski zakoni (1) ....................................................................................................................................... 106
Plinski zakoni (2) ................................................................................................................................... 108
Plinski zakoni (3) ................................................................................................................................... 110
Plinski zakoni (4) ................................................................................................................................... 112
Molekularno-kinetička teorija plinova (1) ................................................................................................. 114
Promjena unutarnje energije izmjenom topline i radom (1)....................................................................... 115
Promjena unutarnje energije izmjenom topline i radom (2)................................................................... 117
Promjena agregatnih stanja (1)................................................................................................................... 118
Promjena agregatnih stanja (2)............................................................................................................... 120
Prvi zakon termodinamike (1) .................................................................................................................... 122
Prvi zakon termodinamike (2) ................................................................................................................ 124
Adijabatski procesi (1) ............................................................................................................................... 126
Adijabatski procesi (2) ........................................................................................................................... 128
Toplinski strojevi (1) .................................................................................................................................. 130
Toplinski strojevi (2) .............................................................................................................................. 132
Entropija (1) ............................................................................................................................................... 133
Coulombov zakon (1).................................................................................................................................134
Električno polje. Električni potencijal. Napon (1) ..................................................................................... 136
Električno polje. Električni potencijal. Napon (2) ................................................................................. 139
Električno polje. Električni potencijal. Napon (3) ................................................................................. 141
Kapacitet i kondenzator. Spajanje kondenzatora. Energija električnog polja (1) ...................................... 143
Kapacitet i kondenzator. Spajanje kondenzatora. Energija električnog polja (2) .................................. 145
Gibanje električno nabijene čestice u električnom polju (1) ...................................................................... 147
Gibanje električno nabijene čestice u električnom polju (2) .................................................................. 149
Elektrodinamika: Spajanje otpornika. Kirchhoffova pravila (1) ................................................................ 150
Elektrodinamika: Spajanje otpornika. Kirchhoffova pravila (2) ............................................................ 152
Eksperimentalni zadaci - 2. skupina........................................................................................................... 154
Prilog 2.1: Prvi zakon termodinamike ....................................................................................................... 156
Prilog 2.2: Specifični toplinski kapaciteti .................................................................................................. 158
Prilog 2.3: Termodinamički procesi- tablični pregled ............................................................................... 159
Raspodjela gradiva – 3. skupina................................................................................................................. 160
Pregled zadataka - Sadržaj - 3. skupina.................................................................................................. 161
Prethodno nastavno gradivo ....................................................................................................................... 163
Magnetsko polje. Amperova sila (1) .......................................................................................................... 164
Magnetsko polje. Amperova sila (2) ...................................................................................................... 166
Lorentzova sila (1) ..................................................................................................................................... 168
Lorentzova sila (2) ................................................................................................................................. 170
Magnetsko polje električne struje (1) ......................................................................................................... 172
Magnetsko polje električne struje (2) ..................................................................................................... 174
Elektromagnetska indukcija (1) ................................................................................................................. 176
Elektromagnetska indukcija (2) ............................................................................................................. 178
Titranje (1) ................................................................................................................................................. 184
Titranje (2) ............................................................................................................................................. 186
Titranje (3) ............................................................................................................................................. 188
Titranje (4) ............................................................................................................................................. 190
Titranje (5) ............................................................................................................................................. 192
Titranje (6) ............................................................................................................................................. 194
Električni titraji. Izmjenična struja (1) ....................................................................................................... 195
Električni titraji. Izmjenična struja (2) ................................................................................................... 197
Valovi (1) ...................................................................................................................................................203
Valovi (2) ............................................................................................................................................... 205
Valovi (3) ............................................................................................................................................... 207
Dopplerov učinak (1) ................................................................................................................................. 208
Dopplerov učinak (2) ............................................................................................................................. 210
Elektromagnetski val (1) ............................................................................................................................ 211
Statika (1) ................................................................................................................................................... 212
Statika (2) ............................................................................................................................................... 214
Statika (3) ............................................................................................................................................... 216
Rotacija krutog tijela (1) ............................................................................................................................ 218
Rotacija krutog tijela (2) ........................................................................................................................ 220
Rotacija krutog tijela (3) ........................................................................................................................ 222
Sudari (1).................................................................................................................................................... 223
Eksperimentalni zadaci– 3. skupina ........................................................................................................... 225
Prilog 3.1: Analogija translacijskog i rotacijskog gibanja ......................................................................... 227
Raspodjela gradiva – 4. skupina................................................................................................................. 228
Pregled zadataka – Sadržaj – 4. skupina ................................................................................................ 229
Gradivo prethodnih razreda (1) .................................................................................................................. 231
Geometrijska optika (1).............................................................................................................................. 232
Geometrijska optika (2).......................................................................................................................... 234
Fizikalna optika (1) .................................................................................................................................... 243
Fizikalna optika (2) ................................................................................................................................ 245
Teorija relativnosti (1)................................................................................................................................ 257
Teorija relativnosti (2)............................................................................................................................ 259
Zračenje crnog tijela (1) ............................................................................................................................. 265
Zračenje crnog tijela (2) ......................................................................................................................... 267
Zračenje crnog tijela (3) .........................................................................................................................269
Fotoelektrični učinak. Rendgensko zračenje (1) ........................................................................................ 271
Fotoelektrični učinak. Rendgensko zračenje (2) .................................................................................... 273
De Broglievi valovi. Heisenbergove relacije neodređenosti (1) ................................................................ 275
De Broglievi valovi. Heisenbergove relacije neodređenosti (2) ............................................................ 277
Modeli atoma (1)........................................................................................................................................ 279
Modeli atoma (2).................................................................................................................................... 281
Modeli atoma (3).................................................................................................................................... 283
Radioaktivnost (1) ...................................................................................................................................... 284
Nuklearne reakcije (1) ................................................................................................................................ 286
Nuklearne reakcije (2) ............................................................................................................................ 288
Eksperimentalni zadaci – 4. skupina .......................................................................................................... 290
Prilog 4.1: Sferni dioptar ............................................................................................................................ 292
Prilog 4.2: Michelson-Morleyev eksperiment ............................................................................................ 295
Dodatna literatura ....................................................................................................................................... 299
Predgovor
Nakon dugogodišnjeg rada na pripremanju učenika za Natjecanja iz fizike, i dvije godine u mirovini, odlučio
sam se zainteresiranima ponuditi e-zbirku zadataka sa zadacima s natjecanja iz fizike za srednje škole.
Zbirka sadržava zadatke svih razina natjecanja u RH za sve natjecateljske skupine. Obuhvaćeni su zadaci
od 2004. do 2022. godine. Za svaku natjecateljsku grupu je to preko 250 zadataka, a to znači ukupno preko
1000 zadataka. Ovu e-zbirku zadataka, nakon preuzimanja u vaše računalo, možete dodatno uređivati, a u
narednim godinama dopunjavati.
Učenici koji se žele pripremati za Natjecanje iz fizike imaju potrebu za zadacima svoje natjecateljske
skupine od prijašnjih školskih godina. Radi se o zadacima triju razina natjecanja: školske/općinske ,
županijske i državne. Na mrežnim stranicama „Natjecanja iz fizike“ ( https://natjecanja-iz-fizike.net/ ) još
se nema dostupne cjelovite i uređene arhive sa zadacima svih razina natjecanja i to za puno godina unazad.
To je ostvarivo uz dobru volju Državnog povjerenstva za provođenje natjecanja iz fizike. Za sada
zainteresirani učenici za natjecanje iz fizike do zadataka dolaze preko osobnih mrežnih stranica dr. sc.
Dejana Vinkovića ( http://vinkovic.org/Projects/MindExercises/index_03.php ). Preporučuje se te zadatke
preuzeti u svoje računalo i dodatno urediti dokumente. Naime, u dokumentima je najčešće spojeno više
dokumenata, koje se iz praktičnih razloga treba imati odvojene. Natjecateljske zadatke i rješenja tih zadataka
svake natjecateljske skupine se lako razdvoji koristeći „Microsoft Print to PDF“. Oblikovanje takve zbirke
dokumenata po godinama, po razinama natjecanja i po natjecateljskim skupinama je lijep početak za
pripremanje za Natjecanje iz fizike. Moguće je da je mentor učenika sve to prije odradio.
Program natjecanja s raspodjelom gradiva po natjecateljskim skupinama za pojedine razine natjecanja
objavljuje se na službenim mrežnim stranicama „Natjecanja iz fizike“. Taj program sliči gimnazijskom
nastavnom programu. Nakon usvajanja sadržaja redovitog nastavnog programa učenik-natjecatelj treba
postići kroz dodatnu nastavu iz fizike, izvannastavnu aktivnost i samostalan rad puno višu razinu znanja od
postignute samo kroz redovnu nastavu. Za izvannastavni rad valjalo bi da učenik ima izdvojeno zahtjevnijih
zadataka iz gradiva koje prati ili proširuje gradivo redovne nastave. Izdvajanje zadataka raznih razina
natjecanja i raznih godina natjecanja po „nastavnim temama“ je zadaća za mentora. To je naporan i
dugotrajan posao. Najlakše je izabrati nastavne teme za svaku natjecateljsku skupinu. Nije teško niti u više
godina unazad razvrstati po nastavnim temama pojedine zadatke svih natjecateljskih skupina. Najviše posla
je stvoriti zbirku zadataka s prijašnjih natjecanja iz fizike za svaku natjecateljsku skupinu u kojoj će zadaci
biti poslagani slijedeći raspodjelu gradiva natjecateljske skupine, a ne godinu natjecanja ili razinu natjecanja.
Godinama sam to radio prepisujući u Word zadatke po nastavnim temama. Zadnjih godina sam za pisanje
zbirke zadataka koristio program ABBYY Fine Reader2. Uz korištenje skenera i tog programa prikupljene
dokumente sa zadacima s natjecanja se pretvori u Word dokumente, a onda je olakšan planirani posao.
Dobiveni Word dokumenti s programom ABBYY Fine Reader nisu savršeni tj. treba ih popravljati. Licencu
za navedeni program se kupuje, a preporučujem da ga škole kupe.
Zadnjih godina zadaci s natjecanja iz fizike se objavljuju u PDF-u. Takve dokumente možete prebaciti u
Word koristeći besplatne mogućnosti na Internetu , npr. XODO PDF.online:
https://pdf.online/pdf-to-word-converter
Navedene programe preporučam za dopunjavanje zbirke zadataka u narednim godinama.
Za pripremanje za natjecanje iz fizike uz ovu zbirku zadataka javiti će se potreba za dodatnom literaturom.
Ovdje ćete naći jedan takav popis dodatne literature. Izdvojio sam samo onu literaturu koja se može preuzeti
na Internetu.
2
ABBYY FineReader PDF je uredska aplikacija za rad s PDF dokumentima (uređivanje, kreiranje, spajanje,
komentiranje, digitalni potpis, zaštita...) te OCR alat baziran na umjetnoj inteligenciji za pretvorbu skenova, PDF-ova
i digitalnih fotografija u elektronske formate za daljnje uređivanje i pretraživanje (npr. Word, Excel).
Pronaći ćete još dodatnih korisnih priloga.
Rješenja zadataka u ovoj e-zbirci nećete naći ovdje već u preuzetim zadacima na stranicama:
http://vinkovic.org/Projects/MindExercises/index_03.php
Na navedenim internetskim stranicama naći ćete eksperimentalne zadatke s državne razine natjecanja. Na
ovim stranicama ćete naći samo podsjetnik o kakvim se zadacima radilo pojedine školske godine.
Želim vam puno uspjeha u pripremanju za Natjecanja iz fizike.
U Požegi, 2022.
Dragutin Kovačević,
prof. fizike u mirovini
Raspodjela gradiva - 1. skupina
OPĆINSKO NATJECANJE
Pravocrtno gibanje: pomak, put, brzina, akceleracija, jednoliko pravocrtno gibanje, jednoliko ubrzano i
usporeno pravocrtno gibanje
Sila i gibanje: Newtonovi zakoni, slobodni pad, sila trenja, rastavljanje sila na komponente, gibanje na
kosini, impuls sile i količina gibanja
ŽUPANIJSKO NATJECANJE
Prethodno navedeno gradivo
Složena gibanja i referentni sustavi: gibanje složeno od dvaju jednolikih pravocrtnih gibanja, horizontalni
hitac, vertikalni hitac
DRŽAVNO NATJECANJE
Prethodno navedeno gradivo
Jednoliko gibanje po kružnici, referentni sustav, rad, kinetička i potencijalna energija, očuvanje mehaničke
energije sustava, snaga i korisnost, opći zakon gravitacije
Pregled zadataka- Sadržaj - 1. skupina (zadaci s natjecanja iz fizike do 2021. g.)
01-Kinematika: 02-Slobodni pad 2015-ŽN-5 07-Složena 2014-DN-2
Zakonitosti 2004-ON-Pž-2 2008-DN-2 gibanja. Hitci. 2018-DN-2
gibanja 2007-ON-1 2012-DN-2 2004-ON-Zg-2 2019-DN-2
2005-ON-2 2007-ŽN-2 2016-ON-3 2004-ŽN-4 2020-ŽN-1,5
2006-ON-2 2008-ŽN-1 2016-ŽN-3 2013-ON-2 2020-DN-2
2007-ON-2 2009-ON-2 2016-DN-2 2006-DN-3
2008-ON-2 2011-ON-2 2017-ŽN-4 2007-DN-3 10-Rad. Energija.
2009-ŽN-5 2012-ON-4 2017-DN-1 2009-DN-1 Snaga. Zakon
2004-ON-1 2014-ŽN-1 2018-ON-4 2010-DN-1 očuvanja energije
2004-ON-Zg-1 2015-ON-4 2018-ŽN-3 2011-DN-1 2004-ŽN-5
2006-ŽN-2 2017-ON-5 2019-ŽN-4 2013-ŽN-2 2004-DN-2, 3, 4
2009-ON-1 2018-ON-5 2020-ON-3 2014-DN-3,4 2005-ŽN-1
2010-ŽN-1 2015-DN-4 2005-DN-1
2012-ON-1 03-Dinamika: 05-Rastavljanje 2016-ON-2 2006-ON-1
2016-ON-1 Newtonovi zakoni. sile na 2016-DN-3 2006-ŽN-5
2005-ŽN-5 2004-ŽN-1 komponente 2017-ŽN-2 2006-DN-2
2005-DN-2 2005-ON-5 2004-ŽN-3 2014-ŽN-2 2007-ŽN-5
2007-ŽN-1 2005-ŽN-4 2005-ŽN-2 2018-ŽN-5 2007-DN-2
2008-ON-1 2006-ON-1 2006-ŽN-1 2018-DN-1 2008-ŽN-5
2008-DN-1 2007-ON-3 2006-DN-4 2019-ON-2 2008-DN-3
2009-ŽN-1 2008-ŽN-3 2008-ŽN-4 2019-ŽN-3,5 2009-ŽN-5
2010-ON-1, 2 2009-ŽN-3 2009-ON-4 2019-DN-1 2010-ŽN-3,4,5
2010-ŽN-2 2010-ON-3 2012-ON-3 2020-ON-2 2010-DN-3, 4
2011-ON-1 2014-ON-3 2013-ON-3 2020-ŽN-4 2011-ŽN-5
2011-ŽN-2 2015-ON-3 2013-DN-2 2020-DN-3 2011-DN-4
2012-ON-2 2009-ON-3 2017-ON-3 2012-ŽN-5
2012-ŽN-1 2005-DN-3 2020-ŽN-3 08-Jednoliko 2012-DN-4
2012-DN-1 2007-DN-1 gibanje po 2013-ŽN-5
2013-ON-1 2011-ŽN-3 06-Količina kružnici. 2013-DN-1,3
2013-ŽN-1, 2 2015-ŽN-3 gibanja i impuls Centripetalna sila 2014-ŽN-3,5
2014-ON-1,2 2004-DN-1 sile. Zakon 2004-ŽN-2 2015-ŽN-2, 4
2014-DN-1 2016-ON-4 očuvanja količine 2005-ŽN-3 2015-DN-2,3
2015-ON-1,2 2017-ON-4 gibanja 2006-ON-3 2016-ON-5
2015-ŽN-1 2017-ŽN-5 2006-ON-5 2006-ŽN-4 2016-ŽN-5
2015-DN-1 2018-ON-3 2006-ŽN-3 2007-ON-4 2017-DN-2,3
2016-ŽN-1 2018-ŽN-4 2008-ON-4 2007-ŽN-4 2018-DN-4
2017-ON-1,2 2019-ON-3 2011-ON-4,5 2008-ŽN-5 2019-DN-3
2017-ŽN-1 2019-ON-4 2012-ŽN-5 2009-DN-2 2020-DN-1,4
2018-ON-1,2 2004-ON-Pž-4 2010-ON-4
2018-ŽN-1,2 04-Kosina 2004-ON-Zg-4, 5 2011-ŽN-1 11-Opći zakon
2019-ON-1 2004-ON-Pž-3 2007-ON-5 2011-DN-3 gravitacije
2019-ON-5 2004-ON-Zg-3 2009-ON-5 2012-ŽN-3 2005-ON-4
2019-ŽN-1,2 2005-ON-3 2009-DN-3 2012-DN-3 2005-DN-5
2020-ON-1 2007-ŽN-3 2010-ON-5 2013-ON-5 2006-DN-1
2020-ŽN-2 2008-ON-3 2012-ON-5 2014-ON-4 2007-DN-4
2008-ŽN-2 2012-ŽN-2 2016-ŽN-2 2008-DN-4
2009-ŽN-4 2013-ON-4 2016-DN-1 2009-DN-4
2010-DN-2 2015-ON-5 2018-DN-3 2013-DN-4
2011-ON-3 2017-ŽN-3 2016-DN-4
2011-ŽN-4 2020-ON-5 09-Referenti 2017-DN-4
2012-ŽN-4 sustavi: 2019-DN-4
2013-ŽN-4 2006-ON-4
2014-ŽN-4 2016-ŽN-4
2011-DN-2
Pregled zadataka- Sadržaj - 1. skupina (zadaci s natjecanja iz fizike od 2021. g.)
01-Kinematika: 03-Dinamika: 05-Rastavljanje 07-Složena 10-Rad. Energija.
Zakonitosti Newtonovi zakoni. sile na gibanja. Hitci. Snaga. Zakon
gibanja 2021-ON-2 komponente 2021-DN-1 očuvanja energije
2021-ON-1,3 2022-ŽN-2 2022-ŽN-4 2021-ON-5
2021-ŽN-1 2022-DN-2 2021-DN-3
2022-ON-1,2 2022-DN-4
2022-ŽN-1,5 04-Kosina
2021-ON-4 08-Jednoliko
2021-ŽN-3 06-Količina gibanje po
2022-ON-3 gibanja i impuls kružnici.
2022-ŽN-3 sile. Zakon Centripetalna sila
02-Slobodni pad 2022-DN-1 očuvanja količine 2021-DN-4 11-Opći zakon
2022-ON-4 gibanja gravitacije
2021-ŽN-5 2022-DN-3
2022-ON-5
09-Referenti
sustavi:
2021-ŽN-2,4
2021-DN-2
Zadatke s natjecanja iz fizike i rješenja tih zadataka preuzmite na:

Tumačenje oznaka u tablici:

ON- općinsko natjecanje, ŽN – županijsko natjecanje i DN – državno natjecanje.
Tako npr. „2005-ON-2“ znači: 2005. godine na općinskoj razini natjecanja 2. zadatak u toj natjecateljskoj
skupini.
Kinematika (1)
1) 2005-ON-2
Vrijeme potrebno čovjeku da se (jednolikom brzinom) uspne pokretnim stepenicama kada one miruju,
iznosi 10 s. ako se stepenice gibaju (jednolikom brzinom), a čovjek miruje, onda to vrijeme iznosi 8 s. Za
koje vrijeme bi čovjek došao do vrha stepenica kada bi on hodao i stepenice se gibale ?
2) 2006-ON-2
Brod, putujući nizvodno, prevali put od mjesta A do mjesta B za pola sata. Koliko će brod putovati od mjesta
B do mjesta A, ako je brzina rijeke po kojoj putuje četiri puta manja od broda ( u odnosu na rijeku) ?
3) 2007-ON-2
Pokretna traka giba se brzinom 1 m/s. Čovjek zakorači na jedan kraj pokretne trake i počne hodati prema
drugom kraju konstantnom brzinom. Ako čovjek hoda u istom smjeru kao pokretna traka, stići će na drugi
kraj pokretne trake za 14 s, a ako hoda u suprotnom smjeru stići će za 70 s. Kolika je brzina čovjeka u
odnosu na pokretnu traku ?
4) 2008-ON-2
Između dva grada, koja se nalaze na istoj rijeci, vozi parobrod. Putovanje između gradova uzvodno traje 9
h, a nizvodno 4 h. Udaljenost između gradova je 72 km. Pretpostavite da je brzina rijeke u odnosu na obalu
stalna te da je brzina parobroda u odnosu na vodu također stalna. a) Kolika je brzina rijeke u odnosu na
obalu ? b) Kolika je brzina parobroda u odnosu na vodu ?
5) 2009-ŽN-2
Ivana vesla u čamcu na rijeci. Veslajući uzvodno, u određenom trenutku iz čamca joj ispadne plastična
bočica. Nakon što je veslala 60 min i pritom prešla put od 2 km uzvodno. Ivana je primijetila da je ispustila
bočicu te se odlučila vratiti po nju. Ivana okreće čamac, vesla nizvodno i sustiže bočicu 5 km nizvodno od
mjesta na kojem je okrenula čamac. Pretpostavite da Ivana uvijek vesla istom snagom te da se plastična
bočica nakon pada u rijeku giba nošena riječnom strujom. Izračunajte brzinu rijeke i brzinu čamca u odnosu
na vodu.
6) 2004-ON-1-Pž
Iz zadanog a-t dijagrama gibanja tijela nacrtaj v-
t i s-t dijagrame gibanja ako su početni uvjeti
gibanja: t = 0 , s0 = 0 , v0 = 0. U t = 10 s koliki su
: a) brzina tijela , b) prijeđeni put tijela ?
7) 2004-ON-1-ZG
a) Nacrtaj graf ovisnosti akceleracije o vremenu
( a-t graf), b) Nacrtaj graf ovisnosti puta o vremenu ( s-t
graf), c) Nacrtaj graf ovisnosti pomaka o vremenu ( x-t
graf), d) Izračunaj srednju brzinu po putu, e) Izračunaj
srednju brzinu po pomaku.
8) 2006-ŽN-2
Vlak prometuje između dva mjesta A i B na sljedeći način: nakon polaska iz mjesta A vozi jednoliko
ubrzano 15 minuta, dok ne postigne najveću dozvoljenu brzinu od 50 km/h. Zatim se tom brzinom vozi
sljedećih pola sata. 15 minuta prije dolaska u mjesto B vlak počinje jednoliko usporavati. U mjestu B
vlak stoji 10 minuta, nakon čega polazi nazad prema mjestu A , na isti način kao što je to radilo kada je
kretao iz mjesta A ( jednoliko ubrzano gibanje u trajanju od 15 minuta; dostizanje i vožnja najvećom
dozvoljenom brzinom pola sata; početak jednolikog usporavanja 15 minuta prije dolaska u mjesto A). Za
čitav tijek putovanja nacrtajte: a) graf ovisnosti akceleracije o vremenu ( a-t), b) graf ovisnosti brzine o
vremenu ( v-t), c) graf ovisnosti položaja o vremenu (x-t), d) Kolika je udaljenost između mjesta A i B
? ( Zaobljene dijelove grafa nije potrebno točno crtati ; dovoljno ih je samo skicirati zaobljene.)
9) 2009-ON-1
Tijelo se giba duž x-osi, a ovisnost brzine o vremenu
prikazana je na v-t dijagramu. U početnom trenutku
tijelo se nalazi u ishodištu koordinatnog sustava. a)
Izračunajte ubrzanje tijela u pojedinim vremenskim
intervalima, b) izračunajte srednju brzinu i prijeđeni
put u pojedinim vremenskim intervalima te ukupan
prijeđeni put, c) Nacrtajte a-t i s-t dijagrame.
10) 2010-ŽN-1
Tijelo se giba po x-osi. U početnom
trenutku t = 0 s tijelo se nalazi u
ishodištu koordinatnog sustava. Na slici
je prikazana ovisnost brzine tijela o
vremenu.
a) Izračunajte ubrzanje i prijeđeni put u
pojedinim vremenskim intervalima, b)
Izračunajte ukupan prijeđeni put i
srednju brzinu za prikazano gibanje, c)
Nacrtajte x-t i a-t grafove.
11) 2012-ON-1r-1
Tomislav trči po ravnoj stazi. Njegova brzina
mijenja se u vremenu kao što je prikazano na slici.
a) Izračunajte prijeđeni put i srednju brzinu u
drugoj minuti gibanja, b) Izračunajte ukupan
prijeđeni put i srednju brzinu za cijelo gibanje, c)
Nacrtajte graf ovisnosti položaja Tomislava o
vremenu, d) Odredite udaljenost od početnog do
konačnog položaja, e) Nacrtajte graf ovisnosti
ubrzanja o vremenu.
Kinematika (2)
1) 2016-ON-1
Tijelo se giba duž x-osi. U početnom trenutku
( t=0) nalazi se u ishodištu koordinatnog
sustava ( x=0) i miruje. Ovisnost ubrzanja
sustava o vremenu prikazana je na sljedećem
a(t) grafu.
a) Nacrtajte graf ovisnosti brzine o vremenu /
v(t) graf /.
b) Odredite konačni položaj tijela.
c) Odredite ukupan pređeni put.
d) Izračunajte srednju brzinu po putu.
2) 2005-ŽN-5
Pokraj policijske patrole koja kontrolira brzinu vozila na cesti projuri automobil (jednolikom) brzinom od
72 km/h. Kako je to brže od maksimalne dozvoljene brzine, patrola je odlučila krenuti za nesavjesnim
vozačem. Međutim, zbog međusobnog dogovaranja tko će voziti policijski auto krenuli su tek nakon jedne
minute. Kolikom najmanjom (jednolikom ) akceleracijom mora voziti policijska patrola ako želi uhvatiti
„prebrzog“ vozača prije velikog križanja koje je od mjesta polaska patrole udaljeno 3,6 km ? Koju će brzinu
imati automobil u trenutku sustizanja „odbjeglog“ vozača ?
3*) 2005-DN-2
Brod se jednolikom brzinom približava okomitoj stjenovitoj obali. Na brodu se nalaze izvor i prijemnik
kratkih (ultra) zvučnih signala: izvor svake 2 sekunde emitira jedan kratki signal(„bip“), a prijemnik
registrira dva kratka signala – originalni i povratni koji se odbio od obale ( prijemnik ne razlikuje povratni
signal od originalnog). Odredite brzinu kojom se brod giba ako je dio grafičkog prikaza svih detektiranih
zvučnih signala dan na slici:
(Brzina zvuka iznosi 340 m/s, i ne ovisi o brzini kojom se giba pripadni izvor.)
4) 2007-ŽN-1
Automobil se približava križanju brzinom od 45 km/h. U određenom trenutku na semaforu se upali žuto
svjetlo. Nakon što vozač ugleda žuto svjetlo na semaforu potrebno mu je 0,8 s da reagira te nakon toga
počinje kočiti stalnim usporenjem od 2,5 m/s2. Duljina automobila je 4 m, širina križanja je 16 m, a vrijeme
trajanja žutog svjetla na semaforu iznosi 3,5 s.
a) Na kojoj se minimalnoj udaljenosti od početka križanja može nalaziti automobil u trenutku kada se na
semaforu upali žuto svjetlo kako bi se zaustavio prije ulaska u križanje ?
b) Ako vozač umjesto kočenja počne ubrzavati, koliko treba biti ubrzanje kako bi prošao kroz križanje prije
nego što se upali crveno svjetlo na semaforu ? Vrijeme reagiranja vozača je jednako kao u a) djelu zadatka.
c) Kolika je brzina automobila u trenutku kada prođe kroz raskrižje u slučaju b) dijelu zadatka ?
5) 2008-ON-1
Automobil se giba stalnom brzinom od 72 km/h i prolazi pored policajca. U trenutku kada je automobil
prošao pored policajca, policajac polazi na svom motociklu za automobilom stalnim ubrzanjem od 4 m/s2.
a) Nakon koliko vremena će policajac sustići automobil ?
b) Koliki će put prijeći u tom vremenu ?
c) Kolika je brzina policajca kada sustigne automobil ?
d) Prikažite gibanje automobila i policajca na v-t i s-t dijagramu.
6*) 2008-DN-1
Dva vlaka iz Zagreba i Karlovca istovremeno kreću jedan prema drugome bez početne brzine. Oba vlaka se
najprije gibaju jednoliko ubrzano po pravcu dok ne postignu brzinu v1, odnosno v2 , a nakon toga se gibaju
jednoliko po pravcu. Omjer brzina jednolikog gibanja vlakova je v1/v2 = ¾. U trenutku mimoilaženja
vlakovi imaju iste brzine, a u Karlovac, odnosno Zagreb stižu istovremeno. Koliki je omjer ubrzanja vlakova
a1/a2 ?
7) 2009-ŽN-1
Tramvaj vozi između dvije stanice udaljene 600 m tako da polazi sa prve stanice iz mirovanja i ubrzava
ubrzanjem 3 m/s2 dok ne postigne određenu brzinu. Zatim vozi stalnom brzinom u trajanju ¾ ukupnog
vremena vožnje između dviju stanica. Da bi se zaustavio na drugoj stanici, tramvaj koči i pritom usporava
s 4 m/s2. Izračunajte ukupno vrijeme vožnje tramvaja.
8) 2010-ON-1
Automobil vozi na cesti izvan naselja brzinom 80 km/h te ulazi u naseljeno područje u kojem je najveća
dozvoljena brzina kretanja vozila 50 km/h. Na ulazu u naselje postavljen je prometni znak ograničenja
brzine. Policajac stoji 50 m iza prometnog znaka i mjeri brzinu vozila u trenutku kada prođu pored njega.
Ako vozač počne kočiti u trenutku prolaska pored prometnog znaka, izračunajte najmanje usporenje kojim
vozač mora usporavati da ne plati kaznu za prebrzu vožnju. Koliko vremena traje vožnja od prometnog
znaka do policajca ?
9) 2010-ON-2
Dva trkača istovremeno krenu iz iste točke po 400 m dugoj kružnoj stazi u suprotnim smjerovima. Prvi
trkač trči brzinom 6,2 m/s, a drugi trkač trči brzinom 3,8 m/s. Nakon koliko vremena će se trkači prvi put
sresti ? Ako trkači krenu u istom smjeru, nakon koliko vremena će brži biti bolji za cijeli krug ?
10) 2010-ŽN-2
Tijelo se giba jednoliko ubrzano po x-osi te u dva uzastopna vremenska intervala Δt1 = Δt2 = 4 s prijeđe
putove Δx1= 24 m i Δx2 = 64 m. ako je u početnom trenutku t = 0 s, brzina tijela bila jednaka nuli,
izračunajte: a) Ubrzanje tijela , b) Ukupno vrijeme gibanja tijela od početnog trenutka do kraja drugog
vremenskog intervala, c) Ukupni put koji tijelo prijeđe od početnog trenutka do kraja drugog vremenskog
intervala.
11) 2011-ON-1
Sanja polazi automobilom iz Splita prema Zagrebu autocestom A1 u 11:00 sati, cijelo vrijeme vozi
stalnom brzinom te dolazi u Zagreb u 14:10 sati. Tanja polazi automobilom iz Zagreba prema Splitu također
autocestom A1 u 10:00 sati. Tanja vozi stalnom brzinom 105 km/h do odmorišta Brinje na kojem stoji 24
minute. Zatim vozi stalnom brzinom do odmorišta Jasenice gdje stoji 12,5 min te nakon toga vozi stalnom
brzinom do Splita gdje stiže u isto vrijeme kada Sanja dolazi u Zagreb. Udaljenost između Zagreba i Splita
iznosi 380 km, odmorište Brinje udaljeno je 119 km od Zagreba, a odmorište Jasenice udaljeno je 239
km od Zagreba. Zadnjom dionicom puta Tanja vozi jednakom brzinom kao Sanja. A) Izračunajte brzinu
kojom Tanja vozi na drugoj dionici puta , b) Izračunajte Tanjinu srednju brzinu, c) Na istom grafu nacrtajte
x-t dijagrame za oba gibanja, d) Pomoću grafa iz zadatka c) odredite na kojoj dionici puta će se Tanja i Sanja
sresti.
Kinematika (3)
1) 2011-ŽN-2
Marko trči prema autobusu, koji stoji na stanici, stalnom brzinom 5 m/s. U trenutku kada se Marko nalazi
10,5 m od autobusa, autobus polazi sa stanice stalnim ubrzanjem 1 m/s2.
a) Koliko vremena nakon početka gibanja autobusa će Marko sustići autobus ?
b) Izračunajte brzinu autobusa i udaljenost od stanice koju autobus prijeđe do trenutka kada
Marko sustigne autobus.
c) Na istom grafu nacrtajte ovisnost pomaka Marka i pomaka autobusa o vremenu za prvih 10
s gibanja. Početni trenutak je trenutak u kojem autobus polazi iz stanice.
d) Postoji li više trenutaka u kojima se Marko i autobus nalaze na istom mjestu ? Ako da,
objasnite zašto postoji više trenutaka.
2) 2012-ON-2
Kamion vozi po ravnoj cesti stalnom brzinom 80 km/h. Automobil također vozi po ravnoj cesti stalnom
brzinom vauto. Ako automobil vozi u istom smjeru kao kamion, pretjecanje kamiona traje 3 s dulje, nego
što traje mimoilaženje automobila i kamiona, ako automobil vozi u susret kamionu. Duljina kamiona je 18,5
m, a duljina automobila je 4,5 m.
a) Izračunajte brzinu automobila.
b) Izračunajte vrijeme pretjecanja i mimoilaženja.
3) 2012-ŽN-1
Vlak se sastoji od lokomotive i 12 vagona. Duljine lokomotiva je 16 m, a duljina jednog vagona je 24 m.
Vlak polazi sa stanice iz mirovanja i giba se jednoliko ubrzano. Tunel se nalazi na udaljenosti 1,32 km od
prednjeg kraja lokomotive u početnom položaju. Duljina tunela je 876 m. Od trenutka ulaska do trenutka
izlaska zadnjeg vagona iz tunela prođe 22,5 s.
a) Izračunajte ubrzanje vlaka.
b) Izračunajte brzinu vlaka u trenutku izlaska zadnjeg vagona iz tunela.
4*) 2012-DN-1
Putnički vlak duljine 79 m vozi na relaciji Novska – Slavonski Brod – Vinkovci. Nakon polaska iz
mirovanja putnički vlak ubrzava stalnim ubrzanjem 0,4 m/s2 dok ne postigne brzinu 72 km/h te zatim
nastavlja voziti tom brzinom. Prilikom kočenja putnički vlak usporava usporenjem 0,5 m/s2. Putnički vlak
polazi iz mirovanja iz Novske (početni položaj je prikazan na slici), zaustavi se na stanici u Slavonskom
Brodu, stoji na stanici u Slavonskom brodu 5 min te zatim polazi iz Slavonskog Broda i zaustavlja se u
Vinkovcima. Međunarodni brzi vlak vozi na istoj pruzi stalnom brzinom 104 km/h u suprotnom smjeru od
gibanja putničkog vlaka. U 11:05:00 sati brzi vlak prolazi stanicom u Vinkovcima (položaj označen na
slici) prema Novskoj. U Slavonskom Brodu putnički vlak skreće na sporedni kolosijek kako bi propustio
brzi vlak koji vozi u suprotnom smjeru.
a) Izračunajte ukupno vrijeme putovanja putničkog vlaka od polaska sa stanice u Novskoj do
zaustavljanja na stanici u Vinkovcima.
b) U koliko sati najkasnije mora putnički vlak krenuti iz Novske da se ne sudari s brzim
vlakom ?
Povećanje puta radi zakrivljenosti pruge prilikom prelaska putničkog vlaka na sporedni kolosijek može se
zanemariti. Kada se putnički vlak zaustavi na stanicama u Slavonskom Brodu i Vinkovcima, njegov prednji
kraj nalazi se točno ispred isprekidane linije na skici ( jednako kao položaj na stanici u Novskoj koji je
prikazan na slici).
5) 2013-ON-1
Automobil i kamion voze po ravnoj cesti u istom smjeru ( pozitivnom smjeru x-osi). U trenutku t= 0 kamion
se nalazi 200 m ispred automobila. Na grafu je prikazana ovisnost brzine automobila i kamiona o vremenu.
a) Nacrtajte ovisnost položaja automobila i kamiona o vremenu ( x(t) graf ).
b) Koliko iznosi udaljenost između automobila i kamiona u t = 60 s ?
c) U kojem trenutku je udaljenost između automobila i kamiona najmanje i koliko iznosi ?
6) 2013-ŽN-1
Ivica i Marica utrkuju se na stazi duljine s tako da istovremeno kreću sa starta. Ivica jednoliko ubrzava
prvu petinu ukupnog vremena trčanja od starta do cilja, postiže brzinu vI kojom zatim trči ostatak vremena
do cilja. Marica jednoliko ubrzava na prvoj sedmini duljine staze, postiže brzinu vM kojom zatim nastavlja
trčati do cilja. Ivica i Marica istovremeno prolaze ciljem.
a) Odredite omjer brzina vI/vM .
b) Skicirajte v(t) graf c) Kolika je udaljenost između Ivice i Marice ( izražena preko ukupne duljine staze)
u trenutku kada Marica postiže svoju konačnu brzinu trčanja i tko je od njih dvoje u prednosti ?
7) 2013-ŽN-2
Rijeka teče stalnom brzinom v0. Dva veslača nalaze se u čamcima i veslaju po rijeci. Valentino vesla
nizvodno stalnom brzinom i odnosu na rijeku vV, a Renato vesla uzvodno stalnom brzinom u odnosu na
rijeku vR. Valentino svaku 1 min iz čamca ispusti u rijeku jednu plastičnu lopticu. U trenutku, kada
Valentino ispusti posljednju lopticu u rijeku, Renato se nalazi na istom mjestu na rijeci te istu lopticu
istovremeno pokupi iz rijeke u svoj čamac. Renato nastavlja skupljati loptice iz rijeke te svakih 100 s
pokupi jednu lopticu iz rijeke. Položaj svake loptice u trenutku njezina ispuštanja u rijeku na slici je označen
crnim kružićem, dok je položaj svake loptice u trenutku njezina vađenja iz rijeke označen bijelim kružićem.
a) Izračunajte brzinu rijeke i brzine gibanja čamca u odnosu na rijeku.
b) Izračunajte udaljenost Valentina i Renata u trenutku kada Renato pokupi posljednju lopticu
iz rijeke.
8) 2014-ON-1
Dva broda stoje usidrena na sredini ravne, duge rijeke. Jedan brod se počne gibati paralelno s tokom rijeke
u jednom smjeru, a drugi, istovremeno, u suprotnom smjeru. Ako su brzine brodova u odnosu na vodu 3
m/s, a brzina toka rijeke je 1 m/s, kolika je udaljenost brodova nakon 5 s ?
Kinematika (4)
1) 2014-ON-2
Autobus stoji na stanici. U namjeri da uđe u autobus, osoba trči prema njemu stalnom brzinom od 5 m/s. U
trenutku kada autobus krene, osoba je od njega udaljena 16 m. Autobus ubrzava stalnim ubrzanjem od 0,5
m/s2. Hoće li, i kad, osoba ući u autobus ako i dalje nastavi trčati istom brzinom ? Ako propusti ući u autobus
prvi put kad ga sustigne, hoće li ponovno imati priliku ući ako se stalno nastavi gibati istom brzinom ?3
2*) 2014-DN-1
Četa vojnika postavljena je u kvadratnu formaciju duljine stranice L =
4 m. Četa maršira udesno stalnom brzinom v = 3 m/s. Maskota čete je
pas koji se u početnom trenutku nalazi u točki A (jednom od vrhova) i
koji trči oko čete u smjeru kazaljke na satu tako da im je u svakom
trenutku čim bliže ( uz nogu). Pas trči stalnom brzinom, koja je 5/3
puta veća od brzine hoda čete. I pas i četa krenu se gibati u istom trenu.
Nakon koliko vremena se pas nalazi u točkama B, C i D i natrag u A
(vrhovima kvadrata) ? Gdje se točno nalazi pas kad četa prevali
udaljenost L ? Pretpostavite da su promjene smjera brzine psa trenutne.
3) 2015-ON-1
Pero ide u školu biciklom te od kuće do škole vozi srednjom brzinom 12 km/h. Nakon nastave Pero se
biciklom vraća kući. Kad je došao kući, Pero je izračunao da je ukupni put kuća-škola-kuća vozio srednjom
brzinom 15 km/h. Izračunajte kolikom je srednjom brzinom Pero vozio iz škole ?
4) 2015-ON-2
Dvije kuglice A i B gibaju se po pravcu na horizontalnoj podlozi bez trenja s lijeva na desno. U početnom
trenutku ( t = 0) obje kuglice miruju i nalaze se na lijevom kraju. Nakon svake sekunde gibanja zabilježeni
su položaji kuglica i oni su prikazani na slici. Kvadratić na slici ima duljinu 10 cm.
a) Koliko su kuglice međusobno udaljene nakon 8 s gibanja ?
b) Nakon koliko vremena od početka gibanja su se kuglice mimoišle i koliki su put do tada prešle ?
5) 2015-ŽN-1
Tijelo se giba jednoliko ubrzano
duž x-osi. Na grafu je prikazana
ovisnost položaja tijela o vremenu.
Odredite:
a) početni položaj tijela ( položaj u
trenutku t = 0),
b) iznos i smjer početne brzine tijela
( brzine u trenutku t = 0),
c) iznos i smjer ubrzanja tijela,
d) iznos i smjer brzine tijela u
trenutku prolaska kroz ishodište,
e) srednju brzinu tijela po putu u
šest sekundi gibanja s početkom u t
= 0 s prikazanih na grafu.
3
Vidi zadatak: 2010-ŽN-2.
6*) 2015-DN-1
U ishodištu koordinatnog sustava nalazi se sirena koja svakih 1,6 s ispusti kratki zvučni signal. U početku
brod miruje na udaljenosti s0 od sirene. U trenutku, kada prvi zvučni signal dođe do broda, on se počinje
udaljavati od sirene stalnom brzinom. Na slici su označeni uzastopni položaji broda u trenutcima detekcije
drugog, trećeg, četvrtog i petog zvučnog signala.
a) Izračunajte brzinu broda.
b) Izračunajte početnu udaljenost broda od sirene s0.
Brzina zvuka iznosi 330 m/s.
7) 2016-ŽN-1
Zec i kornjača utrkuju se na 100 m. Kornjača se giba stalno brzinom 5 cm/s. Zec daje prednost kornjači te
kreće sa starta 33 minute nakon kornjače. Zec jednoliko ubrzava 5 s, postiže brzinu od 10 m/s te se nastavlja
gibati jednoliko tom brzinom. a) Tko će prvi stići na cilj, zec ili kornjača ? b) Kolika je udaljenost između
zeca i kornjače u trenutku kada pobjednik utrke prolazi ciljem ?
8) 2017-ON-1
Biciklist se giba duž x-osi. Na x(t) grafu prikazan je položaj biciklista u ovisnosti o vremenu.
a) Odredite iznos i smjer brzine u pojedinom vremenskom intervalu te nacrtajte graf ovisnosti brzine
biciklista o vremenu. b) Izračunajte ukupni pomak i ukupni prijeđeni put biciklista.
c) Izračunajte srednju brzinu biciklista po pomaku i po putu.
Kinematika (5)
1) 2017-ON-2
Automobil vozi stalnom brzinom 30 km/h po ravnoj cesti i približava se raskrižju sa semaforom. U trenutku
kada se nalazi 25 m od raskrižja na semaforu se upali žuto svjetlo. Vozač može biti oprezan pa odluči stati
prije raskrižja ili mu se žuri pa odluči ubrzati i proći kroz raskrižje imajući pritom na umu ograničenje
brzine u naselju. Razmotrimo te dvije mogućnosti. a) Vozač automobila odluči stati prije ulaska u raskrižje
te počne kočiti. Izračunajte usporenje automobila takvo da se automobil zaustavi točno na početku raskrižja.
Nakon koliko vremena od početka kočenja će se automobil zaustaviti ? b) Vozač odluči proći kroz raskrižje
te počne ubrzavati. Ubrzavanje automobila traje 1,5 s do brzine 50 km/h. ako žuto svjetlo na semaforu traje
2 s, hoće li automobil ući u raskrižje prije paljenja crvenog svjetla na semaforu ?4
2) 2017-ŽN-1
Trkač trči na stazi dugoj 1 km. Na startu trkač miruje. Prvu desetinu staze trkač jednoliko ubrzava, zatim
trči stalnom brzinom, zadnju osminu staze usporava te se zaustavlja na kraju staze. Ukupno vrijeme u kojem
trkač pretrči stazu iznosi 8 minuta i 10 sekundi. a) Izračunajte brzinu jednolikog gibanja trkača. b)
Izračunajte ubrzanje trkača. c) Izračunajte usporenje trkača. d) Izračunajte srednju brzinu trkača.
3) 2018-ON-1
Mrav se giba po pravcu. Na grafu je prikazan
položaj mrava u ovisnosti o vremenu.
a) Nacrtajte graf ovisnosti brzine mrava o
vremenu.
b) Izračunajte ukupan prijeđeni put i pomak mrava.
c) Izračunajte srednju brzinu mrava po prijeđenom
putu i srednju brzinu po pomaku.
4) 2018-ON-2
Gepard i antilopa miruju na međusobnoj udaljenosti s. U određenom trenutku gepard spazi antilopu i počne
trčati prema njoj. Istovremeno antilopa počne bježati. Maksimalna brzina trčanja geparda iznosi 90 km/h, a
tu brzinu postiže jednoliko ubrzavajući ubrzanjem 10 m/s2. Maksimalna brzina trčanja antilope iznosi 72
km/h, a tu brzinu postiže jednoliko ubrzavajući ubrzanjem 4 m/s2. Ako gepard ulovi antilopu nakon što je
pretrčao 120 m, izračunajte udaljenost geparda i antilope u početnom trenutku.
5) 2018-ŽN-1
Automobil se giba po pravcu. U početnom trenutku (t = 0) brzina automobila iznosi 8 m/s. Ubrzanje automobila
mijenja se u vremenu na način kako je prikazano na a(t) grafu.
a) Nacrtajte graf ovisnosti brzine o vremenu v(t).
b) Izračunajte koliki je put prešao automobil za vrijeme ovog gibanja.
c) Izračunajte srednju brzinu automobila.
d) Izračunajte ubrzanje vlaka B do ulaska u tunel.
e) Odredite položaj na kojem su vlakovi sreli te koliko je vremena trajalo mimoilaženje vlakova.
4
Sličan je bio zadatak 2007-ŽN-1.
6) 2018-ŽN-2
Vlak A duljine 98 m giba se brzinom vA = 36 km/h. Vlak B duljine 79 m giba se brzinom vB = 11 m/s. Vlakovi
prometuju po dvokolosječnoj pruzi u suprotnim smjerovima te se svaki sa svoje strane približavaju tunelu duljine
554 m. U trenutku ulaska vlaka A u tunel vlak B se nalazi na udaljenosti s od ulaska u tunel te počinje jednoliko
ubrzavati. Nakon 23 s vlak B ulazi u tunel te se nastavlja gibati jednolikom brzinom. Vlak A se cijelo vrijeme
giba jednolikom brzinom. Vlakovi istovremeno izlaze iz tunela.
7) 2019-ON-1
Postavljajući novi svjetski rekord u utrci na 100 m, Marica i Štefica prolaze kroz ciljnu crtu u istom trenutku,
s vremenom trčanja 10,2 s. Uz jednoliko ubrzanje, Marici je bilo potrebno 2,0 s da postigne maksimalnu
brzinu, a Štefici 3 s, nakon čega su trčale tim brzinama konstantno do kraja utrke. (a) Koliko je bilo ubrzanje
svake trkačice? (b) Kolike su bile njihove maksimalne brzine? (c) Koja trkačica je bila u prednosti nakon 6s,
i za koliko?
8) 2019-ON-5
Na slici je prikazana vremenska ovisnost brzine automobila čiji je
vlasnik student fizike. (a) Izračunaj (pomoću grafa) ukupnu
prijeđenu udaljenost. (b) Koliku udaljenost je automobil prešao
između t = 10 s i t = 40 s? (c) Nacrtaj graf vremenske ovisnosti
ubrzanja automobila između t = 0 i t = 50 s. (d) Napiši jednadžbu
ovisnosti x o vremenu za svaki dio gibanja koji je određen točkama
(i) 0a, (ii) ab, (iii) bc.
Kinematika (6)
1) 2019-ŽN-1
Vlak duljine 90 m giba se jednoliko po ravnoj pruzi
brzinom 18 m/s. Automobil vozi po ravnoj cesti
okomitoj na prugu brzinom 54 km/h. U trenutku, u
kojem se vlak i automobil nalaze na položaju
prikazanom na slici, automobil počinje usporavati tako da
prijeđe prugu neposredno nakon prolaska vlaka i to tako
da jednoliko usporava polovicu puta do pruge, a zatim
vozi stalnom brzinom.
a) Izračunajte iznos i smjer ubrzanja automobila za
vrijeme usporenog gibanja.
b) Izračunajte brzinu jednolikog gibanja automobila na drugoj polovici puta prema pruzi.
c) Izračunajte udaljenost između početka vlaka i automobila jednu minutu nakon dolaska automobila
do pruge.
2) 2019-ŽN-2
Ivica i Perica trče po istoj ravnoj stazi. Početna
udaljenost Ivice i Perice je 2400 m i trče jedan
prema drugom. Na grafu je prikazana ovisnost
brzine Ivice o vremenu. U trenutku, u kojem se
Ivica i Perica sretnu, Ivica mijenja smjer
kretanja. Perica do tog trenutka trči stalnom
brzinom, a zatim počinje jednoliko usporavati sve
do zaustavljanja. Perica se zaustavlja na
početnom položaju Ivice.
a) Nacrtajte graf ovisnosti brzine Perice o
vremenu.
b) Nacrtajte grafove ovisnosti položaja o
vremenu za Ivicu i Pericu. Tko će prije
doći do početnog položaja Ivice i za
koliko?
3) 2020-ON-1
Gepard trči po pravcu, ovisnost njegove brzine
o vremenu prikazana je na grafu.
a) Izračunajte ukupan prijeđeni put.
b) Izračunajte srednju brzinu geparda po
putu.
c) Nacrtajte graf ovisnosti ubrzanja
geparda o vremenu.
4) 2020-ŽN-2
Vlak A ima duljinu 180 m, a vlak B 120 m. Vlakovi se gibaju po paralelnim prugama stalnim brzinama vA
i vB. Ako se vlakovi gibaju u istom smjeru i vlak A prestiže vlak B, onda promatrač iz vlaka A vidi vlak
B u vremenu od 80 s. Ako se vlakovi gibaju u suprotnim smjerovima, promatrač iz vlaka B vidi vlak A u
vremenu od 9 s. Pretpostavlja se da promatrači miruju u odnosu na vlak u kojem se nalaze te da gledaju
prema drugom vlaku okomito na smjer gibanja vlaka. Izračunajte brzine vlakova.
5) 2021-ON-1
Ana trči na stazi duljine 60 m. Ana počinje trčati iz mirovanja, prve dvije sekunde gibanja jednoliko
ubrzava, a zatim trči jednolikom brzinom. Cijelu stazu Ana pretrči za 9 s.
a) Izračunajte ubrzanje Ane i brzinu jednolikog trčanja.
b) Izračunajte srednju brzinu Ane po putu.
c) Nacrtajte graf ovisnosti položaja Ane o vremenu i graf ovisnosti brzine Ane o vremenu.
6) 2021-ON-3
Automobil se nalazi iza kamiona na određenoj udaljenosti na ravnoj cesti. Automobil i kamion
počinju se gibati u istom trenutku, oba se gibaju jednoliko ubrzano po istom pravcu. Ubrzanje kamiona
je 1.70 m/s2, a ubrzanje automobila 2.55 m/s2. Automobil sustiže kamion nakon što je kamion prešao
40 m.
a) Izračunajte udaljenost automobila i kamiona u početnom trenutku.
b) U trenutku sustizanja kamiona automobil prestaje ubrzavati te se dalje giba jednoliko po
pravcu, a kamion nastavlja ubrzavati, ali dvostruko manjim ubrzanjem. Izračunajte trenutak u
kojem će se automobil i kamion ponovo susresti.
c) Izračunajte maksimalnu udaljenost automobila i kamiona između dva trenutka su-sretanja.
Napomena: udaljenost između automobila i kamiona u svim slučajevima odnosi se na udaljenost
prednjih krajeva vozila, odnosno duljine vozila nije potrebno uzimati u obzir.
7) 2021-ŽN-1
Automobil i kamion gibaju se po ravnoj cesti u istom smjeru jednolikim brzinama. Na grafu je
prikazana ovisnost relativnog položaja automobila u odnosu na položaj kamiona o vremenu. U trenutku
t = 10 s automobil počinje jednoliko ubrzavati. U trenutku, kada se udaljenost automobila od kamiona
smanji za 5/12 početne udaljenosti, automobil prestaje ubrzavati i nastavlja se gibati jednoliko. U
trenutku kada dostigne kamion, automobil počinje jednoliko usporavati, te se tako giba do zaustavljanja
(zadnja točka na grafu).
a ) Izračunajte ubrzanje automobila za vrijeme jednoliko ubrzanog i usporenog gibanja.
b) Prikažite ovisnost brzine automobila i kamiona o vremenu na istom v(t) grafu.
c) Izračunajte srednju brzinu gibanja automobila.
Kinematika (7)
1) 2022-ON-1
Dionica biciklističke utrke između kontrolnih točaka A i B ima ukupnu duljinu 32 km.
Srednja brzina biciklista na toj dionici iznosi 19.2 km/h. Biciklist je prvih pola sata vozio
stalnom brzinom i u tom vremenu prešao 2/5 dionice. Tada je morao stati zbog prometne
nezgode iz Zadatka 5 koja se dogodila u neposrednoj blizini biciklističke staze. Nakon 6
minuta stajanja biciklist je nastavio utrku te je vozio stalnom brzinom do kraja dionice.
a) Izračunajte brzinu gibanja biciklista na pojedinom dijelu ove dionice utrke.
b) Nacrtajte graf ovisnosti prijeđenog puta biciklista o vremenu.
c) Nacrtajte graf ovisnosti brzine biciklista o vremenu.
2) 2022-ON-2
Zeleni val je usklađeni način rada semafora na nizu križanja koji pravovremenim
uključivanjem zelenog svjetla omogućava neprekinutu vožnju automobila stalnom brzinom.
Automobil stoji na prvom semaforu u zelenom valu na kojem je upaljeno crveno svjetlo.
U trenutku paljenja zelenog svjetla na semaforu automobil počinje jednoliko ubrzavati do
brzine 50 km/h. Ubrzavanje traje 4.2 s. Nakon toga nastavlja voziti stalnom brzinom
promatrajući svjetlo na sljedećem semaforu. Zaustavni put automobila (put koji automobil
prijeđe do zaustavljanja) od početne brzine 50 km/h iznosi 25 m. Ako je na drugom
semaforu još uvijek upaljeno crveno svjetlo u trenutku kada se automobil približi semaforu
na udaljenost zaustavnog puta, automobil će početi kočiti do zaustavljanja. Ako se
najkasnije u tom trenutku uključi žuto svjetlo, koje prethodi uključivanju zelenog svjetla,
automobil će se nastaviti gibati nepromijenjenom brzinom. Zeleno svjetlo se uključuje
1 s nakon žutog.
a) Izračunajte maksimalni vremenski interval između uključivanja zelenog svjetla na
prvom i drugom semaforu tako da automobil iz ovog zadatka može proći kroz drugo
križanje bez promjene brzine kretanja. Udaljenost između prvog i drugog semafora
je 200 m.
b) Treći semafor je u zelenom valu udaljen od drugog 150 m. Izračunajte maksimalni
vremenski interval između uključivanja zelenog svjetla na drugom i trećem
semaforu tako da automobil prođe kroz treće križanje bez promjene brzine.
3) 2022-ŽN-1
Anđelko odmara na zračnom madracu koji se nalazi na rijeci. Barbara vesla u čamcu na
istoj rijeci. Barbara i Anđelko istovremeno se nalaze na startnoj liniji staze duge 1500 m.
Barbara počinje veslati stalnom brzinom u odnosu na vodu od 4 m/s. Anđelko se giba nošen
riječnom strujom. Brzina toka rijeke je 1 m/s. Kada dođe do ciljne linije staze, Barbara se
okreće i vesla prema startnoj liniji nepromijenjenom brzinom u odnosu na vodu. Nakon
dolaska na startnu liniju Barbara ponavlja svoje gibanje.
a) Izračunajte Barbarin ukupni prijeđeni put od početka gibanja do trenutka kada
Anđelko prolazi kroz ciljnu liniju. Nacrtajte graf ovisnosti Barbarina položaja o
vremenu.
b) Izračunajte kolika treba biti brzina Barbarina gibanja u odnosu na vodu da ona
prijeđe pet puta veći put od Anđelka.
4) 2022-ŽN-5
Dva se vlaka gibaju po istoj pruzi jedan prema drugome. Vlak A gibase jednoliko ubrzano
prema istoku, a vlak B giba se jednoliko prema zapadu. Položaji oba vlaka zabilježeni su
svakih 5 s i prikazani suna slici desno: uzastopni položaji vlaka A prikazani su kružićem,
a vlaka B kvadratićem (položaj prednjeg kraja vlaka nalazi se u središtukružića, odnosno
kvadratića). U trenutku, kada je zabilježen posljednji položaj oba vlaka, vlakovi počinju
kočiti i gibaju se jednoliko usporeno do zaustavljanja. Vlakovi su se zaustavili tik jedan do
drugoga (drugim riječima, u trenutku zaustavljanja nalaze se na istom položaju). Iznos usporenja vlaka
A za vrijeme kočenja duplo je veći od iznosa ubrzanja za vrijeme njegovog ubrzanog gibanja. Od početka
kočenja do zaustavljanja vlak B prijeđe 90 m. Izračunajte:
a) brzinu vlaka A u trenutku kada se nalazi na prvom prikazanom
položaju,
b) brzinu vlaka A u trenutku početka kočenja,
c) brzinu jednolikog gibanja vlaka B.
d) Koji će se vlak prvi zaustaviti i koliki je vremenski interval između
zaustavljanja dva vlaka?
5) 2022-ON-4
Čovjek stoji na rubu mosta ispod kojeg
teče rijeka stalnom brzinom 20 cm/s.
Čovjek ispusti malu gumenu lopticu s
visine od 12 m iznad površine vode.
Loptica slobodno pada u rijeku i
nastavlja se gibati na površini rijeke
ispod mosta. Širina mosta je 6 m.
Izračunajte vrijeme proteklo od
ispuštanja loptice s jednog ruba mosta dok loptica
ne dođe na položaj točno ispod drugog ruba mosta. Zanemarite otpor zraka. Gravitacijsko ubrzanje
je g = 10 m/s2.
Slobodni pad (1)
1)2004-ON-Pž-2
S krova zgrade visoke 16 m u jednakim vremenskim intervalima odvajaju se kapi vode. Prva kap udara o
zemlju u trenutku kad se peta kap odvaja od krova. Nađi razmake između kapi u tom trenutku.
2) 2007-ON-1
Čovjek stoji pored bunara dubokog 20 m i u ruci drži kamen. U nekom trenutku čovjek ispusti kamen u
bunar. Kolika je brzina kamena u trenutku kada padne na površinu vode u bunaru? Nakon koliko će vremena
od trenutka kada je ispustio kamen u bunar čovjek čuti zvuk udarca kamena o površinu vode? Brzina zvuka
u zraku je 340 m/s.
3) 2007-ŽN-2
Tijelo A nalazi se na visini 15 m iznad tijela B. Tijelo A pustimo da slobodno pada. Nakon 0,5 s pustimo i
tijelo B da slobodno pada. Tijelo istovremeno padnu na tlo. Izračunajte: a) Vrijeme pada tijela A, b) Visine
s kojih su tijela pala. Otpor zraka je zanemariv.
4) 2008-ŽN-1
Malo tijelo slobodno pada bez početne brzine s visine h. Posljednjih 30 m puta prijeđe za 1,5 s. Otpor zraka
je zanemariv.
a) S koje je visine tijelo palo ?
b) Kolika je brzina tijela u trenutku pada na zemlju ?
5) 2009-ON-2
Dvije jabuke vise na grani na istoj visini. U nekom trenutku jedna jabuka počne padati, a 0,2 s kasnije počne
padati i druga jabuka. U trenutku kada prva jabuka padne na tlo, vertikalna udaljenost između dvije jabuke
iznosi 1,6 m. Izračunajte visinu grane sa koje su jabuke pale. Koliko iznosi vertikalna udaljenost jabuka u
trenutku kada druga jabuka počne padati ?
6) 2011-ON-2
S krova kuće visokog 28 m padaju kapi kiše prema tlu. Jedna kap padne svake 0,5 s. Početna brzina kapi
jednaka je nuli.
a) Koliko kapi se istovremeno nalazi u zraku.
b) Izračunajte udaljenost između prve i posljednje kapi u trenutku kada prva kap padne na tlo.
7) 2012-ON-4
Štap duljine 50 cm obješen je za jedan svoj kraj na vrhu zgrade. U određenom trenutku štap počne padati
bez početne brzine. Promatrač stoji pored prozora, čiji se donji rub nalazi točno na polovici visine zgrade,
te izmjeri da je štapu potrebno 40 ms da prođe pored donjeg ruba prozora.
a) Izračunajte visinu zgrade.
b) Nakon koliko vremena od početka padanja će štap pasti na tlo ?
8) 2014-ŽN-1
Kuglica se pusti s visine h = 81 cm na podlogu od koje odskakuje. Nakon svakog odskoka kuglica se vrati
na devetinu početne visine. Pretpostavite da je kuglica napravila samo dva odskoka, a ostale zanemarite ( tj.
pretpostavite da je stala prije trećeg odskoka). Odredite prosječnu brzinu ( omjer ukupnog puta koji prođe i
vremena koje joj za to treba) kuglice tijekom gibanja.5
9) 2015-ON-4
Dvije kruške vise na granama različitih visina. U određenom trenutku kruška sa više grane počne padati. U
trenutku prolaska prve kruške pored grane, na kojoj je druga kruška, i druga kruška počne padati. Vrijeme
pada druge kruške dva puta je dulje od vremena u kojem su obje kruške zajedno padale. Odredite omjer
visina grana sa kojih su kruške pale na tlo.
5
Vrijeme gibanja kuglice prema dolje i prema gore je jednako !
10) 2017-ON-5
Kapljice vode padaju s krova kuće bez početne brzine. Svakih 0,3 s jedna kapljica počne padati. Krov kuće
je visok 9,8 m. Koliko se najviše kapljica istovremeno nalazi u zraku ? Izračunajte udaljenosti između
susjednih kapljica u trenutku kada prva kapljica padne na tlo. Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10
m/s2.
11) 2018-ON-5
Tri jabuke istovremeno počnu padati s drveta i to s grana različitih visina. Vrijeme pada svake sljedeće
jabuke je veće za 20% od vremena pada prethodne jabuke.
a) Izračunajte omjere visina grana s kojih su jabuke pale.
b) Ako je visina najniže grane 3.2 m, izračunajte ukupno vrijeme od početaka pada jabuka do pada
posljednje jabuke na tlo.
Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2.
Newtonovi zakoni (1)
1) 2004-ŽN-1
Na krajeve nerastezive niti zanemarive mase privezana su dva utega, od kojih teži ima masu 3 kg. Nit je
prebačena preko koloture zanemarive mase i sistem je pušten da se slobodno giba u Zemljinom
gravitacijskom polju. Odredite masu lakšeg utega i napetost niti, ako je akceleracija kojom se utezi gibaju
jednaka polovici ubrzanja sile teže. ( Kolotura se može slobodno okretati ; masa niti je zanemariva.)
2) 2005-ON-5
Na glatkoj podlozi bez trenja leže dva utega međusobno povezana tankom nerastezljivom niti zanemarive
mase. Mase utega iznose 100 g i 200 g, a najveća sila napetosti koju nit može podnijeti prije pucanja iznosi
1,4 N. Odredite maksimalnu silu kojom možemo djelovati na lakši uteg, a da nit ne pukne. Koliki je iznos
te maksimalne sile ako ona djeluje na teži uteg ?
3) 2005-ŽN-4
Dva bloka- jedan metalni mase 100 g, a drugi drveni mase 150 g –
nalaze se na ravnoj podlozi, jedan do drugog ( vidi sliku). Kojom silom
treba djelovati na metalni blok ( s lijeve strane) ako želimo da ona
uzrokuje gibanje akceleracijom od 1,2 m/s2? Koeficijenti trenja između
pojedinih materijala i podloge iznose μmetal = 0,2 i μdrvo = 0,3.
4) 2006-ON-1
Masa lifta, zajedno s teretom u njemu, iznosi 8 t. Lift se spušta brzinom od 180 m/min. Odredite najkraći
put zaustavljanja lifta ako je poznato da njegovo uže (sajla) može izdržati maksimalno opterećenje od 92
kN.
5) 2007-ON-3
Dva utega mase m1 = 12 kg i m2 = 18 kg nalaze na horizontalnoj podlozi bez trenja i spojena su
nerastezivim užetom zanemarive mase. Silom 75 N djelujemo na uteg mase 18 kg u horizontalnom smjeru.
Koliko je ubrzanje utega ? Kolika napetost užeta ?
6) 2008-ŽN-3
Na glatkoj horizontalnoj podlozi nalaze se dva tijela masa
m1 = 2 kg i m2 = 1 kg. Tijela su povezana nerastezljivim
užetom zanemarive mase preko koloture zanemarive mase.
Odredite silu F kojom je potrebno vući donje tijelo kako bi
se ono gibalo stalnim ubrzanjem 5 m/s2. Koeficijent trenja
između dva tijela iznosi 0,5 , a trenje između donjeg tijela i horizontalne podloge je zanemarivo.
7) 2009-ŽN-3
Tri tijela masa m1 = 1 kg , m2 = 2 kg i m3 = 4 kg povezana su
nerastezljivim užetima zanemarive mase preko kolotura zanemarive
mase na način kako je prikazano na slici. Koeficijent trenja između
tijela mase m1 i stola iznosi 0,35. Izračunajte iznos i smjer ubrzanja
sustava te napetost užeta.
8) 2010-ON-3
Dva tijela masa 5 kg i 3 kg povezana su nerastezljivim užetom zanemarive mase. Na tijelo mase 3 kg
djelujemo silom F2 = 20 N. Izračunajte silu F1 i silu napetosti užeta, ako se sustav giba: a) jednoliko
ubrzano, ubrzanjem 1,5 m/s2 prema desno, b) stalnom brzinom 2 m/s prema lijevo.
9) 2014-ON-3
Ispred utega mase m1 = 3 kg nalazi se uteg mase m2 = 2 kg. Utezi se dodiruju i nalaze se na horizontalnoj
podlozi bez trenja. Na uteg mase m1 djelujemo vanjskom silom F = 5 N u horizontalnom smjeru. Koliko
je ubrzanje utega mase m2 ? Koje sve sile djeluju na taj uteg i koliki su im iznosi ?
10) 2015-ON-3
Kvadar mase 2 kg guramo uz strop stalnom brzinom. Na kvadar
djelujemo silom F = 120 N, a kut između sile i horizontale je 600.
Izračunajte koeficijent trenja između kvadra i stropa.
11) 2009-ON-3
Promotrite sustav prikazan na slici. izračunajte iznos i smjer ubrzanja tijela mase m1, ako
je omjer masa m1 : m2 jednak 2 : 1. Mase koloture i užeta su zanemarive, kao i trenje
između koloture i užeta.
12) 2011-ŽN-3
Veliki kvadar mase m1 = 10 kg i duljine l = 1m nalazi se na horizontalnoj podlozi po kojoj se može gibati
bez trenja. Na desnom rubu velikog kvadra nalazi se mali kvadar mase m2 = 0,5 kg. Koeficijent trenja
između malog i velikog kvadra iznosi μ = 0,2. Ako veliki kvadar vučemo silom F = 24 N, nakon koliko
vremena će mali kvadar pasti s njega ?
13*) 2005-DN-3
Sustav od dva utega, nerastezljive niti zanemarive mase, dvije pomične koloture i pet
identičnih opruga ( s istom konstantom opruge) nalazi se u ravnoteži u Zemljinom
gravitacijskom polju (slika). Odredite kako se međusobno odnose produljenja opruga.
Možete pretpostaviti da je duljina opruga u opuštenom stanju zanemariva. ( Zanemarite
trenje, te masu kolotura i opruga).
14*) 2007-DN-1
Dva tijela mase m1 i m2 spojena su pomoću nerastezljivog
užeta zanemarive mase preko koloture zanemarive mase.
Kojim se minimalnim ubrzanjem treba gibati tijelo A u
horizontalnom smjeru tako da tijela mase m1 i m2 miruju u
odnosu na tijelo A6 ? Mase tijela se odnose kao m1 : m2 = 1 :
2 . Koeficijent trenja između tijela mase m1 i tijela A te tijela
mase m2 i tijela A iznosi μ = 0,15.
15) 2015-ŽN-3
Tijela mase m1 = 1 kg i mase m2 = 2 kg povezani su
nerastezljivim užetom zanemarive mase preko koloture
zanemarive mase. Tijelo mase m2 nalazi se na tijelu
mase m3 = 3 kg, a cijeli sustav nalazi se na nepomičnom
stolu. Koliko treba biti koeficijent statičkog trenja
između tijela masa m2 i m3 te koeficijent dinamičkog
trenja između tijela mase m3 i stola da se cijeli sustav
giba istom stalnom brzinom ?
6
Na tijela koja se nalaze u sustavu, koji se giba s akceleracijom a, djeluje inercijska sila u suprotnom smjeru nego je akceleracija,
a na tijelo mase m iznos te sile je Fi = m·a .
1*) 2004-DN-1
Jedan kraj nerastezljive niti zanemarive mase pričvrstimo za posudu s vodom, a drugi za uteg dvostruko
veće mase od posude ( zajedno s vodom ). Nit prebacimo preko koloture na rubu stola tako da uteg slobodno
visi, a posudu s vodom stavimo na gornju ( vodoravnu) površinu stola. Tijela pustimo da se slobodno gibaju.
Nakon nekog vremena površina vode se umiri, zatvarajući pritom kut od 300 u odnosu na površinu stola.
Odredite koeficijent trenja između posude s vodom i stola. ( Kolotura se može slobodno okretati i masa joj
je zanemariva.).
2) 2016-ON-4
Teret se spušta stalnom brzinom 2 m/s s vrha zgrade pomoću koloture kao što je
prikazano kao na slici. Masa tereta je 2 t, a maksimalno opterećenje, koje može
izdržati uže, iznosi 22 kN. Želimo teret spustiti na tlo tako da mu je brzina u trenutku
dodira s tlom jednaka nuli. Na kojoj minimalnoj udaljenosti od tla se teret mora
početi gibati jednoliko usporeno ? Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2.
3) 2017-ON-4
Dva utega masa m1 = 2 kg i m2 = 3 kg spojena su nerastezljivim užetom zanemarive
mase. Na tijelo mase m1 djeluje se silom F1 = 50 N prema desno, a tijelo mase m2 silom F2 = 40 N prema
lijevo, kao što je prikazano na slici. Koeficijent trenja između tijela i podloge iznosi 0,17.
a) Izračunajte iznos i smjer ubrzanja sustava. b) Izračunajte napetost užeta kojim se spojeni utezi. Uzmite
da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2.
4) 2017-ŽN-5
Dva utega masa 2 kg i 3 kg povezana su nerastezljivim užetom zanemarive mase
preko dvije koloture zanemarive mase kao što je prikazano na slici. U početnom
trenutku sustav miruje u položaju koji je prikazan na slici; oba utega nalaze se na
visini 6 m od tla. Zatim pustimo sustav da se giba. Nakon 1 s gibanja netko prereže
uže na mjestu koje je označeno na slici.
a) Izračunajte iznos i smjer brzine pojedinog utega u trenutku rezanja užeta.
b) Izračunajte vertikalnu udaljenost utega u trenutku rezanja užeta.
c) Izračunajte vremenski interval između pada utega na tlo.
Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje jednako g = 10 m/s2. Zanemarite otpor zraka.
5) 2018-ON-3
Dva utega A i B spojena su nerastezljivim užetom zanemarive mase preko dvije
koloture zanemarive mase, kao što je prikazano na slici. Masa utega A iznosi 5 kg,
a masa utega B iznosi 8 kg. Uteg A giba se prema dolje stalnim ubrzanjem 2 m/s2.
a) Nacrtajte dijagrame sila na utege A i B.
b) Izračunajte koeficijent trenja između utega B i horizontalne podloge.
c) Izračunajte napetost užeta.
6) 2018-ŽN-4
Na slici su prikazana dva tijela: A i B. Tijelo A jednom je svojom stranicom naslonjeno na vertikalni
zid, a drugom na tijelo B. Tijelo B nalazi se na nepomičnoj horizontalnoj podlozi. Trenje između
tijela A i B, kao i između tijela A i vertikalnog zida i tijela B i horizontalne podloge je
zanemarivo. Omjer masa tijela A i B jednak je mA : mB = 1 : 4. Izračunajte iznos i smjer
ubrzanja tijela A i B.
60
7) 2019-ON-3
Dva bloka, povezana užetom zanemarive mase vuku se horizontalnom silom F (vidi sliku).
Neka je F = 68,0 N, m1 = 12,0 kg, m2 = 18,0 kg a koeficijent kinetičkog trenja između svakog bloka i
površine je 0,1. (a) Nacrtaj dijagram sila za svaki blok. (b) Izračunaj silu napetosti T i iznos ubrzanja sustava.
8) 2019-ON-4
Predmet mase m1 koji leži na površini bez trenja povezan je s predmetom mase m2 preko koloture P1
zanemarive mase i fiksne koloture P2 kao što je prikazano na slici. (a) Ukoliko su a1 i a2 ubrzanja predmeta
m1 i m2, odredi odnos među tim ubrzanjima. Odredi (b) sile napetosti u užadi; i (c) ubrzanja a1 i a2 preko
masa m1, m2, i g.
9) 2021-ON-2
Na horizontalnoj podlozi miruje sanduk s teretom ukupne mase 12 kg. Sanduk se želi pomaknuti tako
da se vuče užetom primjenjujući silu od F = 90 N, kao što je prikazano na slici. Koeficijent trenja
između sanduka i podloge je 0,11. Uže pukne 0.5 s nakon početka gibanja. Izračunajte ukupni put
koji prijeđe sanduk do zaustavljanja. Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2.
1) 2022-ŽN-2
U sustavu prikazanom na slici masa utega A je 4 kg, a masa utega B je 1
kg. U početnom trenutku sustav je pušten u gibanje iz položaja u kojem se
uteg A nalazi na visini h = 50 cm iznad tla. Koloture i uže zanemarive su
mase, otpor zraka i trenje su zanemarivi. Izračunajte brzinu utega B u
trenutku kada uteg A dotakne tlo. Izračunajte maksimalnu visinu koju
postiže uteg B za vrijeme gibanja. Gravitacijsko ubrzanje je g = 10 m/s2.
Napomena: uzmite u obzir da se uteg A prestaje gibati u trenutku pada
na tlo, dok se gibanje utega B nastavlja i nakon tog trenutka.
Rastavljanje sile na komponente (1)
1) 2004-ŽN-3
Sustav, koji se sastoji od čvrstog štapa i dvije opruge, nalazi se na
vodoravnoj podlozi, u ravnoteži ( vidi sliku). Jedan kraj štapa je uglavljen
u kutu između dva zida. Odredite kako se odnose konstante opruga. (
Duljine opruga u opuštenom stanju, kao i trenje s podlogom, su
zanemarivi.)7
2) 2005-ŽPri polijetanju aviona s piste, rezultantna sila ( tj. sila nastala kombinacijom motora i prikladnim
oblikom (nagibom krila) koja djeluje na avion iznosi 150 kN, u smjeru 300 u odnosu na pistu. Odredite masu
aviona i njegovu pripadnu vodoravnu komponentu akceleracije, ako je poznato da u okomitom smjeru avion
giba jednolikom brzinom. ( Pretpostavite da je usporenje zbog trenja sa zrakom zanemarivo.)
3) 2006-ŽN-1
Tijelo ispalimo u vis početnom brzinom od 0,95 m/s. Uslijed djelovanja sile teže i trenja sa zrakom, tijelo
će doseći neku visinu, te će se nakon nekog vremena- opet uslijed zajedničkog djelovanja sile teže i sile
trenja- vratiti nazad u početnu točku. Odredite vrijeme za koje će to
tijelo pasti nazad otkud je i spaljeno, ako je sila trenja sa zrakom
konstantna ( neovisno o položaju, brzini i akceleraciji tijela), te
iznosi deset posto težine tijela.
4*) 2006-DN-4
Sistem od dva utega, dvije koloture zanemarivih dimenzija i dvije
nerastezljive niti (vidi sliku) nalazi se u ravnoteži, u zemljinom
gravitacionom polju. Nađite omjer masa utega.
5) 2008-ŽN-4
Kugla mase 3 kg nalazi se između dvije ravne glatke ploče koje
međusobno zatvaraju kut 600. Izračunajte sile kojima kugla djeluje na ploče.
6) 2009-ON-4
Slika je obješena o čavao pomoću niti. Dijelovi niti međusobno
čine kut od 600. Maksimalno opterećenje, koje može podnijeti nit, iznosi 9 N. Koliko
iznosi najveća moguća težina slike koju možemo objesiti pomoću ove niti ?
7) 2012-ON-3
Tijelo mase 1,5 kg prislonjeno je uz zid te na njega djelujemo silom F kao što je
prikazano na slici. Koeficijent trenja između tijela i zida je 0,4. a) Nacrtajte sve sile koje
djeluju na tijelo. b) Izračunajte iznos sile F, ako se tijelo spušta niz zid stalnom brzinom.
c) izračunajte iznos sile F, ako se tijelo spušta niz zid ubrzano ubrzanjem 6 m/s2.
7
Zakon poluge: F1 ·k1 = F2 ·k2 .
8) 2013-ON-3
Četiri utega spojena su nerastezljivim nitima preko kolotura zanemarive mase kao na
slici. Sustav u početnom trenutku miruje. a) Odredite iznos i smjer ubrzanja kojim se
utezi gibaju. b) Izračunajte napetosti svih niti kojima su tijela povezana.
9*) 2013-DN-2
Mali Ivica slaže različita geometrijska tijela na horizontalnoj podlozi. Dva jednaka tijela
mase m2 = 400 g postavio je na horizontalnu podlogu, na njih je stavio tijelo mase m1 =
500 g kao što je prikazano na slici. trenje između oba tijela mase m2 i tijela mase m1 je
zanemarivo. a) Pretpostavite da trenje između horizontalne podloge i oba tijela mase
m2 zanemarivo te izračunajte iznos i smjer ubrzanja sva tri tijela kojim će se gibati kad
ih se pusti iz položaja koji je prikazan na slici. b) Izračunajte koliki treba biti koeficijent
trenja između horizontalne podloge i oba tijela mase m2 da tri tijela miruju u položaju koji je prikazan na
slici.
10) 2017-ON-3
Dva utega masa m1 i m2 međusobno su spojena te su
pričvršćena na stupove pomoću više komada
nerastezljivog užeta zanemarive mase. Sustav miruje u
položaju prikazanom na slici. Masa utega m1 iznosi 2
kg. Najveća napetost, koju ovo uže može izdržati,
iznosi 45 N.
a) Nacrtajte dijagrame sila.
b) Izračunajte najveću moguću masu utega m2 takvu
da uže ne pukne.
c) Izračunajte napetost užeta koje spaja utege.
Rastavljanje sile na komponente (2)
1) 2020-ŽN-3
Tri tijela A, B i C nalaze se na horizontalnoj podlozi u
početnom položaju prikazanom na slici. Tijelo C učvršćeno
je za podlogu i ne može se pomaknuti. Na tijelo B djelujemo
stalnom silom F u horizontalnom smjeru prema desno zbog
čega se tijela A i B gibaju sve dok ne dođu u konačan položaj
prikazan na slici. Iznos sile F jednak je težini tijela B.
Masa tijela A iznosi mA = 1 kg, a odnos masa tijela A
i B je mA : mB = 1 : 2. Tijelo A oblika je pravilne prizme
čija je baza jednakostraničan trokut duljine stranice a.
Razmak između tijela B i C u početnom položaju je a/2.
Trenje između svih površina je zanemarivo.
a) Odredite iznos i smjer ubrzanja tijela A.
b) Odredite iznos i smjer ubrzanja tijela B.
c) Odredite iznos i smjer sile kojom tijelo A djeluje na
tijelo C (smjer sile nacrtajte na skici).
Kosina (1)
1) 2004-ON-Pž-3
U sustavu prikazanom na slici mase tijela su m1 = 10 kg i m2 = 5 kg.
Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ = 0,2 dok je
označeni kut α = 300.
a) Koliko je ubrzanje sustava ? b) Kolika je sila napetosti užeta ?
2) 2004-ON-Zg-3
Tijelo se, iz stanja mirovanja, kližući spušta s vrha kosine nagiba 300.
a) Koliki je dinamički faktor trenja, ako je brzina na dnu kosine, uz prisutno trenje na kosini, dvostruko
manja od brzine koju tijelo ima na dnu kosine kližući se bez trenja.
b) Koliki put tijelo prijeđe do zaustavljanja na horizontalnoj podlozi uz prisutno trenje s istim dinamičkim
koeficijentom trenja kao na kosini dužine s = 10 m ? ( g = 10 m/s2)
3) 2005-ON-3
Jedan kraj ravne podloge polako podižemo dok se predmet na njoj ne počne klizati. Kut pri kojem se dogodi
iznosi 300 u odnosu na početni vodoravni položaj podloge. Odredite ubrzanje kojim će se taj predmet gibati
kad podlogu nagnemo za daljnjih 150.
4) 2007-ŽN-3
Promotrite sustav prikazan na slici. Mase tijela su redom jednake m1
= 1 kg i m2 = 5 kg , a nagib kosine u odnosu na horizontalu iznosi
300. Tijela su povezana nerastezljivim užetom zanemarive mase
preko koloture zanemarive mase. Koliko iznosi ubrzanje tijela mase
m2 i u kojem je smjeru ?
5) 2008-ON-3
S dna kosine nagiba 300 gurnuto je tijelo mase m uz kosinu početnom brzinom 4 m/s. Koeficijent trenja
između tijela i podloge iznosi 0,1.
a) Koliko je ubrzanje tijela ? b) Na kojoj udaljenosti od dna kosine će se tijelo zaustaviti ?
6) 2008-ŽN-2
Saonice mase 350 kg spuštaju se niz brijeg nagiba 300 u odnosu na horizontalu stalnom brzinom 18 km/h
bez uključivanja motora. Kolika je najmanja potrebna snaga8 motora kako bi se saonice gibale istom
brzinom uz brijeg ?
7) 2009-ŽN-4
Malo tijelo mase m nalazi se na kosini nagiba 300 u odnosu na horizontalu
koja se nalazi na horizontalnoj podlozi. Kolikim se ubrzanjem a i u kojem
smjeru treba gibati kosina da bi malo tijelo na njoj mirovalo ? Trenje
između malog tijela i kosine te između kosine i horizontalne podloge je
zanemarivo.9
8) 2010-DN-2
Tijelo mase m nalazi se na kosini mase M i nagiba 300. Trenje
između tijela mase m i kosine te između kosine i podloge na kojoj se
nalazi je zanemarivo. Odredite iznos i smjer ubrzanja oba tijela u
odnosu na promatrača koji miruje na podlozi !
8
Snaga: P = W/t = ( F· s) / t = F· v.
9
Kosina sa tijelom na njoj je akcelerirani sustav. Na tijela koja se nalaze u akceleriranom sustavu, koji se giba s
akceleracijom a , djeluje inercijska sila u suprotnom smjeru nego je akceleracija , a na tijelo mase m iznos te sile je
Fi = m·a .
9) 2011-ON-3
Tijelo mase 1 kg nalazi se na kosini nagiba 300. Kada na tijelo djelujemo
silom F u smjeru prikazanom na slici, tijelo miruje na kosini. Izračunajte
iznos sile F, ako znamo da kada na tijelo ne djeluje sila F, ono se spušta
niz kosinu ubrzanjem a = 3,2 m/s2.
10) 2011-ŽN-4
Dva tijela masa m1 i m2 povezana su nerastezljivim užetom
zanemarive mase preko koloture zanemarive mase kao što je prikazano
na slici. Omjer masa m1 : m2 = 1 : 2. Koeficijent trenja između tijela i
podloge je 0,1. Izračunajte iznos i smjer ubrzanja oba tijela.
11) 2012-ŽN-4
Ormar treba premjestiti s dna do vrha kosine. U prvom slučaju čovjek gura ormar stalnom silom koja djeluje
na ormar u smjeru paralelnom kosini, a u drugom slučaju čovjek vuče ormar stalnom silom koja djeluje na
ormar pod kutom 300 u odnosu na kosinu. U oba slučaja ormar se giba uz kosinu stalnom brzinom.
Koeficijent trenja između ormara i kosine je 0,1. Izračunajte omjer sile kojom čovjek gura ormar i sile kojom
čovjek vuče ormar.
12) 2013-ŽN-4
Malo tijelo mase m giba se prema nepomičnoj kosini stalnom brzinom v0 . Nagib kosine u odnosu na
horizontalu iznosi 300. Kada dođe do podnožja kosine ( točka P), tijelo se nastavlja gibati uz kosinu, u
određenom trenutku se zaustavlja, neposredno nakon zaustavljanja počinje se gibati niz kosinu te ponovo
prolazi točkom P. Omjer vremena gibanja tijela uz kosinu t1 i vremena gibanja niz kosinu t2 jednak je 2/3.
a) Postoji li trenje na kosini ? Objasnite odgovor. Ako da, izračunajte koeficijent trenja.
b) Odredite brzinu( izraženu preko početne brzine v0) malog tijela u trenutku kada ponovo prolazi točkom
P spuštajući se niz kosinu.
13) 2014-ŽN-4
Tijelo se nalazi na vrhu kosine visine h = 5 m i duljine s = 10 m. Ako se tijelo pusti u slobodno gibanje,
na dno kosine dođe za 4 s. Koliki je koeficijent trenja između tijela i kosine ?
Kosina (2)
1) 2015-ŽN-5
Automobil mase 1200 kg vozi se uz kosinu nagiba 300 u odnosu na horizontalu stalnom brzinom 45 km/h.
Ukupna sila trenja, koja usporava automobil, opisana je koeficijentom trenja 0,2 koji je jednak na svim
dijelovima puta. A) izračunajte snagu motora. B) Automobil se popne na vrh kosine te se nakon
horizontalnog dijela puta počne spuštati niz kosinu. Brzina automobila se ne mijenja za vrijeme gibanja po
horizontalnom dijelu puta. Ako se želi nastaviti gibati jednakom stalnom brzinom niz kosinu može li
vozač isključiti motor ? Treba li koristiti kočnice ? Izračunajte snagu10 koja se pritom troši.
2*) 2008-DN-2
Niz spiralni žlijeb polumjera R = 1 m i koraka h klizi malo tijelo brzinom
stalnog iznosa11. Koeficijent trenja iz među tijela i stijenki žlijeba iznosi μ =0,1.
Omjer opsega i koraka žlijeba iznosi √3. Izračunajte brzinu kojom se tijelo spušta
niz žlijeb.
3*) 2012-DN-2
Kocka duljine stranice 20 cm postavljena je na kosinu visine 0,5
m i nagiba 300. Kosina se nalazi na horizontalnoj podlozi. Masa
kocke dva puta je manja od mase kosine. U početnom trenutku
kocka i kosina miruju, a zatim su puštene da se gibaju. Trenje
između kocke i kosine je zanemarivo. trenje između kosine i
horizontalne podloge je također zanemarivo.
a) Izračunajte nakon koliko vremena će se kocka spustiti do dna
kosine. ( Konačan položaj kocke označen je isprekidanom
linijom.)
b) Koliki će pomak ( i u kojem smjeru) u tom vremenu napraviti kosina ?
4) 2016-ON-3
Dva tijela masa 2 kg i 3 kg povezana su nerastezljivim užetom zanemarive mase preko koloture
zanemarive mase kao što je prikazano na slici. Tijelo mase 3 kg vučemo silom F prema lijevo. Sustav se
giba prema lijevo stalnom brzinom. Koeficijent trenja između oba tijela i podloge iznosi 0,1. Izračunajte
iznos sile F i napetost užeta.
10
Snaga: P = W/t = ( F· s) / t = F· v.
11
Usporediti to s gibanjem tijela niz kosinu čiji su visina h, a osnovica 2· R · π . Tijelo pri tome pritišće stjenku
ispod (kao komponenta sile teže Fg2) i bočno ( centrfugalna sila Fc = m·v2/R ).
5) 2016-ŽN-3
Sustav prikazan na slici pušten je iz mirovanja da se
giba. Masa tijela na kosini iznosi 400 g, a tijela, koje
visi obješeno preko koloture, 200 g. Koeficijent trenja
između tijela na kosini i kosine iznosi 0,15. Niti su
nerastezljive i zanemarive mase, kao i koloture. Kosina
je nepomična, a trenje između užeta i kolotura je
zanemarivo. Odredite iznos i smjer ubrzanja pojedinog
tijela.
6) 2016-DN-2
Daska mase 1 kg nalazi na kvadru mase 8 kg. Na dasku i
kvadar pričvršćeno je nerastezljivo uže zanemarive mase.
Čovjek pomoću nerastezljivog užeta zanemarive mase vuče
dasku prema podnožju kosine stalnom brzinom
primjenjujući stalnu silu F. Koeficijent trenja između svih
podloga iznosi 0,2.
a) Nacrtajte sve sile koje djeluju na dasku .
b) Nacrtajte sve sile koje djeluju na kvadar.
c) Izračunajte iznos sile F.
d) Izračunajte rad koji je potrebno utrošiti da se kvadar
pomakne uz kosinu za 10 cm.
7) 2017-ŽN-4
Dva tijela nalaze se na kosini kao što je prikazano na slici.
Mase tijela odnose se kao m1 : m2 = 1 : 2. Koeficijent trenja
između tijela mase m1 i kosine iznosi 0,71 , a između tijela
mase m2 i kosine 0,17.
a) Nacrtajte dijagram sila na tijelo mase m1 .
b) Nacrtajte dijagram sila na tijelo mase m2.
c) Izračunajte ubrzanje tijela.
8*) 2017-DN-1
Tri tijela nalaze se u položaju kao na
slici. Njihove mase su redom
jednake : m1 = 4 kg , m2 = 1 kg i
m3 = 1 kg. Trenje između svih
površina je zanemarivo. U
početnom trenutku pustimo sustav
da se slobodno giba. Duljina
stranica kosine, na kojoj se nalaze tijela mase m1 i m2 , iznosi 3 m. a) Nacrtajte dijagrame sila na sva tri
tijela. b) Nakon 0,5 s gibanja odredite položaj tijela mase m1 i m2 u odnosu na njihov početni položaj u
sustavu kosine. Odredite položaj kosine nakon 0,5 s gibanja u odnosu na njihov početni položaj obzirom na
horizontalnu podlogu.
Kosina (3)
1) 2018-ON-4
Ivica pomoću užeta vuče sanjke uz brijeg nagiba 30° u odnosu na horizontalu stalnom brzinom
0.6 m/s. Masa sanjki je 7 kg, a koeficijent trenja između sanjki i podloge iznosi 0.1. Visinska razlika između
podnožja i vrha brijega iznosi 21 m. Izračunajte:
a) Koje sve sile djeluju na sanjke? Nacrtajte dijagram sila na sanjke.
b) Izračunajte napetost užeta kojom Ivica vuče sanjke.
c) Izračunajte vrijeme za koje će Ivica doći od podnožja do vrha brijega.
2) 2018-ŽN-3
Kvadar se nalazi na kosini koja zatvara kut 30◦ s horizontalom. Početni položaj kvadra
označen je na slici. U početnom trenutku kvadar je gurnut uz kosinu brzinom 4 m/s.
Koeficijent trenja između kvadra i kosine iznosi 0.21. Izračunajte nakon koliko
vremena ¢e brzina kvadra opet postići početnu vrijednost i ukupan put koji prijeđe
kvadar u tom vremenu.
3) 2019-ŽN-4
Tijela A i B gibaju se u sustavu prikazanom na slici. Masa tijela A je
2 kg, a masa tijela B je 1 kg. Koloture su zanemarive mase i okreću se
bez trenja, a tijela su povezana nerastezljivim užima zanemarive mase.
Koeficijent trenje između tijela A i B i podloga, po kojim se gibaju,
iznosi 0,2.
a) Nacrtajte sve sile koje djeluju na pojedino tijelo.
b) Izračunajte ubrzanje pojedinog tijela.
4) 2020-ON-3
Tijelo A mase mA = 10 kg povezano je nerastezljivim
užetom zanemarive mase s tijelom B mase mB=5kg. Na
tijelo B pričvršćeno je nerastezljivo uže zanemarive
mase koje na drugom kraju povlačimo silom ⃗F, kao što
je prikazano na slici. Kolotura je zanemarive mase, a
trenje je zanemarivo. Sustav se giba uz kosinu jednoliko
ubrzano ubrzanjem 0.2 m/s2.
a) Nacrtajte dijagrame sila na tijela A i B.
⃗.
b) Izračunajte iznos sile F
c) Izračunajte napetost užeta koje povezuje tijela A i B.
5) 2021-ON-4
Dva tijela masa mA = 5 kg i mB = 3 kg povezana su
nerastezljivim užetom zanemarive mase preko kolo-ture
zanemarive mase i nalaze se na kosini, kao što je prikazano na
slici. Sustav se pusti da se giba iz mirovanja. Koeficijent trenja
između tijela A i podloge je 0.15, a koeficijent trenja između tijela
B i podloge je 0,2.
a) Izračunajte iznos i smjer ubrzanja tijela A i B.
b) Izračunajte napetost užeta.
6) 2021-ŽN-3
U sustavu prikazanom na slici koloture su zanemarive mase,
uže je nerastezljivo i zanemarive mase, a trenje između svih
površina je zanemarivo. Omjer masa tijela A i B iznosi
mA/mB = 2. Izračunajte iznos i smjer ubrzanja tijela A i B.
7) 2022-ON-3
U sustavu prikazanom na slici na jedan kraj užeta pričvršćen je
uteg mase 2 kg, a na drugi kraj užeta prazna kanta mase 0.75
kg. Kanta se giba prema gore, a uteg kliže niz kosinu stalnom
brzinom. Postoji li trenje između utega i kosine? Ako se u kantu
stavi teret mase m, kanta se giba prema dolje, a uteg uz kosinu
stalnom brzinom. Izračunajte masu tereta m. Nagib kosine
je 30◦ u odnosu na horizontalu. Kosina je nepomična. Uže je
nerastezljivo i zanemarive mase.
8) 2022-ŽN-3
Na horizontalnoj podlozi miruje daska duljine 185cm. Lijevi kraj daske
zglobno je učvršćen za podlogu i daska se oko njega može zakretati. Na
desnom kraju daske miruje uteg mase 5 kg (vidi sliku). Treba odrediti
koeficijent trenja između daske i utega. U tu svrhu provodimo
sljedeće eksperimente: desni kraj daske podignemo na određenu
visinu pridržavajući uteg, zatim pustimo da se uteg giba i mjerimo
vrijeme potrebno da otkliže do lijevogkraja daske. U prvom
eksperimentu desni kraj daske podignut je na visinu 104
cm (položaj daske prikazan je isprekidanom linijom na
slici). U drugom eksperimentu desni kraj daske
podignut je na visinu 57 cm. Izmjereno je da je
u drugom eksperimentu potrebno dvostruko
više vremena da uteg dođe do lijevog kraja daske, nego u prvom eksperimentu. Zanemarite dimenzije
utega. Zanemarite otpor zraka. Izračunajte koeficijent trenja.
9*) 2022-DN-1
Dvije nepomične daske duljine 60 cm i 110 cm naslonjene su jedna na
drugu, kao što je prikazano na slici. Razmak uporišta dasaka na
horizontalnoj podlozi je 1 m, a postavljene su tako da u točki dodira
zatvaraju pravi kut. Dva mala tijela nalaze se u početnom položaju koji
je prikazan na slici. Iz početnog položaja tijela se istovremeno počinju
gibati. Trenje između oba mala tijela i daske je zanemarivo. Zanemarite
dimenzije malih tijela.
a) Izračunajte vertikalnu udaljenost dvaju tijela u trenutku kada je
njihova horizontalna udaljenost jednaka nuli.
b) Izračunajte minimalnu udaljenost između dvaju tijela za vrijeme gibanja.
Uputa za b) dio zadatka: Kvadratna funkcija f(x) = ax2 + bx + c, u kojoj je a > 0 i b < 0, ima najmanju
vrijednost u točki tjemena, odnosno za x0 = - .
Zakon očuvanja količine gibanja (1)
1) 2004-ON-Pž-4
Tijelo mase 900 g leži na vodoravnoj površini. U tijelo ulijeće zrno mase 10 g i zaustavlja se u njemu.
Brzina zrna je usmjerena vodoravno i iznosi 700 m/s. Koliki put prijeđe tijelo do zaustavljanja ako je
koeficijent trenja između tijela i podloge µ= 0,05 ?
2) 2004-ON-Zg-4
Na krajevima platforme mase 460 kg duge 12 m stoje
muškarac mase 90 kg i žena mase 50 kg. a) Za koliko se
pomakne platforma ako muškarac i žena istovremeno
zamjene mjesta ? Zanemariti gubitke zbog trenja. b) U
kojem smjeru u odnosu na drvo ?
3) 2004-ON-Zg-5
Površinom jezera gibaju se tri čamca jednakih masa M = 100 kg jedan za drugim jednoliko pravocrtno
brzinama v = 30 km/h. U srednjem čamcu su dva jednaka utega masa m = 5 kg. Iz srednjeg čamca se
istovremeno bace utezi i to jedan u prednji, a drugi uteg u stražnji čamac, relativnim brzinama u = 10 m/s
u odnosu na čamce.
a) Odredite brzine čamaca poslije prebacivanja utega .

b) Na primjeru tri čamca i dva utega provjeri valjanost zakona očuvanja količine gibanja prije i poslije
prebacivanja utega.
4) 2006-ON-5
Dvije metalne kugle se nakon međusobnog centralnog sudara gibaju u istom smjeru, jednakim brzinama
iznosa 5 m/s. Odredite iznos i smjer brzine lakše kuglice prije sudara, ako se teža prije sudara gibala brzinom
od 6 m/s. Omjer masa kuglica je 1 : 2 , a gibanje kuglica je ( prije i poslije sudara) uzduž istog pravca.
Skicirajte međusobni položaj kuglica prije sudara ( precizno naznačite smjer brzine pojedine kuglice, te koja
je od njih lakša a koja teža).
5) 2006-ŽN-3
Metalna kocka giba se brzinom v po horizontalnoj podlozi i sudara se s kockom od plastelina za koju se
zalijepi. Zajedno nastavljajući gibanje, naiđu na kosinu duljine 80 cm, nagnutu pod kutom od 300 s obzirom
na podlogu. Koliki mora biti minimalni iznos brzine v da bi zajedno spojene kocke došle do kraja kosine,
ako je kocka od plastelina 1,5 puta teža od metalne kocke ? Zanemarite trenje.
6) 2007-ON-5
Kolica mase 120 kg gibaju se brzinom 15 m/s. Čovjek mase 75 kg trči jednolikom brzinom prema kolicima
i uskoči u njih te se nakon toga kolica gibaju brzinom 5 m/s u istom smjeru. Kolikom brzinom je trčao
čovjek ? Skicirajte međusobne položaje i smjerove brzina kolica i čovjeka prije i nakon što je čovjek uskočio
u kolica.
7) 2008-ON-4
Ivica stoji na sredini zaleđenog jezera. Marica stoji na obali jezera i baci loptu mase 0,6 kg prema Ivici
brzinom 12 m/s. pretpostavite da je brzina lopte u horizontalnom smjeru za cijelo vrijeme gibanja. Masa
Ivice je 65 kg. a) Kolika je brzina lopte i Ivice, ako je Ivica uhvatio loptu ? b) Kolika je brzina Ivice, ako
je lopta pogodila Ivicu i odbila se od njega u suprotnom smjeru brzinom 8 m/s ? Skicirajte međusobne
položaje i brzine lopte i Ivice u oba slučaja.
8) 2011-ON-4
Loptica mase 250 g giba se brzinom 5 m/s u
pozitivnom smjeru x-osi. Na lopticu djeluje sila
F u vremenskom intervalu od t= 0,2 s do t = 2 s
u pozitivnom smjeru x-osi. Iznos sile mijenja se
u vremenu na način kako je prikazano na grafu.
a) Izračunajte brzinu loptice u trenutku t = 0,8 s.
b) izračunajte brzinu loptice u trenutku t= 2,1 s.
9) 2011-ON-5
Tri kuglice nalaze se na horizontalnoj podlozi
kako je prikazano na slici. Prije sudara brzina kuglice 1 iznosi 20 cm/s, a preostale dvije kuglice miruju.
Omjer masa kuglica iznosi m1 : m2 : m3 = 3 : 2 : 1. Nakon svih sudara sve tri kuglice gibaju se u istom
smjeru i omjer njihovih brzina jednak je v1 : v2 : v3 = 1 : 2 : 3 . Izračunajte brzine ( iznos i smjer) kuglica
nakon svih sudara.
10) 2012-ŽN-5
Kvadar A mase 200 g pustimo iz stanja
mirovanja iz položaja prikazanog na slici.
Kvadar B mase 600 g giba se ulijevo
brzinom 1 m/s. kvadri se elastično sudare
na horizontalnoj podlozi. Trenje između
kvadra i podloge zanemarimo. Uzmite da
je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2. a)
Hoće li se kvadar A nakon sudara gibati u
suprotnom smjeru od početnog ? Ako da, izračunajte na koju će maksimalnu visinu doći na zakrivljenom
dijelu podloge. b) Izračunajte iznos i smjer brzine kvadra B nakon sudara.
11) 2009-ON-5
Kuglica mase 0,1 kg giba se brzinom 3 cm/s, a kuglica mase 20 g brzinom 6 cm/s. Nakon elastičnog
sudara kuglica veće mase giba se brzinom 1 cm/s u istom smjeru kao i prije sudara. Izračunajte iznos i smjer
brzine kuglice manje mase poslije sudara, ako su se prije sudara kuglice gibale jedna prema drugoj. Prije i
poslije sudara kuglice se gibaju duž istog pravca. Skicirajte položaje i brzine kuglica prije i poslije sudara.
12) 2010-ON-5
Kompozicija od pet vagona miruje na ravnoj pruzi. Masa svakog vagona je 1 t. Lokomotiva mase 5 t giba
se prema vagonima brzinom 6 m/s te se sudara sa vagonima. Nakon sudara jedan vagon se otkvači i nastavi
se gibati brzinom dvostruko većom od početne brzine lokomotive, a lokomotiva s preostala četiri vagona se
gibaju zajedno. a) Izračunajte brzinu i smjer gibanja lokomotive s vagonima nakon sudara. b) Ako nakon
sudara lokomotiva i četiri vagona miruju, a samo jedan vagon se giba, izračunajte iznos i smjer brzine tog
vagona.
1*) 2009-DN-3
Kvadar mase M giba se brzinom V0 = 0,5 m/s po horizontalnoj podlozi. Nasuprot kvadra nalazi se stroj koji
ispucava loptice mase m prema kvadru. Stroj ispuca jednu lopticu svake 2 s. Sudari loptica s kvadrom su
plastični tj. nakon sudara loptica i kvadar se gibaju zajedno, a u trenutku sudara brzina loptice je u
horizontalnom smjeru i iznosi v0. Masa kvadra jednaka je M = 1000∙m, a brzina loptice je v0 = 40∙V0.
Izračunajte koliko je sudara potrebno da se kvadar zaustavi i put koji će kvadar prijeći prije zaustavljanja.
Trenje između kvadra i podloge je zanemarivo.
Uputa: Zbroj prvih n prirodnih brojeva jednak je 1 + 2 + 3+ …+ (n-1) + n = n∙(n+1)/2
2) 2012-ON-5
Tri ribe plivaju u mirnom moru stalnim brzinama u istom pravcu. Najmanja riba ima masu 300 g i pliva
brzinom 3 m/s u smjeru kao što je prikazano na slici. Riba srednje veličine ima masu 4 kg i pliva brzinom
5 m/s prema najmanjoj ribi te ju proguta. U trenutku „sudara“ dvije ribe zanemarite utjecaj mora na njihovo
gibanje. Pretpostavite da se srednja riba, nakon što proguta najmanju rubu, nastavlja gibati brzinom koju je
imala neposredno poslije „sudara“. Najveća riba ima masu 100 kg i pliva brzinom 15 m/s u smjeru kako je
prikazano na slici. Najveća riba proguta ribu srednje veličine koja je prethodno progutala najmanju ribu
(također zanemarite utjecaj mora na njihovo gibanje u trenutku „sudara“).
a) Izračunajte brzinu ( iznos i smjer) ribe srednje veličine neposredno nakon proguta najmanju ribu.
b) Izračunajte brzinu ( iznos i smjer) najveće ribe neposredno nakon što proguta ribu srednje veličine.
3) 2012-ŽN-2
Hokejska pločica mase 150 g u početnom trenutku ( t = 0) miruje na sredini hokejaškog igrališta. Širina
igrališta je 30 m. Hokejaš pomoću palice djeluje silom na pločicu kako je prikazano na grafu.
Pločica se giba po pravcu koji je paralelan širini igrališta, a sila na pločicu djeluje duž istog pravca. Pozitivan
smjer pločice je udesno. a) Izračunajte iznos i smjer konačne brzine pločice ( u trenutku t = 1,5 s). b)
Nacrtajte graf ovisnosti brzine pločice o vremenu. c) U kojem trenutku se pločica nalazi na minimalnoj
udaljenosti od desnog ruba igrališta ? Koliko iznosi ta udaljenost ?
4) 2013-ON-4
Tijelo A giba po horizontalnoj podlozi bez trenja brzinom 1 m/s prema tijelu B koje miruje u početnom
položaju koji je prikazan na slici. Sudar tijela A i B je elastičan.
Nakon sudara tijelo B giba se brzinom 2 m/s. Omjer masa tijela A i B je mA : mB = 4 : 3. Trenje na kosini
je također zanemarivo. Uzmite da je g = 10 m/s2. a) Izračunajte iznos i smjer brzine tijela A nakon sudara.
b) hoće li se tijela A i B ponovo sudariti ? Ako da, na kojoj udaljenosti od podnožja kosine će doći do
drugog sudara tijela A i B ?
5) 2015-ON-5
Dva tijela jednakih masa u početnom trenutku nalaze se u
položaju prikazanom na slici. Jedno tijelo pušteno je iz
mirovanja s vrha kosine visine 1 m , a drugo je gurnuto uz
kosinu iz njezinog podnožja brzinom 5 m/s. a) Izračunajte na
kojoj udaljenosti od podnožja kosine će tijela sudariti. b) Nakon
sudara tijela se nastavljaju gibati zajedno ( sudar je plastičan).
Izračunajte iznos i smjer brzine tijela nakon sudara.
Trenje između tijela i kosine zanemarimo. Dimenzije tijela su
mnogo manje u odnosu na dimenzije kosine. Uzmite da je g = 10 m/s2.
6) 2017-ŽN-3
Hokejska pločica mase 250 g giba se po ledu (na
kojem je trenje zanemarivo) u pozitivnom smjeru
x osi brzinom 3 m/s. Hokejaš pomoću palice
djeluje silom. Hokejaš pomoću palice na pločicu
djeluje silom. Iznos sile se mijenja u vremenu kako
je prikazano u grafu. Hokejaš djeluje na pločicu
prikazanom silom u dva navrata i to prvi puta u
negativnom smjeru x-osi, a drugi put u pozitivnom
smjeru y osi. Izračunajte konačnu brzinu pločice.
Skicirajte smjer konačne brzine pločice u odnosu
na smjer početne brzine.
7) 2020-ON-5
Blok mase 20 kg miruje na horizontalnoj podlozi. Velikim maljem djelujemo na blok silom od 560 N
u horizontalnom smjeru u vremenskom intervalu 0.05 s. Nakon djelovanja sile malja blok se počinje
gibati po horizontalnoj podlozi te se nakon određenog vremena ponovo zaustavlja. Zatim ponovo
primjenjujemo jednaku silu malja u jednakom trajanju kao i prvi put. Ako je koeficijent dinamičkog
trenja između bloka i podloge 0,245, izračunajte koliko puta treba udariti blok maljem da se pomakne
za 2 m. Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2.
1) 2021-ŽN-5
Tri klizača A, B i C nalaze se pravcu na
zaleđenoj horizontalnoj površini, kao što je
prikazano na slici. Mase klizača A i C su
jednake, dok je masa klizača B jednaka 2/3
mase klizača A. U početnom trenutku sva
tri klizača miruju, a zatim se klizači A i
B odgurnu se jedan od drugoga zbog čega se
klizač B giba prema klizaču C brzinom 1.2
m/s. Prilikom “sudara” klizača B s klizačem C i oni se odgurnu jedan od drugoga. Sedam sekunde
nakon početka gibanja međusobna udaljenost klizača A i C iznosi 13 m.
a) Izračunajte brzine (iznos i smjer) svih klizača nakon svih “sudara”.
b) Izračunajte položaj klizača B sedam sekunde nakon početka gibanja u odnosu na početni
položaj.
Trenje na zaleđenoj površini je zanemarivo, kao i otpor zraka. Zanemarite dimenzije klizača.
Pretpostavite da “sudari” klizača traju zanemarivo kratko.
2) 2022-ON-5
Radite kao policijski vještak za analizu prometnih nez goda. Na križanju prikazanom na slici dogodio
se sudar dvaju automobila. Potrebno je analizirati sudar i utvrditi sve eventualne prekršaje
prometnih pravila.
Prije sudara automobil A vozio je po ravnoj cesti iz smjera zapada prema istoku stalnom brzinom
45 km/h. Automobil B vozio je po ravnoj cesti iz smjera juga prema sjeveru stalnom brzinom vB.
Pri ulasku u križanje automobil B ima prednost prolaska i vozač
nije smanjivao svoju brzinu kretanja. Vozač automobila A nije
na vrijeme uočio automobil B i nepromijenjenom je brzinom
kretanja ušao u križanje. Automobili su se sudarili na mjestu
označenom na skici i nakon sudara zajedno otklizali po pravcu
oz-načenom isprekidanom linijom. Zaustavili su se nakon što su
prešli put od 60 m. Vaš je zadatak utvrditi je li automobil B
prekoračio ograničenje brzine koje na ovoj cesti iznosi 70 km/h.
Masa automobila je A 1230 kg, masa automobila B 1470 kg,
koeficijent trenja na podlozi, po kojoj su automobili klizali nakon
sudara, iznosi 0,1875, a gravitacijsko ubrzanje je g = 10 m/s2.
Složena gibanja. Hitci (1)
1) 2004-Zg-ON-2
Osoba na kamionetu ispuca loptu vertikalno uvis brzinom
v1= 10 m/s u odnosu na kamionet. Kamionet se giba brzinom
vk = 10 m/s. a) Pod kojim se kutom giba lopta u trenutku
izbacivanja u odnosu na tlo ? b) Koliku brzinu ima lopta u
odnosu na tlo u trenutku izbacivanja ? c) U kojoj se točki u
odnosu na točku izbacivanja T0 (0,0), nalaziti lopta jednu
sekundu nakon izbacivanja ? d) Kolika je u tom trenutku
brzina lopte ? e) Kako izgleda staza za promatrača na tlu ? f) Kako izgleda staza za osobu na kamionetu i
hoće li osoba na kamionetu uhvatiti loptu ? Zanemariti otpor zraka ! ( g = 10 m/s2 )
2) 2004-ŽN-4
Jedan brid tvrde metalne kvadratićne ploče dimenzije 2x2 m2 uzdignut je tako da ploča s podlogom zatvara
kut od 300 ( suprotni brid ploče ostaje priljubljen za podlogu). Kojom početnom brzinom, u smjeru paralelno
bridu ploče, treba ispaliti tijelo s gornjeg vrha, ako želimo da tijelo „pogodi“ dijametralno suprotni vrh ploče
? Zanemarite trenje.
3*) 2006-DN-3
S vrha nebodera koji ima 22 kata bacimo tijelo da slobodno pada. Nakon dvije sekunde tijelo se nalazi na
visini koja odgovara podu osamnaestog kata, a sekundu poslije na visini koja odgovara podu desetog kata.
Odredite komponentu brzine kojom je tijelo bačeno i visinu nebodera u metrima. Da li je tijelo bačeno
vertikalno gore ili prema dolje ? ( g = 10 m/s2. Zanemarite trenje. Pretpostavite da je pod početnog kata
nebodera u ravnini s tlom, te da je debljina poda zanemariva.)
4*) 2007-DN-3
S vrha kosine nagiba α = 300 bačeno je malo tijelo početnom
brzinom v0 u horizontalnom smjeru. Tijelo padne na kosinu na
udaljenosti s1 od točke na kojoj je izbačeno te se odbije od kosine.
Tijelo sljedeći put padne na kosinu na udaljenosti s2 od točke na
kojoj je prvi puta palo na kosinu. Nađite omjer duljina s1 / s2.
Pretpostavite da su sudari s kosinom savršeno elastični te da je
otpor zraka zanemariv.
5*) 2009-DN-1
Prednje vjetrobransko staklo automobila zatvara s horizontalom kut od 300. Kuglice tuče padaju okomito
prema zemlji, a njihova brzina obzirom na promatrača, koji stoji pored ceste u trenutku udara u staklo
automobila iznosi 5 m/s. Izračunajte brzinu kojom se treba gibati automobil da vozač u njemu vidi da se
kuglice tuče odbijaju od stakla okomito u zrak. Koliko iznosi brzina kuglica tuče nakon odbijanja u odnosu
na promatraču koji stoji pored ceste? Koliku će maksimalnu visinu doseći kuglice tuče nakon odbijanja?
Zanemarite otpor zraka.
6*) 2010-DN-1
James Bond trči prema brodu koji miruje uz rub pokretnog mosta. U trenutku kada se James Bond nalazi na
početku pokretnog mosta, brod se počinje udaljavati od obale stalnim ubrzanjem, James Bond trči stalnom
brzinom v0 = 7 m/s u odnosu na podlogu, a pokretni most duljine l = 20 m podiže se stalnom kutnom
brzinom ω = √3/ 20 rad/s. U trenutku kada se James Bond nalazi na kraju pokretnog mosta, pokretni most
zatvara sa horizontalom kut 300. Izračunajte maksimalno ubrzanje broda tako da James Bond skoči na njega!
Gravitacijsko ubrzanje iznosi g = 10 m/s2. Otpor zraka je zanemariv.
7*) 2011-DN-1
Kuglica mase 100 g izbačena je pod kutom 600 u odnosu na horizontalu prema istoku brzinom 20 m/s. Vjetar
puše iz smjera jugoistoka prema sjeverozapadu ( paralelno s tlom) te djeluje na kuglicu stalnom silom.
Kuglica u trenutku pada na tlo je napravila u smjeru istoka maksimalni mogući pomak.
a) Izračunajte iznos sile vjetra.
b) Izračunajte iznos brzine kuglice u trenutku pada na tlo.
c) Izračunajte udaljenost od položaja s kojeg je kuglica izbačena do položaja pada kuglice na tlo.
Zanemarite rotaciju Zemlje.
8) 2013-ON-2
Divlja patka leti brzinom 70 km/h u odnosu na zrak. Vjetar puše brzinom 4 m/s prema istoku.
a) Ako je smjer brzine patke prema jugu, izračunajte iznos ukupne brzine patke u odnosu na promatrača koji
miruje na Zemlji. Izračunajte pomak patke od početnog položaja nakon 30 min leta i skicirajte u kojem je
smjeru pomak.
b) Skicirajte u kojem smjeru patka treba letjeti da bi se obzirom na mirnog promatrača na Zemlji giba prema
jugu. Kolika je u ovom slučaju ukupna brzina patke i pomak patke od početnog položaja nakon 30 min leta
i u kojem smjeru ?
9) 2013-ŽN-212
Rijeka teče stalnom brzinom v0. Dva veslača nalaze se u čamcima i veslaju po rijeci. Valentino vesla
nizvodno stalnom brzinom i odnosu na rijeku vV, a Renato vesla uzvodno stalnom brzinom u odnosu na
rijeku vR. Valentino svaku 1 min iz čamca ispusti u rijeku jednu plastičnu lopticu. U trenutku, kada
Valentino ispusti posljednju lopticu u rijeku, Renato se nalazi na istom mjestu na rijeci te istu lopticu
istovremeno pokupi iz rijeke u svoj čamac. Renato nastavlja skupljati loptice iz rijeke te svakih 100 s
pokupi jednu lopticu iz rijeke. Položaj svake loptice u trenutku njezina ispuštanja u rijeku na slici je označen
crnim kružićem, dok je položaj svake loptice u trenutku njezina vađenja iz rijeke označen bijelim kružićem.
a) Izračunajte brzinu rijeke i brzine gibanja čamca u odnosu na rijeku.
b) Izračunajte udaljenost Valentina i Renata u trenutku kada Renato pokupi posljednju lopticu
iz rijeke.
10) 2014-ŽN-2
Top se nalazi na horizontalnoj uzvisini visine h = 20 m u odnosu na tlo
i ispali topovsku kuglu. Kugla je 10 puta lakša od topa. Nakon
ispaljivanja, top se giba bez trenja unatrag stalnom brzinom 3 m/s.
Nakon koliko vremena kugla sleti ? Na kojoj udaljenosti od podnožja
uzvisine ? Podloga na koju kugla slijeće je horizontalna.
11*) 2014-DN-3
Vatrometna raketa ispali se vertikalno uvis i točno na vrhu svoje putanje eksplodira
u 2014 dijelova jednakih masa m. Jedan dio odleti ravno prema dolje i dođe do tla
nakon vremena t1 od eksplozije. Svi ostali dijelovi dolaze na tlo istovremeno, nakon
vremena t2 od eksplozije. Na kojoj se visini desila eksplozija ( izraženo samo
pomoću g, t1 i t2 ) ?
12
Ovaj zadatak je već prije viđen u cjelini „Kinematika“.
1*) 2014-DN-4
Pretpostavite da se na tijelo mase m izbačeno u vertikalnom hitcu djeluje stalna sila otpora zraka F.
Neka je tijelo izbačeno uvis brzinom v0 s početne visine 0. Koju visinu dosegne tijelo ? Odredite
vrijeme da tijelo padne natrag s te visine na visinu 0. Zamislite dva tijela istih masa m. Jedno od njih
ispaljeno je prema gore brzinom v01 , a drugo sekundu nakon prvog brzinom v02 . U kojem se trenutku
tijela susretnu, ako su oba u uzlaznom dijelu svoje putanje ?
2*) 2015-DN-4
Malo tijelo izbačeno iz točke A brzinom v
prema vertikalnom zidu od kojeg se savršeno
elastično odbija. Udaljenost točke A od zida je
a = 2 m. Izračunajte. a) minimalnu brzinu v
takvu da tijelo padne na tlo u točki B, b) visinu
na kojoj malo tijelo udari o zid i c) maksimalnu
visinu koju malo tijelo postigne za vrijeme leta
te horizontalnu udaljenost od zida u istom
trenutku.
3) 2016-ON-2
Dva broda nalaze se na rijeci te istovremeno polaze iz iste točke. Prvi brod giba se nizvodno stalnom
brzinom u odnosu na vodu 9 km/h, a drugi uzvodno stalnom brzinom 12 km/h u odnosu na vodu. U
određenom trenutku oba broda mijenjaju svoj smjer gibanja tako da se prvi brod sada giba uzvodno, a
dugi nizvodno pri čemu brzina brodova u odnosu na vodu ostaje nepromijenjena. Nakon 30 minuta
brodovi se opet sreću. Brzina rijeke je 2 km/h.
a) Izračunajte maksimalnu udaljenost brodova.
b) Izračunajte udaljenost od početne točke do točke u kojoj su se brodovi ponovo sreli.
4*) 2016-DN-3
Atletičar se natječe u disciplini bacanja koplja. Položaj koplja opisan je položajem njegovog vrha. U
trenutku izbačaja vrh koplja se nalazi na visini y0. zanemarite otpor zraka.
a) Ako atletičar miruje za vrijeme izbačaja koplja, koplje padne na tlo na udaljenosti 35,2 m od mjesta
izbačaja, a let koplja traje 2,75 s. Brzina koplja u trenutku izbačaja zatvara kut 450 s horizontalom.
Izračunajte brzinu koplja neposredno nakon izbačaja.
b) Da poveća domet koplja atletičar koristi zaletište. Atletičar jednoliko ubrzava na zaletištu dugom
32 m te izbacuje koplje pod jednakim kutom u svom referentnom sustavu i s jednake visine kao u
prethodnom slučaju. Ako se domet koplja poveća za 25 % u odnosu na prethodni slučaj, a vrijeme leta
ostane jednako, izračunajte brzinu atletičara u trenutku izbačaja koplja. Izračunajte brzinu koplja u
trenutku izbačaja u referentnom sustavu atletskog stadiona. Izračunajte ubrzanje atletičara na zaletištu.
c) Izračunajte visinu vrha koplja y0 u trenutku izbačaja. Izračunajte maksimalnu visinu
(udaljenost od tla) koju postiže vrh koplja za vrijeme leta u oba slučaja.
5) 2017-ŽN-2
Vinko pliva nizvodno u rijeci prema mostu. Brzina toka rijeke iznosi 1,8 km/h, a brzina, kojom pliva
Vinko u odnosu na vodu, je tri puta veća od brzine toka rijeke. Ivana stoji na mostu preko rijeke. Visina
mosta je 36 m. U trenutku kada je horizontalna udaljenost od Vinka do mosta jednaka 27 m, Ivana
baci prema Vinku pojas za spašavanje. Početna brzina pojasa za spašavanje je u horizontalnom smjeru.
Izračunajte brzinu kojom Ivana treba baciti pojas za spašavanje kako bi ga Vinko uhvatio. Koliko
iznosi ta brzina, ako Vinko pliva uzvodno udaljavajući se od mosta ? Zanemarite otpor zraka.
6) 2018- ŽN-5
Ivica i Marica igraju se lopticama. Ivica se nalazi u dvorištu zgrade i baca svoju lopticu vertikalno u vis
brzinom 8 m/s. Marica se nalazi na prozoru 1. kata zgrade i istovremeno s Ivicom baca svoju lopticu u
horizontalnom smjeru brzinom 5 m/s. Horizontalna udaljenost Ivice i Marice iznosi 5 m. Loptice se sudare na
visini h iznad početne visine loptice koju je bacio Ivica.
a) Izračunajte vertikalnu udaljenost položaja s kojih su izbačene loptice.
b) Izračunajte iznose brzine obje loptice neposredno prije njihovog sudara te skicirajte njihove smjerove.
c) Izračunajte brzinu, kojom Marica treba baciti lopticu u horizontalnom smjeru, da pogodi lopticu, koju
je bacio Ivica, u najvišoj točki njezine putanje. Odredite trenutak u kojem Marica treba baciti
lopticu.
7*) 2018- DN-1

Čovjek se nalazi ispred zgrade oblika kvadra širine a i
visine 2a i u ruci drži lopticu. Čovjek želi lopticu
prebaciti preko zgrade dajući joj najmanju moguću
početnu brzinu v0. Pritom čovjek izbaci lopticu s
udaljenosti d od zgrade takve da je ispunjen uvjet
najmanje moguće brzine. Zanemarite visinu čovjeka,
odnosno pretpostavite da je loptica izbačena s tla, kao
što je prikazano na slici. Sve rezultate izrazite preko
dvije poznate veličine: širina zgrade a i gravitacijsko
ubrzanje g.
a) Izračunajte najmanji mogući iznos brzine v0
takav da loptica prebaci zgradu.
b) Izračunajte udaljenost od zgrade d s koje čovjek treba baciti lopticu tako da je brzina v0
najmanja moguća.
c) Izračunajte maksimalnu visinu koju postiže malo tijelo za vrijeme leta u odnosu na
horizontalnu podlogu.
8) 2019- ON-2
Stipe i Cvita počinju plivati iz iste točki na obali široke rijeke koja teče brzinom v. Oboje plivaju
jednakom brzinom c (c > v) u odnosu na vodu. Stipe pliva nizvodno (paralelno s obalom)
udaljenost L, a zatim uzvodno istu udaljenost. Cvita pliva tako da je njeno kretanje u odnosu na
Zemlju) okomito na obale rijeke. Ona također pliva udaljenost L u jednom smjeru, i jednaku udaljenost
u povratku, tako da se i Stipe i Cvita vraćaju u istu točku. Tko će se prije vratiti u polaznu točku?
9) 2019- ŽN-3
Malo tijelo mase 1 kg u početnom trenutku miruje na stolu
na udaljenosti 1 m od ruba stola. Zatim na malo tijelo djelujemo
⃗ iznosa 9 N. Silom na malo tijelo djelujemo za vrijeme
silom F
njegovog gibanja po stolu. Tijelo padne na tlo na horizontalnoj
udaljenosti 70 cm od ruba stola.
a) Nacrtajte sve sile koje djeluju na malo tijelo dok se giba
po stolu.
b) Izračunajte koeficijent trenja između tijela i stola.
Zanemarite otpor zraka. Zanemarite dimenzije malog tijela.
1) 2019- ŽN-5
Prva loptica pusti se padati s visine 2 m. Istovremeno se druga loptica izbaci vertikalno u vis početnom
brzinom v0 s dvostruko veće visine. U trenutku, kada prva loptica padne na tlo, druga loptica postiže svoju
maksimalnu visinu. Loptice se od tla odbijaju savršeno elastično.
a) Izračunajte početnu brzinu druge loptice v0.
b) Izračunajte udaljenost od tla te iznos i smjer brzine prve loptice u trenutku pada druge loptice
na tlo. Zanemarite otpor zraka.
2*) 2019- DN-1

Riba pliva nizvodno rijekom stalnom brzinom 17.6 km/h u odnosu na vodu tik ispod površine vode.
Rijeka teče brzinom 4 km/h. Ptica leti stalnom brzinom tako da je smjer njezine brzine zatvara kut 600
s horizontalom. Riba i ptica gledaju se jedna prema drugoj i to u istoj vertikalnoj ravnini. Ako je
početna udaljenost ribe i ptice 42 m, ptica će nakon 3 s gibanja uloviti ribu. Nakon što je ulovila ribu,
ptica se s ribom uzdiže iznad rijeke brzinom jednakog iznosa, dok smjer brzine zatvara pravi kut s
pravcem kojim se riba spušta do rijeke. Nakon 2 s gibanja riba ispušta pticu.
a) Izračunajte brzinu ptice.
b) Izračunajte maksimalnu visinu ribe.
c) Izračunajte položaj pada ribe u rijeku ( u odnosu na njezin početni položaj).
d) Skicirajte putanje ribe i ptice te izračunajte udaljenost ribe i ptice u trenutku pada ribe u rijeku.
3) 2020-ON-2
Na aerodromu su postavljene pokretne trake za hodanje za putnike. Dvije takve trake postavljene
su jedna pored druge, a gibaju se u suprotnima smjerovima. Duljina traka je 80 m, a njihova
brzina je 0.5 m/s. Ivica i Marica stoje na početku traka za hodanje, kao što je prikazano na slici,
te istovremeno krenu hodati po traci stalnim brzinama u odnosu na traku. Brzina Ivice u odnosu
na traku je 1.1 m/s. U trenutku kada Ivica dolazi do kraja svoje trake, udaljenost između njega
i Marice je 70 m. Kada dođu do kraja pokretne trake Ivica i Marica se okreću te hodaju po svojim
pokretnim trakama u suprotnom smjeru pri čemu su iznosi njihovih brzina u odnosu na traku
nepromijenjeni.
a) Izračunajte brzinu Marice u odnosu na traku.
b) Odredite položaj susreta Ivice i Marice nakon što promijene smjer kretanja.
4) 2020- ŽN-4
Top mase 1 t nalazi se na vrhu brijega. Iz topa je ispaljeno tane mase 2 kg u horizontalnom smjeru.
Putanja, po kojoj se tane giba nakon ispaljivanja, prikazana je na slici. Prije ispaljivanja taneta top
miruje. Koeficijent trenja između topa i horizontalne podloge je 0.111. Gravitacijsko ubrzanje iznosi
g = 9.81 m/s2.
a) Izračunajte brzinu kojom je ispaljeno tane iz topa.
b) Izračunajte brzinu taneta u trenutku kada padne na tlo.
c) Izračunajte pomak topa po horizontalnoj podlozi nakon ispaljivanja taneta.
5*) 2020- DN-3

Filter brzina neutrona oblika je valjka s jednim spiralnim utorom, kao što je prikazano na slici. Valjak
rotira oko svoje osi stalnom kutnom brzinom ω = 90 okreta/s. Neutroni se gibaju paralelno osi valjka
i upadaju na bazu valjka A. Kutna širina utora je α, a kutni razmak utora na ulaznoj bazi valjka A i
izlaznoj bazi valjka B je β = 24◦. Duljina valjka je d = 56 cm.
a) Pretpostavite da je kutna širina utora proizvoljno mala α ≪ te izračunajte brzinu elektrona v0
koji izlaze iz baze valjka B.
b) Razmotrite slučaj konačne širine utora pri čemu je α = 2.10. Izračunajte rasap ∆v/v0 brzine
neutrona, gdje je ∆v razlika maksimalne i minimalne brzine neutrona koji izlaze iz baze valjka
B.
6*) 2021-DN-1
Gumeni metak ispaljen je prema automobilu koji se giba po ravnoj cesti stalnom brzinom 60 km/h. Prednje
vjetrobransko staklo automobila zatvara kut 30◦ s horizontalom. Brzina metka u trenutku udara u vjetrobransko
staklo automobila iznosi 14 km/h, a smjer brzine je horizontalan. Gumeni metak se elastično odbija od
vjetrobranskog stakla. Točka udara nalazi na visini 1.5 m iznad tla. Zanemarite otpor zraka. Brzina automobila
nakon sudara je nepromijenjena.
Izračunajte maksimalnu visinu u odnosu na tlo koju postiže metak za vrijeme leta.
U trenutku pada metka na tlo izračunajte horizontalnu udaljenost metka i automobila (tj. mjesta udara u
vjetrobransko staklo automobila).
Skicirajte putanju metka za vrijeme leta kako ju vidi mirni promatrač na tlu. Na skici označite položaj
automobila u trenutku pada metka na tlo. Izračunajte horizontalnu udaljenost položaja udara u vjetrobransko
staklo i položaja pada na tlo i označite ju na skici.
7) 2022-ŽN-4
Dunja stoji na krovu nebodera ( 1 ) , čija je visina 64 m, i baci lopticu u horizontalnom smjeru
brzinom v1 prema neboderu (2). Jagoda se nalazi na krovu nebodera (2) i baci lopticu u horizontalnom
smjeru brzinom v2 prema neboderu (1). Jagoda je bacila svoju lopticu 0.4 s nakon Dunje. Loptice
se sudare u zraku na polovici horizontalne udaljenosti između nebodera i na visini od tla jednakoj
1/5 visine nebodera (1). Horizontalna udaljenost između dva nebodera jednaka je visini nebodera
(2). Izračunajte visinu nebodera (2) i početne brzine obje loptice.
1*) 2022-DN-2
Na horizontalnoj podlozi nalazi se polukružna zdjela polumjera
zakrivljenosti R. Mala kuglica mase m puštena je da slobodno
pada s visine h u odnosu na horizontalnu podlogu. Kuglica se
giba po pravcu udaljenom za b = R od osi zdjele, kao što je
prikazano na slici. Kuglica se elastično odbije od dna zdjele.
Pretpostavite da je masa zdjele mnogo veća od mase kuglice te
da zdjela ostaje nepomična prilikom odbijanja kuglice. Odredite
najmanju moguću visinu h takvu da kuglica iskoči iz zdjele.
Rezultat izrazite pomoću polumjera zdjele R.
Napomena: Možete koristiti sljedeće trigonometrijske identitete: sin 2α = 2sinα·cosα, cos 2α = cos2 α
- sin2 α.
Kružno gibanje (1)
1) 2004-ŽN-2
U svemiru, daleko od zvijezda i planeta, treba
sagraditi međuzvjezdanu stanicu u obliku šupljeg
prstena (torusa), čiji poprečni presjek odgovara
krugu promjera 6 m. Od graditelja se zahtjeva da
uvjeti u prstenu budu što sličniji onima na Zemlji.
Dragim riječima, dimenzije prstena moraju biti
takve da ubrzanje tijela na „srednjem polumjeru“ R
( vidi sliku) bude jednako ubrzanju na Zemlji, te da
razlika maksimalnog i minimalnog ubrzanja unutar
prstena ne bude veća od 1 % prethodne vrijednosti.
Odredite najmanju moguću vrijednost za R i
pripadni period vrtnje tako konstruiranog prstena. (
Os vrtnje prstena je okomita na ravninu u kojoj se on nalazi.)
2) 2005-ŽN-3
Metalna kuglica mase 10 g rotira bez trenja, frekvencijom 30 okreta u minuti, po vodoravnoj podlozi
opisujući kružnicu polumjera 50 cm. Nit kojom je kuglica vezana za središte vrtnje je nerastezljiva i
zanemarive mase. Na jednom dijelu kružnice, uz sam rub putanje, nalazi se mali sklop s
elektromagnetom; kada je uključen, on pri svakom prolasku kuglice na nju djeluje silom od 1 N u
kratkom vremenskom intervalu od 1 ms ( neovisno o brzini kuglice). Koliko će puta kuglica proći
pokraj elektromagneta ( nakon njegova uključenja) prije nego što nit pukne, ako maksimalna sila
napetosti koju ona može podnijeti iznosi 2 N ?
3) 2006-ON-3
Kolikom bi se brzinom morao motorist voziti preko izbočenog dijela ceste ako je zakrivljenost
izbočine 50 m, a želio bi da na vrhu izbočine sila na cestu bude jednaka polovici ukupne težine motora
( s motoristom).
4) 2006-ŽN-4
Dvije kuglice jednakih masa – od kojih jedna visi, a druga može
rotirati bez trenja u vodoravnoj ravnini ( vidi sliku) – povezane
su nerastezljivom niti zanemarive mase. Kolika će biti početna
akceleracija donje kuglice ako gornjoj damo brzinu 2 m/s, u
smjeru okomitim na polumjer kuglice, koji iznosi 50 cm ? U
kojem će se smjeru početi gibati donja kuglica )
5) 2007-ON-4
Kuglica mase 2 kg obješena je na nit duljine 0,8 m. Nit je otklonjena od
vertikale za konstantan kut 300. Kuglica se giba u horizontalnoj ravnini. Ako
je napetost niti jednaka 250 N, kolika je brzina kuglice ?
6) 2007-ŽN-4
Tijelo mase 4 kg privezano je pomoću dvije niti za šipku na način kako je prikazano na
slici. Šipka rotira oko okomite osi. Napetost gornje niti iznosi 80 N. a) Kolika je napetost
donje niti ? b) Kolika je brzina tijela ? c) Koliko bi trebala iznositi brzina tijela da napetost
donje niti bude jednaka nuli ?
( Napomena: Duljina gornje i donje niti je 1,25 m, a razmak mjesta gdje su niti vezane za
šipku je 2 m.)
7) 2008-ON-5
Prilikom svog leta pilot aviona obišao je kružnicu polumjera 2,7 km u okomitoj ravnini pri čemu se
gibao stalnom brzinom 225 m/s. Masa pilota je 85 kg. Izračunajte kolika je sila stolice na pilota u :
a) Najvišoj točki kružnice, b) Najnižoj točki kružnice.
8) 2009-DN-2
Automobil vozi brzinom v cestom , koja je nagnuta 300 u odnosu na horizontalu te ulazi u zavoj
polumjera R = 100 m. Izračunajte najveću i najmanju brzinu kojom automobil može voziti u zavoju,
a da ostane na istoj visini. Koeficijent trenja između automobila i ceste iznosi µ = 0,1.
9) 2010-ON-4
Kružna ploča mase 50 kg i polumjera 0,5 m okreće se oko vertikalne osi koja prolazi središtem ploče.
Ploča napravi 30 okretaja u minuti. Malo tijelo mase 25 g nalazi se na ploči na udaljenosti 20 cm od
osi vrtnje. Nacrtajte sve sile koje djeluju na malo tijelo 1 Koliko mora iznositi koeficijent trenja između
tijela i ploče da tijelo ne sklizne s ploče ?
10) 2011-ŽN-1
Od početka 70-ih pa sve do kraja 90-ih godina prošlog stoljeća jedan od
najpopularnijih načina za zapisivanje i reprodukciju zvuka bile su audio
kazete. Kazeta se sastoji od dva kotačića na koje je namotana magnetska
vrpca. Magnetska vrpca odmotava se s jednog kotačića i namotava na drugi
tako da prolazi stalnom brzinom pored magnetske glave koja služi za čitanje
zapisa na magnetskoj vrpci ( položaj magnetske glave označen je strelicom
na slici). U kazetama „C60“ debljina magnetske vrpce iznosi 0,016 mm, a brzina, kojom vrpca prolazi
pored magnetske glave, iznosi 1 inč/s ( 1 inč = 2,54 cm). Promjer kotačića na koji se namotava vrpca
jednak je 2,2 cm. U početnom trenutku cijela magnetska vrpca namotana je na lijevi kotačić, a nakon
16 min polumjer magnetske vrpce smanji se za četvrtinu početnog polumjera.
a) Izračunajte duljinu magnetske vrpce.
b) Izračunajte vrijeme potrebno da se cijela vrpca odmota s jednog kotačića i namota na drugi.
c) Izračunajte omjer kutnih brzina lijevog i desnog kotačića u početnom trenutku kada je cijela
vrpca namotana na lijevi kotačić.
11*) 2011-DN-3
Malo tijelo mase m nalazi se na unutarnjoj strani plašta stošca koji je
okrenut vrhom prema dolje i okreće se oko vertikalne osi. Period
okretanja stošca je T, a koeficijent statičkog trenja između tijela i plašta
je µ. Izračunajte minimalni period kojim se može okretati stožac da
tijelo ostane na stalnoj visini h.
Kružno gibanje (2)
1) 2012-ŽN-3
Kocka mase m pričvršćena je za oprugu konstante
elastičnosti 50 N/m čiji je drugi kraj pričvršćen na
osovinu koja prolazi vrhom stošca vršnog kuta 1200.
Kocka rotira po plaštu stošca frekvencijom 100 okreta u
minuti na stalnoj visini od vrha stošca h = 25 cm. Duljina
nerastegnute opruge je 5 cm. Trenje između kocke i
plašta stošca je zanemarivo. Izračunajte masu kocke.
2*) 2012-DN-3
Bicikl je postavljen kao na slici. Polumjer kotača je R, a udaljenost od tla do najviše točke zadnjeg
kotača je h. Na jednom dijelu zadnjeg kotača nalazi se mala količina blata. Zadnji kotač zavrtimo
određenom početnom kutnom brzinom, a zatim se kotač nastavlja okretati jednoliko usporeno. U
svakom trenutku, kada se dio kotača, na kojem se nalazi blato, nađe na najvećoj visini ( u odnosu na
tlo), s kotača se otkine mala količina blata te padne na tlo. Tri komadića blata, koja su uzastopno pala
na tlo, te njihove međusobne udaljenosti prikazane su na slici. Odredite kutno usporenje zadnjeg
kotača bicikla. Rezultat izrazite pomoću veličina R, h, a i b.
3) 2013-ON-5
Automobil vozi po kružnoj stazi brzinom stalnog iznosa 72 km/h. U automobilu je obješena kuglica
na niti zanemarive mase. Kuglica je otklonjena od vertikale za kut 300. Izračunajte polumjer kružne
putanje po kojoj se giba automobil.
4) 2014-ON-4
Osoba na motoru prelazi stalnom brzinom preko izbočine na cesti kružnog oblika, polumjera
zakrivljenosti R = 10 m. Kojom se brzinom mora gibati kako bi se u najvišoj točki svoje putanje
odvojila od ceste ?
5) 2016-ŽN-2
Bijeli krug s crnim kružnim isječkom središnjeg kuta 400 rotira oko osi koja
prolazi njegovim središtem stalnom kutnom brzinom 1500 okreta u minuti. Radi
tromosti oka čovjek raspoznaje točno 20 slika u sekundi, a promjene su brže od
toga stapaju se u jednu sliku.
a) Kakvu sliku vidimo, ako je krug obasjan kontinuiranim svjetlom ?
b) Kakvu sliku vidimo, ako se krug nalazi u mračnoj prostoriji i obasjava se
bljeskalicom koja krug obasjava svjetlosnim bljeskovima 100 puta u sekundi pri
čemu jedan bljesak traje 0,003 s ?
6) 2016-DN-1
Kotač bicikla ima vanjski promjer 700 mm. Na udaljenosti 250 mm od središta kotača postavljeno je
mačje oko. Biciklist vozi bicikl po ravnoj stazi najprije stalnom brzinom, a u trenutku 0,8 s počinje
jednoliko usporavati. Na grafu je prikazana ovisnost visine ( udaljenosti od tla) mačjeg oka o vremenu
( radi jasnoće posebno je označeno da se u trenutcima t = 0 , 0,2 , 0,4 , 0,6 , 0,8 i 1,8 mačje oko nalazi
se u najvišem položaju.
a) Nacrtajte graf ovisnosti brzine bicikla o vremenu , b) Nacrtajte graf ovisnosti položaja bicikla o
vremenu , c) Nakon koliko vremena od početka gibanja će se bicikl zaustaviti, koliki put će se do tada
prijeći put te koliko iznosi srednja brzina po putu bicikla od početnog trenutka do zaustavljanja.
7*) 2018-DN-3
Dva valjka polumjera R1 i R2 ( R1 > R2) stoje na svojim bazama na
horizontalnoj podlozi. Na slici je prikazan početni položaj dva valjka.
Valjak većeg polumjera miruje, a valjak manjeg polumjera se kotrlja bez
klizanja po valjku većeg polumjera u smjeru kazaljke na satu. Kutna
brzina rotacije manjeg valjka oko osi koja prolazi kroz njegovo središte
iznosi 0,1π rad/s. Omjer polumjera valjaka je R1/ R2 = 2.
a) Izračunajte koliko će okreta oko osi koja prolazi kroz njegovo središte
( i koja se zajedno s njim pomiče) napraviti manji valjak dok se ne vrati u početni položaj.
b) Izračunajte vrijeme nakon kojeg će se manji valjak vratiti u početni položaj.
c) Neka je polumjer manjeg valjka 10 cm. Odredite i skicirajte vektor pomaka središta manjeg valjka
nakon Δt = 5 s od početka gibanja. Odredite vektor srednje brzine translacije središta manjeg valjka
po pomaku u istom vremenskom intervalu i izračunajte iznos te brzine.
8*) 2021-DN-4
Posuda u obliku krnjeg stošca postavljena je kao na slici. Unutar posude nalazi se sustav od dvije identične
opruge konstante k i utega mase m. Uteg je pričvršćen za opruge kao što je prikazano na slici, a suprotni
krajevi opruga su učvršćeni na rubovima posude.
Sustav opruga i utega nalazi se na bezmasenoj šipki po kojoj uteg može klizati bez trenja.
Kada cijeli sustav miruje, uteg se nalazi na visini h0 = d/2 √3 od dna posude (položaj je prikazan na
slici). Kada posuda rotira stalnom kutnom brzinom ω oko vertikalne osi (prikazane isprekidanom linijom
na slici), uteg miruje u odnosu na posudu na visini 2h0 u odnosu na dno posude. Uteg klizi po stjenki posude
bez trenja. Masa opruga je zanemariva, a njihova nerastegnuta duljina je puno manja od d. Zanemarite
dimenzije utega. Izračunajte kutnu brzinu ω, ako je d = 75 cm. Gravitacijsko ubrzanje je g = 9.81 m/s2.
Referentni sustavi (1)
1) 2006-ON-4
U automobilu, koji se jednoliko ubrzava visi kuglica na niti, pod kutom od 300 u odnosu na okomicu.
Na početku, automobil je mirovao. Koliki put automobil prevali u prve dvije sekunde od početka
ubrzavanja ?
2*) 2011-DN-2
Čovjek sjedi u vlaku, okrenut licem u smjeru gibanja vlaka i ispred sebe drži dinamometar i štopericu.
Dinamometar se sastoji od utega mase m, koji je obješen na oprugu, i njime se mjeri iznos ukupne sile
koja djeluje na uteg. Čovjek zapisuje iznos sile, koji pokazuje dinamometar, i smjer otklona utega. U
početnom trenutku vlak polazi sa stanice te se cijelo vrijeme giba po horizontalnim tračnicama. U
prvom vremenskom intervalu ∆t1 = 4 s gibanja uteg je otklonjen prema čovjeku i pokazuje silu 1,25
N. u slijedećem vremenskom intervalu ∆t2 = 8 s uteg visi vertikalno i dinamometar pokazuje silu 1 N.
Nakon toga u trećem vremenskom intervalu ∆t3 = 2 π s uteg je otklonjen prema lijevo i pokazuje silu
1,25 N. U posljednjem vremenskom intervalu ∆t4 = 3 s uteg je otklonjen od čovjeka, a sila je jednaka
√2 N. gravitacijsko ubrzanje iznosi g = 10 m/s2. a) Izračunajte ukupan pređeni put , b) Izračunajte
brzinu vlaka na kraju četvrtog vremenskog intervala, c) skicirajte putanju vlaka i odredite udaljenost
vlaka na kraju četvrtog vremenskog intervala od početnog položaja.
3*) 2014-DN-2
Tijelo se nalazi na kosini s omjerom stranica 3, 4 i
5, kao na slici. Dimenzije tijela zanemarive su u
odnosu na ostale dimenzije u sustavu. Kosina je
pričvršćena na disk koji rotira stalnom kutnom
brzinom. Udaljenost centra tijela od osi rotacije je
d = 370/999 m. Kolika mora biti kutna brzina
rotacije kako bi se tijelo odvojilo od kosine ?
Pretpostavite da je kutna brzina 20 puta manja od
toga. Koliki mora biti koeficijent trenja između
tijela i kosine kako tijelo niz nju ne bi klizilo ?
4) 2016-ŽN-4
Kružna ploča rotira stalnom kutnom brzinom ω. Malo tijelo mase 3 kg nalazi
se na udaljenosti 20 cm od središta kružne ploče te je pričvršćeno pomoću
nerastezljivog užeta zanemarive mase za osovinu kao što je prikazano na
slici. Koeficijent trenja između tijela i kružne ploče iznosi 0,1.
a) Nacrtajte sve sile koje djeluju na malo tijelo iz sustava promatrača koji
miruje pored kružne ploče.
b) Izračunajte najveću moguću kutnu brzinu rotacije ploče, ako maksimalna
napetost, koju može izdržati uže, iznosi 60 N.
5*) 2018-DN-2
Na kosini nagiba 300 u odnosu na horizontalu nalazi se tijelo A, a na tijelu A se nalazi tijelo B ( vidi
sliku). Kosina je nepomična, dok se tijelo A može gibati po kosini, a tijelo B po tijelu A. Masa tijela
A i B odnose se kao mA : mB = 3 : 1. Koeficijent trenja između tijela A i kosine iznosi √3/4, dok je
trenje između tijela B i tijela A zanemarivo. U početnom trenutku sustav je pušten da se giba iz
mirovanja.
a) Skicirajte sve sile koje djeluju na tijelo A i sve sile koje djeluju na tijelo B.
b) Izračunajte ubrzanje tijela A u u referentnom sustavu kosine.
c) Izračunajte ubrzanje tijela B u referentnom sustavu tijela A.
6*) 2019-DN-2
Platforma miruje na horizontalnoj podlozi. Na platformu postavimo tijela A i B, koja su međusobno
povezana nerastezljivim užetom zanemarive mase preko koloture zanemarive mase, a. tijelo A
povezano je i s platformom preko opruge. Mase tijela A i B odnose se kao mA : mB = 1 : 2. Koeficijent
trenje između tijela A i B i platforme je μ = 0.2. Na početku sustav pridržavamo u položaju u kojem
je opruga nerastegnuta te ga zatim pustimo da se giba. Tijela A i B se gibaju u odnosu na platformu, a
platforma miruje na horizontalnoj podlozi. U trenutku u kojem je opruga rastegnuta za 10% u odnosu
na nerastegnutu duljinu, ubrzanje tijela A i B u odnosu na platformu iznosi 0.1g. Platforma uslijed
djelovanja vanjske sile počinje ubrzavati stalnim ubrzanjem a u odnosu na horizontalnu podlogu. U
trenutku u kojem je duljina opruga za 40% veća u odnosu na nerastegnutu duljinu, ubrzanje tijela A i
B u odnosu na platformu jednako je nuli. Izračunajte iznos i smjer ubrzanja platforme a. Trenje između
platforme i horizontalne podloge je zanemarivo, kao i trenje između užeta i koloture.
7) 2020-ŽN-1
Vlak A ima duljinu 180 m, a vlak B 120 m. Vlakovi se gibaju po paralelnim prugama stalnim brzinama
vA i vB. Ako se vlakovi gibaju u istom smjeru i vlak A prestiže vlak B, onda promatrač iz vlaka A
vidi vlak B u vremenu od 80 s. Ako se vlakovi gibaju u suprotnim smjerovima, promatrač iz vlaka B
vidi vlak A u vremenu od 9 s. Pretpostavlja se da promatrači miruju u odnosu na vlak u kojem se
nalaze te da gledaju prema drugom vlaku okomito na smjer gibanja vlaka. Izračunajte brzine vlakova.
8) 2020-ŽN-5
Dizalo u zgradi ima masu 7 t, a u njemu se može voziti maksimalno osam ljudi. Pretpostavlja se da je
prosječna masa čovjeka 80 kg. Uže dizala može izdržati maksimalno opterećenje od 120 kN. Dizalo
se spušta stalnom brzinom od 760 cm/s.
a) Izračunajte minimalni zaustavni put dizala u slučaju maksimalnog opterećenja.
b) Dizalo s maksimalnim opterećenjem giba se prema gore jednakom stalnom brzinom kao u
prethodnom slučaju. Izračunajte napetost užeta prilikom kočenja, ako je zaustavni put za 50%
veći, nego u prethodnom slučaju.
Referentni sustavi (2)
1*) 2020-DN-2
Malo tijelo mase m miruje u podnožju kosine (vidi sliku). Kosina zatvara kut s
horizontalom od 30◦. U početnom trenutku kosina miruje na horizontalnoj podlozi i
malo tijelo miruje na kosini. Zatim se kosina počinje gibati prema lijevo stalnim
ubrzanjem a zbog čega se malo tijelo počinje gibati uz kosinu. U trenutku
kada malo tijelo prijeđe ¾ puta po kosini,
kosina prestane ubrzavati i nastavlja se gibati stalnom
brzinom. Malo tijelo se zaustavlja na vrhu kosine.
Koeficijent trenja između malog tijela i kosine je 0,2.
a) Izračunajte ubrzanje kosine.
b) Izračunajte maksimalnu brzinu malog tijela za vrijeme gibanja po kosini.
2) 2021-ŽN-2
Dizalo u zgradi visoko je 2,7 m. U određenom trenutku dizalo se počinje gibati prema gore
jednolikim ubrzanjem 1,2 m/s2. Dvije sekunde nakon početka gibanja dizala sa stropa dizala
odvoji se vijak i počne padati.
a) Izračunajte vrijeme potrebno da vijak padne na pod dizala.
b) Izračunajte pomak vijka od trenutka odvajanja do pada, u referentnom sustavu zgrade.
c) Izračunajte ukupni put koji je prešao vijak od trenutka odvajanja do pada. Uzmite da je
gravitacijsko ubrzanje g = 9,81 m/s2.
3) 2021-ŽN-4
Veliki kvadar duljine 2 m i mase 10 kg nalazi se na horizontalnoj
podlozi. Na velikom kvadru nalazi se mali kvadar mase 1 kg. U
početnom trenutku sustav miruje. Na mali kvadar djeluje stalna
sila F = 4,5 N u smjeru prikazanom na slici. Mali kvadar
može klizati po velikom kvadru, a koeficijent trenja između
njihovih površina iznosi 0,22. Trenje između velikog kvadra i horizontalne podloge je
zanemarivo. Zanemarite dimenzije malog kvadra. Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10
m/s2.
a) Izračunajte vrijeme potrebno da mali kvadar dođe do suprotnog kraja velikog kvadra.
b) Izračunajte pomak velikog kvadra po horizontalnoj podlozi u vremenu određenom u a)
dijelu zadatka.
4*) 2021-DN-2
Na kolica, koja su na slici prikazana u mirovanju, djelujemo konstantnom silom uslijed čega se ona
jednoliko ubrzano gibaju prema desno, ubrzanjem a = g. Dva utega masa m1 i m2 povezana su
nerastezljivim užetom zanemarive mase preko koloture zanemarive mase. Omjer masa utega jednak
je m1 : m2 = 2 : 1. Odredite koliki treba biti koeficijent trenja između utega mase m1 i kose stranice
kolica da sustav utega miruje u odnosu na kolica.
Rad. Energija. Snaga (1)
1) 2004-ŽN-5
Dvije kuglice na nerastezljivim nitima duljine 30 cm, pričvršćene u istoj točki, otklonimo za 900 od
okomice ( kut među nitima tada iznosi 1800 ) i pustimo da se gibaju. Koliki je omjer masa kuglica ako
su se nakon sudara, u kojem su se one slijepile, otklonile za 300 u odnosu na okomicu ? Zanemarite
trenje, te masu niti.
2*) 2004-DN-2
Staza za male autiće-igračke s 'preskokom' sastavljena je od četiri identičnih komada žljebastog lima
(vidi sliku) pričvršćenih za vodoravni pod. 'Preskok' je pod kutom od 30°, a duljina jednog komada
lima je 0.6 m. Kolika mora biti udaljenost između točaka A i D, ako želimo da kuglica koja u točku A
ulazi s vodoravnom brzinom od 2.5 m/s, bez odbijanja dođe do točke D? Zahtjev 'bez odbijanja' znači
da kuglica ni u jednom trenutku ne skakuće po žljebu, ili, drugim riječima, daje brzina paralelna žljebu
u svakom trenutku u kojem se kuglica po njemu giba. (Zanemarite bilo koji oblik trenja.)
3*) 2004-DN-3
Uteg, pričvršćen na jedan kraj nerastezljive niti zanemarive mase, zavrtimo u okomitoj ravnini tako
da mu putanja opisuje potpune kružnice. Drugi kraj niti je pričvršćen za 'specijalni' dinamometar koji
miruje u centru vrtnje. (Dinamometar je 'specijalni' jer nema pokretnih dijelova, pa se prema tome
udaljenost tijela od centra vrtnje - neovisno o sili koju dinamometar mjeri - ne mijenja.) Odredite
koliko je puta razlika očitanja najveće i najmanje sile za vrijeme vrtnje, veća (ili manja) od vrijednosti
koju dinamometar pokazuje kada uteg slobodno i nepomično visi na niti?
4*) 2004-DN-4
Dvije kuglice, međusobno razmaknute, miruju u ravnoj i neprozirnoj - vodoravno postavljenoj - cijevi.
Treću kuglicu ubacimo u otvor cijevi nekom početnom brzinom. Ubrzo nakon toga, treća kuglica se
vrati brzinom upola manjom od početne, jedna kuglica izleti iz drugog kraja cijevi, a jedna ostane u
cijevi. Ukupni broj sudara kuglica je najmanji mogući. Odredite kako se odnose mase kuglica, ako
pretpostavimo da su njihovi međusobni sudari centralni i savršeno elastični, te ako je unutrašnji
promjer cijevi tako mali da se kuglice ne mogu mimoići.
5) 2005-ON-1
U drveni blok mase 1 kg, obješen za nit zanemarive mase, vodoravno ispalimo tane mase 5 g. Tane
ostane u meti koja se pomakne u položaj koji je za 3 cm viši od početnog. Odredite brzinu kojom je
tane ispaljeno.
6) 2005-ŽN-1
Dvije kuglice A i B obješene su na dvije nerastezljive niti zanemarive mase,
jedna ispod druge, kao na slici. Kuglicu A izvedemo iz položaja ravnoteže pod
kutom od 900 u odnosu na okomicu ( tako da nit bude vodoravna) i pustimo da
se slobodno giba. U najnižoj točki gibanja ona se zalijepi za kuglicu B, te se
nakon toga one zajedno otklone pod kutom od 900 tako da kraća nit bude
vodoravna. Odredite kako se odnose mase kuglica. (Zanemarite trenje.)
7*) 2005-DN-1
Nerastezljiva savitljiva nit zanemarive mase položena je na vodoravni stol, okomito na njegov rub. Nit
je dugačka 150 cm, a na svakih 10 cm na nju je (počevši od kraja niti) pričvršćena mala kuglica mase
100 g. Jedan kraj niti stavimo tik preko ruba stola i pustimo da se giba pod utjecajem sile teže.
Odredite:
a) vrijeme potrebno da prva sljedeća kuglica (u odnosu na prvu koju smo stavili tik preko ruba
stola) dođe do ruba stola, te njenu brzinu u tom trenutku;
b) brzine šeste i jedanaeste kuglice u trenutku kada one prelaze rub stola.
(Zanemarite trenje i dimenzije kuglica.)
8) 2006-ŽN-5
Koristeći pogonsku silu motora, snježne saonice se gibaju po vodoravnom snjegovitom terenu velikog
koeficijenta trenja, brzinom od 7 km/h. Kojom bi se brzinom saonice gibale niz sličnu kosinu nagiba
300, ako se uz kosinu gibaju brzinom od 5 km/h ? Pretpostavite da je u sva tri slučaja snaga koju daje
motor ista.
9*) 2006-DN-2
S vrha kosine, koja s horizontalom zatvara kut 300, pusti se gibati tijelo zanemarivih dimenzija. Nakon
što dođe do dna kosine, tijelo se nastavlja gibati po vodoravnoj podlozi. I kosina i vodoravna podloga
su načinjeni od istog materijala, pa je i koeficijent trenja na njima isti. Izračunajte taj koeficijent trenja,
ako je put koji je tijelo prešlo po vodoravnom dijelu podloge jednak duljini kosine.
10) 2007-ŽN-5
Dvije elastične kuglice masa m1 = 10 g i m2 = 20 g obješene su na tankim nitima jednakih duljina l
= 18 cm tako da se nalaze na istoj visini. Kuglica mase m1 se otkloni iz ravnotežnog položaja tako da
nit o koju je ona ovješena i nit o koju je obješena druga kuglica zatvaraju kut 600 te se zatim pusti. Na
koju će maksimalnu visinu doći kuglice nakon elastičnog sudara ?
11*)2007-DN-2
Projektil mase 12 kg ispaljen je početnom brzinom 150 m/s pod kutom 600 u odnosu na horizontalu.
U trenutku kada je došao u najvišu točku putanje, projektil je eksplodirao i razdvojio se na dva dijela
pri čemu je masa jednog dijela tri puta veća od mase drugog dijela. Oba dijela padnu na zemlju u istom
trenutku. Dio veće mase padne na isto mjesto sa kojeg je ispaljen projektil.
a) Na koju udaljenost od mjesta sa kojeg je ispaljen projektil će pasti dio manje mase?
b) Koliko se energije oslobodilo prilikom eksplozije?
Otpor zraka je zanemariv.
12) 2008-ŽN-5
Drveni klin mase 20 kg zabija se okomito u tlo uzastopnim udarcima malja mase 50 kg. S koje visine
malj slobodno pada na gornju površinu klina, ako klin prilikom svakog udarca malja ulazi u tlo za 10
cm, a srednja sila koja se protivi prodiranju klina u tlo je stalna i iznosi 2500 N ? Pretpostavite da je
sudar između malja i klina potpuno neelastičan tj. da se nakon sudara malj i klin nastavljaju zajedno
gibati.
13*) 2008-DN-3
Kugla mase M = 0,2 kg miruje na stupu visine h = 5 m. Metak mase 0,01 kg giba se brzinom v0=
500 m/s prema kugli te prolazi kroz središte kugle. Kugla padne na tlo na udaljenosti 20 m od stupa.
a) Gdje je metak pao na tlo ? b) Koliki udio početne kinetičke energije metka se pretvorio u toplinu
prilikom sudara ? Zanemarite otpor zraka i pretpostavite da je brzina metka prije sudara bila u
horizontalnom smjeru.
1) 2009-ŽN-5
Kugla mase 2 kg pričvršćena je za uže duljine 50 cm čiji je drugi kraj
učvršćen tako da se kugla može okretati u vertikalnoj ravnini. Metak mase
0,04 kg dolijeće u horizontalnom smjeru brzinom v0 i prolazi kroz kuglu.
Brzina metka, nakon što prođe kroz kuglu jednaka je 10 % početne brzine.
Koliko iznosi najmanja moguća početna brzina metka tako da kugla može
napraviti puni krug u vertikalnoj ravnini ?
2) 2010-ŽN-3
U početnom trenutku tijelo mase 5 kg nalazi se na kosini nagiba 300 i ima brzinu v0 = 8 m/s, kao što
je prikazano na slici. a) Gdje će se tijelo prvi put zaustaviti, ako je trenje zanemarivo ? b) Gdje će s
tijelo prvi put zaustaviti, ako koeficijent kinetičkog trenja između tijela i svih podloga iznosi 0,2 ?
3) 2010-ŽN-4
Na tankoj niti zanemarive mase visi kuglica mase 100 g. Kuglicu otklonimo od ravnotežnog položaja
za kut 600 u odnosu na vertikalu te ju pustimo bez početne brzine. Izračunajte koliku najveću napetost
može izdržati nit, ako nit pukne u trenutku prolaska kroz ravnotežni položaj. Zanemarite otpor zraka.
4) 2010-ŽN-5
Top mase 1 t miruje na horizontalnoj podlozi. Iz topa je ispaljena granata mase 20 kg u horizontalnom
smjeru. Nakon ispaljivanja granate top otkliže po horizontalnoj podlozi te se zaustavi nakon što je
prešao put od 50 cm. Koeficijent kinetičkog trenja između topa i podloge iznosi 0,8 . Izračunajte brzinu
granate neposredno nakon ispaljivanja.
5*) 2010-DN-3
Lopta mase m slobodno pada sa visine h0. Nakon što padne na tlo, lopta počinje odskakivati. Prilikom
svakog odbijanja od tla lopta izgubi 19% kinetičke energije koje je imala neposredno prije udara u tlo.
a) Koliko ukupno vrijeme lopta provede u zraku?
b) Koliki ukupan put prijeđe lopta?
c) Koliko iznosi prosječna brzina lopte?
Uputa: zbroj beskonačnog geometrijskog niza jednak je 1 + x + x2 + x3 + … = 1/ (1 – x) za x < 1.
6*) 2010-DN-4
Projektil mase m = 3 kg je ispaljen sa tla početnom brzinom v0 = 100 m/s pod kutom 60° u odnosu na
horizontalu. U trenutku kada se nalazi na najvišoj točki putanje, projektil. se raspadne na dva dijela
jednakih masa. Prilikom raspada oslobodi se 600 J kinetičke energije. Vremenski razmak između pada
prvog i drugog dijela na tlo iznosi T = 4 s. Izračunajte udaljenost između dva dijela projektila nakon
što padnu na tlo! Gravitacijsko ubrzanje iznosi g =10 m/s2. Otpor zraka je zanemariv.
7) 2011-ŽN-5
Dva klina jednakih masa M postavljena su jedan do
drugoga na horizontalnu podlogu po kojoj mogu kliziti
bez trenja. Kvadar mase m nalazi se na lijevom klinu na
visini h iznad podloge. U početnom trenutku oba klina i
kvadar miruju, a zatim kvadar počinje klizati bez
početne brzine. Kada dođe do dna lijevog klina, kvadar
nesmetano prelazi na desni klin te se dalje giba po
njemu. Trenje između kvadra i oba klina je zanemarivo.
Omjer masa jednak je m : M = 1 : 20 . Izračunajte omjer maksimalne visine na desnom klinu na koju
će doći kvadar i početne visine h.
8*) 2011-DN-4
Dva kvadra masa M i 2 M povezana su oprugom zanemarive mase i
konstante elastičnosti k = 400 N/m. U početnom trenutku sustav miruje.
Komad plastelina mase m = 0,5 M pušten je iz mirovanja sa visine h iznad
gornjeg kvadra. Sudar između plastelina i gornjeg kvadra je plastičan ( nakon
sudara nastavljaju se gibati zajedno). U trenutku kada se gornji kvadar i
plastelin nalaze na najvišem položaju, donji kvadar se neznatno odvojio od
podloge. Masa gornjeg kvadra je M = 1 kg.
a) Izračunajte koliko će se opruga maksimalno stisnuti.
b) Izračunajte visinu h.
9) 2012-ŽN-5
Kvadar A mase 200 g pustimo iz stanja
mirovanja iz položaja prikazanog na slici.
Kvadar B mase 600 g giba se ulijevo brzinom 1
m/s. Kvadri se elastično sudare na horizontalnoj
podlozi. Trenje između kvadra i podloge je
zanemarivo. Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje
g = 10 m/s2.
a) Hoće li se kvadar A nakon sudara gibati u suprotnom smjeru od početnog ? Ako da, izračunajte na
koju će maksimalnu visinu doći na zakrivljenom dijelu podloge.
b) Izračunajte iznos i smjer brzine kvadra B nakon sudara.
1*) 2012-DN-4
Na biljarskom stolu nalaze se dvije kuglice: bijela i crna. Obje kuglice imaju jednaku masu i jednaki
polumjer ( 2R = 52 mm). Dimenzije biljarskog stola su 1,5 x 3 m. Bijela kuglica giba se u smjeru, koji
je prikazan na slici, brzinom v0 = 10 cm/s. Crna kuglica na početku miruje. U trenutku sudara
udaljenost središte mase crne kuglice od pravca kretanja bijele kuglice prije sudara jednaka je
polumjeru kuglice. Sudar kuglica je savršeno elastičan. Trenje između kuglica i stola je zanemarivo.
Trenje između kuglica je također zanemarivo. Zanemarite učinke rotacije kuglica.
a) Izračunajte iznos i smjer brzine bijele kuglice nakon sudara. Hoće li bijela kuglica upasti u rupu na
stolu ?
b) Izračunajte iznos i smjer brzine crne kuglice nakon sudara. Hoće li crna kuglica upasti u rupu u
stolu.
2) 2013-ŽN-5
Kuglica u zabavnom parku gibaju se po nepomičnoj zakrivljenoj petlji koja je prikazana na slici.
Kružni dio petlje ima polumjer R = 20 m. U početnom trenutku kolica miruju na visini h iznad tla (
točka A). trenje na petlji je zanemarivo.
a) Izračunajte minimalnu visinu h s koje se kolica moraju početi gibati iz mirovanja tako da uspiju
obići cijelu kružnu petlju.
b) ako su se kolica počela gibati iz mirovanja s visine h iz a) dijela zadatka, izračunajte brzinu kolica
u točki B.
c) Ako su se kolica počela gibati iz mirovanja s visine h iz a) dijela zadatka, izračunajte ukupno
ubrzanje kolica u točki B i skicirajte vektor ubrzanja. Ubrzanje odredite u sustavu promatrača koji
miruje na tlu.
3*) 2013-DN-1
U početnom trenutku Tarzan se nalazi na drvetu, a Jane na mostu, kao što je prikazano na slici. Držeći
se za nerastezljivu lijanu zanemarive mase i duljine 9,2 m, čiji je drugi kraj učvršćen u točki O, Tarzan
se spušta prema Jane. Kada se nađe u položaju u kojem je lijana označena isprekidanom linijom,
Tarzan ispušta lijanu i uhvati Jane. Tarzan i Jane nastavljaju se zajedno gibati te padaju u jezero na
horizontalnoj udaljenosti 5,7 m od mosta.
a) izračunajte brzinu sustava Tarzan+ Jane u početnom trenutku njihovog zajedničkog gibanja te
skicirajte vektor njihove brzine.
b) Izračunajte visinu mosta.
c) skicirajte putanju po kojoj se Tarzan i Jane gibati do pada u jezero.
Masa Tarzana je 90 kg, a masa Jane je 60 kg. Zanemarite dimenzije Tarzana i Jane te otpor zraka.
4) 2014-ON-5
Kugla mase m = 1kg nalijeće brzinom v = 2 m/s na kuglu identične mase koja miruje. U sudaru se
kugle spoje. Kojom brzinom kugle nastave svoje gibanje ? Koliko se kinetičke energije pretvorilo u
druge oblike energije u sudaru ?
5) 2014-ŽN-3
Tijelo vezano za bezmasnu, nerastezljivu nit rotira u vertikalnoj ravnini tako da ima konstantnu
ukupnu energiju. Dokažite da je iznos napetost niti, u trenutku kad je ona najveća, barem 6 puta veća
od težine tijela.
6) 2014-ŽN-5
Dvije loptice, masa m1 i m2 , nalaze se na nekoj udaljenosti i miruju. Prvoj loptici dana je brzina v1 =
3 m/s u smjeru druge loptice. Ta se loptica elastično i centralno sudari s drugom lopticom. Koliku
brzinu nakon sudara ima druga loptica ako je masa prve loptice dva puta veća od mase druge loptice
?
7*) 2013-DN-3
Pravokutna ploča mase 1,5 kg obješena je pomoću četiri jednake elastične niti zanemarive mase za
dva objesišta kao što je prikazano na slici. Objesišta se nalaze točno iznad prednje, odnosno stražnje
stranice ploče. U početnom položaju ( položaj 1 na slici) ploča miruje, niti zatvaraju kut 1200, a duljina
svake niti je 25 cm. S visine 1 m iznad gornje stranice ploče puštena je kuglica mase m iz mirovanja.
Kuglica pada na središte ploče, a sudar kuglice i ploče je elastičan. Nakon sudara maksimalna visina,
koju kuglica postiže, je 0,25 m iznad gornje stranice ploče u početnom položaju. Na minimalnoj visini,
na koju se ploča spušta nakon sudara, niti zatvaraju kut 600 ( položaj 2 na slici). Produljenje elastičnih
niti određeno je Hookeovim zakonom, odnosno produljenje je proporcionalno sili koja rasteže nit.
Uzmite da je g = 10 m/s2. a) Izračunajte masu kuglice , b) Izračunajte konstantu elastičnosti niti.
1) 2015-ŽN-2
Dva automobila jednakih masa voze u istom smjeru jedan iza drugog po ravnoj cesti jednakom stalnom
brzinom 72 km/h. Razmak između automobila iznosi 250 m. U nekom trenutku prvi automobil počne
kočiti te mu se brzina jednoliko smanjuje. Radi nepažnje vozač drugog automobila ne primjećuje da
prvi automobil smanjuje brzinu te nastavlja voziti jednolikom brzinom. U određenom trenutku
automobili se sudare te se nakon sudara gibaju zajedno. Brzina automobila nakon sudara je za 25 %
manja od početne brzine automobila. Izračunajte:
a) brzinu automobila neposredno prije sudara,
b) iznos i smjer ubrzanja prvog automobila,
c) koliki je put prešao pojedini automobil od početka kočenja prvog automobila do trenutka sudara,
d) koliki se postotak ukupne kinetičke energije automobila neposredno prije sudara pretvorio u druge
oblike energije prilikom sudara.
2) 2015-ŽN-4
Kuglica mase m pričvršćena je na nit duljine l = 50 cm, čiji je drugi
kraj učvršćen u točki O. Kuglica je otklonjena iz ravnotežnog položaja
u položaj, u kojem je nit horizontalna, te je puštena da se giba. Na kojoj
najmanjoj udaljenosti x ispod objesišta O treba postaviti klin K oko
kojeg se kuglica na niti giba nakon prolaska kroz ravnotežni položaj
tako da kuglica napravi puni krug u vertikalnoj ravnini ?
3*) 2015-DN-2
Šuplja kocka mase 1 kg, zanemarive debljine stjenke i duljine stranice a
= 24 cm ispunjena je vodom do razine označene na slici. Kocka miruje na
kosini nagiba 300 u odnosu na horizontalu. Koeficijent trenja između
kocke i kosine iznosi 0,75. Kocku s vodom treba dovesti u položaj koji je
pomaknut za a uz kosinu u odnosu na početni položaj. Izračunajte energiju
koju je potrebno utrošiti,
a) ako kocku vrlo polako guramo uz kosinu i
b) ko kocku vrlo polako rotiramo oko jednog njezinog brida.
Gustoća vode je 1000 kg/m3. Uzmimo da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2.
4*) 2015-DN-3
Malo tijelo mase m1 pušteno je iz mirovanja s vrha tobogana kao što je prikazano na slici. Tijelo po
toboganu klizi bez trenja. Na tobogan se nastavlja horizontalni stol na čijem početku miruje tijelo mase
m2. Tijelo mase m1 nalijeće na tijelo mase m2 te se sa njim savršeno elastično sudara. Nakon gibanja
po horizontalnom stolu duljine 37,5 cm tijelo mase m2 pada na tlo u točku udaljenu 35 cm od ruba
stola. Omjer masa je m1 : m2 = 1 : 2. Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2. Zanemarite
dimenzije tijela m1 i m2 .
a) Postoji li na stolu trenje ? Ako da, izračunajte koeficijent trenja
b) Izračunaj na kojoj udaljenosti d od ruba stola će tijelo mase m2 pasti na tlo.
5) 2016-ON-5
Dva tijela masa m1 i m2 puštena su s visine h1, odnosno h2 bez početne brzine. Tijela se gibaju po
kosinama te prelaze na horizontalnu podlogu na kojoj se plastično sudaraju (nakon sudara se gibaju
zajedno). Tijela se nakon sudara prvi put zaustavljaju na istom mjestu sa kojeg je ispušteno tijelo mase
m1. Ako je omjer masa m2:m1=2:1, odredite omjer visina h2:h1. Trenje je zanemarivo.
6) 2016-ŽN-5
Dvije kuglice miruju na horizontalnoj podlozi. Na njih nalijeće treća kuglica brzinom 2 cm/s. Sudar
kuglica je savršeno elastičan. Sve kuglice su jednake mase i polumjera 1 cm.
a) Izračunajte iznos i smjer brzine pojedine kuglice nakon sudara.
b) Izračunajte udaljenost središta dviju kuglica, koje su mirovale prije sudara, 10 s nakon
sudara.
1*) 2017-DN-2
Tri lopte nalaze se u početnom položaju koji je prikazan na slici. Lopte se
međusobno ne dodiruju, ali razmak između njih možemo smatrati zanemarivim u
odnosu na dimenzije lopte i udaljenost od tla. U početnom trenutku lopte miruju u
prikazanom položaju, a zatim ih pustimo da slobodno padaju. Lopte se savršeno
elastično odbijaju jedna od druge i od tla. Izračunajte maksimalnu visinu na koju će
se popeti lopta najmanje mase u odnosu na njezinu početnu visinu. Zanemarite otpor
zraka.
2*) 2017-DN-3
Ptica Trkačica trči stalnom brzinom
32 km/h po pravcu prema tunelu. Na
vrhu tunela nalazi se Kojot, koji je u
nastojanju da ulovi Pticu Trkačicu
izgradio uređaj za lansiranje utega
prikazan na slici. Duljina
nerastegnute opruge jednaka je
duljini platforme na kojoj se nalazi
uteg. U početnom trenutku opruga je
sabijena za polovicu svoje
nerastegnute duljine (položaj
prikazan na slici) i u istom trenutku Kojot pusti sustav opruge i utega da se giba. Trenje između utega
i platforme, na kojoj se nalazi, je zanemarivo. Duljina platforme iznosi 2 m. Konstanta elastičnosti
opruge iznosi 220 N/m. Masa utega jednaka je 2 kg. U trenutku, kada se uteg nalazi na najvećoj visini
od tla za vrijeme leta, Ptica Trkačica se nalazi na ulazu u tunel. Duljina tunela jednaka je 6 m, a visina
9 m. Zanemarite masu opruge i dimenzije. Uzmite daje gravitacijsko ubrzanje Zemlje jednako g = 10
m/s2.
a) Izračunajte brzinu utega u trenutku kada se odvoji od platforme.
b) Izračunajte maksimalnu visinu, koju postiže uteg, za vrijeme leta.
c) Hoće li uteg pogoditi Pticu Trkačicu?
d) Promotrite gibanje utega po platformi. Odredite ovisnost ubrzanja utega o položaju na
platformi te skicirajte tu ovisnost na graf.
3*) 2018-DN-4
Kuglica A pričvršćena je za elastičnu nit čiji je drugi kraj učvršćen za strop. Kuglica B
duž svog promjera ima rupu kroz koju ju provučena elastična nit. U početnom trenutku
kuglica A miruje u ravnotežnom položaju, a kuglicu B pustimo da slobodno pada s
visine h = 0.8 m iznad kuglice A, kao što je prikazano na slici. Nakon elastičnog sudara s
kuglicom A kuglica B se popne za h/4 u odnosu na visinu na kojoj se nalazi neposredno
nakon sudara. Masa kuglice B iznosi 200 g.
a) Izračunajte masu kuglice A.
b) Izračunajte iznos i smjer brzine kuglica A i B neposredno nakon sudara.
c) U najnižem položaju kuglice A nakon sudara elastična nit je rastegnuta maksimalno
koliko je moguće da ne dođe do pucanja niti. Ako elastična nit može izdržati
maksimalno opterećenje od 18 N, izračunajte konstantu njezine elastičnosti k.
4*) 2019-DN-3
Tri novčića međusobno različitih gustoća nalaze se na horizontalnoj podlozi po kojoj se mogu gibati
bez trenja. Polumjer novčića A i B je 2a, a novčića C a. Položaj sva tri novčića u početnom trenutku
prikazan je na slici: središte novčića A nalazi se u ishodištu koordinatnog sustava, središte novčića B
nalazi se na koordinati (—2a, 6a) i središte novčića C nalazi
se na koordinati (2a, 6a). U početnom trenutku novčić A giba
se brzinom VA U pozitivnom smjeru osi y, a novčići B i C
miruju. Nakon svih sudara novčić A miruje, a novčić C se
giba brzinom 10 cm/s. Masa novčića C iznosi 5 g. Sudari
novčića su savršeno elastični. Rub svakog novčića je
savršeno gladak tako da prilikom sudara ne dolazi do rotacije
novčića oko svoje osi. Izračunajte:
a) brzinu novčića A prije sudara VA,
b) iznos i smjer brzine novčića B nakon sudara i smjer
brzine novčića C nakon sudara,
c) mase novčića A i B.
5*) 2020-DN-1
Pikula se kotrlja po horizontalnoj podlozi stalnom brzinom v0 = 2.8 m/s i nailazi na stepenice, kao što
je prikazano na slici. Širina svake stepenice iznosi 30 cm, a visina 25 cm. Sudar pikule s podlogom
je u potpunosti elastičan. Zanemarite dimenzije pikule i bilo kakve efekte rotacije pikule. Zanemarite
otpor zraka. Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2.
a) Na koju stepenicu će pasti pikula?
b) Izračunajte horizontalnu udaljenost na tlu od podnožja stepenica
do točke na koju padne pikula.
c) Koliko vremena traje let pikule?
d) Izračunajte brzinu pikule u trenutku pada na tlo.
e) Skicirajte putanju pikule.
6) 2021-ON-5
Dvije kuglice gibaju se u xy ravnini kao što je prikazano na
slici. Masa kuglice A je mA = 100 g, a masa kuglice B je mB
= 200 g. Kuglice se gibaju po pravcu koji je simetrala 1. i 3.
kvadranta prema ishodištu koordinatnog sustava brzinama
jednakog iznosa v = 18 cm/s. Kuglice se sudaraju u ishodištu
koordinatnog sustava te se nakon sudara gibaju zajedno.
Zanemarite trenje, otpor zraka i dimenzije kuglica.
a) Odredite položaj kuglica 5 s nakon sudara.
b) Izračunajte koliko se energije pretvorilo u toplinu u
sudaru.
1*) 2020-DN-4
Praćka je napravljena od elastične trake nerastegnute duljine 50 cm. U praćku je stavljena kamena
kuglica mase 50 g te je zatim praćka nategnuta tako da se duljina elastične trake povećala za 80%. Iz
praćke je ispaljena kuglica koja pogađa jabuku koja visi na grani stabla. Masa jabuke je 400 g. Kuglica
se zabija u jabuku te zajedno padaju na tlo nakon 0,8 s leta. Visina, na kojoj se nalazi jabuka na grani,
i horizontalna udaljenost pada na tlo prikazani su na slici. Zanemarite otpor zraka. Pretpostavite da
je kamena kuglica ispaljena s razine tla. Uzmite da je gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2.
a) Izračunajte iznos i smjer brzine kuglice neposredno prije sudara s jabukom (prikažite vektor brzine
kuglice na skici).
b) Izračunajte konstantu elastičnosti trake praćke.
2*) 2021-DN-3
Tri identična novčića nalaze se na glatkoj horizontalnoj podlozi po kojoj mogu
klizati bez trenja. Novčić A giba se brzinom vA u smjeru prikazanom na slici, a novčići B
i C miruju. Prije sudara udaljenost novčića B i C od pravca, po kojem se giba novčić
A, je jednaka. Novčić A sudara se istovremeno s novčićima B i C. Sudar novčića je
elastičan. Početna udaljenost središta novčića B i C je α puta veća od promjera novčića.
Odredite brzinu novčića A nakon sudara i izrazite ju pomoću početne brzine novčića A i
parametra α. Za koju vrijednost parametra α će novčić A mirovati nakon sudara?
3*) 2022-DN-4
Curling je zimski sport u kojem dvije ekipe naizmjenično guraju osam kamena po ledenoj stazi i
nastoje ih smjestiti što bliže središtu koncentričnih krugova nacrtanih na kraju staze. Igrači mogu
kontrolirati putanju i brzinu klizanja kamena po ledu tako da posebnom četkom četkaju led ispred
klizajućeg kamena i na taj način smanjuju trenje između kamena i leda. U ovom zadatku pretpostavit
ćemo da je putanja kamena uvijek pravocrtna i da se četkanjem leda može mijenjati samo koeficijent
trenja između kamena i ledene podloge. Središte koncentričnih krugova na slici označeno je sa S.
Polumjer kamena je R = 14.5 cm. Sva su tri kamena identična. Gravitacijsko je ubrzanje g = 10 m/s2.
a) Dio curling staze prikazan je na slici. Kamen #1 miruje na rubu crvenog kruga s unutarnje
strane. Promjer crvenog kruga je 1.22 m. Igrač gura kamen #2 po pravcu prikazanom
isprekidanom linijom, koji prolazi točkom S, i ispušta ga u trenutku kada prednji rub kamena
dotakne liniju koja je udaljena od točke S za 6.4 m (vidi sliku). Brzina kamena #2 u tom je
trenutku jednaka v0 = 1.4 m/s. Kamen #2 zaustavlja se tik do kamena #1. Koeficijent trenja
između kamena i ledene podloge iznosi 0.025. Četkanjem leda koeficijent trenja smanjuje se
za 40%. Odredite koliki su dio staze igrači morali četkati ledenu podlogu da se kamen zaustavi
na zadanom položaju.
b) Nakon što se kamen #2 zaustavio, sljedeći igrač gura kamen #3. Kamen #3 giba se po pravcu
paralelnom središnjoj isprekidanoj liniji i udaljenom od nje za b =√2 𝑅. Brzina kamena #3 u
trenutku udara u kamen #2 je 60 cm/s. Sudari kamena su elastični. Ledena podloga, po kojoj
se kameni gibaju nakon sudara, očetkana je tj. na njoj je trenje smanjeno. Odredite udaljenost
položaja svakog kamena (kad se zaustave) od središta S.
Opći zakon gravitacije (1)
1) 2005-ON-4
U svemiru, daleko od drugih tijela, nalaze se tri kuglice. S jedne strane kuglice mase 100 g na
udaljenosti 1 m nalazi se kuglica mase 200 g, a sa suprotne strane, na udaljenosti 1,2 m kuglica mase
250 g. Na koju kuglicu će biti gravitacijska sila najmanja, a na koju najveća ? Odredite iznose tih sila.
( G = 6,67∙ 10-11 N∙ m 2 ∙ kg-2 )
2*) 2005-DN-4
U jednom sunčevom sustavu u svemiru postoje dvije, po dimenzijama iste (kuglaste) planete različite
gustoće. Obje planete imaju jednog manjeg satelita-pratioca, koji se oko planeta gibaju po kružnici
istog polumjera. Astronomskim promatranjem je uočeno da za vrijeme dok jedan pratilac napravi 2
kruga oko planeta, drugi pratilac (svoj) planet obiđe tri puta. Odredite kako se međusobno odnose
gustoće planeta.
3*) 2006-DN-1
U vrhovima kvadrata stranice 1,5 m pričvršćena su tri tijela mase
250 g, 350 g, 450 g i jedno tijelo nepoznate mase m ( vidi sliku).
U sredini kvadrata nalazi se još jedno tijelo koje u jednom
trenutku pustimo gibati iz stanja mirovanja. Odredite ( barem
jednu) vrijednost mase m koja će za početnu akceleraciju tijela u
sredini kvadrata, uslijed gravitacijskog privlačenja, dati
vrijednost od 10-11 m/s2. Skicirajte smjer ukupne sile na tijelo u
sredini kvadrata ( s točnošću od 450).
( G = 6,67∙ 10-11 N∙ m 2 ∙ kg-2 )
4*) 2007-DN-4
Gravitacijska sila Mjeseca utječe na ubrzanje tijela koja slobodno padaju u blizini površine Zemlje.
Nađite omjer razlike ubrzanja tijela blizu površine Zemlje između točke na Zemljinoj površini koja je
najudaljenija od Mjeseca i točke na Zemljinoj površini koja je najbliža Mjesecu te gravitacijskog
ubrzanja Zemlje. Zadane su slijedeće veličine: masa Zemlje je 5,98∙ 1024 kg, masa Mjeseca je
7,36∙1022 kg, radijus Zemlje je 6,37∙106 m. udaljenost Mjeseca od Zemlje je 3,84∙108 m.
5*) 2008-DN-4
Asteroid sferičnog oblika ima gustoću 2500 kg/m3. a) Izračunajte maksimalni polumjer asteroida sa
kojeg čovjek, nakon što odskoči sa njegove površine, ne padne natrag na asteroid. Čovjek prilikom
odskoka na asteroidu proizvede jednaki impuls sile kao prilikom odskoka na Zemlji. Maksimalna
visina, koju čovjek može doseći prilikom skoka na Zemlji, iznosi 1 m. b) Koliko iznosi period satelita
koji se giba po kružnoj putanji oko ovog asteroida uz njegovu površinu ? ( G = 6,67∙ 10-11 N∙ m 2 ∙ kg-
2
)
6*) 2009-DN-4
Udaljenost između Zemlje i Mjeseca približno je jednaka R = 60 Rz , a polumjer Zemlje jednak je Rz
= 6370 km. Masa Zemlje iznosi 5,97∙ 1024 kg, a masa Mjeseca je približno 81 puta manja od mase
Zemlje. Na kojem položaju između Zemlje i Mjeseca je sila na svemirski brod mase m jednaka nuli ?
Izračunajte najmanju brzinu kojom se može lansirati svemirski brod sa površine Zemlje da dođe na
površinu Mjeseca ? ( G = 6,67∙ 10-11 N∙ m 2 ∙ kg-2 )
7*) 2013-DN-4
Skulptura Prizemljeno Sunce djelo je akademskog kipara Ivana Kožarića, a nalazi se u užem središtu
Zagreba u Bogovićevoj ulici. Skulptura ima oblik kugle te predstavlja model Sunca. Na širem području
Zagreba smješten je i model cijelog Sunčevog sustava – umjetnička instalacija Devet pogleda čiji je
autor Davor Preis. Udaljenost svakog „prizemljenog“ planeta Sunčevog sustava od Prizemljenog
Sunca umanjena je za faktor k1 u odnosu na stvarnu prosječnu udaljenost pojedinog planeta od Sunca.
Također, uzimajući promjer Prizemljenog Sunca i stvarnog Sunca, promjeri „prizemljenih“ planeta
umanjeni su za faktor k2 u odnosu na stvarne promjere planeta. Na priloženoj karti označeni su položaji
Prizemljenog Sunca, „prizemljenog“ Merkura i „prizemljene“ Zemlje. Period obilaska Zemlje oko
Sunca iznosi 365,26 dana, a period obilaska Venere oko Sunca iznosi 224,7 dana. Pretpostavite da se
planeti gibaju po kružnim putanjama oko Sunca, sa Suncem u središtu kružnice. Masa Zemlje je 5,97∙
1024 kg, masa Sunca je 1,989∙1030 kg, gravitacijska konstanta je G = 6,67∙ 10-11 N∙ m 2 ∙ kg-2.
a) Izračunajte polumjer Zemljine putanje oko Sunca. Koristeći kartu odredite faktor k1 za koji su
umanjene udaljenosti planeta od Sunca u zagrebačkom modelu Sunčevog sustava.
b) Odredite koji od označenih položaja A, B, C odgovara položaju „prizemljene“ Venere.
c) Izračunajte period obilaska Merkura oko Sunca.
d) „Prizemljeni“ planeti izrađeni su od nehrđajućeg čelika gustoće 7900 kg/m3. Izračunajte kolika bi
trebala biti gustoća materijala od kojeg je izgrađeno Prizemljeno Sunce da i mase modela Sunca i
planeta budu umanjene isti faktor k3 . Promjer prizemljenog Sunca je 2 m, a promjer „prizemljene“
Zemlje je 18 mm.
1*) 2016-DN-4
2*) 2017-DN-4
Hohmannov transfer je manevar u orbitalnoj mehanici koji se koristi za prijelaz svemirske letjelice iz
jedne kružne putanje u drugu kružnu putanju oko istog planeta ili zvijezde. Hohmanov transfer
uključuje dvije gotovo trenutne promjene brzine (paljenjem motora) svemirske letjelice: prvi put se
brzina mijenja u početnoj točki putanje kada letjelica iz početne kružne putanje ulazi u Hohmannovu
putanju, a drugi put u konačnoj točki putanje kada letjelica iz Hohmannove putanje ulazi u konačnu
kružnu putanju. Gibanje letjelice između dvije promjene brzine određeno je gravitacijom masivnog
tijela oko kojeg se letjelica giba. Hohmannov transfer je energijski najpovoljniji, a koristi se npr. za
lansiranje satelita iz niske orbite oko Zemlje u geostacionarnu orbitu, no i za lansiranje svemirskih
letjelica između različitih planeta Sunčevog sustava.
U ovom zadatku promotrit ćemo lansiranje raketesa Zemlje na Mars pomoću Hohmannovog transfera.
Možemo uzeti da se Zemlja giba oko Sunca po kružnoj putanji polumjera 149,6·106 km, a period
gibanja iznosi 365,25 dana. Mars se također giba oko Sunca po kružnoj putanji s periodom 686,96
dana. Kružne putanje Zemlje i Marsa oko Sunca nalaze se u istoj ravnini te se Zemlja i Mars rotiraju
oko Sunca u istom smjeru. Kao što je prikazano na slici, Hohmannova putanja ima oblik polovice
elipse čija se početna točka nalazi na kružnoj putanji Zemlje oko Sunca, a konačna točka na kružnoj
putanji Marsa oko Sunca te se početna i konačna točka nalaze na suprotnim stranama u odnosu na
Sunce. Raketa se na prikazanoj putanji giba samo pod utjecajem gravitacije Sunca, dok se utjecaj
gravitacije drugih planeta može zanemariti. Iz danih podataka izračunajte:
a) polumjer kružne putanje Marsa oko Sunca,
b) veliku poluos elipse koja predstavlja putanju rakete,
c) vrijeme transfera rakete sa Zemlje na Mars.
d) Odredite položaj Marsa na početku transfera rakete sa Zemlje te položaj Zemlje na kraju
transfera rakete na Mars i nacrtajte skicu.
U nastavku zadatka detaljnije ćemo razmotriti
gibanje rakete od trenutka paljenja motora na
Zemlji do ulaska u Hohmannovu putanju oko
Sunca. Pretpostavimo da se raketa u početnom
trenutku nalazi u niskoj kružnoj orbiti oko
Zemlje na visini 322 km od površine Zemlje.
Tada se pale motori rakete te ona dobiva
dodatnu brzinu. Vrijeme ubrzavanja rakete je
zanemarivo. Brzina, koju raketa ima nakon
ubrzavanja, mora biti dovoljna da raketa
savlada gravitacijsko privlačenje Zemlje i da
uđe u Hohmannovu putanju. (Ako bi raketa dobila brzinu dovoljnu samo da savlada gravitacijsko
privlačenje Zemlje, ona bi se gibala po kružnoj putanji oko Sunca polumjera jednakog polumjeru
kruženja Zemlje oko Sunca.) Put, koji raketa prijeđe do izlaska iz gravitacijskog polja Zemlje, je
zanemariv u odnosu na udaljenost Zemlja-Sunce. Izračunajte:
e) Brzinu rakete u niskoj kružnoj orbiti oko Zemlje u referentnom sustavu Zemlje.
f) Razliku brzine koju raketa mora dobiti nakon paljenja motora kako bi savladala gravitacijsko
privlačenje Zemlje i ušla u Hohmannovu putanju.
U orbitalnoj mehanici gibanje tijela po putanji oko masivnog tijela (planeta ili zvijezde) opisano je
vis-viva jednadžbom:
v2 = G M ( - )
gdje je v brzina koju tijelo ima na udaljenosti r od masivnog tijela, a je velika poluos putanje tijela, M
je masa masivnog tijela.
Masa Zemlje iznosi 5,972·1024 kg, masa Sunca iznosi 1,98·1030 kg, polumjer Zemlje iznosi 6378 km,
gravitacijska konstanta je jednaka G = 6,674·10-11 m3 kg-1 s-2 .
1*) 2019-DN-4
Promotrimo gibanje Zemlje i Venere oko Sunca. Pretpostavimo da se planeti gibaju po kružnim
putanjama. Polumjer kružne putanje Venere oko Sunca iznosi 108 208 000 km. Period gibanja Zemlje
oko Sunca jednak je 365,26 dana. Masa Sunca iznosi 1.989·1030 kg. A gravitacijska konstanta je G =
6.67·10-11 m3/ kg s2.
a) Izračunajte period gibanja Venere oko Sunca.
Vrijeme potrebno da planet obiđe jednom oko Sunca naziva se još siderički period. Sinodički period
nekog planeta je vrijeme potrebno da planet dođe u isti položaj u odnosu na Zemlju. Sinodički period
Venere možemo najlakše odrediti, ako za početni položaj uzmemo položaj donje konjukcije Venere.
U položaju donje konjukcije Venera se nalazi na pravcu između Zemlje i Sunca i to između njih.
b) Izračunajte koliko će punih krugova oko Sunca napraviti Zemlja, a koliko Venera između
dvije uzastopne donje konjukcije Venere.
c) Izračunajte sinodički period Venere, odnosno vrijeme između dviju uzastopne donje
konjukcije Venere.
Prolazak planeta ispred Sunčeve ploče naziva se tranzit. Tranzit Venere opaža se kad se Venera nalazi
u položaju donje konjukcije, no nećemo ga opaziti svaki put kad se Venera nalazi u tom položaju.
Razlog tome je nagib staze Venere oko Sunca u odnosu na stazu Zemlje ( nagib iznosi 3.40 ). Zbog
toga se tranzit Venere može opaziti samo kad je točka donje konjukcije Venere istovremeno i točka u
kojoj se ravnine gibanja Zemlje i Venere presijecaju. Tranzit Venere opažen je 8. lipnja 2004. godine.
d) Odredite datum prvog sljedećeg tranzita Venere tj. Vrijeme nakon kojeg će se Zemlja i Venera
naći u približno istom položaju u koordinatnom sustavu vezanom za daleke zvijezde koje
miruju. ( Dozvoljeno odstupanje u kutnom položaju Zemlje i Venere je ≤ 30 .)
2*) 2022-DN-3
International space station (ISS) je međunarodna svemirska stanica koja se nalazi u niskoj orbiti oko
Zemlje. ISS se kreće po približno kružnoj orbiti na visini od 400 km iznad površine Zemlje. (Ravnina
u kojoj se giba ISS zatvara kut s ekvatorijalnom ravninom Zemlje od 51.6°.) Masa ISS-a je 420 000
kg, masa Zemlje je 5.97·1024 kg, polumjer Zemlje je 6 371 km, gravitacijska konstanta je G = 6.67·10-
11
m3 kg-1 s-2.
a) Izračunajte period ISS-a i koliko puta obiđe Zemlju u jednom danu.
b) Izračunajte brzinu kojom se giba ISS.
c) Izračunajte put koji prijeđe točka na ekvatoru Zemlje između dva uzastopna prolaska ISS-a
iznad ekvatora u blizinu odabrane točke.
d) Polumjer orbite ISS-a smanji se za 2 km u mjesec dana zbog otpora vrlo rijetke atmosfere.
Izračunajte gubitak energije ISS-a u mjesec dana.
Eksperimentalni zadaci – 1. skupina
God. Zadatak Pribor
2000. Određivanje gustoće tekućine Čaša s vodom, čaša s nepoznatom tekućinom,

mjerna traka (ravnalo)
2001. Određivanje duljine žice Tijelo od žice, elastična opruga, mjerna traka 50
cm, plastična čaša sa mm papirom, stegač s
pripadajućim priborom
2002. Određivanje koeficijenta trenja Plastična podloga, novčić od 10 lipa, ravnalo ,
stativni pribor
2003. Određivanje volumena šupljine i Menzura s vodom, pig-pong loptica punjena, pig-
mase šupljeg tijela pong loptica sa šupljinom, mjerilo od 10 cm
2004. Određivanje koeficijenta trenja i sile Stativni pribor, ravnalo od 30 cm, uteg od 0,2 N, tri
trenja niti konca, matica
2005. Određivanje mase tijela Kolica (2 kom), tijelo nepoznate mase, ravnalo,
metar
2006. Određivanje koeficijenta trenja Kugla nepoznate mase, kvadar nepoznate mase,
drvenog kvadra s podlogom stalak, nit, ravnalo
2007. Određivanje frekvencije vrtnje Uteg (matica vijka), ravnalo, elektromotor
(mješalica za capuccino), stativ, klema
2008. Sila na kolica u suprotnom smjeru od Vibrator, papirnate trake, ljepljiva traka, kolica,
smjera gibanja kolica stegač s dvije šipke, konopac, uteg s nosačem,
ravnalo, dinamometar od 5 N ili 10 N
2009. Određivanje mase kolica Kolica, nit, utezi poznatih masa, stativ, šipka,
olovke, plastelin, staklena kuglica, ravnalo
2010. Hitci: a) vertikalni, b) horizontalni, c) Top, stalak, hvataljka, kleme , šipka, ravnalo od 50
kosi cm, ljepljive trake, list karbon papira, list bijelog
papira, kutomjer
2011. Određivanje snage dječjeg auta Dječji auto, stalak, hvataljka, kleme, šipkas,
ravnaslo od 50 cm, ljepljiva traka, nit, mala
kolotura, posuda s pijeskom, uteg m= 50 g,
štoperica
2012. „Vaganje“ baterije Drvena kugla mase m = 0,077 kg , drvena kugla s
rupom mase kao što je masa kugle, konac, ravnalo
( ne smije se koristiti kao poluga), baterija čiju
masu treba izmjeriti, stativni pribor ( stalak, dvije
šipke i stegač)
2013. Određivanje faktora trenja Tri različite kovanice, dvije različite podloge,
ravnalo, drveni kvadar, selotejp, škare
2014. Određivanje statičkog faktora trenja Drveni kvadar poznate mase M, uteg poznate mase
m ( 50 g), nit , kolotura, stegač, šipka, metar,
2015. Određivanje nepoznate mase Drvena kugla mase m1 = 80 g, drvena kocka mase
m2, konac, mjerna vrpca, stativni pribor (stalak,
dvije šipke, i stegač-koljeno).
2016. Određivanje koeficijenta kinetičkog Drveni kvadar poznate mase, uteg poznate mase,
trenja čelična kuglica poznate mase, spojene slamke,
kolotura, nit, plastelin, šipka, držač, ravnalo.
2017. Određivanje mase užeta Uže nepoznate mase, spajalica (zanemarive mase),
metalni prsteni poznate mase ( 5 g , 2 g ), papirnata
mjerna vrpca, školska klupa.
2018. Određivanje faktora kinetičkog trenja Drveni kvadar poznate mase M, uteg poznate mase
metalne pločice i drvenog kvadra m, metalna pločica poznate mase mp, nit, stegač,
metalna šipka, dinamometar, ravnalo
2019. Sudari novčića (koeficijent Papir A3 format, ravnalo, novčić od 2 kn, novčić
restitucije, relativni gubitak od 20 lipa, selotejp
mehaničke energije
2020. Kosina (histogram, v-t grafički Kolica, električno tipkalo, papirnate trake za
prikazi, a = ?,… tipkalo, utezi, vaga, hrpa knjiga, ravnalo, trokut,….
2021. Odbijanje pikule od nagnutog stola Plastelin, mjerna vrpca, mm-papir, pikula (D = 1,5
cm), olovka, gumica, 2 ravnala, trokuti, kutomjer,
…
2022. Jednoliko kružno gibanje Gumeni čep ( poznate mase), uteg s nosačem
(poznata masa), cjevčica, špaga, mjerna traka,
ljepljiva traka, flomaster, drveni štapić, mobitel kao
štoperica.
Prilog 1.1: Pouzdane znamenke
ZAPISIVANJE VRLO VELIKIH I VRLO MALIH MJERNIH PODATAKA
Vrlo velike i vrlo male mjerne podatke izražava se pomoću potencije s bazom 10 tako da se broj ispred
potencije piše samo s jednim cijelim mjestom.
Primjer 1 : 0,0000012 mm = 1,2 ·10-6 mm = 1,2 ·10-9 m

Primjer 2 : 150000000 km = 1,5 ·108 km = 1,5 ·1011 m
Na džepnom kalkulatoru za prijelaze iz decimalnog u eksponencijalni zapis , i obrnuto , pogledati tipke

SCI , ENG ( FLO , NORM ) .
RED VELIČINE
Red veličine mjernog podatka se dobije da se mjerni podatak izrazi pomoću potencije s bazom 10.
Tada je red veličine potencija što stoji iza broja s jednim decimalnim mjestom. Ako ispred potencije
od 10 stoji broj veći od 10 = 3,16227766… red veličine mjernog podatka je 10 puta veći.
Primjer 1 : 1,2 ·10-9 m → red veličine je 10-9 m .

Primjer 2 : 4,3 ·10-5 m → red veličine je 10 ·10-5 m = 10-4 m.
POUZDANE ZNAMENKE
Različiti mjerni podatci određuju se ( mjere se ) Eksponencijalni Broj pouzdanih

općenito s različitim brojem pouzdanih (značajnih ) zapis znamenki
mjesta . Mjerni podatak
6400 km 6,400 ·103 km 4
0,0013 g 1,3 ·10-3 g 2
0,0001 s 1·10-4 s 1
0,000123 A 1,23·10-4 A 3
Pravila :
Kod zbrajanja ( oduzimanja ) istovrsnih fizikalnih veličina treba sve podatke reducirati na onoliki broj
decimalnih mjesta koliko ih ima podatak s najmanjim brojem decimalnih mjesta.
Pri množenju i dijeljenju točnost rezultata je određena s najmanje točnim podatkom. Rezultat ima
toliko pouzdanih mjesta koliko ih ima podatak s najmanje pouzdanih mjesta .
Primjer 1: 11 m + 6,7 m + 5,22 m = ?

11 m + 7 m + 5 m = 23 m
Primjer 2: 10,63 m . 8,6 m = 91,(418) m2 = 91 m2

(4) (2) (2)
Primjer 3: 0,026 kg : 0,0224 m3 = 1,1(607) kg m-3 = 1,2 kg m-3

(2) (3) (2)
Prilog 1.2: Račun pogrešaka
a) Fizikalna veličina se direktno mjeri
Fizikalnu veličinu izmjerimo redom nekoliko puta (n). Dobijemo niz mjerenja fizikalne veličine:
x1, x2, x3,… , xn
Srednja vrijednost mjerenja (𝑥̅ ) ujedno najvjerojatnija prava vrijednost mjerene fizikalne veličine je:
⋯
𝑥̅ =
Odstupanja (pogrješke) pri tom mjerenju su razlike između srednje vrijednosti (𝑥̅ ) i svakog
pojedinačnog mjerenja (xi):
Δxi = 𝑥̅ -xi ; i = 1,2,3,…,n
Maksimalna apsolutna pogrješka - je ono najveće u nizu apsolutnih odstupanja | Δx|m.
Maksimalna relativna pogrješka - relativno odstupanje ( rm) koje pokazuje kolika je učinjena
pogrješka prilikom mjerenja u usporedbi s mjerenom veličinom:
Najveće relativno odstupanje izražava se u postocima (%).
Rezultat mjerenja se zapisuje:
b) Fizikalna veličina se izračunava pomoću izmjerenih veličina.
Apsolutna i relativna pogreška takve fizikalne veličine izračunava se pomoću pogrješaka izmjerenih
veličina. To je pregledno dano u tablici:
Funkcija Apsolutna pogreška Relativna pogreška
y=A+B+C+… (ΔA + ΔB + ΔC + … ) ∆𝐴 + ∆𝐵 + ∆𝐶 + ⋯
A + B + C + …
y=A-B (ΔA + ΔB) ΔA + ΔB

A − B
y = A·B ( A·ΔB + B·ΔA) (

∆
+
∆
)
y = An n·An-1·ΔA n·
∆
∆
y = √𝐴 ·𝐴 ·ΔA ·
y= 𝐵 ∙ ∆𝐴 + 𝐴 ∙ ∆𝐵 (
∆
+
∆
)
𝐵
y = sin A ΔA · cos A ΔA· cotg A
y = cos A ΔA · sin A ΔA· tg A
y = tg A ∆𝐴 2 ∙ ∆𝐴
𝑐𝑜𝑠 𝐴 sin 2 ∙ 𝐴
Primjeri zadataka13
1. Mjereći dužinu učionice dobili smo sljedeće podatke: 6,82m, 6,79m, 6,77m, 6,83m, 6,84m. Odredite
srednju vrijednost i maksimalnu apsolutnu pogrešku.
2. Na preciznoj vagi važete tijelo i zapisujete njegovu masu u tabelu:
m/kg 0,2670 0,2550 0,2690 0,2680 0,2700
Odredite srednju vrijednost, maksimalnu apsolutnu pogrešku i maksimalnu relativnu

pogrešku. Napiši rezultat mjerenja.
3. Mjereću duljinu predmeta L i provodeći račun pogrešaka zapisali ste:

L=(2,54±0,02)m.
Kolika je maksimalna relativna pogreška u mjerenju duljine iskazane u % ?
4. Četiri osobe mjere masu nekog tijela četirima različitim instrumentima. Mjerenje je
prikazano tabelom:
osoba A B C D
masa/g 49,06 49 50 49,2
Koja osoba ima instrument s najmanje preciznom skalom?
5. Mjerili ste polumjer kugle i dobili vrijednost r = (2,86±0,09)m. Koji od predloženih

podataka prikazuje obujam kugle V ? ( Obujam kugle se računa o formuli V = 4 r3 π /3 ).
a) V= (97,99 ± 0,09)m3 b) V= (98,0 ± 0,09)m3

c) V= (98,1 ± 9,26)m3 d) V= (98 ± 9)m3
6. Imamo pet komadića zlatnog lima i želimo odrediti gustoću tog 24-karatnog zlata. Mjerili
smo masu i obujam svakog komadića zlatnog lima:
13
Preuzeto iz- Brković, N. i Pećina, P. , Fizika u 24 lekcije- priručnik za pripremu državne mature, Element,
Zagreb,2010.
1 2 3 4 5
m/g 2,0 2,4 1,8 4,0 3,2
V/mm3 104 124 93 207 165
Odredite srednju vrijednost i maksimalnu pogrešku gustoće zlata.
7. Kada sila F = ( 10,0 ±0,2) N djeluje na tijelo mase m = (2,0 ±0,1) kg. Kolika je
maksimalna relativna pogreška za akceleraciju ?
8. Metalna kocka ima stranicu a = ( 3,00 ± 0,01) cm. Koliki je obujam kocke ?
RJEŠENJA:
1) L = (6,81 ± 0,04) m , 2) m = ( 0,2658 ± 0,0108) kg , rm = 4,06 % , 3) rm = 0,79 %, 4) B i C osobe
procjenjuju metre , 514) d) V = (98 ± 9) m3, 6) ρ = ( 19,3 ± 0,1) g·cm-3, 7) rm = 7 % , 8) V = ( 27,0 ±
0,3) cm3, rm = 1 %.
14
Pogledaj Prilog 1: Pouzdane znamenke.
Raspodjela gradiva - 2. skupina
Gradivo prethodnog razreda.
Mehanika fluida: tlak i sila, hidrostatski, hidraulički i atmosferski tlak, sila uzgona, strujanje
tekućine, jednadžba kontinuiteta, Bernoulijeva jednadžba.
Temperatura i termičke pojave: temperatura, termičko širenje čvrstih tijela, izotermna, izobarna i
izohorna promjena stanja plina, jednadžba stanja idealnog plina.
Molekularno kinetička teorija: molekularna struktura tvari, tlak idealnog plina.
Prethodno navedeno gradivo.
Termodinamički sustavi i termodinamički procesi: toplina i unutrašnja energija, toplinski kapacitet,
kalorimetrija, promjena agregatnih stanja, promjena unutarnje energije radom, rad plina, prvi zakon
termodinamike, rad plina u kružnom procesu, Carnotov kružni proces, toplinski strojevi, rashladni
uređaji, drugi zakon termodinamike
DRŽAVNO NATJECANJE
Elektrostatika: električni naboji, Coulombov zakon, električno polje, električni potencijal, napon,
kapacitet i kondenzator, spajanje kondenzatora, gibanje električki nabijene čestice u električnom
polju.
Elektrodinamika: električna struja, električni otpor, Ohmov zakon, rad i snaga električne struje,
spajanje otpornika, elektromotorna sila i Ohmov zakon za cijeli strujni krug.
Pregled zadataka- Sadržaj - 2. skupina (zadaci s natjecanja iz fizike do 2021. g.)

00-Prethodno 04- Termičko 2010-ŽN-4 11- Toplinski 15-Kapacitet i
gradivo širenje tvari 2011-ON-1 strojevi kondenzator.
- 2004-DN-1 2012-ON-2,4 2004-ON-ZG-5 2005-DN-3
01- Tlakovi u 2005-ŽN-4 2013-ON-1 2005-ŽN-5
2007-ON-5
fluidu 2007-ŽN-1 2014-ON-1 2014-ŽN-4
2006-ON-1 2008-ŽN-3 2014-ŽN-1 2017-ŽN-3,4 2008-ŽN-5
2007-ŽN-2 2009-ON-1 2016-ŽN-4 2018-ŽN-1,2 2008-DN-3,4
2015-ON-2 2009-ŽN-1,2 2017-ŽN-2 2019-ŽN-3 2009-ŽN-5
2016-ON-1 2010-ON-1 2019-ŽN-1 2020-ŽN-3,5 2010-ŽN-5
2019-ŽN-4 2010-DN-3 2019-DN-4 2011-DN-3
2020-ŽN-4 2015-ŽN-4 12-Entropija 2012-ŽN-5
2016-ON-5 08- Promjena 2017-ŽN-5
2013-ŽN-5
02- Uzgon 2017-ON-5 agregacijskih stanja 2017-DN-4
2004-ON-zg-1 2018-ON-3 2004-ON-pž-1 2019-DN-3 2014-DN-4
2005-ON-1 2019-ON-4 2004-ŽN-1,2 2015-DN-4
2006-ŽN-1 2020-ON-4 2004-DN-2 13-Coulombov 2016-DN-4
2009-ON-4 2005-ON-3 zakon. 2019-DN-2
2010-ON-4 05- Plinski zakoni 2005-DN-4 2004-ŽN-3
2010-ŽN-3 2004-ON-zg-3 2006-ON-2 16-Gibanje električno
2006-ŽN-3
2011-ON-3 2004-DN-3 2007-ON-3
2011-DN-1 2005-ON-2 2008-ON-3 2008-ŽN-4 nabijene čestice u
2012-ON-1 2006-ON-3,5 2009-DN-1 2010-ON-5 električnom polju
2012-ŽN-2 2007-ON-2 2010-ON-3 2010-ŽN-1 2006-ŽN-4
2013-ON-3 2007-ŽN-4,5 2011-ŽN-2 2012-ON-5 2006-DN-1
2014-ON-3 2008-ON-1 2012-DN-2 2015-ON-5 2007-DN-3
2014-ŽN-2 2008-ŽN-1,2 2015-ON-1 2015-DN-1 2008-ON-5
2014-DN-2 2008-DN-2 2016-ON-4
2016-ŽN-3 2011-ŽN-5
2015-ŽN-1 2009-ŽN-3 2018-ŽN-5
2016-ON-2 2010-ŽN-2 2015-ŽN-3
2016-ŽN-1 2011-ON-4 09- Prvi zakon 14-Električno polje. 2016-DN-3
2017-ON-4 2011-ŽN-3 termodinamike Električni 2017-DN-1
2018-ON-4 2012-ŽN-1 2005-ON-5 potencijal. Napon. 2018-DN-3
2018-ŽN-3 2013-ON-2,4 2006-ON-4 2004-ON-pž-3,4
2019-ON-3 2013-ŽN-3 2006-ŽN-2 2005-ON-4 17-Elektrodinamika:
2020-ON-3 2014-ON-2 2010-ŽN-4
2005-ŽN-3 Spajanje otpornika.
2020-ŽN-1,2 2015-ON-4 2011-ŽN-1
2015-ŽN-2 2011-DN-2 2005-DN-1 Kirchhoffova pravila.
03- Bernoullijeva 2015-DN-2 2012-ŽN-3 2007-ON-4 2004-ŽN-4,5
jednadžba 2016-ŽN-2 2015-ON-3 2008-ON-4 2005-DN-2
2005-ŽN-1 2016-DN-1 2016-ON-3 2009-ON-5 2006-DN-2
2006-ŽN-5 2017-ON-1,2 2017-DN-3 2009-DN-3,4 2007-DN-1
2007-ON-1 2018-ON-5 2018-DN-1 2010-DN-4
2010-DN-1
2007-DN-2 2018-ŽN-4 2019-ŽN-2
2011-ON-5 2011-DN-4
2008-ON-2 2019-ON-1 2020-DN-4
2008-DN-1 2020-ON-2,5 2012-ŽN-4 2012-DN-4
2009-ON-3 10- Adijabatski 2012-DN-3 2013-DN-4
2010-ON-2 06- Molekularno procesi 2014-ON-5 2017-DN-2
2011-ON-2 kinetička teorija 2007-ŽN-3 2013-ON-5 2018-DN-4
2011-ŽN-4 2004-ON-pž-2 2009-DN-2 2013-ŽN-4 2020-DN-3
2012-ON-3 2004-ON-ZG-2 2010-DN-2
2013-DN-1
2013-ŽN-1,2 2006-DN-3 2012-DN-1
2013-DN-2 2013-DN-3 2014-ŽN-5
2014-ŽN-3 07- Promjena 2014-ON-4 2014-DN-1
2017-ON-3 unutarnje 2014-DN-3 2016-ŽN-5
2018-ON-1,2 energije 2015-ŽN-5 2019-DN-1
2019-ON-2,5 2004-ON-zg-4 2015-DN-3 2020-DN-1
2020-ON-1 2005-ŽN-2 2016-DN-2
2020-DN-2 2006-DN-4 2017-ŽN-1
2007-DN-4 2018-DN-2
2009-ON-2 2019-ŽN-5
Pregled zadataka- Sadržaj – 2 skupina ( zadaci s natjecanja iz fizike od 2021. g. )

00-Prethodno 04- Termičko 07- Promjena 11- Toplinski 15-Kapacitet i
gradivo širenje tvari unutarnje energije strojevi kondenzator.
2021-ON-2 2021-ŽN-1,4 2021-ŽN-3
2021-ŽN-2,5 2021-DN-2 2022-ŽN-5
2022-ON-3,5 2022-ŽN-2
05- Plinski zakoni 2022-DN-2
2021-DN-1 16-Gibanje električno
01- Tlakovi u 12-Entropija nabijene čestice u
fluidu 08- Promjena električnom polju
2021-DN-4 agregacijskih stanja 2022-DN-3
2022-ON-4 13-Coulombov
06- Molekularno
zakon.
02- Uzgon kinetička teorija
2021-ON-1,3,5 2022-ŽN-4 09- Prvi zakon 17-Elektrodinamika:
2022-ON-2 termodinamike Spajanje otpornika.
2022-ŽN-3 14-Električno polje. Kirchhoffova pravila.
Električni 2021-DN-3
potencijal. Napon. 2022-DN-1
03- Bernoullijeva 10- Adijabatski

jednadžba procesi
2021-ON-4 2022-ŽN-1
2022-ON-1
2022-DN-4

Prethodno nastavno gradivo
1) 2021-ON-2
Kazaljke sata pokazuju 3 sata. Za koliko vremena se kazaljke prvi put nađu pod pravim kutom?
2) 2021-ŽN-2
Iz stroja za vježbanje bejzbola izbacuje se loptica brzinom v0 od 161 km/h, vodoravno, na visini od
1.70 m prema igraču udaljenom d = 18.3 m.
a) Izračunajte vrijeme potrebno da loptica dosegne vodoravnu udaljenost d/2.
b) Izračunajte vrijeme potrebno da loptica prijeđe preostalu vodoravnu udaljenost (d/2)
c) Izračunajte vertikalnu koordinatu loptice u odnosu na početnu kada je vodoravna koordinata d/2.
d) Izračunajte vertikalnu koordinatu kugle u odnosu na početnu kada je vodoravna koordinata d.
e) Na x-y grafu okvirno skicirajte putanju loptice.
3) 2021-ŽN-5
Posuda koja sadrži tekućinu klizi po niz kosinu pod kutom φ =60° sa obzirom na horizontalnu plohu
na kojoj stoji. Koeficijent trenja između posude i površine iznosi μ = 0.15. Odredite kut θ koji površina
tekućine stvara prema kosini tijekom kretanja posude na kosini.
4) 2022-ON-3
Na kružnoj karting stazi radijusa R = 40 m dva sudionika započinju utrku potjere. Počinju u istom
trenutku smješteni na dva kraja horizontalnog promjera staze, prvi brzinom vA, a drugi brzinom vB =
40 km/h. Pronađite vrijednost vA za prvog sudionika koji će doći do drugog nakon što je drugi prošao
2.5 kruga staze i izračunajte potrebno vrijeme.
5) 2022-ON-5
Konj vuče čamac pomoću užeta po sredini pravocrtnog kanala (punog vode) silom iznosa 7900 N, pod
kutom θ od 18 deg u odnosu na smjer gibanja čamca. Masa čamca je 9500 kg, a ubrzanje 0.12 m/s2.
Izračunajte iznos i smjer sile kojom voda djeluje na čamac. Skicirajte sile na čamac.
Tlakovi u fluidu (1)
1) 2006-ON-1
U-cijev jednolikog poprečnog presjeka otvorena je prema atmosferi i dijelom
napunjena živom. Zatim se u oba njena otvora ulije voda ( slika). U ravnotežnoj
situaciji na slici razlika između razina žive u desnom i lijevom kraku cijevi je h2 =
1 cm. Koliko iznosi h1 (razlika između razina vode ) ? Gustoća žive je ρHg = 13600
kg/m3, a vode ρH2O = 1000 kg/m3.
2) 2007-ŽN-2
Dva cilindra ( A i B ) su povezana klipom kao na slici. Cilindar A se koristi
kao hidraulička dizalica i tlak ulja unutra je pA= 500 kPa ( ulje je ubrizgano
pomoću ventila s desne strane slike koji je zatim zatvoren). Masa klipa je
25 kg i sustav se nalazi u gravitacijskom polju (slika). Koliki je tlak plina pB
i cilindru B ? Promjer cilindra B je 2,5 cm, a cilindra A 10 cm. Atmosferski
tlak je p0 = 100 kPa.
3) 2015-ON-2
Jezero je tijekom zime pokriveno slojem leda debljine 0,5 m. Koliki je tlak
na dubini 2,5 m u jezeru ( u 2,5 m se ne ubraja sloj leda) ? gustoća leda
je 920 kg/m3, a vode 1000 kg/m3. atmosferski tlak je 105 Pa.
4) 2016-ON-1
U spojenim cilindričnim posudama je živa. Polumjer jedne posude je 5 puta veći od polumjera druge.
U užu posudu se nalije voda tako da je visina stupca vode u njoj h = 1,2 m. Za koliko će se nakon
ulijevanja vode spustiti razina žive u užoj posudi, a za koliko će se podignuti u široj ? Gustoća žive je
13600 kg/m3, a vode 1000 kg/m3.
5) 2019-ŽN-4
Odredite količinu vode u posudama 1, 2, 3 nakon pražnjenja kockastog spremnika stranice a = 1m,
kroz otvor zanemarive dimenzije na dnu spremnika. Promjer mlaza i debljine pregrada su zanemarive.
Kako su postavljeni spremnik i posude prikazano je na slici. U početnom stanju spremnik je potpuno
napunjen i voda u vodoravnom smjeru izlazi kroz otvor i teče bez trenja. Dimenzije sustava su
slijedeće: b = 3,3m i c = 0,7m.
6) 2020-ŽN-4
Voda izlazi iz cijevi i pod kutom od 45 stupnjeva udara na okomiti zid brzinom od 20 m/s. Nakon udara,
voda klizi duž zida. Izračunajte tlak kojim mlaz vode djeluje na područje zida koje udara.
7*)2021-DN-4
Posuda dimenzija (L + δ) × B × H (H je ukupna visina posude) podijeljena je klipom koji se može kretati
bez trenja kroz dvije komore. Ako se u lijevu komoru ulije volumen V1 tekućine gustoće ρ1, a u desnu
volumen V2 tekućine gustoće ρ2, odredite izraz za visine h1 i h2 tekućina u ravnotežnom stanju i
pripadne vrijednost ako je B x L= 1m2, V1=2m3, V2=1m3 i ρ2/ ρ1=0.5.
8) 2022-ON-4
Cijev u obliku slova U sastoji se od dvije jednake
okomite grane, s velikim dijelom površine S= 1 m2,
otvorene prema atmosferi, povezane tankom spojnom
cijevi zanemarivog volumena duž koje su postavljeni
ventil i mjerač tlaka (vidi sliku). U početku je ventil je
zatvoren i jedna od grana sadrži tekućinu, gustoće
ρvoda, visine h = 10 m , dok je druga grana prazna. U
određenom trenutku slavina se otvara i nakon faze
prigušenih oscilacija tekućina dolazi u stanje ravnoteže
zauzimajući dvije grane cijevi. Koliki je ukupni rad sila
trenja? Koliko se očitanje tlaka manometra razlikuje od
početnog do konačnog stanja?
Uzgon (1)
1) 2004-ON- 1
Drvena splav je usidrena na sredini jezera. Splav je duga a = 4 m, široka b= 3 m i visoka h = 1,5 m.
Odredi visinu splavi iznad površine vode. Za koliko se ta visina promijeni, ako se na splav ukrca 12
osoba prosječne mase m = 80 kg ?
( gustoća vode ρv = 1000 kg∙ m-3 , gustoća drva je ρs = 600 kg∙ m-3)
2) 2005-ON-1
Šuplja lopta, unutarnjeg polumjera r1 = 9 cm i vanjskog r2 = 10 cm, pliva na tekućini gustoće ρ = 800
kg/m3, pri čemu je polovina lopte iznad tekućine. a) Kolika je gustoća tvari od koje je izgrađena lopta
? b) Kolika bi trebala biti gustoća tekućine da bi u njoj lopta lebdjela ?
3) 2006-ŽN-1
Homogenu kuglu od željeza polumjera 10 cm treba obložiti plutom tako da dobiveno tijelo ponovno
oblika kugle koja, kad se stavi u vodu, uroni u nju do svoje polovice. Kolika mora biti debljina sloja
pluta ? Gustoća pluta je ρp = 200 kg/m3, željeza ρž = 7400 kg/m3, a vode ρ = 1000 kg/m3.
4) 2009-ON-4
Na lijevoj strani vage na slici nalazi se uteg mase m1 = 3 kg i
volumena V = 2 dm3, tik uz površinu vode ( koja se nalazi u
posudi vrlo velikog volumena, na podlozi). Na desnoj strani vage
nalazi se uteg mase m2 = 1 kg, te čaša s vodom ukupne mase m3
= 1 kg. Sva voda koja se pojavi zbog porasta razine u posudi koja
je ispod m1, prebacuje se cjevčicom u čašu s vodom na desnoj
strani vage. Vaga nije u ravnoteži ( jer je m1 > m2 + m3) i u
početnom trenutku miruje jer je blokirana vanjskom silom.
Opišite što će se desiti nakon što vanjska sila prestane djelovati.
Koliko će vode proteći kroz cjevčicu ?
5) 2010-ON-4
Prazna posuda u obliku valjka, mase M, uronjena je u vodu tako da je pola visine h posude uronjeno
u vodu, a ostatak je izvan vode ( slika a)). Ako se bakreni novčić mase m stavi u posudu, u vodi se
nalazi 55% visine posude ( slika b)). Koliki dio visine posude će biti uronjen u vodu ako taj isti novčić
pričvrstimo na vanjsku stranu posude ( slika c)) ? Gustoća vode je 1000 kg/m3, a gustoća bakra je 8900
kg/m3.
6) 2010-ŽN-3
U cilindričnoj posudi je voda i iznad nje ulje. Kockica leda volumena 1
dm3 pliva tako da je jednim dijelom uronjena u vodu, a drugim u ulje.
Površina dna posude je 2 dm2. Granica vode i ulja je na visini x1 , a
granica ulja i zraka je na visini x2. Za koliko će se promijeniti x1 i x2
kada se led otopi ? Gustoća leda, ulja i vode su redom: 920 kg/m3 , 900
kg/m3 i 1000 kg/m3.
7) 2011-ON-3
Dvije kocke obješene su o strop na način kao na slici. Kocka A je u zraku, a
kocka B je jednom četvrtinom volumena uronjena u tekućinu gustoće ρ2 = 1000
kg/m3 , dok je preostali volumen u tekućini gustoće ρ1 = 800 kg/m3. Brid svake
kocke je 0,1 m, a napravljenu su od materijala gustoće ρk =960 kg/m3.
Upotrijebljene niti su neelastične i zanemarive mase. a) izračunajte silu
napetosti niti koja povezuje kocku A sa stropom ? b) Ako se nit koja povezuje
kocke prekine, odredite konačni položaj kocke B.
8*) 2011-DN-1
Velika cilindrična posuda napunjena vodom stavljena je na podnu vagu. Mala metalna cilindrična
posuda u kojoj je metalna kugla visi na nitima i dijelom je
uronjena u vodu.
a) Koliko pokazuje vaga ako je u vodu uronjeno ¾ visine male
metalne posude ?
b) Koliko pokazuje vaga ako izvadimo kuglu ?
c) Kuglu bacimo u vodu. Koliko sada pokazuje vaga ?
Velika posuda, voda u posudi i mala posuda imaju jednaku masu
M. Polumjer male posude je r, a visina je 2r, polumjer velike
posude je 2r. Masa kugle je m. Gustoća vode je ρv. Mala posuda
i kugla napravljeni su od istog materijala gustoće ρ > ρv . Niti
na kojima visi mala posuda su zanemarive mase, cijelo vrijeme
su napete i imaju cijelo vrijeme istu duljinu.
9) 2012-ON-1
Ako u staklenu šuplju kuglu vanjskog promjera 2 cm i mase 1 g stavimo 4 g žive, kugla će lebdjeti u
tekućini nepoznate gustoće. a) Izračunajte gustoću nepoznate tekućine , b) Koliko grama žive treba
odliti iz kugle da bi kugla plivala u nepoznatoj tekućini tako da joj je četvrtina volumena iznad površine
tekućine ?
10) 2012-ŽN-2
Homogeni drveni štap spušta se vertikalno u jezero i na taj način se izmjeri da je dubina jezera 4,5 m.
Izračunajte koliki je najmanji rad potrebno za to obaviti. Duljina, masa i gustoća štapa su 5 m , 4 kg
i 800 kg/m3. Gustoća jezera je 1000 kg/m3.
11) 2013-ON-3
Komad drveta, na koji je namotana metalna žica, lebdi u vodi pri temperaturi 150C. a) Izračunajte
masu žice. b) Koliki dio volumena drveta bi bio uronjen u vodu ako maknemo žicu ? c) Kakav bi bio
vaš odgovor pod b) ako temperaturu cijelog sustava povećamo za 650C ? Promjenu gustoće vode
zanemarite.15 Masa drveta je 300 g. na temperaturi 150C gustoća drveta, žive i vode su 600 kg/m3 ,
8900 kg/m3 i 1000 kg/m3. Koeficijent volumnog rastezanja za drvo je 12∙10-6 K-1 .
12) 2014-ON-3
U balonu volumena 500 m3 nalazi se helij gustoće 0,179 kg/m3. Izračunajte težinu koju može nositi
taj balon u ravnoteži na visini gdje je gustoća zraka 1,2 kg/m3. Masu materijala od kojeg je napravljen
balon možete zanemariti.
15
Zakon volumnog termičkog širenja je: V = V0∙( 1 +α∙∆t ) ; V0- početni volumen tijela , V- volumen tijela
nakon promjene temperature za ∆t , α – koeficijent volumnog rastezanja.
Uzgon (2)
1) 2014-ŽN-2
Izračunajte udaljenost H gornje površine kockice leda od dna okrugle čaše
promjera D = 7 cm ( Slika 1). U čaši se nalazi 2,5 dl soka gustoće ρ =1100
kg/m3 . stranica kocke leda iznosi a = 2 cm, a gustoća leda je ρL = 920 kg/m3.
2*) DN-2014-2
Komad stiropora gustoće 120 kg/m3 pričvršćen je pomoću niti za dno posude
ispunjene vodom (slika1). oblik stiropora prikazan je na slici 2. tlak u točki A
iznosi 101 000 Pa, gustoća vode je 1000 kg/m3, a = 0,2 m , v = 0,5 m i uzmite
g = 10 m/s2. a) Izračunajte silu napetosti niti, b) Izračunajte ukupnu silu kojom voda djeluje na jednu
bočnu pravokutnu plohu stiropora.
3) 2015-ŽN-1
Kugla se sastoji od dva dijela: oko središta od nepoznatog materijala omotan je srebrni plašt. Težina
kugle u zraku je 39 N. Ako se kugla objesi na nit koja visi na stalku te potpuno uroni u vodu, napetost
niti je 28 N. Ako se zatim kugla potpuno uroni u nepoznatu tekućinu, napetost niti je 19 N. Gustoća
vode je 1000 kg/m3, a srebra 10500 kg/m3. a) Izračunajte gustoću nepoznate tekućine , b) Ako se
makne nit i srebrni plašt, preostala kugla će u nepoznatoj tekućini lebdjeti. Izračunajte volumen
srebrnog plašta.
4) 2016-ON-2
Kocka volumena 512∙10-6 m3 pliva na vodi tako da je ¾
volumena uronjeno u vodu. a) Izračunajte gustoću
materijala od kojeg je napravljena kocka, b) Kolikim
silama F moramo djelovati na kocku u smjeru kao na slici
da bismo ju potpuno potopili ? Gustoća vode je 1000
kg/m3. ( α = 450)
5) 2016-ŽN-1
Kuglica pada jednoliko stalnom brzinom v kroz
tekućinu. Kolikom silom treba vući tu kuglicu prema gore da bi se ona dizala stalnom brzinom 3 v ?
Volumen kuglice je 10 cm3, gustoća tekućine je 1000 kg/m3, gustoća kuglice je 3000 kg/m3.
Pretpostavite da je sila otpora proporcionalna brzini kuglice.
6) 2017-ON-4
Komad drva ima gustoću 0,5 g/cm3 i masu 800 g. U drvu se probuši rupa volumena 100 cm3, koja
se napuni olovom. Da li će tijelo plutati, lebdjeti ili potonuti u vodi ?
( Gustoća vode je ρv = 0,997 g/cm3, a gustoća olova je ρo = 11,3 g/cm3.)
7) 2018-ON-4
Tijelo mase m = 500 g, čija gustoća je dvostruko veća od vode, objesi se pomoću nerastezljivog užeta
i potpuno uroni u posudu punu vode. Tijelo se nalazi na visini h = 1 m od dna posude. Izračunajte: a)
napetost užeta 𝑇⃗; b) brzinu 𝑣⃗ kojom tijelo padne na dno posude nakon što se uže presječe.
8) 2018-ŽN-3
U bazenu ispunjenom nepoznatom tekućinom, lebde dva tijela povezana oprugom konstante 120 N/m.
Jedno tijelo je šuplja kutija, zanemarivih dimenzija stjenka, mase 20 g iz koje je u potpunosti isisan
zrak, dok je drugo tijelo (ispunjeni) uteg. Volumen oba tijela je jednak i iznosi 0,8 litara. Nađite
gustoću tekućine i masu utega ako se zna da izduženje opruge iznosi 6,38 cm.
9) 2019-ON-3
Opruga, elastične konstante k = 20,0 N/m postavljena je uspravno na stolu i jednim krajem pričešćena
za stol. Balon mase 2.00 g napunjen je helijem do volumena 50 l i stavljen na oprugu, izazivajući njeno
produljenje. Odredite produljenje opruge l kada je sustav (balon + opruga) u ravnoteži. ( ρzraka=1,29
kg/m3 ; ρHe=0,180 kg/m3)
10) 2020-ON-3
Tri dječaka, svi jednake mase od m = 74,8 kg, grade splav od drvenih debla promjera d = 0,32 m i
duljine l = 1,77 m. Koji je najmanji broj trupaca potreban za izgradnju splavi tako da kad se ta tri
dječaka nalaze na splavi, cjelokupni sustav pluta na vodi, tako da noge dječaka ostanu suhe? (ρdrvo =
757,7 kg/m3).
11) 2020-ŽN-1
Kuglasto šuplje kućište izrađeno od željeza lebdi u potpunosti potopljeno u vodi. Vanjski polumjer je
R = 0,3m, gustoća željeza je ρFe = 7870 kg/m3. Odredite unutarnji polumjer r. Ukoliko se u vodu u
kojoj se nalazi kućište uspe sol, u količini da kućište sad pluta na površini tako da se središte kugle
nalazi točno na razini površine vode, kolika je sad gustoća vode s dodanom soli (sol se u potpunosti
otopi u vodi).
12) 2020-ŽN-2
Da bi se sagradili temelji mosta, građevinska dizalica spušta kockasti betonski blok gustoće ρb = 2300
kg/m3 u rijeku, duljina brida kocke je 3m; pokretna protuteža manje mase osigurava da je težište
sustava točno na osi dizalice (kao što bi bilo bez opterećenja i protuteže). Kada je blok potpuno uronjen,
za koliko se udaljenost protuteže od osi dizalice mora (u postocima) varirati, tako da se ravnoteža
cjelokupnog sustava ne promjeni.
Izračunajte rad potreban da se betonski blok izvadi iz vode, ako se u početnom trenutku gornja ploha
kocke nalazila u visini razine vode, a na kraju se donja ploha kocke nalazila u visini razine vode.
13) 2021-ON-1
Tijelo mase 10.0 kg i volumena 0.4 m3 postavljeno je na glatku nepomičnu kosinu nagnutu za
30.00 u odnosu na horizontalu. S kosinom se izvode dva pokusa spuštanja tijela. U prvom pokusu
cjelokupni sustav (masa + kosina) postavljeni su u vakuumu. U drugom pokusu sustav je uronjen u
sumporov heksafluorid gustoće 6.16 g/L. Nacrtajte graf sa silama i njezinim komponentama koje
djeluju na tijelo u početnom trenutku. Izračunajte brzinu mase na dnu kosine, nakon 4.00 s, ako masa
s vrha kosine krene iz mirovanja, u slučaju kad je sustav (masa + kosina) u vakuumu i kad je uronjen
u plinu. Zanemarite sva trenja.
14) 2022-ON-3
Otvoreni spremnik ispunjen je fluidom nepoznate gustoće ρ2 , koji se ne može miješati s vodom, i
vodom gustoće ρ1 = ρvoda, . U spremnik je uronjen cilindar gustoće ρ3 = 0.4 kg/dm3 koji se kreće bez
trenja duž vertikalne osi, (npr. uzduž okomite nepomične šipke/vodilice). Polumjer cilindra je r = 0.5
m, a visina h = 2.5 m. U početnom položaju donja ploha cilindra nalazi se na 1.0 m od dna posude;
nivo vode od dna je 1.2 m, a nepoznati fluid je 2.2 m od dna posude (pri čemu je njihova težina u
ravnoteži sa hidrostatičkim silama). Odredite silu kojom treba djelovati na cilindar da bi se on, u
odnosu na početni položaj, spustio za ∆z =0.50 m i gustoću nepoznatog fluida. Zanemarite dimenzije
šipke i pretpostavite da je spremnik dovoljno velikog kapaciteta da se pri pomicanju cilindar ne
mijenjaju nivoi fluida.
Uzgon (3)
1) 2022-ON-5
Tijelo u zraku teško je F1= 15N. Kad je uronjeno u vodu teško je F2= 12N. Uronjeno u nepoznatu
tekućinu teško je F1= 13N. Izračunajte gustoću tijela i nepoznate tekućine.
2) 2022-ON-2
Plovak, koji se sastoji od cilindra (promjera dcl = 0.10 m i visine hcl = 0.10 m) i cjevčice (promjera dcj
= 0.02 m i visine hcj = 1.00 m), nalazi se u vodi gustoće ρvoda. Valjak je ispunjen tekućinom gustoće ρ
= 1.2 kg/dm3, a cjevčica je ispunjena zrakom. Pri ovim uvjetima valjak je potpuno uronjen u vodu, a
samo je dio cjevčice je iznad površine vode. Težina praznog plovka je 1.0 N. Odredite visinu cjevčice
koja se nalazi u vodi. Zanemarite doprinos volumena stjenki plovka.
3) 2022-ŽN-3
Drvena šipka duljine l, mase m = 0.3 kg i zanemarivog
presjeka u odnosu na duljinu, može se slobodno okretati oko
vodoravne osi koja prolazi kroz jedan kraj, postavljena na
visini l Ú2 iznad površine vode koja se nalazi u velikom
spremniku (vidi sliku). Znajući da je gustoća drveta 600
kg/m3, odredite omjer uronjenog dijela šipke prema cijeloj
duljini šipke i izračunajte silu podloge na osi kada je šipka u
ravnotežnom položaju.
Bernoullijeva jednadžba (1)
1) 2005-ŽN-1
Horizontalno dno široke posude u kojoj se nalazi idealna tekućina
ima okrugli otvor polumjera R1 iznad kojeg je stavljen zatvoreni
valjak čiji je polumjer R2 > R1 ( slika). Razmak između valjka i
dna posude je vrlo malen. Gustoća tekućine je ρ. Izračunaj statički
tlak tekućine u području razmaka kao funkciju udaljenosti r od
osi otvora ( ova os je ujedno os valjka),ako je visina tekućine h.
2) 2006-ŽN-5
Sifon je naprava koja služi za pretakanje tekućine iz posude koja
je nedostupna ili teška pa se ne može prevrnuti (slika). Izlaz C
mora biti ispod ulaza A i cijev na početku mora biti puna tekućine,
Gustoća tekućine je ρ , g = 9,81 m/s2. Ostale oznake su kao na slici.
a) Kojom brzinom tekućina istječe iz C ? b) Koji je (statički) tlak
u točki B ? c) Koja je najveća visina H na koju sifon može dići
vodu ( gustoća vode je ρ = 1000 kg/m3 ) ?
Polumjer cijevi sifona je puno manji od dimenzija posude. Vanjski
tlak je P0 = 1,01∙105 Pa.
3) 2007-ON-1
Tekućina koja istječe iz posude koja na dnu ima otvor kružnog oblika ima jasno definiran oblik. Da
dobijete jednadžbu ovog oblika pretpostavite da je tekućina u slobodnom padu ( bez otpora zraka)
nakon što izađe iz posude. U trenutku izlaza iz posude, ona ima brzinu
v0 , a polumjer mlaza r0 ( slika).
a) Nađite izraz za brzinu tekućine kao funkciju udaljenosti y od izlaza
iz cijevi. Nađite izraz za polumjer mlaza vode nakon izlaza iz cijevi kao
funkciju od y. b) Ako je brzina izlaza tekućine iz posude v0 = 1,20 m/s,
na kojoj udaljenosti u vertikalnom (y) smjeru će polumjer mlaza biti
jednak polovici početnog polumjera ( r0). Tekućina je idealna,
nestlačiva.
4*) 2007-DN-2
Između dvije posude s vodom nalazi se ventil „V“ kao na slici. Pri otvaranju ventila voda počinje
mazom isticati iz sistema kroz tanku cjevčicu na desnoj strani. Koju će maksimalnu visinu h´ dosizati
mlaz vode ? Zadano je: h = 1 m, L = 0,4 m, ϑ = 300 . Površina posude u točki A puno je veća od
površine u točki B .
5) 2008-ON-2
Velika cisterna za vodu ( u obliku kvadra dimenzija 2m x 2m x 2m ) napunjena je vodom do visine
h0 = 0,5 m. Na njenom vertikalnom zidu napravljena su dva jednaka otvora presjeka 2 cm2 , na
visinama h1 = 0,2 m i h2 = 0,3 m mjereno od horizontalne podloge. a) Pokažite da mlazovi iz oba
otvora udaraju na podlogu jednakim brzinama ; b) Ako se cisterna počne puniti konstantnim prilivom
od 0,8 litre u sekundi, do koje će se maksimalne visine podići nivo vode
6*) 2008-DN-1
Cilindrična posuda visine 1 m i poprečnog presjeka dna 500 cm2 napunjena je vodom. Na njenom dnu
napravljen je malen otvor površine 0,5 cm2. a) Koliko je vremena potrebno da se posuda posve isprazni
? b) Do koje će se visine spustiti nivo vode nakon prvih 40 sekundi pražnjenja ? c) Ista takva posuda
stavljena je u lift koji se najprije 20 s ubrzava prema gore akceleracijom od 4 m/s2 , a zatim usporava
20 s deceleracijiom – 4 m/s2 . Do koje visine će se spustiti nivo vode nakon tih 40 sekundi ? Viskoznost
vode zanemarite.
7) 2009-ON-3
Vatrogasnim se šmrkom treba ugasiti požar na visini h = 5 m. Ako se pumpom u šmrk dovodi 20 L
vode svake sekunde, koliko smije biti maksimalni polumjer (kružnog) otvora na kraju šmrka ?
8) 2010-ON-2
Na veliku cisternu pričvršćena je uska cijev kao
na slici. Cisterna je napunjena vodom do visine
h, zatvorena na vrhu i termički izolirana. Između
poklopca i površine vode nalazi se komprimirani
zrak. Kada je visina vode u cisterni h = 3,5 m,
tlak zraka je p = 4,2∙105 Pa. Atmosferski tlak je
105 Pa.
a) Izračunajte brzinu istjecanja vode kroz cijev
kada je visina vode h = 3,5 m.
b) Kolika će biti visina vode u cisterni kada voda
prestane istjecati kroz cijev ? 16
Gustoća vode je 1000 kg/m3.
9) 2011-ON-2
Iz crpke u podrumu zgrade voda ulazi u cijev polumjera 0,6 cm pod statičkim tlakom 4∙105 Pa
brzinom 1 m/s. Kupaonica se nalazi na prvom katu gdje je površina presjeka cijevi dva puta manja
nego u podrumu. Tuš i kupaonici se nalazi na visini 9 m iznad crpke u podrumu i napravljen je tako
da ima 20 malih kružnih otvora. Polumjer svakog otvora je 0,5 mm. a) Koliki je statički tlak vode u
cijevi na koju je spojen tuš u kupaonici ? b) Izračunajte brzinu vode na izlazu iz malih otvora na tušu.
Gustoća vode je 1000 kg/m3.
10) 2011-ŽN-4
U horizontalno postavljenom cilindru s pomičnim
klipom miruje nestlačiva tekućina gustoće ρ. Na
suprotnoj strani od klipa nalazi se mali otvor.
Polumjer cilindra ( i klipa) je R, a malog otvora je
r. Na klip počne djelovati horizontalna sila stalnog
iznosa F i sva tekućina isteče kroz mali otvor za
vrijeme t. a) Kolikom brzinom tekućina izlazi kroz
mali otvor ? b) Koliki je rad obavila sila F za vrijeme t ? Trenje se zanemaruje.
16
Kod izotermne ( T = konst.) promjene stanja plina obujam plina (V) i tlak plina (p) se mijenjaju po Boyle-
Mariotteovom zakonu : p1∙V1 = p2∙V2 .
1) 2012-ON-3
Na slikama su prikazane tri jednake posude u koje je ulivena voda. Sve posude imaju oblik kvadra čija
je baza dimenzija 6 cm x 6 cm i u svima je razina vode početno jednaka i iznosi H. Posuda B je
poklopljena i u prostoru između vode i poklopca je vakuum. Posuda A i C su otvorene. Posuda C je
uronjena u vodu tako da je ventil X ispod razine vode. U svim se posudama ventil X nalazi na istoj
visini h1 i površina presjeka mu je 4 cm2. za svaku posudu izračunajte brzinu istjecanja vode u trenutku
kada se ventil X otvori. Atmosferski tlak je 105 Pa , H = 10 cm, h1 = 2 cm , h2 = 8 cm, gustoća vode je
1000 kg/m3.
2) 2013-ŽN-1
Dva cilindrična spremnika povezana su cjevovodom s
ventilom ( slika). Početno je ventil zatvoren, a desni spremnik
potpuno je ispunjen zrakom pri tlaku p = 0,5∙105 Pa- Lijevi
spremnik je otvoren i u njemu se nalazi voda. Odredite visinu
do koje će se napuniti desni spremnik vodom ako se ventil
otvori. Pretpostavite da je zrak idealni plin i da je stlačivanje u
desnom spremniku izotermno. Atmosferski tlak je 105 Pa,
gustoća vode je 1000 kg/m3 , površina baze lijevog spremnika
je S1 = 1 m2, a desnog S2 = 2 m2, H = 2,7 m , h = 1,4 m.
3) 2013-ŽN-2
Velika otvorena cilindrična posuda promjera a = 1 m i visine 2a
napunjena je do vrha vodom ( slika). Izračunajte volumen vode u
maloj posudi oblika kocke stranice c = 0,8 m nakon što se velika
posuda isprazni kroz mali bočni otvor na dnu promjera d << a.
Početno je mala posuda prazna i zadano je b = 2 m.
4*) 2013-DN-2
Početno prazni široki trodijelni spremnik prikazan na slici a) počinje se puniti vodom. Odredite visinu
h1 , h3 i h5 (slika b) ) kada se uspostavi stacionarno protjecanje tekućine tako da protok iznosi Q =
0,009 m3/s. Pretpostavite izotermnu kompresiju zraka u srednjem dijelu spremnika. Zadano je H = 1
m , ρ = 1000 kg/m3 , h2 = 0,3 m , h4 = 0,5 m. Promjeri kružnih otvora su d1 = 0,08 m , d2 = 0,09 m ,
d3 = 0,07 m, a atmosferski tlak je pat = 105 Pa. Zrak možete smatrati idealnim plinom.
5) 2014-ŽN-3
Izračunajte protok vode Q kroz cijev na slici. Zadano je D = 20 cm , d = 15 cm , h1 = 5 cm , h2 = 40
cm , h3 = 60 cm. Gustoća žive i vode su redom ρHg =13600 kg/m3 i ρ=1000 kg/m3 .
6) 2017-ON-3
Na otvorenom spremniku vode nalaze se dvije vrlo malene rupe na jednoj od strana, jedna iznad druge.
Rupe se nalaze na visini od 5,00 cm i 12,0 cm iznad dna spremnika, koji se nalazi na tlu. Kolika je
visina razine vode u spremniku ukoliko mlazovi vode koji izlaze iz dvije rupe padaju na isto mjesto
na tlu ?
7) 2018-ON-1
Crijevo za zalijevanje ima unutarnji promjer 2 cm i njime struji voda brzinom 1 m/s. Na završnom
dijelu cijevi, gdje izlazi voda, nalazi se 48 rupa kružnog presjeka. Promjer svake rupe je 1,2 mm.
Odredite brzinu vode koja izlazi iz rupa.
8) 2018-ON-2
Za popunjavanje bazena koriste se dvije različite pumpe različitog protoka. Druga pumpa trebala bi
raditi 2 sata dulje od prve da bi napunila bazen, ukoliko bi sama radila. Uz istovremeni rad obje pumpe,
ukupno vrijeme za punjenje bazena je 1 sat i 20 min. Koliko dugo bi pumpe trebale raditi pojedinačno
da bi svaka zasebno napunila bazen.
1) 2019-ON-2
Dvije posude međusobno su spojena pomoću sifona kojim se prenosi voda koja se nalazi u njima;
razine vode su prikazane na slici.
U početku sifon sadrži samo zrak; izvedite izraz za tlak kojim se mora djelovati na površinu vode u
posudi A da bi se pokrenulo pretakanje.
Izračunajte protok vode koja se pretače kada su oba kraja sifona uronjena a razina vode u oba
spremnika se drži konstantnom ubrizgavanjem vode u gornji spremnik i izvlačenjem iz donjeg kroz
rupu presjeka S =2 cm2 pri površini vode u posudi C.
Odredite tlak u cijevi sifona ABC u točkama A, B i C, uz pretpostavku da je njena površina S i da je
pretakanje vode u tijeku.
(zA = 140 cm, zB = 180 cm, zC = 60 cm, patm = 101300 Pa, ρvode = 997 kg/m3).
2) 2019-ON-5
Kipar radi na skulpturi koja će biti smještena u središtu jedne fontane. Iz usta skulpture će u fontanu
teći vodeni mlaz. Unutar tijela skulpture umetnut će se cijev presjeka A = 3,14 cm2 kojom će voda u
vodoravnom smjeru izlaziti brzinom v = 90,0 cm/s.
Rupica usta skulpture mora biti takva da izlazni vodeni mlaz dostiže udaljenost od izvora d = 60,0 cm
na visini h = 120,0 cm ispod usta, tako da puni posudu fontane. Koliki promjer rupice kipar mora
napraviti?
3) 2020-ON-1
Spremnik ima kružni otvor na dnu, promjera d. Želimo usporediti izlazni protok iz spremnika ako je
prisutan samo otvor i ako je na otvor spojena okomita cijev duljine L. Uzmite u obzir da je fluid
idealan.
U oba slučaja odredite brzinu tekućine na vertikalnoj udaljenosti L od otvora na spremniku, pod
uvjetom da je površina spremnika na visini H u odnosu na dno. Zanemarite spuštanje razine površine
pri istjecanju.
Kolika je brzina tekućine na izlaznom dijelu spremnika u oba slučaja (označeno točkom B)?
Izračunajte izlazni protok u oba slučaja. Koji je učinkovitiji sustav od dva spremnika?
Uzmite u obzir sljedeće vrijednosti: H = 5 m ; d = 20 cm ; L=5m.
4*) 2020-DN-2
Na bočnoj strani i na dnu prozirnog cilindra promjera D probušena je mala kružna rupa promjera d.
Rupa je u početku zatvorena i cilindar se puni vodom gustoće ρvoda. Zatim se cilindar zaokrene i stavi
u kantu do vrha napunjenu vodom.
Rupa se otvori, zrak ulazi u cilindar i visina h(t) razine vode (mjereno od razine površine vode u kanti)
se mjeri u različitim vremenima t. Pretpostavimo da je zrak nekompresibilan fluid gustoće ρzrak i
njegovo ulaženje u cilindar se može opisati pomoću laminarnog toka. Vanjski tlak je atmosferski.
A) Nađite trenutnu brzinu razine vode u cilindru kod visine h vode.

B) Jedan učenik je pomoću udžbenika iz fizike odredio ovisnost h o vremenu:
·
√ℎ = ℎ - · ·t
No, nije siguran u ispravnost jednadžbe i želi učiniti malu eksperimentalnu
provjeru. U donjoj tablici prikazana je visina h kao funkciju vremena t koju
je student izmjerio.
Nacrtajte prikladni „linearizirani“ graf, tj. kako √ℎ ovisi o vremenu t. (U
idealnom slučaju takav prikaz bi trebao rezultirati linearnom ovisnošću.)
t(s) h(cm)
0.57 21.54
1.20 20.10
1.81 18.67
2.47 17.23
3.07 15.80
3.86 14.36
4.55 12.92
5.34 11.49
C) Pomoću ovakvog „lineariziranog“ grafa, povlačenjem najboljeg pravca (npr. ravnalom), mogu se
odrediti (očitati) nagib i odsječak na osi y. Iz grafa i sljedećih podataka D = 6.66 cm, ρzraka =
1.142 kg /m3, ρvode = 1.000·103 kg / m3, izračunajte:
- Početnu visinu i brzinu vode za t=0;
- Vrijednost od d.
5) 2021-ON-4
Voda teče u okomitoj cijevi konusnog oblika, visokoj 10 m i s presjekom 10 cm2 na najnižem kraju,
te 30 cm2 na najvišem kraju. Statički tlak na najvišem kraju cijevi je 105 Pa, dok je tlak na najnižem
kraju 2.01·104 Pa. Koliko m3 vode u sekundi prolazi kroz cijev?
6) 2022-ON-1
Horizontalna cijev u kojoj teče voda, ima početni presjek S1 = 100 cm2. Nakon toga se cijev sužava i
presjek postaje S2 = 60 cm2. Statički tlak u početnom dijelu cijevi je p1 = 4·105 Pa (pomoću
hidrostatskog se uređaja tlak održava konstantnim), dok je u užem dijelu statički tlak jednak p2 = 3·105
Pa. Kolike su vrijednosti brzine vode u početnom i užem dijelu cijevi? Izračunajte količinu mase koja
prođe kroz cijev u jedinici vremena.
1*) 2022-DN-4
Hermetički zatvoren cilindar visine H = 1 m napunjen je vodom (koju možemo smatrati idealnom
tekućinom) do visine h0 = 90 cm. Volumen koji ne zauzima voda ispunjen je idealnim plinom pri
početnom tlaku od 8 atm i temperaturi T = 300 K. Na dnu cilindra napravljena je rupa zanemarive
površine odnosu na baznu površinu cilindra. Nađite izraz brzine izlaza vode iz rupe kao funkciju visine
h tekućine, uz pretpostavku da širenje plina kako voda izlazi odgovara izotermom procesu17.
Izračunajte:
početnu brzinu kojom voda izlazi iz rupe
brzinu kada se visina tekućine prepolovi u odnosu na početnu vrijednost
za koju vrijednost h na kojoj voda prestaje izlaziti.
( Patm = 1 atm = 101300 Pa, g = 9,81 m/s2, ρvoda = 1000 kg/m3)
17
U izotermnom procesu je: p0·V0 = p·V, a T = konst..
Termičko širenje čvrstih tvari i tekućina (1)
1*) 2004-DN-1
Mjedena žica pri 00C duga je 1 m. Krajevi žice učvršćeni su u točkama na jednakoj visini, razmaknutim
za 0,996 m. Za sredinu žice obješen je uteg. Za koliko treba zagrijati žicu da se uteg spusti za
peterostruko produljenje žice ? Koeficijent linearnog rastezanja mjedi iznosi 1,7∙10-5 K-1 . Zanemariti
produljenje žice zbog težine utega.
2) 2005-ŽN-4
Izotropna kugla polumjera R0 i mase mA načinjena je od materijala A i zagrijana na temperaturu t2 =
165 0C. Zatim je postavljena na prsten (žica) polumjera r0 ( prije postavljanja kugle) načinjen od
materijala B. Početna temperatura prstena je t1 = 100 0C. Ako u procesu postizanja termičke ravnoteže
70 % topline ode u atmosferu, hoće li kugla proći kroz prsten ? Koja je ravnotežna temperatura sustava
tB 18? Masa prstena je mB = 0,05 mA , dok su linearni koeficijenti rastezanja materijala19 B i A vezani
relacijom αA =2∙αB , gdje je αA = 0,001 0C-1, a specifični toplinski kapaciteti materijala s cB = 3 ∙cA.
Također, vrijedi R0/ r0 ≈ 1,1.
3) 2007-ŽN-1
Metalni štap A dug 30 cm produlji se za 0,065 cm kad mu se temperatura poveća s 00C na 1000C. Štap
B napravljen je od nekog drugog materijala, ali jednake duljine kao A ( na 00C) produlji se za 0,035
cm za jednako povećanje temperature ( od 00C do 1000C). treći štap ( C) , također duljine 300C ( na
00C) je napravljen od dva komada ( početnih duljina lA0 i lB0 )
štapova A i B spojenih su krajeva ( slika). Za povišenje
temperature od 00C do 1000C ovaj štap se produlji za 0,058 cm.
Izračunajte duljinu ( na 00C ) dijelova od kojih je sastavljen treći
štap (lA0 i lB0 ) .
4) 2008-ŽN-3
Cijev za vođenje nafte spuštena je s platforme do dna mora na dubini H = 500 m ( tako da cijev taman
lagano dodiruje dno). Temperatura zraka je T1 = 300C, a temperatura mora linearno opada s 250C na
površini do 50C na dubini od 500 m. Koliko je dugačka ta cijev izmjerena na platformi ? Koeficijent
linearnog toplinskog rastezanja cijevi je α = 2∙10-5 K-1.
5) 2009-ON-1
9999 litara vode rano je ujutro ( pri temperaturi t1 = 100C ) utočeno u cisternu oblika kvadra dimenzija
5 m x 2 m x 1 m ( cisterna je s gornje strane otvorena). Ako je tijekom dana temperatura narasla na t2
= 400C, hoće li se dio vode preliti iz cisterne ? U slučaju pozitivnog odgovora, navedite koliko !
Koeficijent linearne termičke ekspanzije materijala od kojeg je napravljena cisterna je αc = 5∙10-6 K-1
, a koeficijent volumne termičke ekspanzije vode je βv = 207∙10-6 K-1. Isparavanje vode zanemarite.
6) 2009-ŽN-1
Kocka napravljena od aluminija stavljena je u posudu napunjenu tekućom živom. Gustoća aluminija
pri sobnoj temperaturi ( t = 25 0C) je ρa = 2700 kg/m3 , a žive 13500 kg/m3.
(a) Koji je dio kocke pri plutanju uronjen u živu ?
(b) Zagrijemo li sistem na temperaturu t´= 100 0C, hoće li i za koliko promijeniti rezultat pod (a) ?
Koeficijent volumne ekspanzije žive jednak je βž = 1,8·10-4 0C-1,a aluminija βa = 0,7·10-4 0C-1.
7) 2009-ŽN-2
Zlatni debeli prsten mase mAu ima unutarnji polumjer RAu = 3,000 cm i nalazi se na sobnoj temperaturi
( tAu = 250C). Na njega je stavljena aluminijska kuglica zagrijana na temperaturu tAl = 100 0C,
polumjera RAl = 3,004 cm ( na navedenoj temperaturi) i mase mAl = 300 g. Sistem je ostavljen da se
termički uravnoteži ( pretpostavite da se toplina pri tome ne prenosi na okolinu). Neposredno pred
18
Ispunjen je uvjet: η∙QA = QB => η cA mA ( t2 – tB ) = cB mB ( tB – t1).
19
Koeficijent linearnog rastezanja materijala u udžbenicima se često označava sa β , a ne sa α .
dolazak u termičku ravnotežu, kuglica prođe kroz prsten. Kolika je masa prstena ? Specifični toplinski
kapacitet zlata je cAu = 229 J kg-1 K-1 , a aluminija cAl = 897 J kg-1 K-1. Koeficijent linearne ekspanzije
zlata je αAu = 1,4∙10-5 K-1, a aluminija αAl = 2,3∙10-5 K-1 .
8) 2010-ON-1
Za mjerenje duljine koristi se metalni metar čija duljina pri temperaturi 20 0C iznosi 50 m. jednog
vrućeg ljetnog dana, kada je temperatura iznosila 35 0C , s tim metrom mjerena je duljina lopatice
turbine i dobivena je vrijednost 30,102 m. Kolika je prava duljina lopatice turbine na temperaturi 35
0
C ? Koeficijent linearne termičke ekspanzije materijala od kojeg je napravljen metar je 2,4∙10-5 K-1.
9*) 2010-DN-3
Težina prazne staklene posude je G. Ista posuda napunjena živom ima težinu G0 na 0 0C. Ako posudu
s živom zagrijemo do 40 0C , jedan dio žive se izlije iz posude i težina posude s preostalom živom je
G1 .Koliki je koeficijent volumnog širenja stakla, ako je na 0 0C : a) posuda bila do vrha napunjena
živom , b) živa zauzimala 99,9 % volumena posude. Koeficijent volumnog širenja žive je αHg .
10) 2015-ŽN-4
Živin stakleni termometar ima spremnik volumena V = 0,90 cm3 na temperaturi 0 0C. Izračunajte
razmak između oznaka na skali termometra koje označavaju temperaturnu razliku od 1 0C , ako je
polumjer kapilare 0,2 mm. Skala termometra nacrtana je na materijalu čije toplinsko širenje
zanemarujemo. Također, zanemarite toplinsko širenje kapilare. Koeficijent toplinskog volumnog
širenja stakla je 24∙10-6 K-1 , a žive 180∙10-6 K-1.
11) 2016-ON-5
Grafički prikaz ovisnosti volumena etanola o
temperaturi je na slici. Gustoća etanola na 0 0C je 800
kg/m3. izračunajte gustoću etanola na temperaturi 4,2
0
C.
12) 2017-ON-5
Dvije šipke, jedna od željeza a druga od mesinga, na 00C imaju istu dužinu od 160 cm. Na kojim
temperaturama je njihova razlika u dužini 2 mm ?
( Linearni koeficijent ekspanzije željeza je λž = 1,2∙10-6 0C-1, a linearni koeficijent ekspanzije mesinga
je λm = 1,9∙10-6 0C-1 )
13) 2018-ON-3
U gornjem rubu cilindrične posude nalazi se disk od kositra ( koeficijent linearne termičke ekspanzije
α = 22∙10-6 0C-1). Polumjer posude je r = 15 cm na temperaturi od T = 300 K, i disk prekriva rub s
viškom od Δr = 0,1 mm i visina diska je mnogo manja od dubine posude. Kolika treba biti temperatura
diska kako bi upao u posudu ?
14) 2019-ON-4
Čelična šipka ima promjer 3.000 cm na 25 ° C. Prsten od mesinga ima unutarnji promjer od 2.992 cm
na 25 ° C. Pronađite najnižu temperaturu pri kojoj će štap stati u prsten.
(αčelik=11·10-6 °C-1; αmesing=19·10-6 °C-1)
Termičko širenje čvrstih tvari i tekućina (2)
1) 2020-ON-4
Poznate su početne duljine, promjene temperature i promjene u duljini tri različite šipke, a vrijednosti
su navedene u tablici. Otkrijte jesu li ove šipke izrađene od istog materijala ili ne. Ako nisu, jesu li
barem dvije od istog materijala i eventualno koje?
Materijal L0 (cm) ΔT (°C) ΔL (cm)

A 20 100 0.01
B 30 200 0.03
C 40 100 0.01
Plinski zakoni (1)
1) 2004-ON-Zg-3
Kada se staklena cijev duljine l = 1 m, zatvorena na jednom kraju, vertikalno
uroni u posudu sa živom pri temperaturi 20 0C, stupac žive koja uđe u cijev ima
visinu h = 2 cm. Odredi najmanju promjenu temperature zraka u staklenoj cijevi
potrebnu da živa u potpunosti izađe iz te cijevi. Atmosferski tlak iznosi 1005
mbar.
( Gustoća žive ρHg = 13600 kg ∙m-3, g = 9,81 m∙ s-2 )
2*) 2004-DN-3
Dvije jednake posude napunjene su tekućinama različitih gustoća. Na jednakim dubinama u posudama
razvijaju se mjehurići zraka jednakih početnih volumena. Mjehurići se iz dubine na kojoj se razvijaju
počinju gibati prema površini. Pretpostavite da je zrak u mjehuriću idealni plin stalne temperature a
da je tlak na mjehurić jednak tlaku u njegovom središtu. Pokažite da je trajanje gibanja mjehurića do
površine jednako za obje posude.
3) 2005-ON-2
Staklena cijev (slika) duljine l = 20 cm, koja je zatvorena na jednom
kraju, sadrži određenu količinu zraka. Cijev se svojim otvorenim
krajem uroni u živu tako da iznad razine žive u 3.posudi ostane njen
dio duljine l1 = 15 cm. Pod tim uvjetima se u cijevi nalazi stupac žive
visine h1 = 5 cm na temperaturi t1 = 0 0C. Koliko je potrebno povisiti
temperaturu zraka u cijevi da bi on ispunio čitav volumen cijevi ?
Gustoća žive je ρ = 13600 kg ∙m-3, a vanjski tlak je 1000 mbar.
4) 2006-ON-3
Zamislite dijete vanzemaljca kako se igra sa sfernim balonom veličine Zemlje u udaljenom sunčevom
sustavu. Plin helij unutar balona ima ( unutar cijelog balona jednaku) temperaturu od 50 K zbog
zračenja sa Sunca. Jednoliki tlak helija u balonu jednak je normalnom atmosferskom tlaku na Zemlji.
a) Nađite masu plina u balonu , b) Dijete napuše dodatnu masu od 8∙1020 kg helija u balon.
Istovremeno, približi se Suncu tako da se tlak u balonu udvostruči. Nađite (novu) temperaturu unutar
balona, čiji volumen ostaje nepromijenjen. Molarna masa helija je M = 4 ∙10-3 kg/mol , opća plinska
konstanta R = 8,314 J∙ K-1 ∙mol-1- Polumjer Zemlje je R ≈ 6370 km. Normalni atmosferski tlak je pA
≈ 1,013∙105 Pa. Helij smatrati idealnim plinom.
5) 2006-ON-5
Posuda oblika cilindra čiji je unutarnji promjer 4 cm sadrži zrak pritisnut s
gornje strane klipom mase m = 13 kg, koji može slobodno kliziti gore-dolje
(slika). Čitav postav se stavi u vodenu kupku kojoj je moguće kontrolirati
temperaturu. Sistem je na početku na temperaturi tp = 20 0C. Početna visina
klipa iznad dna posude je hp = 4 cm. Temperature vodene kupke se postepeno
povisuje sve do konačne temperature tk = 100 0C. Izračunajte na kojoj se visini
( od dna posude) tada nalazi klip.
6) 2006-ON-5
U dizel-motoru za paljenje mješavine goriva i zraka nije potrebna svjećica jer se potrebna temperatura
postiže kompresijom mješavine. U tipičnom dizel-motoru određena (ulazna9 količina mješavine je na
temperaturi od 27 0C i tlaku od 1 bara. A komprimira se na 1/15 početnog volumena dok tlak naraste
na 50 bara. Kolika je temperatura mješavine u tom trenutku ? Mješavinu goriva i zraka smatrati
idealnim plinom. ( 1 bar = 105 Pa )
7) 2007-ŽN-4
U zatvorenom cilindru nalaze se tri klipa, koji ga dijele u četiri
dijela ( slika). U svakom dijelu nalazi se plin s odgovarajućim
parametrima stanja ( tlak, volumen, temperatura): P1,V1,T1 , P2, V2
,T1 , P3,V3 ,T1 , P4,V4 ,T1 . U jednom trenutku klipovi se počinju
gibati ( bez trenja) sve do uspostavljanja stacionarnog stanja. Nakon toga temperatura u svim
dijelovima je T2 . Koliki je tada tlak plina u pojedinim dijelovima cilindra i koliki su volumeni
odgovarajućih dijelova ?
8) 2007-ŽN-5
Balon s vrućim zrakom lebdi zbog toga što je topli zrak na atmosferskom tlaku rjeđi od hladnog zraka
na istom tlaku. Ako je volumen balona 500 m3 , a okolni zrak je na temperaturi od 15 0C, kolika
najmanja mora biti temperatura zraka u balonu da bi on mogao podići teret od 290 kg ( pored mase
toplog zraka) ? Gustoća zraka na 15 0C i atmosferskom tlaku je 1,23 kg/m3.
9) 2008-ON-1
Učionica ima oblik kvadra dimenzija 15m x 10m x 4m .temperatura se u učionici u nekom trenutku
povisi s t1 = 15 0C na t2 = 25 0C i pri tome se tlak zraka poveća sa p1 = 1000 mbar na p2 = 1050
mbar. Kolika je promjena mase zraka u prostoriji ( pod pretpostavkom da postoji cirkulacija zraka
između učionice i okoline) ? Molarnu masu zraka izračunajte znajući njegov sastav ( po volumenu
približno 79 % N2 i 21 % O2 ).
10) 2008-ŽN-1
Staklena cijev duljine h = 40 cm, otvorena na oba
kraja, gurnuta je u živu do pola svoje visine ( slika
lijevo). Nakon toga je gornji rub cijevi zatvoren, a
cijev podignuta do položaja u kojem je još sasvim
malim dijelom nalazi u živi ( slika desno). Kolika
je visina stupca žive ( h´) u tom položaju ?
Atmosferski tlak tijekom ovog procesa je 105 Pa (
tj. 750 mm Hg), a temperatura je konstantna.
11) 2008-ŽN-2
Vertikalno postavljena cijev, otvorena na oba kraja, ima dva različita
poprečna presjeka ( vidi sliku) : površina donjeg S1 = 20 cm2 , a gornjeg
S2 = 40 cm2. U cijevi se nalaze dva klipa ( jedan u širem, jedan u užem
dijelu) koji su povezani nerastezljivom niti duljine l = 1 m. Ukupna masa
klipova je m = 10 kg ( masa niti je zanemariva). Klipovi zatvaraju n =
0,2 mola idealnog plina koji je na temperaturi T1 = 20 0C. Vanjski tlak
je P0 = 105 Pa. Plinska konstanta iznosi R = 8,314 J K-1 mol-1. a) Nađite
udaljenost l1 kada je sistem u ravnoteži. b) Za koliko treba zagrijati ( ili
ohladi) plin da bi se čitav sistem ( oba klipa i plin među njima) podigao
za 10 cm ( tj. l1 smanjio za 10 cm ) ?
Plinski zakoni (2)
1*) 2008-DN-2
Najjednostavniji model Sunca ( mase M = 2∙1030 kg i polumjera R = 7∙ 105 km) pretpostavlja da
njegova gustoća raste linearno od minimalne na površini ( ρmin = 0 kg/m3) do maksimalne u njegovu
središtu ( ρmax ). Ukupna masa Sunca od njegova središta do udaljenosti r od njegova središta u ovom
modelu računa se iz :
M (r) = π∙r3∙ρmax ∙ ( 1 - ) .
a) Iz zadanih veličina ( M i R ) izračunajte ρmax u ovom modelu. b) Promotrite dio volumena Sunca
oko polovice njegovog polumjera, između r1 = 3,50∙105 km i r2= 3,51∙105 km od središta Sunca.
Pretpostavite da je za promatrani volumen promjena polumjera dovoljno malena da je gustoća
konstantna. Kolika je razlika tlakova između točaka r1 i r2 ? Pretpostavite nadalje da je razlika tlakova
jednaka izračunatoj vrijednosti za svaki ∆r = 103 km i izračunajte tlak u središtu Sunca ( ovo je vrlo
loša aproksimacija pa je rezultat samo grubo točan ). c) Pretpostavite da je materija od koje je građeno
Sunce idealni plin i koristeći izračunati tlak odredite temperaturu u Sunčevom središtu. Sunce se
sastoji od približno 74 % vodika, 25 % helija i 1 % kisika ( dani su maseni postotci).
2) 2009-ŽN-3
Dugačka šuplja cijev ima oblik valjka visine L = 40 m i površine baze S = 0,5
m2. Pri atmosferskom tlaku od P = 100000 Pa je zatvorena s gornje strane i
savršeno vertikalno uronjena u jezero ; pri tome se do jedne trećine visine
napunila vodom ( vidi sliku). (a) Na kojoj se dubini h tada nalazi donji rub čaše
? (b) Ako je masa cijevi m = 100 kg, kolikom ju vanjskom silom treba držati
u ravnoteži u tom položaju ? Bridovi cijevi su vrlo tanki pa zanemarite njihov
volumen. Zanemarite i promjenu temperature vode s dubinom.
3) 2010-ŽN-2
U cilindru poprečnog presjeka S = 0,01 m2 nalazi se idealni plin. Cilindar je
zatvoren klipom mase m = 1 kg koji može kliziti bez trenja. Cilindar se već
duže vrijeme nalazi na temperaturi 23 0C i klip miruje na visini h1 = 1 m.
Atmosferski tlak je 105 Pa. Otvaranjem ventila iz cilindra se polako ispusti
dio plina te se ventil zatvori. Ravnotežni položaj klipa je sada na visini h2 =
0,8 m. Za koliko se mora povisiti temperatura da bi se klip vratio na početnu
visinu od 1 m ? Opća plinska konstanta iznosi 8,314 J· K-1 ·mol-1.
4) 2011-ON-4
Zatvoreni cilindar podijeljen je vertikalnim klipom na dva toplinski izolirana dijela pri čemu su tlak,
volumen i temperatura u lijevom dijelu p1 , V1 i T1 , a u desnom dijelu p2 , V2 i T2 . Klip se može
gibati bez trenja i u jednom trenutku mu to omogućimo. Koliki će biti tlak u lijevom i desnom dijelu
cilindra kada se klip zaustavi, ako se temperatura plina u lijevom dijelu povećala za ∆T, a temperatura
u desnom dijelu se smanjila za ∆T ?
5) 2011-ŽN-3
Klip, koji može klizati bez trenja, dijeli vertikalno postavljen zatvoren cilindar na dva dijela. U svakom
dijelu se nalazi jedan mol zraka. U ravnoteži, pri temperaturi T0 , volumen gornjeg dijela je 5 puta veći
od volumena donjeg dijela cilindra. a) Pri kojoj temperaturi će volumen gornjeg dijela biti 4 puta veći
od volumena donjeg dijela ? b) Ako se cilindar nalazi u dizalu, kolikim ubrzanjem se mora početi
gibati dizalo i u kojem smjeru da bi se klip vratio na početnu poziciju prije zagrijavanja ? Promjena
temperature pri tome je zanemariva.
6) 2012-ŽN-1
U posudi volumena V nalazi se idealni plin. Pomoću pumpe želimo postići što manji tlak u posudi.
Jednim ispumpavanjem izbaci se plin volumena ∆V. Koliko puta se tlak u posudi smanji nakon n
ispumpavanja ? Pretpostavite da je proces ispumpavanja izoterman.
7) 2013-ON-2
Zatvoreni cilindar volumena 2 m3 podijeljen je horizontalnim klipom zanemarive debljine na dva
dijela. U oba dijela nalazi se idealni plin na temperaturi 300 K. Klip ima masu 10 kg i može klizati
bez trenja. Volumen gornjeg dijela cilindra je dva puta veći od volumena donjeg dijela i klip miruje.
Ukupno se u cilindru nalazi 12 molova plina. Izračunajte broj molova plina u gornjem dijelu cilindra.
Opća plinska konstanta je 8,314 J· K-1 ·mol-1. Površina svake strane klipa je 1 m2.
8) 2013-ON-4
Staklena cijev. Zatvorena na jednom kraju, duljine L = 22 cm uronjena je u živu (
kao na slici). Stupac žive u cijevi visok je 2 h = 2 cm. Ostatak cijevi ispunjen je
plinom temperature 20 0C. Za koliko bi trebalo povećati temperaturu plina u
staklenoj cijevi da bi se živa istisnula iz cijevi ? Atmosferski tlak iznosi 105 Pa,
gustoća žive je 13600 kg/m3.
9) 2013-ŽN-3
Zatvorena posuda ( slika) podijeljena je vertikalnim i horizontalnim klipom
na tri dijela čije se volumeni odnose V1 : V2 : V3 = 1 : 2 : 1 i ispunjeni su
idealnim plinom. Klipovi su početno učvršćeni. Temperature i tlakovi su
redom: p1 i T1 , p2 i T2 te p3 i T3 . Nakon što se klipovima omogući da se
slobodno gibaju bez trenja izrazite tlak u svakom dijelu posude preko p1 , p2
, p3 , T1 , T2 , T3 i T ako je konačna temperatura u sva tri dijela T. Klipovi su
jednaki i poznato je da je kvocijent težine i površine svakog klipa jednak
petini konačnog tlaka u dijelu 1.
10) 2014-ON-2
U zatvorenoj posudi pri temperaturi 27 0C i tlaku 105 Pa nalazi se 8 g vodika i 32 g kisika. a)
Izračunajte gustoću smjese plinova . b) Izračunajte parcijalni tlak kisika. Kisik i vodik smatrajte
idealnim plinovima.
M ( O2) = 32 g/mol , M ( H2) = 2 g/mol , R = 8,314 J /( mol ∙K).
11) 2015-ON-4
Staklena cijev s jednim otvorenim krajem postavljena je vertikalno kao na slici.
Visina stupca žive je 4 cm. Ispod žive je zrak volumena 6 cm3. Površina presjeka
cijevi je 0,1 cm2 . Atmosferski tlak je 105 Pa. Gustoća žive je 13600 kg/m3. Koliki
će biti volumen zraka u cijevi ispod žive kada se u cijev doda 26 g žive ?
Pretpostavite da je zrak idealni plin.
12) 2015-ŽN-2
Na slici je prikazana cilindrična posuda s dva klipa. U gornjem ( V1) i donjem (
V2) dijelu posude nalazi se jednaka masa idealnog plina. Klipovi su zanemarive
debljine i mogu kliziti bez trenja uz stjenke posude. Težina svakog klipa je 10 N.
Cijeli sustav je na sobnoj temperaturi. Ukupni volumen koji zauzima plin ( V1 +
V2) je 0,005 m3. atmosferski tlak je 105 Pa. Površina dna posude je 0,001 m2. a)
Izračunajte volumen plina u gornjem i donjem dijelu posude. b) Izračunajte koliki
će volumen zauzimati plin nakon što donji klip izvučemo (izotermno).
Plinski zakoni (3)
1*) 2015-DN-2
Cilindrična posuda od aluminija, ispunjena zrakom pri
atmosferskom tlaku 105 Pa, uroni se u vodu s otvorom prema
dole. Uz pretpostavku izotermne kompresije zraka tijekom
uranjanja, izračunajte konačni tlak unutar posude. Gustoća
aluminija i vode su 2700 kg/m3 i 1000 kg/m3 . Težinu zraka
zanemarite.
H = 0,1 m , h = 0,08 m , D = 0,1 m , d = 0,08 m.
2) 2016-ŽN-2
Zatvorena cilindrična posuda s tri klipa postavljena je
horizontalno kao na slici. Klipovi su zanemarive
debljine i mogu kliziti bez trenja uz stjenke posude. U
svakom dijelu posude nalazi se određena, nepoznata
količina idealnog plina. Početno su klipovi učvršćeni
na položajima tako da su u svakom dijelu poznati
volumeni i tlakovi plinova: Vi , pi , i = 1-4. U svim
dijelovima cilindra početna temperatura je jednaka i
iznosi T0 . U jednom trenutku, klipovima se omogući gibanje i nakon nekog vremena se uspostavi
stacionarno stanje tako da je sada temperatura u svim dijelovima posude T. Odredite tlak i
odgovarajuće volumene u sva četiri dijela posude nakon uspostavljanja stacionarnog stanja. Tražene
veličine izrazite preko Vi , pi , i = 1-4 , T0 i T. Posuda je toplinski izolirana od okoline.
3*) 2016-DN-1
U cilindričnoj posudi nalazi se tekućina gustoće ρ = 1000 kg/m3. Dno posude je promjera D = 0,4 m,
a otvor na vrhu je promjera d = 0,1 m. U posudu se polako stavi klip. Trenje između klipa i posude
zanemarite, pretpostavite savršeno brtvljenje i izotermnu promjenu zraka
prilikom spuštanja klipa. Konačni položaj mirnog i neopterećenog klipa prikazan je na desnoj slici.
Izračunajte masu klipa. Atmosferski tlak iznosi 100000 Pa , H = 0,28 m , L = 0,14 m , L1 = 0,15 m.
4) 2017-ON-1
Fiksna cijev presjeka 2 dm2 i visine L = 1 m zatvorena je na gornjoj strani
pomoću klipa bez trenja i zanemarive mase. Donji kraj je otvoren i uronjen
P = 10 cm u kadu punu vode. Temperatura sustava je 37 0C. na početku,
klip se nalazi na gornjem kraju i razina vode u cijevi jednaka je onoj u
posudi.
a) Koliki su volumen koji zauzima zrak, te količina ( broj molova) zraka u
cijevi ?
U nekom drugom trenutku stavi se uteg mase m na klip, klip se spusti
zajedno s razinom vode u cijevi h = 8 cm ispod površine vode u posudi
( slika).
b) Koliko je apsolutni tlak zraka u cijevi ?
c) Za koliko se, pri tim uvjetima promijenio volumen ( u litrama) koji zauzima zrak u cijevi (
temperatura se ne mijenja) ?
5) 2017-ON-2
Cilindar s klipom postavljen je vertikalno. Klip ima
zanemarivu debljinu i masu, površina mu je A i može
klizati bez trenja. Na klip je postavljen uteg mase m (
vidi sliku). n molova idealnog plina nalazi se u
cilindru na temperaturi T i tlaku p. Klip s masom m je
u ravnoteži na visini h. Atmosferski tlak je patm a g
ubrzanje sile teže.
a) Nađite izraz za visinu h na kojoj je klip sa utegom
u ravnoteži, pomoću zadanih veličina.
b) Da li je tlak p unutar cilindra manji, jednak ili veći od atmosferskog tlaka p0 ?
c) Ukoliko plin u cilindru zagrijemo do T = 30 0C, uz sljedeće vrijednosti: m = 1,0 kg , A = 500 cm2
i n = 2 izračunajte koliki je h.
(Atmosferski tlak patm = 1 atm = 101325 Pa, ubrzanje sile teže g = 9,81 m/s2 )
6) 2018-ON-5
U cilindru koji stoji na podlozi nalazi se pomični klip koji je spojen
pomoću opruge s elastičnom konstantom 2,00∙103 N/m za fiksnu
točku na strop ( vidi sliku). Na početku, kada je cilindar napunjen sa
5,00 L idealnog plina pri tlaku od 1,00 atm ( 1,00 atm = 101325 Pa)
i temperaturi od 20,0 0C, klip je u ravnoteži i opruga je u opuštenom
stanju.
a) Klip ima površinu od 0,010 m2, kliže bez trenja i ima zanemarivu
masu. Koliko će se klip pomaknuti ako se temperatura povisi na 250
0
C?
b) Koji je tlak plina pri temperaturi 250 0C ?
Plinski zakoni (4)
1) 2018-ŽN-4
Na klipu, unutar cijevi, nalazi se opruga elastične konstante k = 100 N/m ( vidi sliku 1). Opruga je
komprimirana za x= 1 cm i na njen vrh postavljena je kuglica mase m = 40 g, pri čemu kočnica drži
oprugu u fiksnom položaju i ne dozvoljava joj gibanje. Sustav klip, loptica i opruga postavljen je na
cilindru u kojem se nalazi dvoatomni plin ( vidi sliku 2).
Cilindar je metalni, ima tanke stjenke a klip ( s cijevi) ima masu M = 2 kg i površinu S = 200 cm2.
Ako se kočnica otpusti, kuglica je izbačena u vremenu od t = 1 ms. Zanemarite masu opruge te silu
kojom ona djeluje na klip nakon otpuštanja aproksimirajte prikladnom (konstantnom) srednjom
vrijednošću. Zanemarite trenje i znajući da je vanjski tlak pa = 0,96 atm ;
a) Izračunajte promjenu tlaka nakon izbačaja kuglice.
b) Pretpostavljajući izotermnu kompresiju, izračunajte za koliki postotak će se klip spustiti.
(Atmosferski tlak patm = 1 atm = 101325 Pa, ubrzanje sile teže g = 9,81 m/s2 )
2) 2019-ON-1
Spremnik kapaciteta 20 dm3 sadrži dušik na tlaku 107 Pa i temperaturi 20 °C. Spremnik se zatim spoji
s drugim spremnikom koji je potpuno prazan, kapaciteta 10 dm3. Ukoliko je nakon ekspanzije plin iste
temperature kao i na početku, izračunajte koliki je tlak plina poslije ekspanzije i koliko kg dušika se
nalazi u svakom spremniku.
(Molarna masa dušika M(N)=14 g/mol, kemijska formula dušika je N2 .)
3) 2020-ON-2
Otvorena staklena boca volumena 500 cm3 puna je zraka. Bocu i zrak koji sadrži zagrijemo do 227 °C
i zatim ju uronimo u vodu grlom prema dolje. Kolika je masa vode koja će ući u bocu kad se
temperatura zraka u njoj snizi na 27 °C? ( Zanemarite promjenu volumena boce sa temperaturom i
uzmite u obzir da kad se boca i plin koji sadrži termaliziraju, nivo vode unutar i izvan boce će biti isti).
4) 2020-ON-5
U cilindru poprečnog presjeka S = 0.01 m2 idealni plin. Cilindar je zatvoren klipom mase m=1kg i
može kliziti bez trenja. Cilindar se već dulje vrijeme nalazi na temperaturi 23°C i klip miruje na visini
h1 = 1 m. Otvaranjem ventila iz cilindra se polako ispusti dio plina te se ventil zatvori. Ravnotežni
položaj klipa je sada na visini h2 = 0.8 m. Odredite broj mola koji se sada nalazi u cilindru i za koliko
se mora povisiti temperatura da bi se klip vratio na početnu visinu od 1 m?
5) 2021-DN-1
Klin mase M = 0.500 kg, oblika jednokrakog trokuta čiji je vrh pod kutom 2α = 15°, leži na dva klipa,
svaki mase m = 0.200 kg, koji mogu kliziti unutar dva vodoravna cilindra. Stranice klipova u dodiru s
klinom imaju isti nagib kao i njegove plohe. Svaki klip zatvara cilindar učvršćen na okomiti zid,
cilindar sadrži 0.02 mola idealnog plina pri temperaturi od 300K. Pretpostavlja se da su sva moguća
trenja zanemariva, da se tijekom procesa gibanja klipa temperatura plina ne mijenja i da se cijeli sustav
nalazi u vakuumu. U početnoj situaciji vrh Z klina nalazi se na referentnoj crti AB, klip je udaljen L od
zida, a klipovi su blokirani u položaju prikazanom na slici s dva graničnika (nisu prikazani).
a) Izračunajte, u početnoj situaciji, iznos sile koju klin vrši na svaki klip.
Nakon uklanjanja graničnika, klin se spušta vrlo polako dok sustav ne dođe u ravnotežu.
b) Kolika je konačna udaljenost klipova od zida Lk (umjesto početne udaljenost L), i koliko se
klin spustio prema dolje?
c) Izračunajte iznos sile kojom klin, točno u trenutku nakon što ga se pusti (odnosno u trenutku
u kojem se uklone graničnici), djeluje na svaki klip, i iznos sile kojom svaki klip djeluje na
cilindar (uzmite u obzir da je L >> Lk).
Molekularno-kinetička teorija plinova (1)
1) 2004-ON-Pž-2
Tlak u evakuiranoj zatvorenoj posudi volumena 2 litre iznosi 0,133 Pa, a vanjski tlak je 1,013·105 Pa.
Temperatura je 27 0C. Na posudi je rupica 10-10 cm2. Pretpostavlja se da svaka molekula koja dođe do
površine rupice, prođe kroz nju.
a) Koliko molekula zraka uđe u posudu u jednom satu?
b) Za koliko će narasti tlak u posudi u jednom satu?
c) Pokažite da se broj molekula, koje izađu kroz rupicu u jednom satu, može zanemariti kod proračuna
promjene tlaka.
Srednja molarna masa zraka M = 29 g·mol-1 , R = 8,314 J/mol K, Na = 6,022 · 1023 mol-1.
2) 2004-ON-Zg-2
U posudi volumena 10 cm3 pri tlaku od jednog bara ima 8∙1020 molekula vodika. Kolika je
temperatura i srednja kvadratna brzina molekula tog plina ? Za koliko treba povećati tlak plina da bi
se srednja kvadratna brzina udvostručila ?
( Relativna molekulska masa vodika Mr (H2) = 2, unificirana atomska jedinica mase u = 1,67∙10-27 kg
, Boltzmanova konstanta k = 1,38∙10-23 J ∙K-1 )
3*) 2006-DN-3
Malom čarobnjaku Parryu Hotteru dosadilo je letjeti na metli. Osim toga, često treba nositi i dodatne
stvari, za koje na metli baš i nema mjesta. Bilo bi lijepo kad bi mogao koristiti lebdeći tepih. No,
magična riječ koja bi običan tepih pretvorila u lebdeći još nije izmišljena. Stoga se Parry za pomoć
odluči obratiti poznaniku- svjetski poznatom i priznatom fizičaru Mr. Phyu da probaju konstruirati
lebdeći tepih koji lebdi bez pomoći magije ! Mr. Phy razmišlja na slijedeći način: Držim li gornju
površinu tepiha na temperaturi T1 = 273 K, a donju na T2 = 373 K > T1 – zbog sudara molekula zraka,
koje je prije sudara na temperaturi okoline T = 293 K s toplijom donjom površinom- one dobivaju
dodatnu količinu gibanja prema dolje. No, istovremeno i tepihu se količina gibanja promijeni za jednak
iznos u suprotnom smjeru ( prema gore) odnosno postoji sila koja tepih gura prema gore. Analogno
vrijedi i za gornju površinu. Ako je površina lebdećeg tepiha 1 m2 izračunajte može li takav tepih
ponijeti teret od 300 kg. Pretpostavite da se nakon sudara molekule zraka zagriju na temperaturu
površine u koju udare i da se promijeni samo vertikalna komponenta brzine molekule. Za račun
upotrijebite srednju kvadratnu brzinu molekula 〈𝑣〉 = 𝑣 ( drugim riječima - uzmite kao da se sve
molekule kreću jednakom, srednjom kvadratnom brzinom). Isto tako, pretpostavite da je koncentracija
molekula zraka n ( broj molekula po jedinici molekula) jednaka ispod i iznad tepiha ( je li ovo realna
postavka ?). Atmosferski tlak je 105 Pa.
NAPOMENE: Tepih smatrati krutom pločom. Zrak smatrati dvoatomnim plinom čije molekule imaju
sve jednaku masu m. Broj sudara molekula idealnog plina u jediničnu ravnu površinu u jedinici
vremena dan je izrazom b = · 〈𝑣〉·
4) 2022-ŽN-4
Odredite temperaturu pri kojoj atomi helija imaju istu kvadratnu srednju brzinu kao molekule vodika
na 20 °C. Na kojoj je temperaturi srednja kvadratna brzina molekula dušika jednaka onoj koju imaju
atomi helija? Uzmite da je masa atoma helija četiri puta, a dušika četrnaest puta veća od mase atoma
vodika.
Promjena unutarnje energije izmjenom topline i radom (1)
1) 2004-ON-Zg-4
Čelična kugla mase mk = 14 g giba se horizontalno brzinom vk = 550 m∙s-1, te se neelastično sudari s
olovnim tijelom mase mt = 11 kg koje miruje na horizontalnoj podlozi, nakon čega oba tijela
nastavljaju gibanje zajedno. Temperatura kugle prije sudara je tk = 65 0C , a tijela tt = 12 0C. Kolika će
biti zajednička temperatura kugle i tijela nakon sudara ? ( specifični toplinski kapaciteti: ck = 540 J
∙kg-1 ∙K-1 , tijela ct = 140 J ∙kg-1 ∙K-1 )
2) 2005-ŽN-2
Dvije posude jednakih volumena V spojene su uskom cijevi na kojoj se nalazi ventil. U početnom
trenutku ventil je zatvoren i obje posude sadrže monoatomni plin na tlakovima p1 i p2 i temperaturama
T1 i T2. Koliki će biti konačni tlak i konačna temperatura nakon što se ventil otvori ? Mijenja li se
išta ako se razmatra dvoatomni plin ? (Zanemari gubitke topline iz sustava). 20
3*) 2006-DN-4
Da bi se našao omjer specifičnih toplinskih kapaciteta pri stalnom tlaku i stalnom volumenu tj. cp /cv
za plin, nekad se koristi sljedeća metoda: Određena količina plina početne temperature T0 , tlaka P0 i
volumena V0 grije se pomoću struje koja teče kroz otpornu žicu od platine u vremenskom intervalu t
. Eksperiment se napravi dva puta: prvo uz stalni volumen V0 , dok se tlak mijenja od P0 do P1 , a onda
uz stalni tlak P0 dok se volumen mijenja od V0 do V1. Vrijeme t, kao i struja koja teče žicom I jednaki
su u oba eksperimenta. Nađite cp /cv ( rezultat izrazite pomoću P0 , P1 , V0 , V1 jer su to mjerene
veličine). Plin smatrati idealnim.21
4*) 2007-DN-4
Nedavnim je mjerenjima pokazano da najbolji profesionalni nogometaši loptu udaraju brzinom od 140
km/h. Tako udarenoj lopti nakon što preleti 20 m brzina padne na 122 km/h. Pretpostavite da je početna
temperatura zraka 20 0C, tlak 1 atmosfera ( 101325 Pa). Nađite promjenu temperature zraka kroz koji
zraka prolijeće. Pretpostavite nadalje da do promjene dolazi samo unutar cilindra zraka definiranim
presjekom lopte promjera 22 cm, te da se temperatura same lopte ne mijenja. Masa lopte je 0,45 kg.
Pretpostavite nadalje da je je molarni (specifični) toplinski kapacitet zraka Cp = 7∙R/2. 22
5) 2009-ON-2
U učionici volumena V = 400 m3 30 učenika piše test iz fizike. Zbog uloženog napora svaki učenik
pri tome razvija toplinu snagom od P = 100 W. Za koliko se zbog ovog efekta podigne temperatura u
( zatvorenoj i termički izoliranoj) učionici tijekom pisanja testa ( 45 min) ? Specifični toplinski
kapacitet zraka je c = 1020 J ∙kg-1 ∙K-1 , a njegova gustoća ρ = 1,2 kg/m3. Prisutnost profesora u ovom
zadatku zanemarite.
6) 2011-ON-1
Zimi naš organizam značajnu količinu topline troši u plućima na zagrijavanje udahnutog hladnog
zraka. a) pretpostavite da je jednog hladnog dana temperatura - 20 0C. Izračunajte kolika je toplina
potrebna da bi se 0,5 litre udahnutog zraka zagrijalo na temperaturu tijela 37 0C. b) Koliko topline
tijelo potroši u jednom satu, ako u minuti čovjek udahne 20 puta i svakim udahom unese 0,5 litre zraka
u pluća? c) Kolikom snagom naša pluća razvijaju toplinu za zagrijavanje zraka ? Specifični toplinski
kapacitet zraka je 1020 J ∙kg-1 ∙K-1 . Gustoća zraka je ρ = 1,2 kg/m3.
7) 2012-ON-2
Kap kiše počinje padati s visine 300 m u odnosu na tlo. Kap pada jednoliko ubrzano akceleracijom 6
m/s2 . Na visini 50 m od tla kap se rasprši na šest manjih kapljica koje nastavljaju padati stalnom
20
Općenito vrijedi: p∙ V = ( γ- 1) ∙U , gdje je adijabatska konstanta γ = cp/ cv . Za jednoatomne plinove je γ =
5/3,
za dvoatomne plinove je γ = 7/5 , a za višeatomske plinove γ = 4/3.
21
Rad električne struje je : W = I2∙R∙t .
22
Vrijedi : Qp = n∙Cp∙∆T , Qv = n∙Cv∙∆T.
brzinom prema tlu. a) Za koliko je temperatura kapi u trenutku raspršivanja veća od početne
temperature kapi na visini 300 m ? b) Za koliko se tijekom puta poveća temperatura svake nastale
kapljice ?
Specifični toplinski kapacitet vode je 4190 J /( kg K).
8) 2012-ON-4
U zatvorenoj, toplinski izoliranoj, posudi nalazi se plin ozon ( O3) na temperaturi 527 0C. Nakon
nekog vremena sav ozon prijeđe u kisik ( O2) . Izračunajte koliko se puta poveća tlak u posudi ako se
pri pretvorbi jednog mola ozona u kisik oslobodi 140 J topline.
Uzmite da je specifični toplinski kapacitet kisika 800 J/(kg K). Molarna masa ozona je 48 g/mol , a
kisika 32 g/mol.
9) 2013-ON-1
U staklenoj posudi mase 2 kg nalaze se 4 litre vode. U vodu se uroni grijač. Nakon 10 minuta
zagrijavanja, temperatura vode i posude povećala se za 10 0C ( pretpostavite da pri tome nema izmjene
topline s okolinom). Kolika je snaga grijača, ako se 1,5 % energije ne iskoristi ? Specifični toplinski
kapaciteti vode i stakla su 4190 J/(kg K) i 800 J/(kg K). Gustoća vode je 1000 kg/m3.
10) 2014-ON-1
Prilikom zabijanja čavla čekićem u dasku, čavlu se povećava temperatura. Pretpostavite da se 40 %
kinetičke energije koju čavlić primi udaranjem čekića pretvori u toplinu koja se zadrži u čavlu ( nema
izmjene topline s okolinom). Izračunajte za koliko se poveća temperatura aluminijskog čavla nakon
deset udaraca čekićem. Masa čavla je 8 g , masa čekića je 1,8 kg. Brzina kojom čekić udara čavao je
7,8 m/s. Specifični toplinski kapacitet aluminija je 910 J/(kg K).
11) 2014-ŽN-1
U nekoj se tvornici za sušenje koristi vrući zrak. Tijekom svakog sata potrebno je 1200 m3 zraka
temperature 50 0C pri atmosferskom tlaku 105 Pa. Koliko je potrebno topline svaki sat da bi se zrak
ugrijao na potrebnu temperaturu, ako je početna temperatura zraka - 10 0C ? Grijanje je izobarno i
specifični toplinski kapacitet zraka pri stalnom tlaku je cp = 1000 J/(kg K). uzmite da je zrak smjesa
idealnih plinova u kojoj je volumni udio dušika 80 % , a kisika 20 %. Molarne mase molekula dušika
i kisika su redom 28 g/mol i 32 g/mol. Opća plinska konstanta iznosi 8,314 J/(kg K).
12) 2016-ŽN-4
U zatvorenoj posudi nalazi se 4 mola idealnog plina pri tlaku 200 000 Pa i 30 0C. Koliki će biti tlak i
temperatura plina ako se dovede 16 kJ topline ? Specifični molarni kapacitet plina pri stalnom tlaku je
cp = 29,2 J/(mol K ). Opća plinska konstanta je R = 8,314 J/(mol K).
13) 2017-ŽN-2
Temperature tri tekućina su redom T1 = 10 0C , T2 = 20 0C i T3 = 30 0C. Masa m1 prve tekućine i
masa m2 duge tekućine se pomiješaju, u omjeru m2 = m1 /3. Ravnotežna temperatura te mješavine je
17 0C. Jednake mase druge i treće tekućine pomiješaju se, a ravnotežna temperatura te mješavine je
28 0C . Pronađite ravnotežnu temperaturu mješavine koja se sastoji od jednakih masa prve i treće
tekućine.
14) 2019-ŽN-1
Posuda od nepoznatog metala ima masu od 4 kg i sadrži 15 kg ulja čija temperatura vrelišta je 313°C
i toplinski kapacitet culje = 1800 J/kg°C . U početku sustav je na temperaturi od 15,5°C. U određenom
trenutku tijelo od istog materijala kao i posuda, mase 2 kg i temperature 182°C, uronimo u ulje. Znajući
da je konačna temperatura sustava 18,3°C, odredite specifični toplinski kapacitet metala od kojeg je
napravljana posuda i od kojeg sastoji se tijelo uronjeno u ulje.
Promjena unutarnje energije izmjenom topline i radom (2)
1*) 2019-DN-4
Dušik se nalazi u cilindru volumena 2 litre s klipom zanemarive mase koji služi kao čep. U jednom
trenutku blokiramo klip, te zagrijavamo plin na različite temperature i mjerimo tlak. Rezultati su
prikazani u donjoj tablici:
T(°C) p(Pa)
10 168100
20 174000
50 191800
100 221500
150 251200
250 310600
a)Skicirajte graf temperature plina kao funkcije tlaka u cilindru i odredite parametre krivulje koja
najbolje opisuje podatke.
b)Kolika je masa dušika unutar cilindra?
Neka se klip sada slobodno kreće duž osi cilindra i neka je sustav (cilindar + klip) okružen
atmosferskim tlakom. Klip se nikako ne može odvojiti od cilindra. Osim u slučaju kada je izričito
navedeno, zanemarujemo razmjenu topline između plina i vanjskog okoliša.
c)Ako je temperatura plina u ravnoteži 23 °C, koliki je volumen unutar cilindra (u litrama)? Cilindar
je potopljen pod vodom, 7 m ispod površine. Temperatura plina u cilindru je 23 °C.
d)Koji je sad volumen plina, pod pretpostavkom da se temperatura ne mijenja?

e)Ostavljajući cilindar pod vodom, koju količinu topline je potrebno oduzeti plinu, tako da njegov
volumen postane 2 litre?
f)Koja bi trebala biti masa cilindra, ovisno o temperaturi plina T, kako bi se osiguralo da cilindar ostane
u ravnoteži na toj dubini? Pod ravnotežom podrazumijevamo da se ne diže na površinu niti tone dolje.
Materijal cilindra zauzima zanemariv volumen.
(Molarna masa dušika M(N)=14 g/mol, kemijska formula dušika je N2, cdušik = 1,04 kJ·kg−1·K−1, ρvoda
= 1,0 gcm−3)
2) 2021-ŽN-1
Bakreni prsten mase 20.0 g pri temperaturi od 0.000 ° C ima promjer od 1.00000 cm. Aluminijska
kugla na temperaturi od 100 ° C ima promjer od 1.00200 cm. Kugla se postavlja na prsten, i dva
predmeta se puste da postignu toplinsku ravnotežu, bez gubitka topline prema okolišu. Na temperaturi
toplinske ravnoteže kugla prolazi točno kroz prsten. Odredi masu kugle.
3) 2021-ŽN-4
Posuda sa toplinski izoliranim stijenkama podijeljena je na dva jednaka dijela, svaki zapremine V = 1
dm3, dijafragmom koji je također toplinski nevodljiva. Jedan od dva dijela posude sadrži helij (molarna
masa 4.00 g/mola) pri 300 K i pri atmosferskom tlaku. Drugi dio sadrži neon (molarna masa 20.18
g/mola), opet pri atmosferskom tlaku, ali pri 500 K.
a) Odredite broj atoma helija i neona i odgovarajuće srednje kvadratne brzine. U određenom
trenutku dijafragma se ukloni i dva se plina pomiješaju.
b) Odredite konačnu temperaturu smjese plina.
c) Izračunajte promjenu unutarnje energije u procesu.
4*) 2021-DN-2
Unutrašnjost posude s izolacijskim zidovima kvadratnog presjeka duga je 2h + d. Pregrada oblika
kvadra sa stranicom l i debljinom d postavljena je tako da se spremnik dijeli na dva jednaka dijela,
prilikom čega se pregrada može gibati pomoću panti na gornjoj strani.
2n mola helija na temperaturi T0 unese se u posudu i potom se pregrada polako spušta i učvršćuje
klinom prikazanim na slici unutar posude je i električni grijač otpora r, čija je stvarna geometrija takva
da može ravnomjerno zagrijavati plin koji se nalazi u desnoj komori; obujam koju zauzima grijač može
se zanemariti. Toplinski kapaciteti grijaćeg elementa i pregrade su zanemarivi.
Električni je krug povezan izvorom napona E i to nakratko za vrijeme ∆t. Pretpostavimo da u to
vrijeme pregrada predstavlja dobar toplinski izolator između dvije komore; drugim riječima,
koeficijent toplinske vodljivosti k pregrade je mala, ali tijekom dugog vremena nije zanemariva.
a) Nađite izraz za snagu Pr koju daje grijač i izračunajte T1 temperaturu plina na kraju grijanja.
b) U smislu danih količina, izrazite silu kojom plin djeluje na pregradu odmah nakon isključenja
grijača.
c) Izračunajte temperaturnu ravnotežnu TR sustava (nakon termalizacije).
5) 2022-ŽN-2
Komad metala mase m1 = 200 g, uronjen u 275 g nepoznate tekućine, podiže njenu temperaturu s
10°C na 12°C. Drugi komad istog metala mase m2 = 250 g na istoj temperaturi kao i prvi, uronjen u
168 g iste nepoznate tekućine, podiže temperaturu s 10°C na 14°C. U oba slučaja nepoznata tekućina
tijekom cijelog procesa ostaje u istom – tekućem – agregatnom stanju. Izračunajte početne
temperature dvaju komada metala. (Zanemarite moguće gubitke prema okolini.)
6*) 2022-DN-2
Cilindar presjeka A = 100 cm2 i duljine l = 100 cm postavljen je vodoravno. Stjenke su toplinski
izolirane i zanemarivog toplinskog kapaciteta. Unutar cilindra može kliziti klip mase m=0,13 kg i
zanemarive debljine, i sa zanemarivim trenjem. Specifični toplinski kapacitet tvari od koje je
napravljen klip iznosi c = 390 J/kgK.
a) Na početku, u lijevom dijelu cilindra se nalazi n1 = 2.3 mola jednoatomskog idealnog plina na
temperaturi T1 = -90°C, a u drugom djelu n2 mola jednoatomskog idealnog plina na temperaturi T2 =
46°C. Klip se nalazi 53 cm od lijeve stjenke cilindra, i u mehaničkoj je ravnoteži. Odredite u tom
početnom trenutku količinu plina koja se nalazi u desnoj strani cilindru, u molovima.
Nakon toga sustav pusti da dođe u toplinsku ravnotežu. Ako je na početku temperatura klipa bila T0 =
100°C, odredite:
b) ravnotežnu temperaturu sustava.
c) koliko se klip pomaknuo.
Promjena agregatnih stanja (1)
1) 2004-ON-Pž-1
Željezna kuglica promjera 2 cm zagrijana je do 413 K i stavljena na led temperature 266 K. Na koju
će dubinu kuglica upasti u led?
Specifični toplinski kapacitet željeza cFe = 475 J/kgK, gustoća željeza ρFe = 7.9 · 103 kg/m3 specifična
toplina taljenja leda λ = 3,34 · 105 J/kg ,specifični toplinski kapacitet leda cL= 2,1 · 103 J/kgK, gustoća
leda ρL= 0,9 · 103 kg/m3. (Volumen kugle V= 4/3r3π)
2) 2004-ŽN-1
U kalorimetru se nalazi led. Za zagrijavanje kalorimetra s ledom od 270 K do 272 K treba 120 J, a od
272 K do 274 K treba 4000 J. Odredite toplinski kapacitet kalorimetra. Specifični toplinski kapacitet
leda iznosi 2100 J∙kg-1∙K-1, vode 4190 J∙ kg-1 ∙K-1, a specifična toplina taljenja leda iznosi 330 kJ∙kg-1.
3) 2004-ŽN-2
U zatvorenoj posudi volumena 1 l nalazi se 0,5 kg gorive tvari gustoće 1500 kg/m3. Tvar prilikom
gorenja prelazi u potpunosti u plinovito stanje, a nastali plinovi su idealni, molarne mase 30 g/mol.
Prilikom gorenja 1 kg tvari razvije se 10 kJ toplinske energije. Ako je u trenutku paljenja tvari tlak u
posudi iznosio 105 Pa, a temperatura 200C, odredite tlak netom nakon izgaranja cjelokupne mase tvari.
Specifični toplinski kapacitet tvari i svih plinova su jednaki i iznose 1000 J∙ kg-1 ∙K-1. Stjenke posude
su toplinski izolatori.
4) 2004-DN-2
U posudi, površine poprečnog presjeka 10 cm2 i visine 12 cm, nalazi se stupac leda temperature 00C i
visine 10 cm. Na led je postavljena kuglica mase 5 g, izrađena od materijala gustoće 950 kg m-3. Koliku
masu vode početne temperature 800C treba dodati u posudu kako bi nakon uspostavljanja toplinske
ravnoteže razina vode bila izjednačena s rubom posude? Specifični toplinski kapacitet vode je 4190 J
kg-1K-1, latentna toplina taljenja leda 330 kJ∙ kg-1, gustoća vode 1000 kg∙m-3, a gustoća leda 900 kg∙m-
3
.
5) 2005-ON-3
Željezna kugla polumjera R = 2 cm, izvadi se iz vode koja vrije i postavi na
led, čija je temperatura t1 = 0 0C. Do koje visine h će kugla utonuti u led (
slika) ? Specifična toplina taljenja leda je ql = 0,33 MJ/kg, specifični
toplinski kapacitet željeza c = 560 J/(kgK), gustoća leda je ρl = 917 kg/m3, a
željeza ρ2 = 7870 kg/m3, dok je vanjski tlak p = 1031 mbar. Zanemarite
promjenu gustoće u specifičnog toplinskog kapaciteta željeza uslijed
promjene temperature.
6*) 2005-DN-4
Za transfer („pretakanje“) tekućeg dušika ( točka vrelišta Tv = 77,3
K) iz toplinski izoliranog spremnika ( tzv. dewara23) koristi se
slijedeća metoda:
U dewar (slika) oblika valjka polumjera baze r i visine H s 2
ventila ( A i B) se kroz cijev 1 upuhne određena količina
plinovitog dušika. Ovaj (topli) plin ispari određenu količinu
tekućeg dušika uslijed čega se stvara nadtlak ( u odnosu na
vanjski, atmosferski tlak) koji, pri konstantnoj temperaturi plina
iznad tekućine, tjera tekući dušik kroz cijev 2. Pretpostavimo sa
su napravljene sljedeće radnje:
1. Ventil A je zatvoren, a B otvoren i tad su razine tekućina u
dewaru i cijevi 2 jednake. Također, tad se u dewaru iznad tekućine
nalazi samo plinoviti dušik na temperaturi Tv.
2. Ventil B se zatvori i otvori ventil A kroz koji se upuhne 25 l plinovitog dušika pri standardnim
uvjetima ( p0 = pA = 101325 Pa, T0 = 273,15 K ).
23
Posudica s dvostrukim stjenkama od metala ili posrebrenog stakla s vakuumom između stjenki, koja se
koristi za držanje tekućina na temperaturi znatno ispod ambijentalne.
3. Pričeka se neko vrijeme ( do uspostave termičke ravnoteže i stvaranja nadtlaka) nakon čega se otvori
B ( s A zatvorenim).
Koliko litara (tekućeg dušika) će izaći iz dewara ? Uzmite da je na kraju procesa istjecanja (ponovno)
razina tekućine u dewaru i cijevi 2 jednaka.
NAPOMENA: Specifični toplinski kapacitet dušika cN2 smatrati konstantnim za čitavo vrijeme
uspostavljanja termičke ravnoteže. Gustoću tekuće faze dušika također smatrati konstantnom. Isto
tako, zanemarite promjenu temperature vrelišta tekućeg dušika zbog porasta tlaka plina iznad tekućine.
ZADANO JE( primijetite- veličine su zadane za određenu količinu tvari): latentna toplina isparavanja
tekućeg dušika L = 5577 J/mol, (molarna) gustoća tekuće faze dušika ρ = 28847 mol/m3 , specifični
toplinski kapacitet cN2 = 29,13 J/(mol∙K), polumjer baze dewara (valjka) r = 40 cm , H = 80 cm , H´
= 75 cm, R = 8,314 J /( mol∙K).
7) 2006-ON-2
U eksperimentu u kojem se želi odrediti latentna toplina taljenja leda, 200 g vode koja se nalazi u
željeznoj posudi mase 200 g na temperaturi od 30 0C hladi se dodavanjem leda na temperaturu od 10
0
C. Posuda ( zajedno s vodom) se na kraju eksperimenta izvaže te se ustanovi joj se masa povećala za
50 g. Odredite latentnu toplinu taljenja leda ! Specifični toplinski kapacitet željeza je cFe = 0,44 J/(g∙K),
a vode cH2O= 4,186 J/(g∙K).
8) 2007-ON-3
Komad metala mase 500 g grijete brzinom od
10 kJ/min. Istovremeno bilježite temperaturu tog
komada kao funkciju vremena (slika).
a) Koliko iznosi latentna toplina taljenja ovog metala
?
b) Koliki su iznosi specifičnih toplinskih kapaciteta
tekuće i čvrste faze ovog metala ?
Napomena: Promjene nagiba događaju se u točkama
s koordinatama ( 1 min, 10 0C) i ( 2,5 min , 10 0C).
9) 2008-ON-3
U bakrenom kalorimetru mase 200 g nalazi se 50 g vode temperature 25 0C. Dodamo li u kalorimetar
25 g leda temperature -10 0C, kako će izgledati konačno stanje sistema? Specifični toplinski kapacitet
vode je 4186 J kg-1 K-1, leda 2093 J kg-1 K-1,bakra 390 J kg-1 K-1 , latentna toplina taljenja leda 3,35·105
J.
10*) 2009-DN-1
U posudi oblika kocke stranice a = 20 cm nalazi se voda temperature Tv0 = 4 0C do visine od h0 =
15 cm. U posudu je polagano i pažljivo stavljena kocka leda stranice b = 14 cm i temperature Tl0 = -
40 0C. kolika će masa vode iscuriti iz posude do trenutka postizanja termičke ravnoteže ? Kolika će
biti masa leda u posudi u tom času? Gustoća vode na 4 0C je 999,97 kg/m3 ( to je ujedno maksimalna
gustoća vode) i zatim linearno pada do 999,84 kg/m3 na temperaturi od 0 0C. Gustoća leda je najmanja
na 0 0C ( 916,7 kg/m3 ) i približno linearno raste za 0,025 kg/m3 hlađenjem leda za 1 0C. Specifični
toplinski kapacitet vode je cv = 4184 J/(kg∙K), a leda cl = 2050 J/(kg∙K) ( pretpostavite da se oba ne
mijenjaju s temperaturom). Latentna toplina taljenja leda je L = 3,35∙105 J/kg. Posuda ima masu 1,60
kg i napravljena je od aluminija specifičnog toplinskog kapaciteta cp = 390 J/(kg∙K).
Promjena agregatnih stanja (2)
1) 2010-ON-3
U termički izoliranoj posudi nalaze se na temperaturi 0 0C : 2,4 kg vode i 0,45 kg leda. Izlaz cijevi,
koja izlazi iz bojlera u kojem ključa voda pri atmosferskom tlaku, uroni se u smjesu vode i leda u
posudi. Koliko se vodene pare mora kondenzirati u posudi ( pri atmosferskom tlaku) da bi konačna
temperatura smjese u posudi iznosila 28 0C ? Prijenos topline na posudu je zanemariv. Specifični
toplinski kapacitet vode je 4186 J/ ( kg∙K) , latentna toplina taljenja leda je 3,35∙105 J/kg, a latentna
toplina isparavanja vode je 2,256∙106 J/kg.
2) 2011-ŽN-2
U toplinski izoliranoj posudi pomiješaju se 1 kg tvari A
temperature -2 0C i 1 kg vrele vode temperature 90 0C.
Izračunajte temperaturu vode kada se uspostavi toplinska
ravnoteža. Graf prikazuje ovisnost temperature tvari A o
vremenu kada se 2 kg tvari A, početno u čvrstom stanju na
temperaturi - 80 0C, zagrijava pomoću grijača koji svake
minute preda tvari A 2000 J. specifični toplinski kapacitet
vode je 4190 J/(kg∙K).
3*) 2012-DN-2
U jako visokoj cilindričnoj posudi s pomičnim klipom zanemarive mase i presjeka
10 cm2 nalazi se 0,01 kg vode pri temperaturi 20 0C . Klip može kliziti uz stjenke
posude bez trenja i početno dira površinu vode. Pomoću grijača snage 500 W voda
se zagrijava jednu minutu. U trenutcima 5 s , 10 s i 60 s nakon početka zagrijavanja
zabilježi se visina na kojoj se klip nalazi u odnosu na dno posude. Izračunajte koje su
visine zabilježene.
Atmosferski tlak iznosi 105 Pa, specifični toplinski kapacitet vode je 4190 J/(kg∙K),
toplina isparavanja vode je 2,26∙106 J/kg, gustoća vode je 1000 kg/m3, molarna masa
vode je 18 g/mol, opća plinska konstanta je 8,314 J /( mol∙K). Toplinsko širenje vode
kao i prijenos topline na stjenke posude i klip, te promjenu atmosferskog tlaka s visinom možete
zanemariti. Za troatomne plinove je Cv = 3∙R.
4) 2015-ON-1
U bakrenom kalorimetru mase 500 g nalazi se 200 g vode temperature 20 0C. Koliku bi masu leda
temperature -5 0C trebalo dodati da bi konačna temperatura bila 10 0C ? Specifični toplinski kapacitet
vode je 4190 J∙kg-1∙K-1, leda 2093 J∙kg-1∙K-1, bakra 390 J∙kg-1∙K-1, a latentna toplina taljenja leda je
3,35∙105 J∙kg-1.
5) 2016-ON-4
Željezna kuglica polumjera 2 cm ugrije se na temperaturu 300 0C
te stavi na površinu velike kocke leda temperature
0 0C . Do koje će dubine h kuglica upasti u led, ako je konačni
položaj kuglice u ledu kao na slici ? Gustoća leda je 920 kg/m3.
Gustoća željeza je 7900 kg/m3. Latentna toplina taljenja leda je
3,3∙105 J/kg. Specifični toplinski kapacitet željeza je 460 J/(kg∙K).
Pretpostavite da je sustav izoliran od okoline i da su gustoća i
specifični toplinski kapacitet željeza stalni.
6) 2018-ŽN-5
Masa olova mPb = 2 kg početne temperature TPb = 300 0C uronjena je u posudu koja sadrži vodu
mase mH2O = 0,5 kg početne temperature TH2O = 95 0C. izračunajte masu vode koja ispari, nakon što
je olovo uronjeno u vodu.
( cPb = 128 J/ kg 0C , cH2O = 4186 J/ kg 0C , λH2O = 2,26∙ 106 J/kg )
Prvi zakon termodinamike (1)
1) 2005-ON-5
Kolika se količina topline ∆Q utroši pri zagrijavanju m = 200 g kisika, pri stalnom tlaku, od t1 = 20
0
C do t2 = 80 0C ? Koliki je porast unutarnje energije ∆U kisika ? Koliki rad ∆W pri tome obavi plin
? Specifični toplinski kapaciteti kisika su : cp = 912 J / ( kg∙ 0C) i cv = 649 J / ( kg∙ 0C).
2) 2006-ON-4
Kubni metar helija na početnoj temperaturi od 0 0C i atmosferskom tlaku pA = 101325 Pa hladi se pri
stalnom tlaku dok ne poprimi volumen od 0,75 m3. Koliko se pritom oduzme topline ? Plin smatrati
idealnim.
3) 2006-ŽN-2
Toplinski izolirana cilindrična posuda visine h = 1,5 m, površine
poprečnog presjeka A= 1 m2 ima klip zanemarive mase i visine. Klip je
također napravljen od toplinski izolirajućeg materijala, a iznad njega se
nalazi voda (slika). Određena količina zraka ( tako da je klip u početku
na visini h1 = o,5 m) ispod klipa na temperaturi T1 = 350 K se grije
zbog čega se klip giba prema gore uslijed čega se voda izlijeva sa strane.
Kolika se količina topline preda zraku do trenutka kad klip izgura svu
vodu van ? Vanjski tlak je atmosferski P0 = 101325 Pa. Molarna masa
zraka je M = 28,9 g/mol. Za specifični toplinski kapacitet zraka pri konstantnom volumenu uzeti cv
= 0,719 J∙K-1∙g-1. Gustoća vode je ρH2O = 1000 kg/m3. Zrak smatrati idealnim plinom.
4) 2010-ŽN-4
Prijelaz idealnog plina iz stanja 1 preko stanja 2
u stanje 3 prikazan je u pV grafu.
a) Izračunajte omjer početne i konačne
temperature plina.
b) Koliko je topline plin izmijenio s okolinom
tijekom prijelaza 1→2→ 3 ? Je li plin primio ili
dao toplinu ?
c) Koliko bi topline plin izmijenio s okolinom da
se prijelaz iz 1 u 3 odvijao preko isprekidane
linije na grafu ? Toplinski kapaciteti plina pri
stalnom volumenu i tlaku su Cv = 5 R /2 i Cp =
7 R/ 2.
5) 2011-ŽN-1
Početno je 2,5 mola jednoatomnog ( Cv = ·R ) idealnog plina nalazi u cilindru na temperaturi 20 0C
i tlaku 105 Pa. Plin se najprije zagrijava održavajući stalni volumen i pri tome plin primi 1,5∙104 J
topline. Nakon toga plin se nastavi zagrijavati održavajući tlak stalnim. Zagrijavanje prestane kada
volumen postane dva puta veći od početnog. a) Izračunajte konačnu temperaturu plina , b) Koliko je
topline plin primio tijekom povećanja volumena ? Opća plinska konstanta je 8,314 J/( mol∙ K) .
6*) 2011-DN-2
U horizontalno postavljenoj i toplinski izoliranoj cilindričnoj posudi nalazi se jedan mol idealnog
jednoatomnog plina ( Cv = (3/2) R ). Klip mase
2∙ m može se gibati lijevo-desno bez trenja. Mala strelica mase
m giba se prema klipu i zabije se u njega brzinom v0 u
horizontalnom smjeru. Klip i strelica se nastave zajedno gibati
tako da je najmanji postignuti volumen plina dva puta manji od
početnog. Kolika je ukupna sila na klip u trenutku kada je
volumen plina najmanji ? Pretpostavite da nema curenja plina.
Vanjski tlak zraka je p0 , a početno je temperatura plina jednaka vanjskoj temperaturi koja iznosi T0 .
Površina klipa je S.
7) 2012-ŽN-3
U eksperimentu su jednoatomnom idealnom plinu
mijenjani volumen i tlak četiri puta. Vrijednosti su
prikazane na grafu ( točke A, B , C i D ). a) Označite
na grafu stanje X u kojem plin ima isti volumen kao u
stanju B i istu temperaturu kao u stanju A. b) Spojite
B i C ravnom crtom i pretpostavite da ona predstavlja
prijelaz iz stanja B u C. Koliko je u tom slučaju plin
izmijenio topline s okolinom pri prijelazu iz B u C ?
Je li toplinu plin primio ili dao ?
/ Cv = (3/2) R /
8) 2015-ON-3
U posudi s pokretnim klipom nalazi se idealni
plin. Početni volumen plina je 10 dm3. Ekspanzija
plina do konačnog volumena 40 dm3 prikazana je
p-V grafom. a) Izračunajte koliki je rad obavio
plin pri ekspanziji , b) Kolika je količina topline
dovedena plinu tijekom širenja ? c) Za koliko se
promijenila unutarnja energija plina ?
Plinska konstanta je 8,314 J/( mol∙ K). specifični
toplinski kapacitet plina pri stalnom tlaku je cp =
1040 J / ( kg∙ K), a njegova molarna masa 28 g/mol.
9) 2016-ON-3
Idealni plin mase 10 g pri 7 0C ima volumen 4 dm3. nakon zagrijavanja pri stalnom tlaku gustoća
plina iznosi 8∙10-4 g/cm3. Na koju temperaturu je plin ugrijan ? Koliki je rad po svakom molu plina
pri tome obavljen ? Opća plinska konstanta iznosi 8,314 J/( mol∙ K).
Prvi zakon termodinamike (2)
1*) 2017-DN-3
Uređaj prikazan na slici sastoji se od cilindra s klipom površine A = 100 cm2 zanemarive mase i
debljine, koji kliže bez trenja. Klip zatvara dvoatomni idealni plin na temperaturi T = 20°C u cilindru.
Iznad klipa se nalazi živa koja je s cijevi spojena s otvorenom posudom (iznad površine je atmosferski
tlak). Početni položaj klipa nalazi se na visini h0 = 10 cm od tla a visina žive je Ho = 2m od klipa.
Cilindar u kojem se nalazi plin termički je izoliran od okoline. U cilindru se nalazi maleni grijač,
zanemarivog volumena, koji u trenutku t = 0 počinje grijati konstantnom snagom od P = 2 W. Uslijed
prijenosa toplinske energije klip se počinje dizati.
Pomoću mehaničkog uređaja posuda sa živom se spušta tako da se razina površine žive spusti
efektivno 9 mm za svaki milimetar za koji se podigne klip.
Mehanički uređaj i grijač se isključe u trenutku kada se volumen plina udvostručio. Proces je dovoljno
spor da se može pretpostaviti da je pretvorba gotovo statična.
a) Izračunajte termodinamičke parametre za početno stanje (p,V,T) plina u cilindru.

b) Izračunajte termodinamičke parametre za konačno stanje plina u cilindru.
c) Odredite funkciju p(V) koja opisuje proces, izračunajte glavne parametre koji ju definiraju i
prikazati na pV dijagramu.
d) Izračunajte Q, ΔU i W u pretvorbi.
e) Izračunajte koliko vremena traje pretvorba.
f) Izvedite ovisnost temperature o volumenu i početnim parametrima izračunajte maksimalnu
temperaturu koju postiže plin i vrijednost volumena za koju se to postiže.
( Plinska konstanta R = 8,314 J K-1mol-1 , atmosferski tlak patm = 101325 Pa , gustoća žive ρHg = 13546
kg/m3 )
2*) 2018-DN-1
Klip zanemarive debljine i mase, može se gibati bez trenja u cilindru kvadratnog presjeka u
vodoravnome smjeru. Stjenke posude i klip izrađeni su tako da ne dozvoljavaju izmjenu topline kroz
njih. Lijeva komora je ispunjena idealnim jednoatomnim plinom a desna komora je ispunjena živom
do polovine visine. Desna komora je spojena s okolišem (atmosferski tlak)
putem rupice na vrhu komore (vidi sliku). Duljina svake komore je l = 5,00 cm a visina a = 4,00 cm.
Početna temperatura je 27°C. Plin se zagrije pomoću grijača u komori i klip istisne svu živu iz komore.
a. Znajući da je srednja vrijednost tlaka kojim živa djeluje na klip jednaka tlaku kojim živa
djeluje na polovici svoje visine, nađite ovisnost tlaka plina o volumenu p(V) u ravnoteži,
prilikom promjene volumena V u komori u kojoj je grijač (0 ≤ V ≤ VMAX).
b. Odredite temperaturu plina kada klip dođe do kraja posude.
c. Odredite rad plina u tom procesu.
d. Izračunajte toplinu prenijetu plinu putem grijača.
3) 2019-ŽN-2
U cilindru koji stoji na podlozi nalazi se pomični klip zanemarive mase koji može klizati bez trenja.
Unutrašnjost komore cilindra je termički savršeno izolirana od okoline. Komora sadrži n mola idealnog
plina i masu m leda pri temperaturi T0 = 0°C. Početni tlak unutar komore je atmosferski tlak p0. Iz ovog
početnog stanja, polaganim djelovanjem vanjske sile, klip se spusti dok se pola mase leda otopi u
konačno stanje s tlakom pk. Ako je latentna toplina taljenja leda jednaka λ, izrazite konačni tlak pk
pomoću zadanih veličina (n, T0, p0, m i λ). Promjena volumena leda uslijed otapanja je zanemariva u
odnosu na ukupni volumen.
4*) 2020-DN-4
Dvoatomni idealni plin nalazi se u spremniku koji je na vrhu zatvoren klipom, površine S = 200 cm2 i
zanemarive mase, i koji je pričvršćen na opuštenu oprugu. U početku plin zauzima volumen V0 = 5 l,
nalazi se na temperaturi T0 = −30°C i na tlaku P0 = 1 atm. Sustav dolazi u kontakt s okolinom i postiže
toplinsku ravnotežu s njim pri Tk = 27°C, sabijajući oprugu za ∆h = 2 cm. Izračunajte:
A) konačni volumen Vk;
B) konačni tlak plina pk;
C) elastičnu konstantu opruge k;
D) izmijenjenu toplinu s okolinom Q ako je rad plina L= 43 J.
Adijabatski procesi (1)
1) 2007-ŽN-3
Zrak ( uglavnom dvoatomne molekule) na temperaturi 27 0C i atmosferskom tlaku se uvlači u pumpu
za bicikl koja ima cilindar unutarnjeg promjera 2,5 cm i duljinu 50 cm. Pritiskanjem klipa pumpe iz
najvišeg položaja u donji položaj zrak se adijabatski komprimira pri čemu tlakomjer na pumpi pokaže
800 kPa prije nego što uđe u gumu. Izračunajte: a) volumen komprimiranog zraka , b) temperaturu
komprimiranog zraka. Što ako je pumpa od čelika, a debljina stjenke 2 mm. Pretpostavite da se dozvoli
da 4 cm duljine cilindra dođe u termičku ravnotežu s komprimiranim zrakom. c) Kako će se povisiti
temperatura stjenke ?
Atmosferski tlak je 101,3 kPa, a toplinski kapacitet zraka pri konstantnom tlaku i volumenu su, redom
, Cp = 7/2 ∙R i Cv = 5/2 ∙R ( R= 8,314 J∙ K-1∙ mol-1 ). Toplinski kapacitet čelika je c = 448 J ∙kg-1∙ K-
1
. Gustoća čelika je 7860 kg/m3.
NAPOMENA: Tlakomjer pumpe pokazuje za koliko je tlak u cilindru pumpe veći od vanjskog,
atmosferskog tlaka, odnosno pokazuje razliku tlaka unutar pumpe i vanjskog tlaka.
2*) 2009-DN-2
Oblak mase M adijabatski se diže od neke točke A u atmosferi do točke B. a) Ako su tlakovi u te dvije
točke pA = 105 kPa i pB = 90 kPa, a temperaturi u točki A je TA = 20 0C, izračunajte koju će
temperaturu oblak imati u točki B. Adijabatska konstanta γ za zrak je jednaka γ ≈ 1,4. b) Pretpostavite
da gustoća zraka u atmosferi opada linearno s visinom. Ako je gustoća zraka u točki A jednaka ρA =
1,2 kg/m3 , izračunajte razliku u visini između dvije točke.
3*) 2010-DN-2
Jedan od načina dizanja potonulih brodova je da se iz trupa broda izbacuje more utiskivanjem zraka
sve dok se ne postigne da je ukupna sila na brod jednaka nuli. Nakon toga prestaje se utiskivati zrak i
počinje podizanje broda. Brod mase 560 tona, napravljen od željeza, potonuo je i nalazi se na dubini
35 m. Gustoća mora je 1050 kg/m3 , a temperatura na dubini 35 m je 18 0C. Kompresor, koji se nalazi
na platformi na površini mora ,usisava svaki sat 250 m3 zraka iz okoline pri atmosferskom tlaku 105
Pa. Temperatura na površini mora je 20 0C. Kompresor adijabatski komprimira usisani zrak. Od
kompresora do potonulog broda vodi cijev kroz koju se komprimirani zrak utiskuje u trup broda.
Prolaskom kroz cijev i ulaskom u brod komprimirani zrak se izobarno hladi do temperature 180C.
Pretpostavite da je zrak idealni plin molarne mase 28,96 g/mol. Molarni toplinski kapacitet pri stalnom
volumenu i tlaku iznose: CV = 5 R/2 i Cp = 7 R/2. Gustoća željeza je 7800 kg/m3. Opća plinska
konstanta iznosi 8,314 J∙K-1∙mol-1. a) Koliko dugo mora kompresor raditi prije nego se brod počne
podizati ? b) Kolika je snaga kompresora ?
4*) 2012-DN-1
U toplinski izoliranoj posudi volumena V0 nalazi se idealni plin mase m
pri tlaku p0 i temperaturi T0. Omjer specifičnih toplinskih kapaciteta plina
je γ = Cp/CV. Posuda se giba stalnom brzinom v i klip je učvršćen. a)
Za koliko se promijeni temperatura plina ako se posuda naglo zaustavi.
b) Nakon zaustavljanja klip se „otkvači“ tako da se može gibati bez trenja. Odredite volumen plina
nakon uspostavljanja ravnotežnog stanja. Tlak izvan posude je stalan i iznosi p0 .
5*) 2013-DN-3
Toplinski izolirana posuda na slici podijeljena je toplinski
izoliranom pregradom na dva jednaka dijela. U lijevom dijelu
posude je početno vakuum, a u desnom je 1 mol idealnog
jednoatomnog plina. Toplinski izolirani pomični klip mase M
spojen je preko nerastezljive niti i koloture s utegom mase m =
1 kg. Klip može kliziti bez trenja i početno miruje. U jednom
trenutku klip se učvrsti i pregrada pomakne u lijevo za 0,2∙x i
učvrsti u tom položaju. Kada se uspostavi ravnotežno stanje plina,
klipu se omogući gibanje. Izračunajte kinetičku energiju sustava
klip +uteg u trenutku kada se klip pomakne u odnosu na početni položaj za 0,1∙x. Molarni toplinski
kapaciteti su CV = 3 R/2 i Cp = 5 R/2 , R = 8,314 J∙ K-1∙ mol-1 . Atmosferski tlak iznosi 105 Pa, površina
klipa je S = 0,025 m2 , x = 1 m.
6) 2014-ON-4
Kružni proces ( 1 → 2 → 3 →1) s 2 mola idealnog plina, molarnog toplinskog kapaciteta Cv = 20,42
J/(mol∙K) odvija se na slijedeći način: 1 → 2 izohorno dovođenje topline , 2 →3 adijabatska
ekspanzija , 3 → 1 izobarna kompresija. Početno je plin u stanju p1 = 105 Pa , T1 = 20 0C. U izohornom
procesu plin primi toplinu Q12 = 104 J. Izračunajte temperature plina u stanjima 2 i 3 te rad koji se
obavi tijekom izobarne kompresije. R= 8,314 J∙ K-1∙ mol-1 , γ = Cp/CV = 1,41.
7*) 2014-DN-3
Cilindri A i B su horizontalno postavljeni ( kao
na slici). Početno su klipovi sa cijevi koja ih
povezuje učvršćeni i volumen plina u A je 6 puta
manji od volumena plina u B. Ventil na cijevi je
početno zatvoren. U cilindru A nalazi se 4 mola,
a u cilindru B 3 mola istog idealnog plina
molarnog toplinskog kapaciteta CV = 3 R /2.
Početni tlak plina u cilindru B je 105 Pa. Klipovi mogu kliziti bez trenja. Cilindar A, klipovi te bočne
stjenke cilindra B su toplinski izolirani. Dno cilindra B je dobar vodič topline i u kontaktu je s
termostatom stalne temperature 300 K. Nakon što se klipovima omogući gibanje ( uz još zatvoren
ventil) oni se polako pomiču prema desno i u konačnom položaju je volumen plina u posudi A 5 puta
veći od početnog. Tijekom gibanja klipova termostat je primio toplinu 12 000 J. a) Izračunajte početnu
temperaturu i konačni tlak plina u posudi A. b) Izračunajte tlak plina nakon što se ventil otvori i
uspostavi ravnotežno stanje. Opća plinska konstanta je R= 8,314 J∙ K-1∙ mol-1. Volumen cijevi možete
zanemariti. Cilindri su jednakih presjeka.
8) 2015-ŽN-5
Određenoj količini dvoatomnog idealnog plina ( γ = 1,4 , Cp = 7 R/2 ) želimo volumen smanjiti x
puta. Odredite omjer rada pri adijabatskoj i rada pri izobarnoj kompresiji.
9*) 2015-DN-3
Balon ispunjen helijem pustimo da se slobodno giba. Temperatura i tlak na početnom položaju balona
su 100 kPa i 20 0C. Balon se brzo diže i pretpostavite da pri tome nema izmjene topline s okolinom.
a) Pretpostavite da je helij idealni plin čija je adijabatska konstanta 1,7 pa izračunajte njegovu
temperaturu kad se nalazi na visini na kojoj tlak iznosi 90 kPa. b) Uzmite u obzir da gustoća zraka
opada linearno s povećanjem visine te izračunajte na kojoj se visini ( u odnosu na početni položaj)
balon nalazi kada tlak iznosi 90 kPa. Gustoća zraka na mjestu početnog položaja je 1,2 kg/m3 i za
svakih 10 m smanji se za 0,001 kg/m3. Uzmite g = 10 m/s2. Stjenke balona nisu niti u jednom trenutku
zategnute.
Adijabatski procesi (2)
1*) 2016-DN-2
Kod zračnih pušaka se za ispaljivanje metka koristi zrak pod visokim tlakom koji se prilikom okidanja
ostvari u spremniku iza metka te uzrokuje gibanje metka prema vani. Na slici je prikazana
pojednostavljena skica zračne puške u trenutku ispaljivanja metka. Volumen spremnika iza metka, u
kojem je stlačeni zrak pod tlakom 10 puta većim od atmosferskog, je V1 = 6 cm3.
a) Izračunajte brzinu metka na izlazu iz cijevi.
b)Pretpostavite da se duljina cijevi puške može mijenjati. Za
koju duljinu bi se dobila najveća brzina metka ? Svi ostali
parametri se ne mijenjaju. Koliko iznosi maksimalna brzina ?
Pretpostavite da je zrak idealni plin i da je tijekom ispaljivanja
ekspanzija adijabatska. Zanemarite trenje. Duljina cijevi je L
= 0,48 m. Promjer cijevi (kalibar) je d = 4,5 mm. Adijabatska
konstanta za zrak iznosi 1,4. Masa metka je 0,8 g. Duljina metka u odnosu na duljinu cijevi je
zanemariva. Atmosferski tlak iznosi 105 Pa.
2) 2017-ŽN-1
Cilindar s idealno izoliranim stjenkama podijeljen je
klipom u dvije komore. Klip je idealni izolator,
nepropustan i pomiče se bez trenja. Ukupni unutarnji
volumen cilindra je 3 litre. Lijeva komora ( označena
brojem 1 na slici) sadrži 1 mol helija, a desna ( broj dva
na slici) 2 mola helija. Sustav je u ravnoteži i temperatura
obje komore je 300 K. Pomoću električnog otpornika
plinu u prvoj komori prenese se toplina Q = 1000 J.
Odredite konačno stacionarno stanje plina ( koji se
smatra idealnim) u obje komore, odnosno njihovu temperaturu, volumen i tlak.
( Plinska konstanta R = 8,314 J K-1 mol-1 , koeficijent adijabatske ekspanzije za jednoatomski plin je
γ = 1,67.)
3*) 2018-DN-2
Zatvorena posuda podijeljena je u dvije komore sa klipom. Stjenke posude ne dopuštaju izmjenu
topline s okolišem. Klip površine 500 cm2 ne dopušta razmjenu topline između dvije komore kliže
bez trenja ( vidi sliku). Svaka komora sadrži V0 = 40 L idealnog dvoatomnog plina pri tlaku p0 = 1
atm i temperaturi T0 = 0 0C. toplina se pomoću grijača, predaje plinu u prvoj komori dok se početni
tlak ne utrostruči u drugoj komori.
Kada je sustav u ravnoteži izračunajte:

a) Konačnu temperaturu u drugoj komori.
b) Konačnu temperaturu plina u prvoj komori.
c) Toplinu predanu plinu u prvoj komori.
d) Rad koji plin u prvoj komori obavi na plinu u drugoj.
e) Pomak klipa u odnosu na početni položaj.
( Plinska konstanta R = 8,314 J K-1 mol-1 , koeficijent adijabatske ekspanzije za dvoatomski plin je γ
= 1,4 , patm = 1 atm = 101300 Pa .)
4) 2019-ŽN-5
-3 3
Savršeno toplinski izolirana posuda volumena V = 10 m je ispumpana i u njoj je vakuum. Oko nje
se nalazi zrak na temperaturi od 310 K pri atmosferskom tlaku. Odredite temperaturu zraka unutar
posude i promjenu unutarnje energije mase zraka koja uđe u posudu, odmah nakon što naglo otvorimo
ventil na posudi dok se unutarnji tlak ne izjednači s vanjskim tlakom. Uzmite da je zrak idealni
dvoatomni plin (npr. samo dušik N2) te uzmite u obzir da je sveukupni proces adijabatski. Zanemarite
promjenu temperature stjenke posude.
5) 2022-ŽN-1
Određena količina jednoatomnog idealnog plina nalazi se u izoliranom cilindru volumena
V0, zatvorenog klipom odozdo. Klip je napravljen od izolacijskog materijala sa šupljinom
ispunjenom pijeskom, ukupne mase M0. Početni tlak plina jednak je p0 = patm, gdje je
patm vanjski atmosferski tlak. U početku je sustav u ravnoteži. Za određeno vrijeme,
pijesak koji se nalazi u klipu počinje vrlo sporo izlaziti kroz malu rupu u klipu (vidi
sliku), sve dok se ukupna masa klipa ne smanji na jednu trećinu početne. Doprinosi trenja
su zanemarivi. Izračunajte konačni tlak i volumen plina kao funkciju p0 i V0 .
Toplinski strojevi (1)
1) 2004-ON-Zg-5
Hladnjak radi po obrnutom Carnotovom procesu. U hladnjaku je smjesa leda i vode pri 0 0C, a u
grijaču smjesa vode i vodene pare pri 100 0C. Koliko vode treba zamrznuti u hladnjaku, da bi u grijaču
isparilo 0,5 kg vode ? Koliki je rad pri tome uložen ? ( Latentne topline: taljenja leda Lt = 3,3∙105 J kg-
1
, isparavanja vode Li = 2,3∙106 J kg-1 )
2) 2005-ŽN -5
Benzinski motor je tipičan primjer toplinskog stroja. Na slici
je prikazan idealizirani model termodinamičkog procesa
plina u njemu ( tzv. Ottov ciklus). U točki a mješavina zraka
i benzina ulazi u cilindar i adijabatski se komprimira do točke
b gdje se smjesa upali ( svjećicom) pri čemu joj se preda
količina topline QH .Zbog toga se plin ( zajedno s klipom)
adijabatski proširi ( od c do d ) i na kraju ohladi ( d do a).
Termička iskoristivost motora definira se kao e = W/ QH (
udio topline pretvoren u rad). a) Izračunajte e i izrazite ga
preko γ = cp / cV i r- kompresijski omjer ( vidi sliku !) b)
Ako je r = 8, koliko iznosi e ? Mješavinu zraka i benzina
smatrati idealnim plinom.
3) 2014-ŽN-4
Kružni proces idealnog plina sastoji se od dvije adijabate i dvije
izobare (slika). Omjer maksimalnog i minimalnog tlaka tijekom
procesa je a = pmax / pmin . Izrazite korisnost η idealnog
toplinskog stroja, čiji se rad bazira na ovom kružnom procesu,
preko a i γ = Cp /CV = cp / cV.
4) 2017-ŽN-3
Sustav se sastoji od 0,08 mola idealnog dvoatomnog plina, u smjeru kazaljki na satu, kroz reverzibilne
procese prikazane na slici: dva adijabatska i dva izohorna.
Izračunajte termodinamičke koordinate (volumen,
tlak i temperaturu) za stanja A, B , C i D, ukoliko
vrijedi TC = 27,0 0C , pC = 101 kPa , TA = 977 0C ,
VA = 0,35∙VC, također izračunajte učinkovitost
ciklusa.
( Plinska konstanta R = 8,314 J K-1 mol-1 ,
koeficijent adijabatske ekspanzije za dvoatomski
plin je γ = 1,4 .)
5) 2017-ŽN-4
Motor radi na Carnotov ciklus između temperatura 100 0C i 20 0C. Koliku masu leda motor može
otopiti otpuštenom energijom putem ispušnih plinova, nakon što je obavio rad 5,0∙104 J ? ( Latentna
toplina leda λled = 3,33∙105 J/kg.)
6) 2018-ŽN-1
Poseban toplinski stroj ima snagu od 5,00 kW i učinkovitost 25 %. Ako stroj hladnom spremniku
preda 8000 J energije u svakom ciklusu, izračunajte:
a) Energiju apsorbiranu u svakom ciklusu.
b) Vrijeme potrebno za obavljanje jednog kompletnog ciklusa.
7) 2018-ŽN-2
Idealni jednoatomni plin zauzima, u stanju A, volumen VA = 5,00 l pri atmosferskom tlaku ( 1 atm),
na temperaturi TA = 300 K. Zagrije se izohorno do stanja B pri tlaku pB = 3,00 atm. Zatim se širi
izotermno na stanje C, i na kraju je komprimiran izobarno do početnog stanja A.
a) Nacrtajte navedene procese u p-V grafu.
b) Izračunajte broj molova n i termodinamičke koordinate ( p, V, T) za stanja A,B i C ( u mjernim
jedinicama paskal, litra i kelvin).
c) Izračunajte toplinu Q , rad W i promjenu unutarnje energije ΔU za procese AB, BC i CA te za
cijeli ciklus.
( R = 8,31 J/ K mol , patm = 101300 Pa )
8) 2019-ŽN-3
Izračunati količinu topline koju toplinski stroj, s n = 2 mola jednoatomnog radnog plina, u jednom
ciklusu kružnog procesa pretvori u rad, ako se kružni proces A → B → C → D → A sastoji od: A→B
= izohora, B → C = izoterma, C → D = izohora i D → A = izoterma. Zadano je:
TA = 122K; PA = 2,00·105 Pa; PB = 4PA; PC = 2,285·105 Pa.
9) 2020-ŽN-3
Toplinski stroj izvodi kružni proces u p-V ravnini tako da prolazi kroz sljedeća stanja:
Stanje A (p0,V0); stanje B (3p0,V0); stanje C (3p0,2V0); stanje D (2p0,2V0); stanje E (2p0,3V0); stanje F
(p0,3V0); i opet se vraća u stanje A (p0,V0).
Nacrtajte na grafu p-V procese koji se sastoje od kvazistacionarnih procesa. Radni plin motora sastoji
se od n molova savršenog jednoatomskog plina.
Odredite i obrazložite:
a. U kojim procesima plin obavlja rad i u kojima se rad obavlja na plinu.
b. U kojim se procesima plin zagrijava, a u kojima se hladi.
c. Pri kojim se procesima povećava unutarnja energija plina, a pri kojima se smanjuje.
d. U kojim procesima plin apsorbira toplinu, a u kojima ju otpušta.
e. Izračunajte učinkovitost stroja.
f. Ako se uzme u obzir da je p0=patm i V0= 0.03 m3, n= 1 mol, izračunajte najnižu temperaturu
Tn i najvišu temperaturu Tv koju dosegne plin tijekom ciklusa i utvrdite u kojim stanjima
sustav dostiže te vrijednosti. Odredite učinkovitost motora koji provodi Carnotov ciklus
između tih dviju temperatura.
10) 2020-ŽN-5
Izumitelj tvrdi da je konstruirao četiri toplinska stroja od kojih svaki radi između dva izvora topline na
400 i 300 K. Podaci svakog toplinskog stroja, za svaki radni ciklus, su sljedeći:
stroj a): Q1 = 200 J; Q2 = −175 J; W = 40 J; stroj b): Q1 = 500 J; Q2 = −200 J; W = 400 J; stroj c): Q1
= 600 J; Q2 = −200 J; W = 400 J; stroj d): Q1 = 100 J; Q2 = -90 J; W = 10 J. Odredite koji su od ovih
strojeva mogući, a koji su nemogući. Detaljno obrazložite vaše odgovore.
Toplinski strojevi (2)
1) 2021-ŽN-3
Toplinski stroj radi prema ciklusu:
A do B izotermni proces;
B do C izobarni proces;
C do D izotermni proces;
i D do A ponovo izobarni proces.
Dakle stroj koristi dvije izobarne transformacije i dvije izoterme transformacije u kružnom ciklusu.
Toplinski stroj sadrži 0.120 mola idealnog monoatomskog plina. U početnom stanju A volumen je VA
= 1 L, a temperatura je TA = 301 K. Izotermna kompresija prepolovi volumen, dok naknadno
zagrijavanje, s izobarnim širenjem, dovodi temperaturu na TC = 500 K. Napravite tablicu gdje su za
sve stanja A, B, C i D navedeni temperatura (K), volumen (L) i tlak (Pa). Napravite drugu tablicu gdje
su za sve procese A→B, B→C, C→D i D→A navedeni rad, promjena unutarnje energije i toplina.
Nacrtajte odgovarajući graf sa ciklusom toplinskog stroja. Kolika je učinkovitost ovog toplinskog
stroja?
2) 2022-ŽN-5
Jednoatomski idealni plin provodi reverzibilni kružni proces od tri dijela:
(1) izohorni, koji dovodi plin iz početnog stanja A (VA, pA) u stanje B u kojem je tlak dvostruko
veći
(2) adijabatsko širenje do stanja C
(3) izotermna kompresija koja vraća sustav iz C u početno stanje A.
Nacrtajte na p-V grafu procese i izračunajte slijedeće:
a) Omjer tlakova pC ÚpA i omjer volumena VC ÚVA.
b) Korisnost navedenog kružnog procesa.
c) Snagu koju razvija hipotetski motor koji izvodi ovaj kružni proces, počevši od stanja A
karakteriziranog s pA = 100 kPa i VA = 24 L i radi na frekvenciji f = 75 kružnih procesa u minuti.
Entropija (1)
1) 2017-ŽN-5
Dva idealna toplinska izvora nalaze se na konstantnim temperaturama od 27 0C i 127 0C ( neovisno
o tome jesu li u kontaktu ili ne). Što se desi s entropijom sustava nakon što se izvori stave u kontakt ?
Kolika je promjena entropije ukoliko je između dva izvora izmijenjena toplina Q = 100 J ?
2*) 2017-DN-4
Količina n = 1,2 mola jednoatomnog idealnog plina, uz pomoć
dva idealna izvora temperature TA = 600 K i TC = 300 K ,
prolazi kroz termodinamički ciklus prikazan u slici. Pretvorba
AB je izotermna i reverzibilna, pri temperaturi TA ; BC je
izohorna ireverzibilna pretvorba ( ali gdje je W = 0) izvedena
stavljajući plin u kontakt s izvorom TC ; CA je adijabatska
reverzibilna pretvorba. Ukoliko je pA = 8∙105 Pa, izračunajte:
a) Volumen VC ;
b) Rad obavljen u jednom ciklusu ;
c) Učinkovitost ciklusa ;
d) Promjenu entropije „termodinamičkog svemira“ ( sustav +
okoliš), tijekom ciklusa.
Napomena: Rješenja zadataka moraju se izraziti s tri značajne znamenke i u SI jedinicama.
( Plinska konstanta R = 8,314 J K-1 mol-1, koeficijent adijabatske ekspanzije za jednoatomni plin γ =
1,67)
3*) 2019-DN-3
Sustav koji se sastoji od idealnog dvotomnog plina izvodi reverzibilni termodinamički kružni proces
u smjeru kazaljke na satu, gdje su: A→B izobara, B → C izohora, C → A adijabata.
Uz pretpostavku da su poznati pA i VA i da vrijedi VB=VA/x, gdje je x> 1:
Odredite pC kao funkciju od pA i x.
Pronađite učinkovitost η kružnog procesa kao funkciju od x.
Uzimajući u obzir da je funkcija η (x) monotono pada za x> 1, odredite vrijednost od x iz intervala 2.5
< x < 3.5, s greškom manjom od 0.05, za koju je učinkovitost η= 24%.
Odredite u kojim je stanjima, ili stanju, kružnog procesa entropija sustava maksimalna i u kojim je
stanjima, ili stanju, kružnog procesa entropija sustava minimalna. Izračunajte vrijednost Smax- Smin kao
funkciju od x i broja molova plina n.
Coulombov zakon (1)
1) 2004-ŽN-3
Tri metalne kuglice jednakih polumjera r nalaze se na pravcu (
slika). Udaljenost između susjednih kuglica održava se na
iznosu d ( d > 2 r). Na vanjskim kuglicama se nalazi naboj q , a
na onoj u sredini naboj Q. Odredite rezultantnu elektrostatsku
silu na srednju kuglicu. Srednjom kuglicom prvo dotaknemo
jednu, a zatim drugu rubnu kuglicu. Nakon toga svaku kuglicu vratimo u njen položaj prije pomicanja.
Odredite rezultantnu elektrostatsku silu na srednju kuglicu.
2) 2006-ŽN-3
Dvije identične kuglice, svaka mase m i naboja q stave se u
polukuglastu posudu polumjera R koja ima glatke, nevodljive zidove
(slika). Zbog toga se kuglice pomaknu i u ravnotežnom položaju su
udaljene za R. Koliki je naboj na svakoj od kuglica ? Polumjeri
kuglica su puno manji od polumjera posude R.
3) 2008-ŽN-4
Četiri kuglice nabijene nabojem istog iznosa q = 2 µC ( ali dvije
pozitivno nabijene, dvije negativne) postavljene su u geometriju kao
na slici: pozitivni naboji se nalaze na jednoj dijagonali horizontalno
postavljenog kvadrata stranice a = 40 cm, a negativni na drugoj.
Masa svake kuglice je m = 1 g. Kuglice se nalaze u žljebovima tako
da se mogu gibati samo radijalno prema centru kvadrata ( ili od
njega). Kojom kutnom brzinom treba zarotirati ovaj sustav i oko koje
osi da se kuglice ne bi pomicale duž žljebova ?
4) 2010-ON-5
Točkasto tijelo zanemarive mase nabijeno je nabojem q1 = + 0,1 µC i učvršćeno je u točki ( x, y) = (
1 cm , 0). Drugo točkasto tijelo zanemarive mase nabijeno je nabojem q2 = + 0,4 µC i učvršćeno je u
točki ( x , y) = ( 0 , - 2 cm). Ako se u ishodište koordinatnog sustava stavi točkasto tijelo zanemarive
mase i naboja q3 = + 0,1 µC, izračunajte ukupnu silu koja djeluje na taj naboj q3. Gdje i na kraju
udaljenost od naboja q3 morate staviti točkasto tijelo zanemarive mase i naboja q4 = - 0,9 µC tako da
naboj q3 ostane mirovati i nakon što ga pustite da se giba ? ( k = 9 ∙109 N∙ m2 ∙C-2 )
5) 2010-ŽN-1
O dva jednaka balona napunjena helijem obješen je nitima mali
metalni uteg mase m = 5 g i svi lebde u zraku kao što prikazuje slika.
Svaki balon nabijen je nabojem Q. Odredite Q i masu helija. Gustoća
helija i zraka su redom 0,18 kg/m3 i 1,2 kg/m3. Materijal od kojeg je
napravljen svaki balon je zanemarive debljine i ima masu 0,1 g. ( k
= 9 109 N m2 C-2)
6) 2012-ON-5
Pozitivno nabijena kuglica mase M i naboja Q visi na niti od izolatora. Na udaljenosti D ispod kuglice
stavimo drugu kuglicu. Obje kuglice su zanemarivih dimenzija. Koliki mora biti po veličini i
predznaku naboj te kuglice da bi se napetost niti povećala 3 puta ?
7) 2015-ON-5
Dvije kuglice pozitivno su nabijene. Naboji kuglica su Q1 i Q2 . Kuglice početno postavimo da
udaljenost r. Zatim ih približimo dok se ne dotaknu te vratimo u početni položaj.
a) Koliki je omjer sila kojom međudjeluju na udaljenosti r prije i nakon doticanja ?
b) Odredite koliki treba biti naboj treće kuglice i gdje je treba staviti da bi ukupna sila na sve tri kuglice
( nakon doticanja dviju kuglica i vraćanja u početni položaj) bila nula. Kuglice su identične, cijelo
vrijeme nalaze se u zraku i imaju zanemarive dimenzije.
8*) 2015-DN-1
Tri jednake kuglice zanemarivih dimenzija obješene su svaka na
svoju nit u isto ovjesište i puštene da se slobodno rasporede. Niti
su jednake duljine, zanemarive mase i napravljene od izolatora.
Položaj naboja prikazan je na slici. Naboji su u ravnini paralelnoj
s tlom i čine vrhove jednako straničnog trokuta duljine stranice a
= 0,005 m. Težina i naboj svake kuglice su 0,0007 N i 1 nC.
a) Izračunajte silu napetosti niti. b) Izračunajte duljinu niti.
( k = 9 ∙109 N∙ m2 ∙C-2 )
9) 2016-ŽN-3
Dvije jednake kuglice mase m vise na nitima kao na slici. Niti su pričvršćene u istoj točki.
Polumjer kuglica je zanemariv u odnosu na duljinu niti. Naboj svake kuglice je različit, ali obje su
pozitivne. Svaka nit je duljine L i zatvara s vertikalom kut 300. Zatim se kuglice spoje tankom
vodljivom žicom i nakon toga se žica makne. Nakon toga kuglice zauzmu položaj u kojem svaka nit
zatvara kut od 450 s vertikalom. Izračunajte početne naboje kuglica q1 i q2.
L = 0,5 m , m = 8 g , k = 9 ∙109 N∙ m2 ∙C-2.
Električno polje. Električni potencijal. Napon (1)
1) 2004-ON-Pž-3
Na vrhovima ABCD kvadrata stranice 10 cm, nalaze se redom smješteni naboji: +1/3 · 10-8 C, +2/3 ·
10-8 C, +2/3 · 10-8 C, -1/3 · 10-8 C.
a) Nađi grafički i računski jakost i smjer električnog polja u središtu kvadrata ako se naboji
nalaze u zraku. Smjer odredi s obzirom na dužinu OD.
b) Nađi električni potencijal u središtu kvadrata. ( k0 = 9·109 Nm2C-2).
2) 2004-ON-Pž-4
Kugla polumjera R1 nabijena nabojem Q1 okružena je metalnom mrežom polumjera R2 nabijenom
nabojem Q2. Pozitivni naboj Q poleti s kugle početnom brzinom v0 = 0, proleti kroz mrežu i udalji se
u beskonačnost.
a) Nađite brzinu tog naboja na udaljenosti r od kugle.
b) Kolika je ta brzina ako je r vrlo velik?
Omjer Q/m je poznat.
3) 2005-ON-4
Dvije kuglice čije su mase m1 = 0,5 g i m2 = 1,5 g nalaze se u vakuumu na udaljenosti r0 = 20 cm.
Ako se lakša kuglica naelektrizirana nabojem q1 = 80 nC, a veća s q2 = - 20 nC. Kolike će biti njihove
relativne brzine v´ kad se zbog elektrostatskog privlačenja ove dvije kuglice nađu na međusobnoj
udaljenosti r1 = 8 cm, u slučajevima: a) da je prva kuglica nepokretna, a druga slobodna , b) da se obje
kuglice slobodno gibaju jedna prema drugoj.
4) 2005-ŽN-3
U vrhovima jednakokračnog trokuta se nalaze redom: na bazi dvije nenabijene kugle polumjera r , a u
vrhu trokuta kugla K polumjera R nabijena nabojem Q. Kugla K se spoji pomoću vodiča prvo jednom
kugli na bazi, zatim se odspoji i spoji s drugom. Pretpostavite da su r i R puno manji od stranica
trokuta i da je raspodjela naboja na kuglama sferno simetrična.
a) Koliki je naboj na drugoj kugli nakon spajan ja ako je r/R = 0,8 ?
b) Za koji omjer r/R je naboj na drugoj kugli jednak Q/10 ?
5*) 2005-DN-1
U ishodište koordinatnog sustava postavljen je električni naboj q1 = - q , a na x-osi u točkama x2 = -
L i x3 = x naboji q2 = q3 = +4q , gdje je q = 25 µC, a L = 85 cm. a) Odredite vrijednost x za koju
je sustav u statičkoj ravnoteži . b) Napišite potencijalnu energiju naboja 3 kao funkciju x < 0 i
izračunajte njezin iznos za ravnotežni položaj. Kakva je to ravnoteža ? Objasnite ! Svi naboji se nalaze
u zraku ( ε0 = 8,854∙10-12 C2 / ( N m2) ).
6) 2007-ON-4
a) Izračunajte brzinu protona koji se ubrzava iz stanja mirovanja kroz razliku potencijala od 120 V.
b) Izračunajte brzinu elektrona koji se ubrzava kroz istu razliku potencijala kao u a) ( također iz stanja
mirovanja).
U kojem smjeru( od nižeg prema višem potencijalu ili obrnuto) se ubrzava proton, a u kojem elektron
? Koja čestica ima na kraju veću brzinu ? Zašto ? Objasnite ! Masa protona je mp = 1,67∙10-27 kg, a
elektrona me = 9,11∙10-31 kg. Naboj protona je +e , a elektrona –e, gdje je e = 1,6∙10-19 C.
7) 2008-ON-4
U blizini dva različita naboja Q1 i Q2 ( koji su međusobno udaljeni d ), odredite položaj svih točaka
u kojima je jakost električnog polja jednaka nuli. Posebno diskutirajte slučaj naboja istog predznaka,
a posebno slučaj raznoimenih naboja.
8) 2009-ON-5
Četiri tijela zanemarivih dimenzija fiksirana su u vrhovima kvadrata stranice a = 14 cm i nabijena s (
u smjeru kazaljke na satu) q1 = + 0,2 µC, q2 = + 0,1 µC, q3 = + 0,3 µC i q4 = - 0,6 µC. U središte
kvadrata dovede se naboj q5 = - 0,1 µC. koliki rad je potrebno izvršiti za dovođenje tog naboja iz
velike udaljenosti do centra kvadrata ? Kolika je ukupna sila na q5 u centru kvadrata ?
9*) 2009-DN-3
Dvije identične metalne kugle polumjera R = 10 cm postavljene su jedna iznad druge ( na udaljenosti
središta od d = 60 cm ). Gornja je kugla u početnom trenutku nabijena nabojem Q0 = 0,5 mC, dok je
donja nenabijena. Svakih 10 sekundi na gornjoj se kugli kondenzira kapljica vode mase m = 1 g koja
zatim padne na donju i pri tome na nju prenese naboj ∆Q = 2 nC. Pretpostavite da se gibanje kapljica
dešava isključivo duž spojnica dvije kugle, tj. da je savršeno vertikalno. Nakon koliko vremena
kapljica koja pada s gornje kugle neće doseći donju ?
10*) 2009-DN-4
Električno polje u atmosferi pada s visinom: pretpostavite da je taj pad linearan od površine Zemlje
do visine od 10 km gdje je električno polje posve nestaje.
(a) Ako je razlika potencijala između površine Zemlje i točke na visini od 10 km jednaka 4∙105 V,
izračunajte električno polje tik uz površinu Zemlje. Polumjer Zemlje je R = 5400 km.
(b) Pretpostavite da je Zemlja savršenog kuglastog oblika i da se naboj koji stvara električno polje
izračunato pod (a) nalazi isključivo na površini te kugle. Izračunajte kolika je površinska gustoća tog
naboja.
(c) Zbog vodljivosti zraka ( koja je malena, ali postoji) i napona spomenutog pod (a), pri vedrom
vremenu, okomito na površinu Zemlje teče struja gustoće 3,5∙10-12 A/m2 ( tik uz površinu Zemlje).
Izračunajte unutar kojeg vremena bi se površinska gustoća naboja izračunata pod (b) izbila. Da ne
postoji neki drugi mehanizam kojim se ona održava konstantnom.
(d) Mehanizam kojim se naboj dovodi na površinu Zemlje desi prosječno 40000 oluja, a u svakoj od
njih desi se prosječno 200 udara munje. Izračunajte kolika se količina naboja prenese prosječno iz
atmosfere na Zemlji pri jednom udaru munje.
11*) 2010-DN-1
a) Naboj Q učvršćen je na položaju kao na slici 1. Česticu naboja 0,02 µC i mase 3∙10-4 kg stavimo
u točki 1 i pustimo je iz mirovanja. Nešto kasnije čestica je opažena u točki 2 i njena brzina u točki 2
je 40 m/s. Izračunajte naboj Q !
b) Dva jednaka naboja Q učvršćena su na položajima kao na slici 2. Čestica mase 10-4 kg i naboja –
2 µC pustimo iz točke O s početnom brzinom 40 m/s u smjeru strelice na slici 2. Postoji li točka ( ili
točke) u kojima je trenutna brzina čestice jednaka nuli ? Ako da, odredite gdje je ta točka ( ili točke)
ako je y = 1 m. Za naboj Q uzmite vrijednost koju ste izračunali u a). Gravitaciju možete zanemariti.
( k = 9∙109 N m2 C-2 )
1) 2011-ON-5
Tri točkasta naboja ( Q1 , Q2 , Q3 ) zanemarive mase učvršćena su na
položajima kao na slici. Ukupna sila kojom naboji Q1 i Q2 djeluju na naboj
Q3 je sila F čiji smjer je prikazan na slici.
a) Koliki je iznos ukupne sile kojom naboji Q1 i Q3 djeluju na naboj Q2 ?
b) Koliki bi se rad obavio pri premještanju naboja Q2 iz položaja
prikazanog na slici u točku X ?
(a = 3 cm, b = 4 cm, Q2 = + 0,2 µC ,Q3 = 2 Q2 , k = 9∙109 N m2 C-2 )
2) 2012-ŽN-4
Tri jednake kugle od izolatora nabijene su jednoliko nabojima Q1 = 60 nC , Q2
= 80 nC i Q3 = 100 nC. Polumjer svake kugle je r = 10 cm. Kugle miruju u
horizontalnoj ravnini tako da su im središta u vrhovima jednakostraničnog
trokuta čija je stranica 11∙r. Koliki je rad potrebno utrošiti da bi se prenijelo
točkasti naboj q = 2 nC iz točke A u točku B ?
/ k = 1/( 4∙π∙ε0) = 9∙ 109 N∙m2∙C-2 /
3*) 2012-DN-3
Naboj šuplje, vodljive kugle vanjskog polumjera r1 i
unutarnjeg polumjera r2 je Q. Vanjsku površinu kugle
označimo s A, a unutarnju s B. U šupljini početno nema
naboja.
a) Izračunajte površinsku gustoću naboja na vanjskoj i
unutarnjoj površini kugle dok u šupljini nema naboja.
b) U središte šupljine unutar kugle stavi se:
1) točkasti naboj q , 2) mala šuplja vodljiva kugla vanjskog
polumjera r3, unutarnjeg polumjera r4 i ukupnog naboja q.
Za slučajeve 1) i 2) izračunajte površinsku gustoću naboja na vanjskoj i unutarnjoj površini velike
šuplje kugle.
Za slučajeve a) , b1) i b2) skicirajte grafove koji prikazuju ovisnost potencijala o r ( r je udaljenost od
središta velike šuplje kugle). Na grafovima treba biti vidljivo koliki su potencijali u točkama r = r1 ,
r2 , r3 , r4 .
4) 2013-ON-5
U vrhovima kvadrata stranice a učvršćena su dva
pozitivna i dva negativna točkasta naboja. Odredite
električni potencijal i električno polje ( smjer označite
na slici) u središtu kvadrata, ako su naboji razmješteni
kao na slici a) i kao na slici b).
5) 2013-ŽN-4
Elektron se giba u homogenom električnom polju jakosti 1000 V/m i smjera vertikalno prema gore.
Na slici 4 prikazan je trenutni položaj elektrona ( točka 1) i smjer njegove
brzine. Iznos brzine elektrona u tom trenutku je 106 m/s. a) Izračunajte
brzinu ( i iznos i smjer) elektrona u točki 2 , ako je to najviša točka njegove
putanje. Gravitaciju možete zanemariti. b) Kad bi elektron bio učvršćen u
točki 1 gdje bi električno polje bilo nula ?
Masa elektrona je m = 9,1∙10-31 kg , e = 1,6 ∙10-19 C , k = 1/( 4∙π∙ε0) = 9∙
109 N∙m2∙C-2 , ∆y = 0,1mm .
6) 2013-DN-1
Dvije kugle polumjera r1 = 0,2 cm i r2 = 0,5 cm, masa m1 =
0,1 g i m2 = 0,7 g te naboja q1 = -2 nC i q2 = 30 nC drže se
na položajima u kojima su im središta udaljena za d = 10
cm. Kugle su napravljene od izolatora i naboj je jednoliko
raspoređen.
a) Odredite smjer i iznos električnog polja u točki A na površini manje kugle
b) U jednom trenutku pustimo kugle da se slobodno gibaju. Izračunajte brzinu svake kugle u
trenutku kada se dotaknu. (Gravitaciju možete zanemariti, k = 9•109 N m2C-2.)
7) 2014-ON-5
Pozitivni točkasti naboji Q učvršćeni su na položajima prikazanim na slikama. Točkasti pozitivni naboj
q početno se nalazi u točki X, a zatim ga prebacimo u točku A. a) Za obje slike odredite za koliko se
promijenila potencijalna energija naboja q zbog prebacivanja iz točke X u točku A. b) Na svakoj slici
označite u točki A smjer u kojem bi se naboj q počeo gibati ako ga pustimo nakon što ga prebacimo u
točku A. c) Ako na slici 2 naboju q u točki A damo početnu brzinu u smjeru prema lijevom naboju
Q, odredite kolika mora biti njegova kinetička energija u A da bi njegova najmanja udaljenost od
naboja Q iznosila d ( d <R).
1) 2014-ŽN-5
Tri jednaka pozitivna naboja q učvršćena su u točkama 1, 2 i 3. U
točki 4 učvršćen je pozitivni naboj Q ( Slika 4).
a ) Koliku električnu silu osjeća naboj Q ?
b) Koliki bi rad trebao obaviti da bi se novi pozitivni naboj q doveo
iz beskonačnosti u točku X ?
2*) 2014-DN-1
U vrhovima kvadrata stranice a učvršćeni su jednaki točkasti naboji
Q. U jednom trenutku jedan naboj se oslobodi tako da se može slobodno gibati.
a) Odredite iznos i smjer ukupne električne sile na pušteni naboj u trenutku puštanja.
b) Nakon dovoljno dugo redova ( nakon što se može zanemariti međudjelovanje puštenog i preostalih
naboja), oslobodi se i susjedni naboj. Odredite za koliko se razlikuju kinetičke energije puštenih naboja
na dovoljno velikoj udaljenosti.
3) 2016-ŽN-5
Kuglice 1 i 2, masa m1 i m2 te naboja q1 i q2 drže se na međusobnoj udaljenosti d0. Izračunajte
relativnu brzinu kuglica u trenutku kada su međusobno udaljene d ako se: a) kuglica 1 drži na mjestu,
a kuglica 2 pusti da se slobodno giba , b) obje kuglice pusti da se slobodno gibaju.
m1 = 0,005 kg, m2 = 0,010 kg , q1= 5∙ 10-8 C , q2= -8∙ 10-8 C, d0 = 0,2 m, d= 0,12 m , k = 9∙ 109 N∙ m2∙
C-2.
4*) 2019-DN-1
Dva pozitivna točkasta naboja Q pričvršćeni su u točkama (a/2, a/2; 0) i (-a/2; a/2; 0), a dva točkasta
naboja -Q u točkama (-a/2; -a/2; 0) i (a/2; -a/2; 0). Poznate su vrijednosti a> 0 i elektrostatska energija
ukupnog sustava naboja UE.
a) Odredite Q i predznak rada W potrebnog za stvaranje takve konfiguracije dovođenjem svih naboja
iz beskonačnosti.
b) Odredite rad W koji treba uložiti kako bi se jedan od četiri naboja doveo iz beskonačne udaljenosti
u navedeni položaj, dok su preostala tri naboja na navedenim položajima.
c) Da bi testni naboj q prešao iz točke A = (0; -a/2; 0) u točku B = (0; 0; 0), uložen je rad W < 0.
Odredite predznak i iznos naboja q.
d) U određenom trenutku se naboj smješten u točki (a/2; a/2; 0) se oslobodi. Zanemarujući
gravitacijsku silu odredite smjer njegove brzine odmah nakon tog trenutka.
5*) 2020-DN-1
Razmotrite uređaj prikazan na slici koji oscilira u okomitoj ravnini oko fiksne točke
uporišta F. Protuuteg je pričvršćen na donji kraj štapa, dok se na gornjem kraju
nalazi malena metalna kugla P, polumjera r. U istoj okomitoj ravnini nalaze se još
dvije metalne kugle A i B, iste kao kugla P, smještene u simetričnom položaju, na
udaljenosti mnogo većoj od njihovog polumjera i leže na istoj plohi kojoj se giba
P. A i B povezani su pomoću dva vodiča velikog otpora i zanemarivog kapaciteta
sa baterijom: A je povezan s pozitivnim polom, a B s negativnim koji je uzemljen.
Neka je V napon baterije. Prilikom gibanja kugla P je povremeno i naizmjenično u
dodiru s A i B. Pretpostavite da je električni otpor vodiča koji povezuju te kugle s
baterijom i zemljom dovoljno visok da ih se može smatrati električno izoliranima
od kruga tijekom vrlo kratkog vremena dodira sa P kuglom, ali dovoljno malen da se kugle vrate u
ravnotežan položaj za manje od polovice razdoblja vremena gibanja od A do B i natrag do A.
A) Odredite, kao funkciju od V, iznos naboja QA koji se sakuplja na kugli A kada je P daleko od A a
isto tako i naboj QB koji se sakuplja na B kad je P udaljen od B. Izračunajte numeričke vrijednosti uz
uvjete da je V = 2000 V i r = 2 cm.
B) Nađite iznos kao funkciju od QA, naboja q1 koji se nalazi na P prilikom gibanja od A do B, i onog
q2 koji se nalazi pri povratku od B do A. Razmotrite situaciju nakon puno „njihanja“ u kojoj q1 i q2
održavaju ista vrijednost pri svakom zamahu. Također izračunajte numeričke vrijednosti naboja u tom
slučaju.
C) Rezultat dobiven u prethodnom dijelu zadatka pokazuje da, uzimajući u obzir cijeli ciklus gibanja
od A do povratka do A, postoji ukupan prijenos naboja iz A u B, a time i električna struja prosječnog
intenziteta I. Odredite struju I i ekvivalentni otpor RE, kao funkciju od QA, perioda oscilacija T (vrijeme
potrebno od A do B i natrag do A), i napona baterije V. Izračunajte numeričke vrijednosti uz
pretpostavku da P čini 95 oscilacija u minuti.
Napomena: zanemarite doprinose trenja kod uređaja i indukcijske efekte između nabijenih kugla.
Kapacitet i kondenzator. Spajanje kondenzatora. Energija električnog polja (1)
1*) 2005-DN-3
Razmotrite 2 pločasta kondenzatora C1 i C2 na kojima su,
redom, naboji Q1 i Q2. a) Kolika je ukupna energija ova dva
kondenzatora ? Nakon toga međusobno se spoje dvije pozitivno
i dvije negativno nabijene ploče. b)Kolika je sad energija
sistema ? Postoji li razlika u odnosu na slučaj a) ? c) Što se
dogodilo s energijom sistema nakon spajanja ploča ? d) Koja
je razlika u energiji između praznog kondenzatora i
kondenzatora punog vode, ako je na svakom isti naboj ? e) Što
će se dogoditi ako se ( nekim nabojem Q) nabijeni kondenzator
stavi na površinu vode kao na slici ? Zašto ? Nađite ukupnu
energiju sistema Eukupno kao funkciju visine h do koje se popela
voda. Razmak između ploča je d.
2) 2007-ON-5
Paralelna i serijska kombinacija
kondenzatora ( kapaciteta, redom, 10 µF, 20
µF, 30 µF) između točaka a i b se spoji na
120 V, a zatim u krugove A i B kao na slici.
Kad se sklopka zatvori kondenzatori se
isprazne kroz signalnu napravu. Koliko
naboja će u pojedinom slučaju proći kroz nju
?
3) 2008-ŽN-5
Pet kondenzatora je spojeno na bateriju elektromotorne sile E = 12 V kao
na slici ( C1 = 2 µF , C2 = 3 µF , C3 = 5 µF ). a) Koliki je napon između
točaka A i B ? b) Odredite naboj i napon za svaki od pet kondenzatora u
ovom spoju.
4*) 2008-DN-3
Između ploča ravnog kondenzatora ( koje imaju površinu S = 100 cm2) nalazi se izolator čija je
relativna permitivnost jednaka εr = 3. Na temperaturi t1 = 15 0C kapacitet kondenzatora je 10 µF , a
površine ploča i izolatora su posve jednake, pa izolator potpuno popunjava prostor između ploča.
Koliki će biti kapacitet ovog kondenzatora na temperaturi t2 = 30 0C ako su koeficijenti linearnog
toplinskog rastezanja za ploču αp = 2∙10-4 K-1, a za izolator αi = 8∙10-5 K-1. Pretpostavite da se linearna
permitivnost izolatora ne mijenja s temperaturom. Nadalje, udaljenost među pločama se ne može širiti
u smjeru okomitom na ploče kondenzatora).
5*) 2008-DN-4
Četiri su kondenzatora ( C1 = 4 µF , C2 = 3 µF, C3 = 2 µF , C4 = 1
µF) spojena na četiri istosmjerna izbora ( U1 = 50 V , U2 = 60 V ,
U3 = 70 V , U4 = 80 V ) kao na slici A ( obratite pažnju na polaritet
svakog od izolatora). Potom se odspojeni od izvora i ( bez
pomicanja i okretanja) spojeni kao na slici B. Izračunajte ravnotežni
naboj i napon na svakom od kondenzatora na slici B. Koliki je
ukupan naboj protekao kroz točku T pri prespajanju kondenzatora
sa sheme A na B ?
6) 2009-ŽN-5
Tri nenabijena kondenzatora spojena su kao na slici ( U0 = 12 V , C1 = 2
µF , C2 = 3 µF, C3 = 5 µF ) . Sklopka je potom prvo stavljena u položaj
„1“ pri čemu se nabio kondenzator kapaciteta C1. Zatim je sklopka
prebačena u položaj „2“. Koliki su konačni naboji na pločama svakog od
kondenzatora ?
7) 2010-ŽN-5
Pločasti kondenzator, čije su ploče udaljene D = 5 mm, spoji se na izvor
istosmjernog napona U = 300 V. Izvor se zatim odspoji i između ploča
kondenzatora stavi se pločica debljine d = 2 mm. Pločica je jednako udaljena od
svake ploče kondenzatora. Hoće li se nakon umetanja pločice promijeniti ( u
odnosu na stanje prije umetanja pločice) razlika potencijala među pločama
kondenzatora ako je pločica od:
a) metala ,
b) dielektrika relativne permitivnosti 2.
U slučaju pozitivnog odgovora, izračunajte koliko ta promjena iznosi. Površina
umetnute pločice okrenuta prema ploči kondenzatora jednaka je površini ploče
kondenzatora.
8*) 2011-DN-3
Četiri jednake i početno neutralne metalne ploče nalaze se u zraku i
poredane su kao na slici. Površina svake ploče je S. Udaljenost susjednih
ploča je d. Ploče 1 i 3 spoje se međusobno vodljivom žicom zanemarivog
otpora. Ploče 2 i 4 spoje se s baterijom tako da je u točki A negativan, a u
točki B pozitivan pol baterije. a) Koliki je ukupni kapacitet između točaka
A i B ? b) Kolika je površinska gustoća naboja na svakoj strani svake
ploče ? Pazite da i predznak bude točan. Dielektrična konstanta je ε0 .
Razlika potencijala točaka A i B je V.
9) 2012-ŽN-5
Prazni kondenzator kapaciteta C1= 4 µF spoji se na bateriju od
U = 4 V kao na slici (1). Zatim se odspoji od baterije i spoji s
drugim praznim kondenzatorom kapaciteta C2 = 2 µF kao na
slici (2).
a) Izračunajte naboj i razliku potencijala među pločama
kondenzatora C2 dok je spojen kao na slici (2).
b) Koliki bi bio naboj na kondenzatoru C2 da je prvom
kondenzatoru nakon odspajanja od baterije, a prije spajanja s
kondenzatorom C2 udaljenost njegovih ploča smanjena dva
puta ?
Kapacitet i kondenzator. Spajanje kondenzatora. Energija električnog polja (2)
1) 2013-ŽN-5
Tri kondenzatora spojenih u seriju nabijeno je spajanjem na napon U. Nakon toga baterija se odspoji,
a kondenzatori prespoje paralelno. Kolika je promjena ukupne energije spoja kondenzatora ako su: a)
Svi kondenzatori jednakog kapaciteta C , b) Kapaciteti kondenzatora su C , C/2 i C/3.
2*) 2014-DN-4
Kondenzatori kapaciteta C1 = 2 µF i C2 = 3 µF spojeni su na izvore istosmjernih napona U1 = 150
V i U2 = 120 V kao na slici 1. Zatim se kondenzatori odspoje od izvora te zajedno s nabijenim
kondenzatorom C3 = 6 µF spoje kao na slici 2.
a) Izračunajte naboj na svakom od tri kondenzatora nakon što se sva tri spoje na opisani način, b)
Koliko je naboja proteklo kroz točku X ?
3*) 2015-DN-4
Pet praznih kondenzatora spojeno je kao na slici C1 =
C2 = C3 = 2 C , C4 = C5 = 4 C.
a) Koliki je ukupni kapacitet između točaka A i B ? b)
Odredite naboj kondenzatora C1 ako bateriju napona U
spojimo između točaka A i B. c) Koliki bi bio naboj
svakog kondenzatora da smo bateriju napona U spojili
između točaka X i Y ?
4*) 2016-DN-4
Između tri jednake paralelne metalne ploče stavi se dielektrik čija je dielektrična konstanta εr. vanjske
ploče spojene su na bateriju napona U. razmak između susjednih ploča je D, duljina umetnutog dijela
dielektrika je x, visina i širina ploče je L.
a) Odredite kapacitet sustava prikazanog na slici. b) Ako se svaki dielektrik pomakne za ∆x prema
središtu ( lijevi dielektrik se spusti, a desni podigne za ∆x kao na desnoj slici), odredite kapacitet
sustava. c) Odredite za koliko se promijenila energija sustava zbog pomicanja dielektrika za ∆x.
Vanjske ploče su cijelo vrijeme spojene na bateriju. d) Odredite za koliko bi se promijenila energija
ovakvog sustava zbog pomicanja dielektrika za ∆x ako se, prije pomicanja dielektrika, metalne ploče
odspoje od baterije. Sve tražene vrijednosti izrazite pomoću zadanih veličina.
5*) 2019-DN-2
Kapacitet kondenzatora kod kojeg je debljina dielektričnog materijala mnogo manja od dimenzija
ploča kondenzatora (d 2≪ S) može se izračunati koristeći izraz za slučaj kondenzatora s paralelnim
pločama. Neka je εR dielektrična konstanta dielektričnog materijala i EM maksimalno električno polje
koje dielektrični materijal može podnijeti prije nego se uništi. Kondenzator je opisan s dvije
karakteristične vrijednosti, kapacitetom C i maksimalnim naponom koji može podnijeti, Vmax .
Da ne bi došlo do zamjene oznake za volumen kondenzatora s naponom na kontaktima kondenzatora
koristi će se oznaka Y za volumen dielektričnog materijala.
a) Dokažite da volumen Y kondenzatora kapaciteta C i maksimalnog napona Vmax ne može biti manji
od jedne određene minimalne vrijednosti. Izrazite Ymin u ovisnosti o EM i εR.
b) S kojim od navedenih materijala je moguća proizvodnja kondenzatora minimalnog volumena
MATERIJAL εR Emax (kV/mm)

Parafinski papir 2.5 50
Keramika 60 15
Silikat 8 90
Stiropor 2.6 50
Porculan 6 25
Epoksidna smola 4 35
Teflon 2.2 20
c) Koji od navedenih materijala omogućava proizvodnju kondenzatora kapaciteta 4.4 µF, maksimalnog
napona 50 V i ima oblik paralelopipeda dimenzija 10x10x2 mm3.
Gibanje električno nabijene čestice u električnom polju (1)
1) 2006-ŽN-4
Elektron uleti brzinom v0 u homogeno električno polje ravnog
kondenzatora između čijih ploča se nalazi zrak i to po središnjoj
osi kondenzatora ( slika). Napon između ploča je U = 300 V , a
njihov međusobni razmak d = 2 cm. Koliku najmanju brzinu mora
imati elektron tako da izleti iz kondenzatora ( da ne udari o ploču)
ako je duljina njegovih ploča l = 10 cm. Masa elektrona je m =
9,11∙10-31 kg , a naboj q = - 1,602∙10-19 C = - e.
2*) 2006-DN-1
S vrha kosine visine h i horizontalna dimenzije l pusti se iz mirovanja
gibati kuglica mase m zanemarivo malog polumjera ( slika). Na
kuglici je pozitivni naboj +q. U vrhu pravog kuta kosine se nalazi
nepomičan negativan naboj –q.
a) Promatrajući kuglicu kako se giba niz kosinu, ustanovili ste da je
stigla do dna. Kolika joj je tada brzina ?
b) Ako je visina kosine h = 1 m, za koje se vrijednosti horizontalne
dimenzije kosine l , kuglica mase 1 g na kojoj je naboj q = 1,326 µC
ne stiže do dna ?
c) Za koje omjere h/l je brzina nabijene kuglice na dnu veća od one
koju bi imala nenabijena kuglica u istim uvjetima ?
Kosina je napravljena od električki neprovodljivog materijala. Trenje zanemariti.
3*) 2007-DN-3
Vrlo uzak i vremenski stalan snop protona ubrzan je razlikom potencijala od 1000 kV i usmjeren je
na debelu metu na kojoj se u potpunosti zaustavlja. Jakost struje snopa protona jednaka je 1 µA.
Izračunajte: a) broj protona koji u svakoj sekundi udaraju u metu ; b) snagu koju se pri zaustavljaju
protona pretvara u toplinu ; c) prosječan razmak između dva protona u snopu na kraju ubrzavanja i
električni potencijal među njima. Diskutirajte utjecaj električnog odbijanja čestica unutar snopa na
njegovu fokusiranost.
Masa protona je 1,67∙10-27 kg.
4) 2008-ON-5
Elektron ulijeće brzinom v0 okomito na homogeno
električno polje ( jakosti E = 2∙104 V/m) na jednakoj
udaljenosti od dvije otklonske ploče u katodnoj cijevi.
Razmak među pločama je d = 0,05 m , a njihova duljina l
= 0,1 m. Kolika mora biti minimalna brzina v0 da se
elektron ne bi zabio u jednu od otklonskih ploča ? Masa
elektrona je me = 9,11∙10-31 kg , a naboj e = 1,6∙10-19 C .
5) 2011-ŽN-5
Ploče kondenzatora postavljene su vertikalno, međusobno udaljene za d i
jakost električnog polja između ploča je E. Na visini h, uz pozitivno nabijenu
ploču, nalazi se točka X. Iz te točke pusti se pozitivno nabijena čestica mase
m i naboja q. Čestica udari o suprotnu ploču u točki Y.
a) Na kojoj visini ( u odnosu na dno ploče) je točka Y ?
b) Skicirajte ( ili opišite riječima) putanju čestice od X do Y .
c) Pod kojim je kutom , u odnosu na negativnu ploču, čestica udarila u Y ?
6) 2015-ŽN-3
Točkasti naboj q = 1,6∙10-19 C , mase m = 1,67∙10-27 kg, miruje u homogenom električnom polju E1
= 100 V/m čije su silnice prikazane na slici a). U jednom trenutku naboj se pusti da se slobodno giba.
a) Izračunajte brzinu naboja nakon što prijeđe udaljenost d = 0,1 m.
b) U trenutku kada je naboj udaljen za d od početne točke mirovanja, uključi se dodatno homogeno
električno polje E2 = 200 V/m čije su silnice okomite na smjer polja E1 (slika b). Izračunajte brzinu
naboja q nakon vremena t = 1 µs od uključivanja polja E2. pri tome je polje E1 cijelo vrijeme uključeno.
7*) 2016-DN-3
Elektronski top emitira tanak i vremenski stalan snop elektrona. Za ubrzavanje se koristi razlika
potencijala 50 kV. Snop udara okomito na učvršćenu neutralnu metalnu kuglu u kojoj se elektroni
zaustave. Središte kugle udaljeno je 0,5 m od topa. 100 sekundi nakon početka emitiranja elektrona,
temperatura kugle poraste za ∆t.
a) Odredite ∆t ako je jakost struje snopa elektrona 0,3 µA.
b) Odredite za koliko je porasla temperatura kugle 1 ns nakon uključenja topa.
Pretpostavite da elektroni odvode s kugle preko uzemljenja i da pri tome nema izmjene topline. Cijeli
sustav se nalazi u vakuumu. Polumjer kugle je 0,005 m , gustoća je 2700 kg/m3, specifični toplinski
kapacitet je 900 J /( kg∙K). Zanemarite relativističke učinke. Naboj elektrona je – 1,6∙10-19 c, a masa
9,1∙10-31 kg.
8*) 2017-DN-1
Kuglica nabijena pozitivnim nabojem i mase m = 1,0 g počinje padati iz stanja mirovanja, u vakuumu,
s visine h = 5,00 m, u vertikalnom jednolikom električnom polju E = 1,00∙104 N/C. U trenutku pada
na tlo kuglica ima brzinu v = 21,0 m/s. Odredite:
a) Smjer električnog polja;
b) Naboj na kuglici;
c) Ukoliko kuglica kroz nevodljivu tekućinu gustoće 0,88 kg/dm3 , bez viskoznog trenja u istom
električnom polju i padne na tlo brzinom za trećinu manju u odnosu na pad u vakuumu, odredite
polumjer kuglice.
9*) 2018-DN-3
Elektron ulijeće brzinom v0 = 5,6∙106 m/s u prostor između dvije dugačke paralelne ploče, od kojih
je gornja pozitivno nabijena a donja negativno. Elektron ulijeće točno na polovici udaljenosti između
ploča, a početna brzina je pod kutom α = 450 prema negativno nabijenoj ploči. Udaljenost između
ploča je D = 2 mm a razlika potencijala među njima je ΔV = 100 V.
Odredite:
a) Kolika je najmanja udaljenost koju će elektron dostići u odnosu na negativno nabijenu ploču.
b) Gdje će se elektron sudariti s pozitivno nabijenom pločom.
( me = 9,11∙10-31 kg , qe = 1,60∙10-19 C)
Gibanje električno nabijene čestice u električnom polju (2)
1*) 2022-DN-3
Ionizacijska komora je detektor za otkrivanje i mjerenje jakosti ionizirajućega zračenja. Glavni su joj
dijelovi zatvorena cilindrična komora, u kojoj se nalazi plin pod određenim tlakom, i dvije elektrode
s početnom razlikom napona Vc=Vo. Prolaskom fotona ili neke nabijene čestice dovoljne energije kroz
komoru, ioniziraju se ili pobuđuju molekule plina uzduž staze čestice. Ionizacijom neutralne molekule
nastaju pozitivni ion i slobodni elektroni koji se nastavljaju gibati prema nabijenim pločama. Zbog
brojnih sudara tako nastalih iona i elektrona s ostalim molekulama plina njihova se brzina može
smatrati konstantnom i nazivamo je driftna brzina. Kako je masa elektrona znatno manja prema onoj
od iona može se smatrati da za te (driftne) brzine vrijedi ve ≫ vi.
Za potrebe ovog zadatka uzet ćemo da elektrode u ionizacijskoj komori odgovaraju pločastom
kondenzatoru, a voltmetar (nije prikazan na slici) je spojen tako da mjeri napon V(t) koji odgovara
razlici početnog napona i vremenski ovisnog napona Vc : V(t)= Vo - Vc(t).
Pretpostavimo da u trenutku t=0 jedna čestica prođe na udaljenosti x od pozitivno nabijene ploče, i da
je vrijeme prolaza te čestice kroz detektor zanemarivo kratko prema ostalim procesima.
a) Izrazite rad koji električna sila vrši na jednom elektronu i ionu, kao funkciju vremena, prije nego
dođu do ploče kondenzatora.
b) Izrazite potencijal V(t) kao funkciju broja N nastalih parova elektron-iona, udaljenosti d između
ploča, kapaciteta C kondenzatora, i driftnih brzina elektrona i iona (također, prije nego što dođu do
ploče kondenzatora). Pretpostavite da se Vc(t) vrlo malo razlikuje od Vo, tj. da se zbroj napona V0 +
Vc(t) može aproksimirati s 2 V0.
c) Budući da su driftne brzine vrlo različite, elektroni gotovo uvijek stignu na anodu (pozitivno
nabijenu ploču kondenzatora) prije nego što pozitivni ioni stignu na katodu (negativnu ploču).
Pretpostavimo da se tako događa i u ovom slučaju. Nazovimo te trenutak u kojem udare elektroni, a ti
sljedeći trenutak u kojem udare ioni. Pronađite izraz za signal V(t), između te i ti kao funkciju N, d, C,
vi i x.
d) Pronađite vrijednost V(t) nakon ti.
e) Nacrtajte kvalitativni graf funkcije V(t).
Elektrodinamika: Spajanje otpornika. Kirchhoffova pravila (1)
1) 2004-ŽN-4
Izvor struje priključimo jednom na otpornik otpora 0,64 Ω , a drugi puta na otpornik otpora 2,25 Ω.
U oba slučaja je snaga na otpornicima jednaka. Odredite unutarnji otpor izvora.
2) 2004-ŽN-5
Pravilni tetraedar napravljen je od žice. Otpor komada žice koji odgovara jednom bridu je R. Odredite
ekvivalentni otpor tetraedra između dva vrha.
3*) 2005-DN-2
U 3D krugu na slici, svi elementi kruga se nalaze na bridovima kocke. Svi
otpornici imaju jednake otpore R, a svi kondenzatori jednake kapacitete
C. Napon među točkama A i B je V. Izračunajte koliki naboj je na
kondenzatoru kod B ( označenim brojem 8).
Pomoć: Svaki element strujnog kruga označen je brojkom. Pažljivo
nacrtajte ekvivalentnu shemu 3D kruga u dvije dimenzije.
4*) 2006-DN-2
Zadan je strujni krug kao na slici.
a) Kad se otpor od 180 Ω spoji
preko baterije elektromotorne sile
5 V i unutarnjeg otpora 20 Ω,
kolika struja teče kroz otpor ?
Koliki je pad napona na njemu ?
b) Pretpostavite da se u strujni
krug dodaju ampermetar
unutarnjeg otpora 0,5 Ω i
voltmetar unutarnjeg otpora 20
kΩ kao na b) slici. Kolika su očitanja ovih uređaja ?
c) Zatim se jedan od terminala voltmetra prespoji ( kao na c) slici ). Kolika su sad očitanja voltmetra
i ampermetra ?
Postoji li razlika u očitanjima između b) i c) slučaja ? Ako da, koja od ovih konfiguracija daje točnije
očitanje ?
Napomena: Tražene veličine računajte na barem 5 decimala radi kasnije usporedbe.
5*) 2007-DN-1
a) Izračunajte ekvivalentni otpor električnog kruga prikazanog na slici ( R = 24 kΩ ). Otpor žica
zanemarite.
b) Ako je napon između točaka A i B jednak U = 40 V, izračunajte kolika struja teče kroz otpornik
označen s X.
c) Ako se otpornik X zamijeni kondenzatorom, koliki će biti novi ekvivalentni otpor čitavog kruga (
za istosmjernu struju) ? Ako je kapacitet kondenzatora C = 3 µF , a napon među točkama A i B i
dalje V = 40 V, koliki će se naboj inducirati na njegovim pločama ?
6*) 2010-DN-4
Sedam jednakih otpornika, izvor napona 12 V i sklopka S
spojeni su kao na slici. Otpor svakog otpornika je 1 Ω.
a) Kolika je razlika potencijala između točaka A i B kada je
sklopka otvorena ( položaj kao na slici) ? Koja točka (A ili B )
je na višem potencijalu ?
b) Kolika struja teče otpornikom 7 kada se sklopka zatvori ?
c) Kolika je razlika potencijala između točaka a i B nakon što
se sklopka S otvori te se otpornik 2 zamijeni s praznim
kondenzatorom kapaciteta 1 µF , a otpornik 5 se zamijeni
praznim kondenzatorom kapaciteta 0,5 µF ? Koliko je naboja
na kondenzatoru većeg kapaciteta kada se sklopka S zatori ?
7*) 2011-DN-4
Žarulja koja ima isti otpor kao i reostat ( promjenjivi otpornik) spojena
je u krug na slici i svijetli nekom snagom. Reostat je spojen na pola
duljine. Baterija je napona V i ima zanemarivi unutarnji otpor.
a) Što se dogodi sa snagom kojom svijetli žaruljica ako se žaruljica
zamijeni drugom žaruljicom čiji otpor je n puta veći ?
b) Promotrite n = 2 i n → ∞ i izvedite zaključak kako na sjaj žaruljice
utječe promjena njenog otpora.
8*) 2012-DN-4
Sedam jednakih žaruljica ( svaka ima otpor 1 Ω ) spojeno je na
izvor istosmjernog napona U = 2,4 V. Početno je sklopka S
otvorena ( kao na slici). Slijedeći zadatci odnose se na trenutak 4
sekunde nakon zatvaranja sklopke.
a) Poredajte žaruljice po jačini sjaja. Počnite od one koja svijetli
najjače.
b) Izračunajte struju koja prolazi žaruljicom 6.
c) Pretpostavite da je na mjestu žaruljice 6 bio kondenzator
kapaciteta 1 nF. Za taj slučaj poredajte žaruljice po jačini sjaja.
Počnite od one koja svijetli najjače.
9*) 2013-DN-4
Dva izvora elektromotornog napona E1 = 2 V i E2 = 4
V spojena su kao na slici a) . unutarnji otpor svakog
izvora je 0,5 Ω. a) Izračunajte otpor otpornika ako
voltmetar spojen kao na slici a) pokazuje 1 V. b)
Izračunajte struju kroz otpornik R, ako strujnom krugu
kao na slici a) dodamo izvor elektromotorne sile E3 = 5
V i unutarnjeg otpora 0,5 Ω tako da dobijemo strujni
krug kao na slici b).
Elektrodinamika: Spajanje otpornika. Kirchhoffova pravila (2)
1*) 2017-DN-2
Vrijednosti komponenata koje čine strujni krug (vidi
slika) su: V1 = 3,00 V ; C = 6,00 µF ; R1 = R2 = 5,00 Ω ;
R3 = 3,00 Ω ; V2 = 4,00 V ; V3 = 8,00 V. Odredite struju
koja, nakon 10 s poslije spajanja sklopa, reče kroz:
a) granu de ;
b) otpornik R3
c) grane bg i ah
d) Nađite naboj na kondenzatoru.
2*) 2018-DN-4
Električni krug na slici spojen je u točki Z sa zemljom.
Električne komponente od kojih se sastoji imaju sljedeće
vrijednosti: E = 10 V ( unutarnji otpor je zanemariv), R1 = 80
Ω , R2 = 40 Ω, R3 = 20 Ω , R4 = 120 Ω, R5 = 30 Ω. Izračunajte
potencijal u točki A u odnosu na točki Z.
3*) 2020-DN-3
U strujnom krugu prikazanom na slici poznate su vrijednosti R1=2.7 KΩ, R2=8 KΩ, R3=400 Ω, R4=6
KΩ, R5=1 KΩ. T1 i T2 su sklopke.
Izračunajte otpor među čvorovima A i B u sljedećim slučajevima:

A) T1 otvoren, T2 zatvoren.
B) T1 zatvoren, T2 otvoren.
C) T1 i T2 zatvoreni
D) T1 i T2 otvoreni
E) U kojem položaju moraju biti sklopke T1 i T2, tako da spajanjem izvora od 3 V na točke A i B, struja
kroz R5 bude minimalna? Odredite tu struju.
4*) 2021-DN-3
S obzirom na navedeni strujni krug koji sadrži izvor napona E1 i E2 i izvor konstante struje J, pronađite
vrijednost struje ix i snagu Px koja se troši na R3. Vrijednosti komponenti strujnog kruga su slijedeće
R1 = 4 Ω, R2 = 2 Ω, R3 = 6 Ω, R4 = 8 Ω, E1 = 40 V, E2 = 32 V i J = 2 A. (Izvor struje J je uređaj koji
uvijek daje zadanu struju, a napon na njemu je određen ostalim/vanjskim elementima u strujnom
krugu.)
5*) 2022-DN-1
Konstantanska žica duljine L = 100 cm presavijena je u kružni prsten. Ravna žica vodiča pričvršćena
je na točku A prstena (vidi sliku), a druga žica jednaka prvoj spojena je na prsten pomoću kliznog
kontakta (točka B), tako da je njezin smjer uvijek radijalan; sve žice leže u istoj ravnini.
Neka su l1 i l2 duljine dva luka između točaka A i B i neka je x = bezdimenzionalni parametar koji
definira položaj točke B.
Dvije ravne žice spojene su (na velikoj udaljenosti) na generator struje I0 = 250 mA i mjeri se napon
između točaka A i B. Utvrđeno je da maksimum napona, kada se x mijenja, iznosi V0 = 100 mV.
a) Odredite debljinu (promjer presjeka) konstantanske žice.

b) Nacrtajte graf napona V između A i B, kao funkcija od x.
c) Odredite ovisnost snage raspršene Jouleovim efektom u luku duljine l1 u ovisnosti o x i skicirajte
kvalitativno ovisnost na grafu. Znajući da ta ovisnost dostiže maksimum za x = 1/3, odredite
pripadajuću maksimalnu vrijednost snage. ( ρkonstantan = 4.90 ·10-7 Ωm )
Eksperimentalni zadaci - 2. skupina
God. Zadatak Pribor
2000. 1. skupina: Određivanje gustoće Čaša s vodom, čaša s nepoznatom tekućinom,

tekućine mjerna traka (ravnalo)
2. skupina: Određivanje unutarnjeg Baterija 4,5 V, 4 otpornika ( 33 Ω , 47 Ω , 68 Ω
otpora izvora struje , 1 Ω ), voltmetar, 5 žica za spajanje, 8 krokodilki,
milimetarski papir
2001. 1. skupina: Određivanje duljine žice Tijelo od žice, elastična opruga, mjerna traka 50
cm, plastična čaša sa mm papirom, stegač s
pripadajućim priborom
2. skupina: Određivanje ovisnosti Baterija 4,5 V, otporna žica namotana na dašćicu,
otpora žaruljice o jakosti struje žaruljica za napon od 4,5 V, otpornik od 1 Ω ,
voltmetar, 7 žica za spajanje, 6 „krokodilki“,
milimetarski papir ( 2 arka A3 formata)
2002. 2. skupina: Određivanje Staklena U-cijev učvršćena na drvenu dašćicu sa
atmosferskog tlaka skalom od mm-papira, čaša s vodom
2003. 1. skupina: Određivanje volumena Menzura s vodom, pig-pong loptica punjena, pig-
šupljine i mase šupljeg tijela pong loptica sa šupljinom, mjerilo od 10 cm
2. skupina: Određivanje Nepoznati izvor struje, žice za spajanje (3),
elektromotornog napona i unutarnjeg krokodilke (4), ampermetar, otporna kutija
otpora nepoznatog izvora, te struje poznatog otpora, mjerna traka, mm-papir
kratkog spoja
2004. „Crna“ kutija: Odrediti kako izgleda Mjerni instrument, „crna“ kutija, daščica sa
spoj 3 jednaka otpornika u „crnoj“ mjernom skalom, na kojoj je rastegnuta otporna
kutiji s četiri priključka… žica duljine 1 m, jedan poznati otpornik, baterija od
1,5 V kao izvor struje, 6 krokodila za spajanje, 7
žica za spajanje
2005. Odrediti gustoću danog krutog tijela i Ravnalo s mjernom skalom, elastična opruga, kruto
gustoću ulja tijelo , čaša s vodom ( ρv = 1000 kg/m3), čaša s
uljem
2006. Izmjeriti atmosferski tlak Prozirna cijev duga oko 1 m promjera 5-10 mm,
posuda s vodom visoka oko 30 cm, ravnalo dugo
30 cm s mjernom skalom, prozirna samoljepljiva
traka, milimetarski papir
2007. Izmjeriti nepoznatu gustoću tijela i Čaša s vodom ( ρv = 1000 kg/m3), čaša s otopinom
gustoću otopine nepoznate gustoće, ravnalo s mjernom skalom,
tijelo nepoznate gustoće (gumica), konac, drveni
štapić duljine 20 cm
2008. Određivanje akceleracije slobodnog Staklena U-cijev učvršćena na drvenu daščicu sa
pada (g) uz pretpostavku da je poznat mjernom skalom od mm-papira, čaša s vodom,
atmosferski tlak i da je normiran injekcijska šprica
( 101325 Pa)
2009. Određivanje Boltzmanove konstante Boca od 1,87 L, Injekcijska šprica s iglom, čep s
(k) rupom i cjevčicom, manometar, gumeno crijevo,
termometar , eter ( ρet = 710 kg/m3, M = 74,12
g/mol)
2010. Proučavanje karakteristika izvora Izvor istosmjerne struje, voltmetar , otporna žica ,
struje ( E, Ru , P , Pk,….) otpornik poznatog otpora ( 0,5 Ω), žice za spajanje
(5) , krokodilke (5), mm- papir ( 4 arka)
2011. Određivanje gustoće homogene Metalna šipka, posuda s vodom (ρv = 1000 kg/m3),
metalne šipke plastično ravnalo s mjernom skalom ili metar
2012. Određivanje unutarnjeg otpora izvora Baterija 4,5 V, serijski spoj otpornika ( 18 Ω , 39
struje Ω, 56 Ω ), voltmetar (15 V), žice za spajanje, mm-
papir
2013. Određivanje gustoće nepoznate Staklena U-cijev učvršćena na drvenu daščicu sa
tekućine uz pretpostavku da je poznat mjernom skalom od mm-papira, posuda s
atmosferski tlak i da je normiran nepoznatom tekućinom, injekcijska šprica
( 101325 Pa)
2014. Određivanje električne otpornosti Žica napravljena od materijala čiju električnu
materijala ( ρ) otpornost treba odrediti, 3 poznata otpora : 2,2 Ω ,
3,2 Ω i 4,7 Ω , baterija 4,5 V , otporna žica
namotana na drvenu daščicu, žaruljica s držačem,
2 žice za spajanje s krokodilkama na kraju, 3
obične žice za spajanje, 4 krokodila, plastična
cjevčica, samoljepljiva traka, ravnalo s mjernom
trakom
2015. Određivanje gustoće tvari i mase Ping-pong loptica potpuno ispunjena tvari
metalnih kuglica nepoznate gustoće, ping-pong loptica koja sadrži
nepoznatu tvar i metalne kuglice, čaša bez oznaka
volumena, ravnalo, voda
Poznati podaci za gustoću : voda 1,0 g/cm3,
metalne kuglice 7,8 g/cm3 .
2016. Određivanje gustoće materijala od Žica čiju gustoću mjerimo, staklena čaša, epruveta,
kojeg je napravljena žica škarice, samoljepljiva traka, mjerna traka ( ili mm-
papir), bočica s vodom 0,5 L (ρv = 1000 kg/m3 )
2017. Određivanje mase zrna sačme i Plastična posuda s vodom, epruveta, sačma ravnalo
gustoće sačme
2018. Određivanje električne otpornosti Žica napravljena od materijala čiju električnu
materijala i unutarnjeg otpora izvora otpornost treba odrediti, baterija 4,5 V,
struje ampermetar, 3 žice za spajanje, 4 krokodilke,
milimetarski papir, plastična cjevčica,
samoljepljiva traka, ravnalo
2019. Određivanje gustoća materijala Metalni valjčići čiju gustoću mjerimo ( 3 različite
dimenzije), 2 plutena čepa, dvije elastične gumice,
staklena čaša, škarice, samoljepljiva traka, mm
papir, bočica s vodom 0,5 L
2020. Određivanje temperature zraka Staklena U-cijev učvršćena na drvenu daščicu,
plastična čaša s vodom, injekcijska šprica,….
2021. Određivanje mase olovke Čaša s vodom (ρv = 1000 kg/m3 ), ravnalo, gumica,
tanki konac, nova grafitna olovka
2022. Određivanje mase drvenog predmeta Čaša s vodom (ρv = 1000 kg/m3 ), ravnalo s
mjernom skalom, elastična opruga, metalni valjčić,
elastična gumica, drveni predmet s metalnom
kukicom.
Prilog 2.1: Prvi zakon termodinamike
Unutrašnju energiju sustava se može promijeniti ako se sustavu dovodi toplina ( Q > 0 ) ili odvodi
toplina ( Q < 0 ) te ako se nad sustavom obavlja rad ( W < 0 ) ili da sustav obavlja rad nad okolinom (
W > 0 ) . Po zakonu očuvanja energije mora vrijediti :
ΔU=Q - W
Q = ΔU + W
To je prvi zakon termodinamike .
Kod plinova toplinu se može dovoditi/odvoditi uz :
a) V = konst . ( izohorni proces )

b) p = konst . ( izobarni proces )
c) T = konst. ( izotermni proces )
Detaljnije :
a) izohorni proces : V = konst  W = 0

QV = ΔU = m cv ΔT
b) izobarni proces : Privedena toplina sustavu ne ide samo na povećanje unutrašnje

energije ( kao kod izohornog procesa) već plin vrši rad :
Qp = ΔU + W = m cv ΔT + p ΔV ; Qp = m c p Δ T .
Vidi se da je Qp > Qv .
c) izotermni proces ( T = konst  Δ U = 0 )

QT = W
Toplina dovedena sustavu u cijelosti se troši na vršenje rada .
Kod plinova broj molova plina se može napisati : n = N/NA = m/M = V/V1m
( N- broj molekula plina , NA - Avogadrov broj molekula , m – masa plina , M – masa jednog mola
plina , V – volumen plina , V1m – volumen jednog mola plina ) .
U slučaju b) piše :
Qp = m cv ΔT + p Δ V .
To će se sada napisati drugačije . Opća jednadžba stanja plina je : p V = n R T . Za izobarni proces se

može napisati : p ·ΔV = n ·R· Δ T . Također je m = n· M .Zato je : .
n ·M cp ·Δ T = n ·M ·cv ·Δ T + n ·R· Δ T
Nakon kraćenja sa n ·Δ T , i supstitucije M ·cp = Cp i M· cv = Cv slijedi :
Cp = Cv + R , ili
Cp – Cv = R
Za sve jednoatomne plinove vrijedi : Cp / Cv = 5/3 . Zato iz toga slijedi : (Cv + R) / Cv = 5/3 se
dobije da je:
Cv = 3 R / 2
Cp = 7 R /2 .
Tu je Cp molarni toplinski kapacitet uz isti tlak , a Cv molarni toplinski kapacitet uz isti volumen
.
Tako se može pisati :
Δ U = m· cv ·Δ T = n ·M ·cv· Δ T = n ·Cv ·Δ T .
Prvi zakon termodinamike za izobarni proces:
Qp = Δ U + W
Qp = n· Cv ·Δ T + p· Δ V ; n = V/ V1m .
Jasno da je : Δ T = T2 - T1 i Δ V = V 2 – V1 .
Adijabatska konstanta ( γ ) :
γ = Cp / Cv = cp / cv
- jednoatomni plinovi : γ = 5/3
- dvoatomni plinovi : γ = 7/5
- višeatomni plinovi: γ = 4/3 .

Prilog 2.2: Specifični toplinski kapaciteti
SPECIFIČNI TOPLINSKI KAPACITETI
Specifični toplinski c = Q / (m∙∆T ) n=m/M -> m = n∙ M

kapacitet tvari - c Q = c∙ m∙∆T
Cm = c∙ M , c = Cm / M
Molarni specifični Cm = Q / ( n∙ ∆T )
toplinski kapacitet Q = Cm∙ n∙ ∆T c∙ m∙∆T = c ∙n∙ M∙∆T = Cm∙ n∙ ∆T
plina - Cm
Specifični toplinski CV = Qv / (m∙∆T ) QV = ∆U
kapacitet uz stalni cV∙ m∙∆T = ∆U
obujam – cV QV = cV∙ m∙∆T
Qp = ∆U + W ; W = p ∙∆V = (m/M)∙ R∙
Specifični toplinski cp = Qp / (m∙∆T ) ∆T
kapacitet uz stalni tlak cp∙ m∙∆T = cV∙ m∙∆T + (m/M)∙ R∙ ∆T
– cp Qp = cp∙ m∙∆T cp = cv + R/M
cp - cV = R / M
Molarni specifični CmV = QV / ( n∙ ∆T ) QV = ∆U

toplinski kapacitet uz CmV∙ n∙ ∆T = ∆U
stalni obujam plina - QV = CmV∙ n∙ ∆T
CmV Qp = ∆U + W ; W = p ∙∆V = n∙ R∙ ∆T
Molarni specifični Cmp = Qp / ( n∙ ∆T ) Cmp∙ n∙ ∆T = CmV∙ n∙ ∆T + n∙ R∙ ∆T
toplinski kapacitet uz Cmp = CmV + R
stalni tlak plina - Cmp Qp = Cmp∙ n∙ ∆T Cmp -CmV = R
cp∙M - cV∙M = R /:M

cp - cV = R / M
Napomena: Molarni specifični toplinski kapacitet ( Cm) , uz stalni obujam ( CmV) ili uz stalni tlak
( Cmp), često se napiše bez indeksa „m“ ( C , Cv , Cp) što može izazvati zabunu i krivo tu veličinu
povezati sa posve drugom fizikalnom veličinom tj. toplinskim kapacitetom tijela : C = Q / ∆T ;
Q = C ∙∆T.
Prilog 2.3: Termodinamički procesi- tablični pregled
Proces izohorni izobarni izotermni adijabatski
Uvjeti V = konst. P = konst. T = konst. ∆Q = 0

odvijanja
procesa
Veza = konst. = konst. p∙ V = konst. p∙ Vγ = konst.
između
parametara
p∙ 𝑇 = konst.
stanja
T∙Vγ-1 = konst.
Rad u W1-2 = 0 W1-2 = p∙(V2 – V1) W1-2 = ∙R∙T∙ln W1-2 = -∆U1-2 =

procesu = Cv ∙(T1 – T2)
Toplina Q1-2= Cv∙( T2– T1 ) Q1-2 = Cp∙(T2 – T1) Q1-2 = W1-2 Q1-2 = 0
dovedena u
procesu
Promjena ∆U1-2=Cv ∙( T2 – T1 ) ∆U1-2= Cv∙(T2 – T1) ∆U1-2 = 0 ∆U1-2 = - W1-2 =
unutarnje = Cv ∙(T2 -T1)
energije
Toplinski Cv = ∙ Cp = ∙ CT = ∞ Cad = 0
kapacitet
Cp,m – CV,m= R ; c p – cV = ; Cp – CV = ∙R ; γ = Cp,m / CV,m = cp/ cV > 1 ,

m – masa plina , M- molarna masa plina , Cp,m – molarni toplinski kapacitet plina pri stalnom
tlaku , CV,m – molarni toplinski kapacitet plina pri stalnom volumenu , γ – adijabatski ( Poissonov)
koeficijent
Raspodjela gradiva – 3. skupina
Gradivo prethodnih razreda.
Magnetizam: Amperova i Lorentzova sila, sila između 2 vodiča kojima teče el. struja, magnetska
indukcija oko ravnog vodiča i unutar zavojnice, elektromagnetska indukcija u ravnom vodiču,
Faradayev zakon elektromagnetske indukcije, samoindukcija.
Titranja: titranje tijela obješenog na elastičnu oprugu, grafički prikazi ovisnosti y(t), v(t), a(t) i F(t),
matematičko njihalo, prigušeno i prisilno titranje, rezonancija.
Izmjenična električna struja i električni titraji: nastanak izmjenične električne struje i fazne relacije,
otpornik, zavojnica i kondenzator u krugu izmjenične struje, serijski RLC strujni krug, Ohmov
zakon, rad i snaga izmjenične el. struje, efektivne vrijednosti struje i napona, transformator
izmjenične struje i napona, električni titrajni LC krug, rezonancija
DRŽAVNO NATJECANJE
Valovi: jednadžba harmonijskog vala, odbijanje (refleksija) i lom (refrakcija) vala, intenzitet zvuka,
interferencija valova, stojni val, Dopplerov učinak, čeoni (udarni) val, elektromagnetski val, spektar
elektromagnetskog zračenja.
Mehanika krutog tijela (KT): moment sile, zbrajanje više sila koje djeluju na KT, težište, zakon
poluge, jednolika rotacija KT i rotacijska kinetička energija, jednolika ubrzana rotacija KT, osnovni
zakon rotacija i zakon očuvanja kutne količine gibanja, kotrljanje KT kao kombinacija rotacije i
translacije.
Pregled zadataka - Sadržaj - 3. skupina (zadaci s natjecanja iz fizike do 2021. g.)
00- Prethodno 2018-ON-1 2008-ŽN-2,3 2016-ŽN-1 2004-ŽN-3

gradivo 2018-ŽN-4 2009-ON-1, 5 2016-DN-3 2004-ON-Pž-3
2012-DN-2 2019-ON-1 2009-DN-4 2017-ŽN-2,5 2005-ON-1
2019-ŽN-3 2020-ON-1 2010-ON-5 2018-ŽN-1 2004-DN-4
2010-ŽN-2 2019-ŽN-1 2005-ŽN-1
01-Amperova 04- 2010-DN-2 2020-ŽN-1,5 2005-DN-2
sila Elektromagnetska 2011-ON-4 2020-DN-1 2006-ŽN-2
2005-ON-4, 5 indukcija 2011-ŽN-1 2007-ŽN-2
2005-ŽN-4 2004-ON-Zg-4 2012-ON-1, 5 07-Valovi 2008-ŽN-1, 5
2006-ON-5 2006-ON-1 2012-ŽN-3 2004-ŽN-5 2007-DN-1
2007-ON-3 2006-ŽN-3 2013-ON-4 2005-ŽN-3 2009-ŽN-2, 4
2007-ŽN-3 2006-DN-3 2013-ŽN-1 2006-ON-2 2009-DN-3
2008-DN-2 2007-ON-4 2013-DN-3 2006-ŽN-4, 5 2010-ŽN-5
2009-ON-4 2007-DN-3 2014-ON-3 2007-ŽN-4 2010-DN-1
2010-ON-2 2008-ON-5 2014-ŽN-2 2008-ŽN-3 2011-ŽN-3
2010-ŽN-1 2009-ON-3 2014-DN-3 2010-ŽN-4r-2 2011-DN-3
2014-ON-1 2009-ŽN-5 2015-ON-4 2011-ŽN-2 2013-ŽN-4
2016-ON-2 2010-ON-4 2015-ŽN-2 2012-DN-3 2014-DN-4
2017-ŽN-4 2011-ON-3 2015-DN-1 2013-ŽN-2 2015-DN-4
2019-ON-2 2011-ŽN-5 2016-ON-4 2013-DN-2 2016-DN-2
2012-ON-2,4 2016-ŽN-3 2016-ŽN-4 2017-DN-3
02-Lorentzova 2012-ŽN-5 2017-ON-3,5 2017-DN-2 2019-DN-3
sila 2012-DN-4 2017-ŽN-1 2018-DN-1
2004-ON-Zg-5 2013-ON-5 2018-ON-2,3,4 2019-DN-4 11-Rotacija
2004-DN-2r-4 2011-DN-4 2018-ŽN-3 2020-DN-4 krutog tijela
2008-ON-2, 3 2013-ŽN-3 2019-ON-3 2004-ON-Pž-4
2009-ON-2 2014-ŽN-4,5 2019-ON-5 08-Dopplerov 2004-DN-3
2010-ON-1, 3 2015-ON-3 2019-ŽN-2,5 učinak 2005-DN-4
2010-DN-3 2016-ON-3 2020-ON-2,5 2004-ŽN-2 2006-DN-4
2011-ON-1,2 2016-DN-4 2020-ŽN-4 2006-ON-4 2007-DN-2
2011-Žn-4 2017-ON-2 2009-ŽN-1 2009-DN-1
2012-ŽN-1 2015-ŽN-3 06-Električni 2010-ŽN-4 2011-DN-2
2013-ON-1,2 2018-ŽN-2,5 titraji. 2012-ŽN-2 2012-DN-1
2013-DN-4 2019-ŽN-4 Izmjenična struja 2014-ON-4 2013-DN-1
2014-ON-2 2020-ON-3 2004-ON-Pž-2 2014-ŽN-3 2014-DN-1,2
2015-ON-2 2020-ŽN-2,3 2004-ON-Zg-1 2015-ŽN-5 2017-DN-1
2016-ON-1,5 2004-ŽN-1 2015-DN-2 2018-DN-3
2017-ON-4 05-Titranje 2004-DN-1 2016-ŽN-5 2018-DN-4
2018-ON-5 2004-ON-Pž-1 2005-ON-3 2017-DN-4 2019-DN-1
2019-ON-4 2004-ON-Zg-3 2005-ŽN-5 2018-DN-2 2020-DN-2,3
2020-ON-4 2004-ŽN-4 2005-DN-3 2019-DN-2
2004-DN-2 2007-ON-1, 5 12-Sudari
03-Magnetsko 2005-ON-2 2007-ŽN-5 09- 2005-DN-1
polje struje 2005-ŽN-2 2008-ŽN-4 Elektromagnetski 2006-DN-2
2012-ON-3 2006-ON-3 2008-DN-1 val 2008-DN-3, 4
2012-ŽN-4 2006-ŽN-1 2010-ŽN-3 2006-ŽN-4r-3 2009-DN-2
2013-ON-3 2006-DN-1 2011-ON-5 2009-ŽN-4r-3 2010-DN-4
2013-ŽN-5 2007-ON-2 2014-ON-5 2009-DN-4r-2 2011-DN-1
2015-ON-1 2007-ŽN-1 2014-ŽN-1 2013-ŽN-4r-4 2016-DN-1
2015-ŽN-1 2007-DN-4 2015-ON-5
2016-ŽN-2 2008-ON-1,4 2015-ŽN-4 10-Statika krutog
2017-ON-1 2015-DN-3 tijela
2017-ŽN-3 2004-ON-Zg-2
Pregled zadataka- Sadržaj - 3. skupina (zadaci s natjecanja iz fizike od 2021. g.)
00- Prethodno 04- 06-Električni 07-Valovi 10-Statika

gradivo Elektromagnetska titraji. 2021-DN-3 krutog tijela
2021-ON-1 indukcija Izmjenična struja 2022-DN-4 2021-DN-2
2022-ŽN-5 2021-ON-4 2021-ŽN-1,3,5 2022-DN-3
2022-DN-2 2021-ŽN-4 2022-ŽN-1,3,4
01-Amperova 11-Rotacija
sila krutog tijela
2022-ON-4 08-Dopplerov 2021-DN-4
učinak 2022-DN-1
05-Titranje 2021-DN-1
2021-ON-5
02-Lorentzova 2021-ŽN-2 12-Sudari
sila 2022-ON-2
2022-ON-5 2022-ŽN-2
09-
Elektromagnetski
03-Magnetsko val
polje struje
2021-ON-2,3
2022-ON-1,3

Prethodno nastavno gradivo
1*) 2012-DN-2
Izvor izmjeničnog napona u krugu na slici 1-1
proizvodi signal koji je prikazan na slici 1-2.
Vrijednosti r, R, C, Vo, τ i T su poznate. Napon na
kondenzatoru vrlo malo se mijenja za vrijeme
jednog perioda. Izračunajte napon na kondenzatoru
nakon velikog broja perioda.
2) 2019-ŽN-3
Unutar ploč astog kondenzatora, na sredini, nalazi se ploča paralelna s vanjskim pločama, čija je
debljina w = 0.6 d, gdje je d udaljenost među vanjskim pločama. Bez unutarnje ploč e, kapacitet
kondenzatora je C = 20 nF. Kondenzator prvo spojimo na istosmjerni izvor napona V = 200 V.
Nakon što struja prestane teč i odspojimo kondenzator. Potom polagano izvuč emo unutarnju
ploč u izvan kondenzatora. Koliki smo rad obavili izvlačenjem plo č e ako je plo č a:
(a) metalna;
(b) staklena (ε = 4).
3) 2021-ON-1
U danoj tetraedarskoj petlji otpornika kao na slici svi otpori su jednaki i
iznose R = 10 Ω. Nađi struju kroz otpornike RAB, RAD i RCD te padove
napona na tim otpornicima ako je među to č kama A i B narinut napon
V = 24 V.
Napomena: RAB otpornik je spojen na toč ke A i B. Isto nazivlje prate i
drugi otpornici.
4) 2022-ŽN-5
Četverostrana piramida baze ABCD i vrha P na svakom bridu ima otpornik otpora R = 15 Ω. Nađi
ukupni otpor između vrhova A i B!
5*) 2022-DN-2
Dvije kugle, masa m i M, stoje jedna na drugoj kao na slici, na visini h
od tla. U nekom trenutku pustimo kugle da slobodno padaju. Koju će
krajnju visinu dostići lakša kugla, ako je masa teže kugle mnogo veća?
Zanemari otpor zraka. Sudari među kuglama i kugle s tlom savršeno su
elastični. Zanemari promjere kugli u odnosu na visinu h.
Magnetsko polje. Amperova sila (1)
1) 2005-ON- 4
U promatranoj točki A postoji magnetsko polje Bz koje čine Zemljino magnetsko polje i magnetsko
polje izazvano dugačkim pravocrtnim vodičem kojim teče istosmjerna struja jakosti I = 10 A. U koji
položaj treba postaviti vodič u odnosu na promatranu točku A, da bi u njoj rezultirajući vektor
magnetskog polja upravo jednak, i po iznosu i smjeru, vertikalnoj komponenti Zemljinog magnetskog
polja? U kojim je točkama tada ukupno magnetsko polje jednako nuli ? Horizontalna komponenta
magnetskog polja iznosi Bh = 20 μT , a vertikalna Bv = 50 μT .
2) 2005-ON- 5
Dugačka žica ED ( ED >> BC ) postavljena je na horizontalnu površinu stola. Duga žica BC nalazi se
iznad prve tako da je s njom paralelna. Pomoću prstenova (pomičnih kontakata) B i C, obje žice vezane
su u strujni krug , ali tako da žica BC može pomicati u vertikalnom smjeru bez trenja. Na kojoj će se
najvećoj visini postaviti žica ako se kroz krug pusti struja jakosti I= 60 A i ako je masa žice BC po
jedinici dužine μ = 2 g/m ?
3) 2005-ŽN-4
Slika prikazuje princip rada električne vage. Žičani okvir naslanja
se na oštre kontakte kroz koje se dovodi struja. Dio okvira duljine
L = 0,1 m nalazi se između polova magneta okomito na smjer
magnetskog polja. Ako kroz okvir teče struja I = 0,5 A u smjeru
kako je naznačeno na slici, potrebno je zdjelicu vage staviti komad
žice ( gustoća bakra ρ = 8700 kg/m3) dužine l = 0,7 cm i promjera
d= 1 mm da bi se okvir vratio u ravnotežni položaj.
a) Nađi iznos i smjer magnetskog polja B.
b) Da bi bila potrebna druga količina bakra ako bi okvir i
magnetsko polje međusobno zatvarali kut manji od 900 ?
4) 2006-ON-5
Tramvajske tračnice, koje se nalaze na međusobnoj udaljenosti d = 0,8 m, služe kao vodič struje koji
zatvara strujni krug. Ako kroz motore tramvaja teče struja jakosti I = 50 A, kolika privlačna magnetska
sila djeluje na tračnice dužine l = 1800 m ? Uzmi da je prosječna relativna permitivnost tla između
tračnica μr = 2.
5) 2007-ON-3
Poznati njemački znanstvenici , Wilhelm Weber i Johann Karl
Friedrich Gauss , zajedno su osmislili telegraf 1833. Godine. Sastojao
se od baterije i prekidača na jednom kraju prijenosne linije dugačke 3
km, koji su služili za upravljanje elektromagnetom koji se nalazio na
drugom kraju linije. ( Andre Ampere predložio je električnu
signalizaciju 1821.g., a Samuel Morse je napravio telegrafsku liniju
između Baltimora i Washingtona 1844.g.). Weberova i Gaussova
prijenosna linija skicirana je na slici. Dvije duge, paralelne žice, od
kojih svaka ima masu po jedinici duljine 40 g/m, vise u horizontalnoj
ravnini pomoću užadi duljine 6 cm. Kada žicama teče električna struja
jednake jakosti I , žice se međusobno odbijaju tako da je kut θ između užadi 160. Jesu li smjerovi
električnih struja u žicama jednaki ili suprotni ? Odredi jakost električne struje.
6) 2007-ŽN-3
Na slici je prikazana kocka brida 40cm. Četiri ravna dijela žice- ab , bc ,
cd i da – čine zatvorenu petlju kojom teče električna struja I = 5 A , u
smjeru kako je prikazano na slici. Jednolika magnetska indukcija B = 0,02
T usmjerena je u smjeru osi y ( slika) . Izračunaj iznos i smjer magnetske
sile koja djeluje na svaki dio žice.
7*) 2008-DN-2
Dvije dugačke, ravne vodljive žice s masom po jedinici dužine λ obješene su i pričvršćene tako da
stoje horizontalno, međusobno paralelne i udaljene jedna od druge za d. Stražnji
krajevi žica povezani su savitljivom žicom malenog otpora. Nabijeni kondenzator
kapaciteta C dodan je sustavu; pozitivna ploča kondenzatora (početnog naboja +Q0)spojena na prednji
kraj jedne od žica, a negativna ploča kondenzatora (početnog
naboja -Qo) spojena je na prednji kraj druge žice (vidi sliku). Ovi
spojevi također su izvedeni savitljivim žicama slabe vodljivosti.
Kada je spoj ostvaren, žice se međusobno udaljavaju zbog odbojne
sile koja djeluje među njima, i svaka žica ima početnu brzinu v0.
Pretpostavi daje vrijeme koje je potrebno kondenzatoru da se izbije
zanemarivo u usporedbi s vremenom potrebnim žicama da učine
značajniji pomak. Otpor ukupnog kruga je R. a) Odredi početnu
brzinu vo b) Numerički odredi vo u slučaju kada je λ = 4.5·l0-3
kg/m, d = 3 cm, C = 2.5 μF, R = 0.048 Q, i kondenzator jc početno
bio nabijen spajanjem na izvor napona 3 kV. c) Do koje visine
će se dići žice zbog uspostavljanja ovakvog kruga?
8) 2009-ON-4
Polukružni okvir napravljen je od bakrenog vodiča ( električne otpornosti
1,7∙10-8 Ω∙m), površine poprečnog presjeka 4 mm2 (slika). Polumjer
savijenog dijela okvira je 1 m. Krajevi okvira A i B spojeni su na izvor
napona 6 V i zanemarivog unutarnjeg otpora. Kolika magnetska sila djeluje
na jediničnu dužinu okvira u točki O za vrijeme protjecanja električne
struje kroz njega ? Okvir se nalazi u zraku.
9) 2010-ON-2
Na bateriju napona 12 V su paralelno spojena dva vodiča istog profila i od istog materijala. Duljina
jednog je 1m, a drugog 2 m. Ukupan otpor spoja je 9 Ω.24 Vodiči se nalaze u homogenom magnetskom
polju indukcije 1 T. Koliko energije treba utrošiti da bi se vodič duljine 2 m pomaknuo za 0,5 m u
smjeru okomitom na magnetsko polje ?
24
To (9 Ω) nije ukupni otpor paralelnog spoja već ukupni otpor serijskog spoja.
Magnetsko polje. Amperova sila (2)
1) 2010-ŽN-1
3 ravne, beskonačno dugačke žice zanemarivog polumjera i i mase po jedinici duljine 4/3 g/m su
međusobno jednako udaljene d = 3 cm. Žice leže u istoj ravnini i svaka nosi struju istog smjera i
iznosa I = 6,28 A. Postoje dvije točke u prostoru gdje je magnetsko polje jednako nuli. Gdje se nalaze
? a) Srednja žica se pomakne za x = 1 mm ( x je puno manje od d ) prema jednoj od druge dvije žice,
a druge dvije se pri tome fiksiraju. Pomoću sile po jedinici duljine, napišite drugi Newtonov zakon za
gibanje srednje žice. b) Iskoristite da ako je je x puno manji od d, tada vrijedi ( d ± x)-n = d-n∙(1 ±
n∙x/d). Sredite jednadžbu gibanja i pokažite da se radi o harmonijskom oscilatoru. Koliki je period
titranja ?25
2) 2014-ON-1
Metalna šipka mase 0,2 kg kojom teče električna struja 10 A klizi na dvije horizontalne tračnice koje
su međusobno udaljene 0,5 m. Izračunajte jakost vertikalnog magnetskog polja koje je potrebno da bi
se šipka gibala konstantnom brzinom ukoliko je koeficijent dinamičkog trenja između šipke i tračnice
0,1.
3) 2016-ON-2
Dugom žicom s dva ugla teče struja iznosa I = 1 A i prolazi kroz
magnatsko polje označeno plavom (crtkanom) površinom kao na
slici. Polje izlazi iz stranice, okomito je na nju i ima iznos B = 1
T. Odredite iznos i smjer ukupne sile na žicu. Ne zanimaju nas
rotacije te kako će se žica gibati, već samo iznos sile u trenutku na
slici. Koliko bi se sila promijenila da se cijela žica pomakne
udesno za 5 cm ? Koliko bi se promijenila da se žica zarotira za
900 ( tj. da ulazi u donjem dijelu slike, a izlazi u gornjem ) ?
4) 2017-ŽN-4
Od žice linijskog otpora λ = 1 Ω/m napravljen je kvadrat
stranice a = 10 cm s pripadnim dijagonalama (slika). Na
dijagonalno suprotne vrhove ( između točaka A i C) je narinut
napon U = 5 V tako da je točka A na većem potencijalu.
Uspostavljeno je i magnetsko polje B = 1 T okomito na
površinu kvadrata. Nađi smjer struje kroz sve žice i iznos i
smjer sile na svaku žicu i na cijeli kvadrat.
5) 2019-ON-2
Na slici je prikazana verzija Ampereove vage. Čelični
vodič duljine l = 0.6 m i presjeka A = 10 mm2 se nalazi
položen u magnetskom polju B = 1 T, a na njega je
obješen uteg mase m. Vodič se može gibati samo
gore-dolje. Prolazi li određena vrijednost struje iz
strujnog izvora I kroz vodič̌ , uteg će mirovati (neće
se spuštati ni dizati). Odredi smjer struje i koliki mora
biti uteg da bi kroz vodič morala teći struja I = 1 A.
Nađi napon V potreban da bi ta struja tekla vodičem
ako je otpornost čelika ρ = 7 · 10−7 Ωm.
25
Harmonijsko titranje uzrokuje sila oblika F = - k∙x , a period harmonijskog titranja je tada : T = 2π 𝑚/𝑘.
6) 2022-ON-4
Kvadratna strujna petlja duljine stranice a = 50 cm nalazi se djelomično u magnetskom polju kao na
slici. Ako je iznos polja B = 3.5 T i struja u petlji I = 5 A u smjeru strelice na slici, izračunaj i prikaži
smjer i iznos sile F koja djeluje na strujnu petlju. Nađi iznos i smjer sile koja djeluje na izvor
magnetskog polja!
Lorentzova sila (1)
1) 2004-ON-Zg-5
Proton uleti brzinom od 8·106 m/s pod kutom od 300 u odnosu
na magnetsko polje indukcije B = 0,15 T koje je u smjeru x-osi
( vidi sliku). Naboj protona je 1,6 ·10-19 C, a masa 1,67·10-27
kg. Opiši kvalitativno i kvantitativno putanju protona i izračunaj
kolika je udaljenost protona od točke ulaza u polje do mjesta na
kojem će se naći nakon 4,4·10-7s gibanja.
2) 2008-ON-2
Elektron ima brzinu 1,2·104 m/s( u smjeru pozitivne osi x), i ubrzanje 2·1012 m/s2 ( u smjeru pozitivne
osi z) u homogenom električnom i magnetskom polju. Ukoliko električno polje 20 N/C djeluje u
smjeru pozitive osi z, kakvo je magnetsko polje koje djeluje na elektron ? ( Izračunaj sve tri njegove
komponente.)
3) 2008-ON-3
Područje desno od granice sadrži magnetsko polje 1 mT , okomito na list
papira, dok je područje lijevo od granice polja nula. Elektron ulijeće okomito
na granicu između dva područja , čini polukrug u polju , i izlijeće okomito na
granicu (slika). Izračunaj vrijeme potrebno da elektron napusti magnetsko
polje ( od trenutka kad je ušlo u polje).
4) 2009-ON-2
Protoni kinetičke energije 5 MeV gibaju se u pozitivnom smjeru x i ulaze u magnetsko polje B =
0,05 k (T) usmjereno iz papira i koje se nalazi u području od x= 0 do x= 1 m , kao što je prikazano
na slici. a) Izračunajte y komponentu količine gibanja
protona u trenutku kada napuštaju magnetsko polje , b)
Izračunajte kut α između početnog vektora brzine
protona i vektora brzine protona i vektora brzine nakon
što protoni napuštaju polje. Zanemarite relativističke
efekte. ( 1 eV = 1,6·10-19 J . masa protona je 1,67·10-27
kg, naboj je 1,6·10-19 C , μ0 = 4·π·10-7 H/m ).
5) 2010-ON-1
Elektron se giba u magnetskom polju jakosti H = 1000 A/m po kružnoj putanji . Koliko je vremena
potrebno da elektron prevali ukupan put od 10 punih kružnica ?( e = 1,6·10-19 C, μ0 = 4·π·10-7 H/m ).
6) 2010-ON-3
Proton se ubrzava nekom razlikom potencijala i ulijeće u homogeno magnetsko polje okomito na
njegove silnice. Nakon ulijetanja , počinje se gibati po kružnici polumjera 20 cm. Po kojem bi se
polumjeru gibao da je ubrzan dvostruko većom razlikom potencijala ?
( Naboj protona je e = 1,6·10-19 C , a masa je m = 1,67·10-27 kg )
7) 2010-DN-3
U dugoj cilindričnoj zavojnici polumjera R stvoreno je homogeno magnetsko polje iznosa B. U
zavojnicu ( između navoja) ulijeću dvije čestice jednakih masa m , naboja Q i –Q i količina gibanja
p1 i p2. Smjer ulijetanja obiju čestica je duž promjera, okomito na os zavojnice. Koliko vremena se
svaka čestica giba u zavojnici ? Kako izgleda vrijeme gibanja u ovisnosti o jakosti struje kroz
zavojnicu ( dovoljno napisati proporcionalnost) ? Kojoj vrijednosti teži vrijeme gibanja kad struja
postaje sve jača i jača ? Koja od čestica je duže u zavojnici u tom slučaju ?
8) 2011-ON-1
Nabijena čestica mase m ubrzava se iz stanja mirovanja razlikom potencijala ∆V. Nakon ulaska u
jednoliko magnetsko polje , okomito na brzinu iona, čestica opisuje polukrug polumjera R . Zatim
čestica naboja dvostruko većeg od prve čestice, mase m´ , koja je ubrzana jednakom razlikom
potencijala ulazi u isto magnetsko polje i opisuje polukrug polumjera R´= 2·R. Izračunajte omjer
masa iona.
9) 2011-ON-2
Jednom veoma dugom žicom teče struja 30 A prema lijevo , u –x smjeru. Drugom veoma dugom
žicom teče struja 50 A prema desno , u +x smjeru. Žice su međusobno udaljene 0,28 m ( u smjeru
osi y) i nalaze se na istoj visini ( u smjeru osi z ). (a) Gdje u ravnini žica će ukupno magnetsko polje
biti nula ? (b) Čestica naboja -2 μC giba se brzinom 1,5·108 i m/s (dakle, u smjeru osi x) duž linije (
y = 0,1 m, z = 0 ). Izračunajte magnetske sile koja djeluje na česticu. (c) Što ako ? Izračunajte vektor
električnog polja koje je potrebno narinuti a koje će biti takvo da će se čestica moći gibati u tom
području bez promjene smjera svog kretanja.
10) 2011-ŽN-4
U elektronskom topu televizora napon V ubrzava elektrone ( mase m i naboja –q). Nakon što napusti
top, snop elektrona prelazi udaljenost D do ekrana; u ovom području postoji transverzalno magnetsko
polje jakosti B, dok električnog polja nema. Udaljenost D malena je u usporedbi s radijusom putanje
koje elektroni opisuju u magnetskom polju jakosti B. a) Koliko će biti odstupanje elektrona u odnosu
na prvobitni smjer elektrona (nakon izlaska iz elektronskog topa) u trenutku udara u ekran ? Skicirajte
! b) Koliko je odstupanje u slučaju V = 750 V, D = 50 cm, i B = 5·10-5 T. Da li je ovo odstupanje
značajno ?
(Uputa: vrijedi: √1 − 𝑥 ≈ 1 – x/2 za malene x.)
11) 2012-ŽN-1
Čestica naboja 2,15 μC i mase 3,2·10-11 kg početno se giba
u smjeru +y brzinom v0 = 1,45·105 m/s. Zatim ulazi u
područje koje sadrži jednoliko magnetsko polje koje
usmjereno u, i okomito na, list papira (slika). Jakost polja
je 0,42 T. Područje se proteže 25 cm duž početnog smjera
kretanja čestice; a 75 cm od mjesta ulaska u magnetsko
polje nalazi se zid. Kada čestica ulazi magnetsko polje,
kreće se po zakrivljenoj liniji polumjera R. Zatim napušta
magnetsko polje nakon vremena t1 , nakon što je učinila
otklon Δx1 u odnosu na početni smjer. Čestica se zatim giba
u području bez polja i udara o zid pri čemu je ukupni otklon
Δx. (a) izračunajte polumjer R zakrivljenog dijela puta, (b) odredite t1, vrijeme koje čestica provodi u
magnetskom polju, (c) odredite Δx1 , horizontalni otklon na točki izlaza iz polja, (d) odredite Δx,
ukupni horizontalni otklon.
12) 2013-ON-1
Elektron ima brzinu 1,2·104 m/s ( u pozitivnom smjeru osi x), i ubrzanje 2·1012 m/s2 ( u pozitivnom
smjeru osi z) u jednolikom električnom i magnetskom polju. Ukoliko je jakost električnog polja 20
N/C ( u pozitivnom smjeru osi z), što možete izračunati u vezi magnetskog polja u istom području ?
Što je nemoguće izračunati ?26
13) 2013-ON-2
Jedan elektron elastično se sudara s drugim elektronom koji je početno u stanju mirovanja. Nakon
sudara, radijusi njihovih trajektorija su 1 cm i 2,4 cm. Trajektorije su okomite na jednoliko magnetsko
polje jakosti 0,044 T. Izračunajte energiju ( u keV) upadnog elektrona, prije sudara.
26
Sličan je bio zadatak 2008-ON-2.
Lorentzova sila (2)
1*) 2013-DN-4
Najjednostavniji magnetohidrodinamički generator sastoji se od pločastog kondenzatora koji je
uronjen u vodljivu tekućinu vodljivosti σ koja teče (tjerana pumpom) konstantnom brzinom v
paralelno pločama. Površina ploča kondenzatora je S, udaljenost među pločama je d. (d je dovoljno
malen da se mogu zanemariti rubni uvjeti.) Kondenzator se nalazi u jednolikom magnetskom polju 𝐵⃗,
koje je okomito na smjer toka tekućine i paralelno pločama. Izračunajte snagu koja se oslobađa u
vanjskom strujnom krugu otpora R, koji je spojen na kondenzator. Koliki je rad magnetske sile?
Dokažite. Odakle potječe energija u sustavu?
2) 2014-ON-2
Proton je ubrzan razlikom potencijala V = 500 kV i prolazi kroz
uniformno magnetsko polje B = 0,51 T, okomito na njegovu putanju.
Polje se proteže kroz područje duljine d = 10 cm (slika). Izračunajte kut
α za koji će se otkloniti proton u odnosu na početnu putanju. Masa
protona je 1,67∙10-27 kg, a naboj je 1,6∙10-19 C.
3) 2015-ON-2
Proton i elektron, masa mp i me ulijeću zajedno u ishodište koordinatnog sustava, svaki brzinom v0 u
smjeru osi y. U području y>0 djeluje magnetsko polje stalnog iznosa B okomito na x-y ravninu i
usmjereno prema gore. Na kojim se koordinatama proton, odnosno elektron kad izađu iz područja u
kojem postoji magnetsko polje ?
4) 2016-ON-1
Magnetsko polje u prostoru potpuno je homogeno, gleda vertikalno prema gore i ima iznos B. U polje
ulijeće elektron mase m i naboja –e čija brzina zatvara kut od 600 s horizontalom mjereno od
horizontale prema gore. Koliki je iznos sile koja djeluje na elektron ? Skicirajte putanju elektrona. Ako
kruži ( ili djelomično kruži), koliki mu je polumjer kruženja izražen preko zadanih veličina.
5) 2016-ON-5
Snop protona masa mp = 1,7∙10-27 kg i naboja e = 1,6∙10-19 C putuje u pozitivnom smjeru osi x brzinom
v = 1 km/s i ulijeće u homogeno magnetsko polje koje je okomito na njegov smjer gibanja. Snop izađe
iz polja u smjeru okomitom na upadni. Duljina putanje snopa u polju jednaka je s = 1 cm. Koliki je
iznos magnetskog polja ? Kolikom brzinom protoni izlijeću iz magnetskog polja ?
6) 2017-ON-4
U masenom spektrometru proučavamo radioaktivni materijal za
238 235
kojeg znamo da se sastoji od mješavine U i U . Atome
92 92
materijala ioniziramo tako da im je naboj Q = +e, ubrzavamo do
brzine v jednake za oba izotopa i ubacujemo u područje magnetskog
polja B okomitog na upadnu brzinu ( slika). a) Skicirajte putanju
pozitivno nabijene čestice u magnetskom polju ! b) Kako će se
mijenjati iznos brzine│𝑣⃗│ tokom gibanja kroz magnetsko polje ?
c) Koja će biti udaljenost dvaju izotopa urana, ako je upadna brzina
v = 600 m/s, a magnetsko polje B = 1 T.
Masa izotopa je m1 = 238 u, m2 = 235 u, gdje je u = 1,6605∙10-27 kg unificirana jedinica mase.
7) 2018-ON-5
Elektron i nepoznata č e s t i c a upadaju u podr učje homogenog magnetskog polja tako da im je
brzina okomita na to polje. Poznato je da im je kinetička energija ista. Nepoznata č estica se otkloni
u suprotnom smjeru od elektrona, a radijus njene putanje je r = 35 re, gdje je re radijus putanje
elektrona. Nađite najboljeg kandidata za uo č enu č es ticu iz tablice. Masa u tablici je dana u
jedinicama MeV/c2, gdje je 1 eV = 1.602 · 10−19 J. Pretpostavite da su brzine čestica puno sporije
od brzine svjetlosti c = 3 · 108 m/s.
8) 2019-ON-4
Veliki hadronski supersudarač je sinkrotronski prsten u
kojem se ubrzavaju atomske jezgre do brzina približno
jednakih brzini svjetlosti. Unatoč popularnom mišljenju,
prsten nije kružnog oblika već se sastoji od pravocrtnih
dijelova unutar kojih se jezgre ubrzavaju i zakrivljenih
dijelova gdje zakre ć u zbog djelovanja snažnog
magnetskog polja. Zakretni magnet u Velikom ·
hadronskom supersudaraču je jačine B = 1 T i stvara
magnetsko polje okomito na smjer gibanja nabijene
jezgre, koja se giba brzinom v ≤ c = 3· 108 m/s.
Za potrebe zadatka možemo aproksimirati v = c. Nađi smjer magnetskog polja koje zakreće jezgru
olova 𝑃𝑏 (vidi sliku). Napomena: Jezgra je potpuno ogoljena od elektrona!
Nađi duljinu magneta L potrebnu da se jezgra zakrene za kut ϑ. Pritom vrijedi 0 < ϑ < 90◦.
Kolika je duljina magneta da bi se jezgra zakrenula za 45◦. Masa jezgre atoma olova 𝑃𝑏 je M
= 207.98 g/mol.
9) 2022-ON-5
Dugačka ravna žica leži na horizontalnoj podlozi i njome teče struja I = 3.6 µA. Proton se giba paralelno
sa žicom, u smjeru suprotnom smjeru električne struje, konstantnom brzinom v = 2.3 · 104 m/s na
udaljenosti d iznad žice. Pronađi d! Proton i žica nalaze se u vakuumu. Zanemari magnetsko polje
Zemlje. Naboj protona je q = 1.602 · 10−19 C, a masa mp = 1.67 · 10−2 kg.
Magnetsko polje električne struje (1)
1*) 2004-DN-2r-4
Kroz nemetalnu cijev kružnog poprečnog presjeka teče kiselina brzinom 1 m/s. Unutarnji promjer
cijevi je 6 cm, a debljina stjenke 5 mm. Pretpostavite da je u svakoj točki presjeka cijevi brzina
tekućine jednaka. Koncentracija kiselih iona H+ iznosi 6·1022 m-3, dok su koncentracije ostalih iona
zanemarive. Odredite iznos magnetskog polja, uzrokovanog proticanjem tekućine, na vanjskom rubu
cijevi. Relativna magnetska permeabilnost materijala stjenke je 1. ( e = 1,602·10-19 C, μ0 = 1,257·10-6
H/m)
2) 2012-ON-3
Na slici su prikazane dvije ravne žice koje su okomite na ravninu papira i međusobno
udaljene d1 = 0,75 cm. Žicom 1 teče struja 6,5 A, i smjer joj je unutar ravnine papira.
Koliki su (a) jakost i (b) smjer ( unutar ravnine papira ili iz nje) struje u žici 2 ukoliko
je magnetsko polje koje ga proizvode dvije struje jednako 0 u točki P koja se nalazi na
udaljenosti d2 = 1,5 cm od žice 2 ?
3) 2012-ŽN-4
Dvije dugačke tanke ravne žice kroz koje teče električna struja nalaze se na vanjskoj površini jednako
dugačkog plastičnog cilindra, na polumjeru R = 20 cm od njegove srednje osi, Na slici (a) je prikazan
( u poprečnom presjeku) cilindar i žica 1 ali NE i žica 2. Žica 2 je fiksna a žica 1 se miče po površini
cilindra od kuta θ1 = 00 do kuta θ1 = 1800, kroz prvi i drugi kvadrant koordinatnog sustava. Ukupno
magnetsko polje 𝐵⃗ u središtu cilindra mjeri se u ovisnosti o kutu θ1. Na slici (b) prikazana je
komponenta x, Bx, tog polja, kao funkcija kuta θ1 ( vertikalna skala dana je s Bxs = 6 μT), a na slici (c)
komponenta y, By ( vertikalna skala dana je s Bys = 4 μT ). (a) Na kojem kutu θ2 se nalazi žica 2 ?
Koliki su (b) jakost i (c) smjer ( unutar ili van lista papira) električne sturuje u žici 1 i (d) jakost i (e)
smjer električne struje u žici 2 ?
4) 2013-ON-3
Dugačka ravna žica leži na horizontalnoj podlozi i njime teče struja 1,2 μA. Proton se giba paralelno
sa žicom ( u smjeru suprotnom smjeru električne struje) konstantnom brzinom 2,3∙104 m/s na
udaljenosti d iznad žice ( u vakuumu). Izračunajte d. Zanemarite magnetsko polje Zemlje.
5) 2013-ŽN-5
Neutron je čestica s električnim nabojem 0. No, ona posjeduje magnetski
moment različit od nula, čija je komponenta z jednaka μz = 9,66∙10-27 A∙m2.
Ovo se može objasniti unutarnjom strukturom neutrona. Neutron se sastoji
od tri fundamentalne čestica koje se zovu kvarkovi: jedan „up“ (u) kvark,
naboja +2e/3, i dva „down“ (d) kvarka, svaki naboja –e/3. Kombinacija tri
kvarka čini ukupni naboj +2e/3 –e/3 –e/3 = 0. Ukoliko se kvarkovi gibaju,
mogu proizvesti magnetski moment različit od nule. U vrlo jednostavnom
modelu, pretpostavite da se u kvark giba po kružnici u smjeru suprotnom
kazaljci na satu, a d kvarkovi se kreću također po kružnici ali u smjeru
kazaljke na satu. Polumjer kružnice je r a brzina sva tri kvarka je v (slika).
(a) Izračunajte električnu struju uslijed gibanja u kvarka pomoću zadanih veličina ( e, v, r).
(b) Izračunajte iznos magnetskog momenta uslijed kruženja u kvarka.
(c) Izračunajte iznos magnetskog momenta sustava koji čine ova tri kvarka.
(d) Kolikom brzinom v se moraju kretati u ovom modelu da bi se postigao magnetski moment
neutrona ? Koristite r = 1,2∙10-15 m ( polumjer neutrona) za polumjer orbite.
6) 2015-ON-1
Četiri beskonačne žice, svaka od kojih nosi struju I, leže u ravnini i tvore kvadrat
stranice 2∙a kao na slici. Odredite jakost magnetskog polja27 u točki koja se
nalazi u točki koja se nalazi na visini a na osi koja je okomita na ravninu
kvadrata, a prolazi kroz sjecište njegovih dijagonala.
7) 2015-ŽN-1
Tri paralelne beskonačne žice leže u x-y ravnini tako da su im jednadžbe pravca
zadane s y = - a∙√3, y = 0 , y = a∙√3. Kroz sve žice teku struje u smjeru pozitivne osi x. Kako
izgleda magnetsko polje za proizvoljnu točku u x-y koordinatnom sustavu čije su koordinate (x0, y0) ?
U kojim točkama iščezava magnetsko polje ?
8) 2016-ŽN-2
Dva ravna, beskonačno duga vodiča sijeku se pod pravim kutom kao
na slici. Svakim vodičem teče struja iznosa 10 A. odredite iznose i
smjerove magnetskog polja u točkama A i B na slici. Sjecište vodiča
odgovara centru pravilnog peterokuta čija su dva vrha zadane točke.
Stranica peterokuta duga je 1 m.
9) 2017-ON-1
Dvije žice kroz koje teče struja I se nalaze kao na slici28. U
lijevu žicu struja ulazi u papir, dok u desnoj izlazi. Nađi smjer
i iznos magnetskog polja u točkama A, B i C.
27
Često „autori zadatka“ ne razlikuju pojmove jakost magnetskog polja (H) i magnetsku indukciju (B). Uz to
magnetsku indukciju često nazivaju magnetsko polje.
28
Slika je sada prepravljena. U originalnom zadatku na slici su struje imale suprotne smjerove nego sada na
slici.
Magnetsko polje električne struje (2)
1) 2017-ŽN-3
Negativni naboj q = - 5 mC, mase m = 1 g putuje brzinom v = 106
m/s u vakuumskoj komori između tri beskonačne žice. Položaj žica
odgovara vrhovima jednakostraničnog trokuta duljine stranice a =
1 cm, a naboj se nalazi na sjecištu simetrala stranica (slika). Smjer
brzine naboja je isti kao i smjer protezanja žice.
U nekom trenutku kroz žice poteče struja I1 = 0,5∙I0, I2 = I3 = I0 = 5
A. Smjer gibanja svih struja je identičan smjeru gibanja naboja. Po
kojoj ravnini će se naboj gibati i u kojem smjeru će biti početna
akceleracija ? Izračunajte iznos početne akceleracije ! Uzmimo da
struja poteče žicama u potpuno istom trenu, da su žice učvršćene
tako da se ne mogu pomicati, magnetska sila je dovoljno jaka da možemo zanemariti gravitacijsku silu
i brzine su dovoljno male da nema relativističkih efekata. ( µ0 = 4∙π∙10-7 H/m)
2) 2018-ON-1
Tri žice duljine L = 1 m leže paralelno u ravnini kao na slici,
tako da je udaljenost među vanjskim žicama D = 1 cm, a
središnja žica je udaljena od lijeve d = 2/3 D. Struje kroz
vanjske žice su I1 i I2 u smjerovima kao na slici, dok kroz
središnju žicu teče struja Ix = 10 A u nepoznatom smjeru. Sila
zbog struja I1 i I2 na središnju žicu je F = 10 mN u smjeru kao na
slici. Ako okrenemo smjer struje I1, sila je sada F = 5 mN u
istom smjeru. Nađi I1, I2 te smjer struje Ix.
3) 2018-ŽN-4
Dvije beskonačne žice su položene u ravnini međusobno pod
kutom 60◦ kao na slici. Jednom žicom teče struja I1 = 5 A, a
drugom I2 = 5√3 𝐴. Nađi smjer i iznos magnetskog polja u
točkama A,B,C,D,E,F koje međusobno tvore pravilni
šesterokut. Udaljenost između dvije susjedne točke (stranica
šesterokuta) je a = 1 mm.
Nađite pravac na kojem magnetsko polje iščezava. Koji kut
zatvara sa žicom I1?
Napomena: U nijednoj točki magnetsko polje nije beskonačno!
4) 2019-ON-1
Dvije žice idu duž bridova zamišljenog kvadra a x a x c
kao na slici. Duljine bridova a = 30 cm te c = 60cm.
a) Izrazi iznos ukupnog magnetskog polja u
točkama A i B u ovisnosti o strujama I1 i I2.
b) Koliki trebaju biti iznosi struja I1 i I2 tako da
polje u toč ki A bude BA = 7.45 µT a polje u
to č ki B BB = 4.70 µT.
5) 2020-ON-1
Kroz svaku od tri žice postavljene kao na slici prolazi struja I = 15 A u smjeru označenom
strelicom. Pronađi iznos (broj) i smjer (u ili izvan papira) magnetskog polja u to č kama A, B, C i
D. Kao što je označ eno na slici, udaljenost među dvije paralelne žice je l, a to č ka D se nalazi na
dvije treć ine puta od toč ke B do gornje žice.
Napomena: Magnetsko polje ravne žice uzduž osi te žice išč ezava.
6) 2021-ON-2
Struja I = 100 A te č e kroz pet žica koje su na vrhovima pravilnog
peterokuta (slika). Smjer struje je “iz papira.” Krug koji opisuje
peterokut ima radijus r = 5 mm. Nađi vrijednost magnetskog polja u
sredini kruga koje potječ e od samo jedne žice i skiciraj mu smjer.
Nađi ukupno magnetsko polje u sredini kruga!
7) 2021-ON-3
Dva ravna paralelna vodiča međusobno su udaljena za l. Kroz jedan vodič teče
struja I a kroz drugi 2I, kao na slici. Obje struje teku u istom smjeru. Treći vodič,
kroz koji teče struja I, nalazi se u istoj ravnini kao i prva dva, te je paralelan s
njima. Položaj i smjer struje trećeg vodiča je takav da sila na prvi vodič I iščezava.
Nađi sve moguće položaje trećeg vodiča i pripadne smjerove struje u njemu.
8) 2022-ON-1
Dvije žice iste faze na 220 kV dalekovodu su razapete između stupova dalekovoda međusobno
udaljenih L = 250 m. Udaljenost među žicama je konstantna i iznosi l = 5 m. Ako žice prenose svu
energiju tvornici konstantne snage 100 MW, nađi iznos i smjer ukupne sile među žicama između dva
stupa.
9) 2022-ON-3
Dugačka ravna žica leži na horizontalnoj podlozi i njome teče struja I = 3.6 µA. Proton se giba paralelno
sa žicom, u smjeru suprotnom smjeru električne struje, konstantnom brzinom v = 2.3 · 104 m/s na
udaljenosti d iznad žice. Pronađi d! Proton i žica nalaze se u vakuumu. Zanemari magnetsko polje
Zemlje. Naboj protona je q = 1.602 · 10−19 C, a masa mp = 1.67 · 10−27 kg.
Elektromagnetska indukcija (1)
1) 2004-ON-Zg-4
Zavojnica s N namotaja i međusobno spojenim krajevima
nalazi se u homogenom magnetskom polju kao na slici.
Otpor zavojnice je R. Kolika je inducirana struja u
zavojnici ako se ona pomiče na desno brzinom v ?
Kolikom silom i u kojem smjeru moramo djelovati na
zavojnicu da se ona giba konstantnom brzinom ? Kolika
je snaga za to potrebna ? Usporedi to sa snagom električne
struje.
2) 2006-ON-1
Zavojnica promjera 1 m sadrži 25 namotaja. Smještena je tako da joj je os paralelna sa smjerom
magnetskog polja Zemlje, koje iznosi 50 μT , a zatim se u vremenu od 0,2 sekunde zarotira za 1800.
Izračunaj prosječni elektromotorni napon koji se generira u zavojnici.
3) 2006-ŽN-3
Kružni metalni okvir, polumjera 20 cm, stavljen je u homogeno magnetsko polje
od 1 T, tako da je ravnina okvira okomita na silnice magnetskog polja. Po okviru
se transverzalno giba, stalnom brzinom od 10 cm/s , metalni štap i to tako da je
stalno u dodiru s okvirom u dvije točke. Izračunaj iznos induciranog napona kao
funkciju vremena.
4*)2006-DN-3
Dvije beskonačno duge zavojnice ( na slici prikazane
u presjeku) prolaze kroz strujni krug kao na slici.
Magnetske indukcije B unutar svake zavojnice imaju
jednaki iznos koji se mijenja u vremenu po zakonu B
= B0 +100·t |T|, ali su im smjerovi međusobno
suprotni i okomiti na ravninu papira ! Odredi jakost
struje koja prolazi kroz svaki otpornik. Magnetska
indukcija izvan zavojnice je nula 1 Polumjeri
zavojnica su r1 = 0,1 m i r2 = 0,15 m.
5) 2007-ON-4
Jaki elektromagnet proizvodi jednoliko magnetsko polje jakosti 1,6 T na području površine 0,2 m2.
Oko magneta stavimo zavojnicu koja ima 200 zavoja i ukupni otpor 20 Ω. Nakon toga jednoliko
smanjujemo jakost struje u elektromagnetu sve dok ne padne na 0, u vremenu od 20 ms. Izračunaj
iznos električne struje koja se inducira u zavojnici.
6*)2007-DN-3
Beskonačno dugim vodičem, koji je postavljen u vertikalnom smjeru, teče
struja od 5 a prema gore. U blizini vodiča rotira pravokutna petlja od
vodljivog materijala otpora 10 Ω/m ( po jedinici dužine). Dimenzije petlje
su: a= 0,5 m , b= 0,25 m. Os rotacije je paralelna s vodičem i nalazi se na
udaljenosti L = 0,5 m od vodiča. Kutna brzina rotacije petlje je 9 rad/s. a)
Odredi induciranu struju u petlji ovisno o otklonu ( kut φ) iz početnog
položaja. b) Odredi položaj u kojem će struja biti minimalna.
7) 2008-ON-5
Aluminijski prsten nalazi se na vrhu dugačke zavojnice sa 1000
namotaja po metru i polumjera 3 cm, kao na slici. Otpor prstena je 3·10-
4
Ω. Pretpostaviti da je aksijalna komponenta polja koje se stvara u
zavojnici dvostruko manja na njenim krajevima nego u središtu. Polje
izvan zavojnice je zanemarivo. Električna struja u zavojnici se povećava
brzinom 270 A/s. Kolika se struja inducira u prstenu ?
8) 2009-ON-3
Petlja početnog kvadratičnog oblika (slika) sastavljena je od žica
ukupnog otpora 10 Ω. Smještena je u homogeno magnetsko polje
0,1 T koje je usmjereno u ravninu papira. Petlja se zatim rasteže
kao što je prikazano na slici sve dok razmak između točaka A i
B ne bude 3 m. Ukoliko taj proces traje 0,1 s, kolika je prosječna
električna struja koja se generira u petlji ? Koji je smjer električne
struje ?
9) 2009-ŽN-5
Dvije jednake dugačke zavojnice namotane su na zajedničku jezgru. Induktivitet prve je 0,7 H , a
druge 0,6 H. električni otpor druge zavojnice je 600 Ω. Kolika struja poteče drugom zavojnicom ako
struja u prvoj zavojnici linearno raste od 0 do 0,3 A u vremenu od 0,001 s ?
10) 2010-ON-4
Kvadratni okvir opsega 1 m nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0,5 T. Da li se
inducira veći napon ako okviru tijekom 0,25 s damo kružni oblik ili oblik istostraničnog trokuta ?
Koliki je iznos većeg induciranog napona ? Okvir se nalazi u zraku.
11) 2011-ON-3
Zavojnica koja se sastoji od 50 namotaja žice u obliku kvadrata smještena je u magnetskom polju tako
da okomica na ravninu zavojnice zatvara kut od 300 sa smjerom polja. Kada se magnetsko polje
jednoliko povećava s 200 μT do 600 μT u vremenu od 0,4 s , elektromotorna sila (napon) iznosi
80 mV se inducira u zavojnici. Kolika je ukupna duljina žice ?
1) 2011-ŽN-5
Metalni prsten polumjera 0,5 cm nalazi se upravo ispod ravne dugačke
žice kojom teče električna struja od 10 A. Prsten se nalazi h = 0,5 m iznad
vrha stola ( slika). a) Ukoliko prsten počne padati ( iz stanja mirovanja)
koliki je iznos prosječne inducirane elektromotorne sile od trenutka kada
je počeo padati dok ne padne na stol ? Pretpostavite da je magnetsko polje
gotovo konstantno po cijeloj površini prstena, i da je jednako magnetskom
polju u njegovom središtu. b) Koji je smjer inducirane struje u prstenu ?
2*) 2011-DN-4
Pod utjecajem znanstveno fantastičnog filma koji je pogledao, Vlado je odlučio dizajnirati oružje koje
izbacuje metalne projektile brzinom tek nešto manjom od brzine svjetlosti da bi se obranio od
izvanzemaljaca. Pri tome se sjetio pokusa iz fizike, gdje se metalni prsten nalazi na metalnom nosaču
koji je pričvršćen za vrh zavojnice. Zavojnica se sastoji od žice koja je namotana oko cilindrične
metalne jezgre. Kada je na krajeve žice naglo primijenjen električni napon, prsten je izletio iz nosača
na kojem se nalazio. To je ideja koju je Vlado odlučio iskoristiti u izradi svog oružja. Prvi dizajn
sastojao se od sljedećih komponenata: Zavojnice
( jezgre na kojoj je namotano 2000 namotaja žice,
duljine 50 cm, µ = 500∙µ0 , µ0= 4∙π∙10-7 H/m) ,
metalnog nosača ( duljine 5 cm, µ = 500∙µ0 ) i
metalnog prstena ( unutarnjeg promjera 1 cm,
vanjskog promjera 1,1 cm, debljine 0,5 cm , otpora
10-3 Ω, mase 0,5 g).
(a) S metalnim prstenom pričvršćenim za nosač tako se ne može klizati. Vlado je uključio naponski
izvor i opazio da električna struja ne postiže trenutno svoju maksimalnu vrijednost. Izmjerio je struju
( u amperima) kao funkciju vremena i otkrio da zadovoljava sljedeću jednadžbu: I =1,0 ∙(1 – exp (-
t/T) ), gdje je T = 0,04 s. Objasnite ovo kašnjenje.
(b) Koliko je magnetsko polje na kraju zavojnice koje Vlado generira, kao funkcija vremena ?
(c) Koliki su jakost i smjer inducirane struje u prstenu kao funkcija vremena ? Pretpostavite da je odziv
prstena trenutan.
(d) Ukoliko zavojnica stvara jednoliko magnetsko polje koje je usmjereno u potpunosti paralelno osi
prstena, kolika je sila koju osjeća prsten kao funkciju vremena ? U kojem smjeru djeluje ? Opišite
gibanje prstena u slučaju da nije pričvršćen za nosač.
(e) Naravno, magnetsko polje nije u potpunosti paralelno osi zavojnice nego nakon izlaska iz zavojnice
divergira ( kao što je prikazano na slici). Radi jednostavnosti, pretpostavite da su na položaju gdje se
nalazi prsten silnice polja usmjerene pod kutom 150 u odnosu na površinu šipke. Kolika je sada sila na
pričvršćeni prsten, kao funkcija vremena ?
(f) Vlado je ugasio izvor napona i oslobodio prsten, tako da sada može slobodno klizati po nosaču.
Ponovo je uključio izvor, i prsten je izbačen unaprijed. Da bi izračunali aproksimativnu vrijednost
brzine prstena aproksimirajte silu koja djeluje na prsten u proizvoljnom vremenu t vrijednošću koju
ste izračunali u (e) dijelu zadatka za trenutak t = T. Upotrijebite ovu konstantnu silu da biste ugrubo
izračunali brzinu prstena u trenutku kada napušta nosač.
(g) Vlado je odlučio poboljšati dizajn i povećati brzinu prstena. Budući da nije pohlepan, rekonstruirao
je uređaj tako da izbacuje prsten brzinom 0,01 c ( c- brzina svjetlosti). Nekako, vlado je uspio u izradi,
i premda je uređaj radio savršeno Vlado se ozlijedio. Koja je ključna stvar koju je zaboravio uzeti u
obzir ?
 (1  exp(t / T )
Uputa: Za funkciju ( 1 – exp (-t/T) vrijedi sljedeće: = 1/T∙exp (-t/T) .
t
3) 2012-ON-2
Na slici je prikazan metalni kvadar , čije su plohe paralelne s
koordinatnim osima. Kvadar se nalazi u jednolikom magnetskom polju
0,02 T. Jedan od bridova dugačak je 25 cm ( na slici kvadar NIJE
nacrtan u mjerilu). Kvadar se zatim pomiče brzinom 3 m/s paralelno
svakoj osi redom, i svaki put se mjeri razlika potencijala V koja se
pojavljuje na kvadru. Kada je gibanje paralelno osi y , V = 12 mV ;
kada je gibanje paralelno osi z , V = 18 mV ; kada je gibanje paralelno
osi x , V = 0 V. Kolike su duljine bridova : (a) dx , (b) dy i (c) dz ?
4) 2012-ON-4
Na slici je prikazana zatvorena žičana petlja koja se sastoji od dva jednaka
polukruga, polumjera 3,7 cm, koji leže u međusobno okomitim ravninama.
Petlja je dobivena savijanjem ravne kružne petlje preko promjera dok dvije
polovice nisu postale međusobno okomite. Jednoliko magnetsko polje 76 mT
usmjereno je okomito na promjer gdje je petlja savinuta i zatvara jednake
kutove ( 450) s ravninama polukruga. Magnetsko polje spušta se na nulu
jednolikom brzinom u vremenu od 4,5 s. U tom vremenu, koliki si (a) jakost
i (b) smjer ( u smjeru kazaljke na satu ili suprotnom), gledano u smjeru
magnetskog polja) elektromotorne sile inducirane u petlji ?
5) 2012-ŽN-5
Na slici (a) je prikazana pravokutna vodljiva petlja otpora R = 0,02 Ω,
visine H = 1,5 cm , i duljine D = 2,5 cm koja konstantnom brzinom v =
40 cm/s prolazi kroz dva jednolika magnetska polja. Na slici (b) prikazana
je struja i inducirana u petlji kao funkcija položaja x desne strane petlje.
Os y dana je s is = 3 μA. Npr., struja is inducira se u smjeru kazaljke na
satu kako petlja ulazi u područje 1. Koliki su (a) jakost i (b) smjer (
unutar ili van lista papira) magnetskog polja u području 1 ? Koliki su (c)
jakost i (d) smjer magnetskog polja u području 2 ?
6*) 2012-DN-4
Šipka od mekog željeza ( μm= 800 μ0, μ0= 4Π·10-7 Hm-1) koristi se kao jezgra zavojnice. Promjer šipke
je 24 mm a dužina 10 cm. Komad bakrene žice dugačak 10 m i promjera 0.644 mm namotan je na
šipku u jednom sloju, osim po 10 cm sa svakog kraja žice koji služe za spajanje na izvor, a) Koliko
namotaja žice može biti namotano na šipku? b) Koliki je otpor ove zavojnice? c) Koliki je induktivitet?
7) 2013-ON-5
Komad žice ima oblik kao na slici. Polumjer gornjeg kruga je 5 cm, a donjeg
9 cm. Žica ima jednoliki otpor po jedinici duljine 3 Ω/m. Jednoliko magnetsko
polje usmjereno je okomito na ravninu krugova, u smjeru kao na slici.
Magnetsko polje povećava se konstantnom brzinom 2 T/s. Odredite jakost i
smjer inducirane struje u žici.
1) 2013-ŽN-3
Betatron ubrzava elektrone pomoću elektromagnetske indukcije. Elektroni se u vakuumskoj komori
kreću po kružnoj putanji zbog djelovanja magnetskog polja koje je okomito na orbitalnu ravninu.
Magnetsko polje polako se pojačava da bi se po orbiti induciralo električno polje. Relativistički efekti
ne uzimaju se u obzir. (a) Pokažite da je smjer električnog polja takav da se elektroni ubrzavaju. (b)
Pretpostavite da je polumjer orbite konstantan. Da li je magnetsko polje jednoliko u cijelom području
koje orbita zatvara. Dokažite.
Uputa: Magnetski tok je umnožak površine i prosječnog magnetskog polja koje prolazi kroz površinu.
Promatrajte promjene veličina u vremenu.
2) 2014-ŽN-4
Homogeno polje magnetske indukcije 𝐵⃗okomito je
na ravninu koju razapinju tračnice duljine l koje su
nagnute pod kutom α u odnosu na horizontalu (slika).
Vodljiva šipka mase m klizi po tračnicama bez trenja.
(a) Opiši gibanje šipke ukoliko se pusti iz stanja
mirovanja, a strujni krug koji čine šipka i tračnice je
zatvoren preko otpornika R. Kolika je maksimalna
brzina koju postiže šipka ? (b) Ukoliko je strujni krug
zatvoren preko kondenzatora C, kolika je akceleracija
šipke ?
3) 2014-ŽN-5
Za vrijeme vožnje na „roller-coasteru“ u lunaparku, sinula ti je ideja za
konstrukciju uređaja za mjerenje snage, koji želiš prodati vlasniku
lunaparka. Ideja je sljedeća: udarcem čekića po postolju u vis će krenuti
metalni uteg, koji klizi po dvije glatke vertikalne metalne tračnice (slika).
Da bi izračunao početnu brzinu koju dobiva uteg, odlučio si iskoristiti
indukcijski efekt Zemljinog magnetskog polja B = 10-4 T. Uteg zatvara
strujni krug s tračnicama, i voltmetar mjeri inducirani napon. Ukoliko je uteg
širok w = 10 cm, i igrači ga uspiju prosječno natjerati do visine h = 10 m,
koliko osjetljiv mora biti voltmetar ( koje tipične vrijednosti mora moći
mjeriti) ? Koliki će biti maksimalni napon za prosječnu brzinu zbog koje će
se uteg popeti na tu visinu ?
4) 2015-ON-3
Od nerastezive žice duljine L načinjen je kvadratični okvir i postavljen u
magnetsko polje iznosa B, tako da linije polja prolaze okomito kroz ravninu
okvira. Okvir je postavljen horizontalno, a linije polja su usmjerene prema gore. Tijekom vremenskog
intervala t, okvir promijeni oblik iz kvadratičnog u kružni. Koliki je inducirani elektromotorni napon
u okviru ? U kojem smjeru u okviru teče struja ?
5) 2015-ŽN-3
Ravni komad žice usmjeren je duž osi y i pušten da pada u
gravitacijskom polju kroz homogeno magnetsko polje iznosa B
kao na slici. Žica ima masu po jedinici duljine λ i otpor po jedinici
duljine ρ . Duljina ravnog komada žice jednaka je širini polja.
Krajevi žice spojeni su vrlo dugim bezmasenim vodičem
zanemariva otpora, koji ni u jednom trenutku padanja ne prolazi
kroz magnetsko polje ( za potrebe zadatka skiciran, no zamislite
da je njegov utjecaj beznačajan). U nekom trenutku žica postigne
stalnu brzinu padanja v. Kolika struja teče kroz žicu ? Odgovor
izrazite pomoću B, v i ρ. Kolikog je iznosa stalna brzina propadanja ? Odgovor izrazite pomoću b ,
λ i ρ.
6) 2016-ON-3
Kružna petlja polumjera R = 1 m nalazi se u homogenom magnetskom
polju iznosa B koje je okomito na ravninu petlje. Nacrtajte ovisnost
magnetskog toka i elektromotorne sila u petlji kao funkcije vremena
ako se polje mijenja prema dijagramu na slici.
7*) 2016-DN-4
Kvadrat se izradi od nerastezljive žice duljine 4∙l i postavi se u homogeno magnetsko polje iznosa B
koje je okomito na njegovu ravninu. Lijeva dva i desna dva vrha kvadrata razvlače sa stalnom
relativnom brzinom v okomitom na njihove spojnice ( udesno, odnosno ulijevo) tako da je žica u
svakom trenu pravokutnog oblika. Koliko vremena treba da se kvadrat deformira u dužinu ? Odredite
vremensku ovisnost površine pravokutnika S(t) i trenutne elektromotorne sile inducirane u petlji V(t)
pomoću zadanih veličina. Trenutna vremenska ovisnost elektromotorne sile određuje se tako da se
oduzmu tokovi u trenutku ( t + ∆t) i u trenutku t, rezultat se podijeli s - ∆t, te se na kraju postavi ∆t =
0. U kojem je trenutku elektromotorna sila najvećeg iznosa i koliko iznosi ?
8) 2017-ON-2
Kružni dio žice sa slike u početnom trenutku t = 0 nalazi se u uniformnom magnetskom polju B = 4 T
u smjeru van papira. Površina kroz koju prolazi magnetsko polje je S = 10 000 mm2. Na njega je
spojen voltmetar kao na slici.
Voltmetar mjeri pozitivan napon ako je potencijal na ´+´ kraju veći od potencijala na ´-´ kraju.
Magnetsko polje se počne mijenjati, kao što je prikazano na grafu. Nacrtajte na grafu napon na
voltmetru.
9) 2018-ŽN-2
Na prednjem kotaču bicikla, promjera 70 cm je
namontiran brzinomjer. Brzinomjer se sastoji od
zavojnice s N = 100 namotaja, presjeka A = 1 cm2,
koja je montirana na okvir bicikla. Na kotaču se
nalazi mali permanentni magnet koji, kako se kotač
okreće, u svakom krugu prođe blizu zavojnice.
Inducirani napon u zavojnici je prikazan na grafu
(obratite pozornost na prekid apscise, gdje je napon
jednak nuli). Nađi brzinu bicikla v i maksimalno
magnetsko polje u zavojnici B. Skiciraj graf
magnetskog polja u zavojnici u ovisnosti o vremenu.
1) 2018-ŽN-5
Vodljiva šipka mase m = 3 kg, duljine L = 1 m i
otpora R = 0.2 Ω po-ložena je na kosinu
napravljenu od dvije trač nice zanemarivog
otpora koje s horizontalom zatvaraju kut α = 45◦.
Magnetsko polje B = 1 T je okomito prema gore.
Šipka može slobodno kliziti po tra čnicama bez
mehanič kog trenja i ne rotira se. Koja je
granič na brzina šipke v? Za koliko se poveća
temperatura šipke u jednoj sekundi, ako je
toplinski kapacitet šipke cp = 0.39 kJ/kgK?
2) 2019-ŽN-4
Magnetizirana čelična kuglica mase m se pusti s visine H da pada i potom udari o nemetalnu tvrdu
podlogu. Sudar s podlogom je potpuno elastičan. Nađi period T gibanja kuglice. Je li riječ o
harmoničkom gibanju? Sada modificiramo eksperiment i kuglica prije pada prolazi kroz zavojnicu
na koju je spojen voltmetar. U kojem slučaju će kuglica prolaskom kroz zavojnicu izgubiti više
energije: ako je zavojnica spojena na voltmetar, kratko spojena ili spojena na otpornik od 100 Ω?
3) 2020-ON-3
Zavojnica koja se sastoji od 100 namotaja žice u obliku kvadrata smještena je u magnetskom polju
tako da okomica na ravninu zavojnice zatvara kut od 600 sa smjerom polja. Kada se magnetsko polje
jednoliko povećava sa 100 µT do 600 mT u vremenu od 0.5 s, elektromotorna sila iznosa 60 mV se
inducira u zavojnici. Kolika je ukupna duljina žice?
4) 2020-ŽN-2
Transformator pretvara napon s američkog 120 V na europski standard 240 V. Kolika je iskoristivost
(korisnost) transformatora ako je struja sekundara I2 = 12 A, a struja na primaru I1 = 25 A.
Iskoristivost računamo kao omjer izlazne i ulazne snage. Koliko topline transformator generira
kroz jednu minutu, ako pretpostavimo da se sva neiskorištena snaga troši na zagrijavanje?
5) 2020-ŽN-3
Magnet ulazi u zavojnicu i izlazi kroz drugu stranu tako da
mu je južni pol prema dolje. Magnet cijelo vrijeme ima
konstantnu brzinu gibanja. Zavojnica je namotana tako da,
gledano od “gore” se žica kreće u smjeru suprotno od kazaljke
na satu (slika). Skiciraj na grafu kako će ovisiti inducirani napon
o vremenu kojeg vidi voltmetar V (obratiti pozornost na + i -
polove voltmetra). Obrazloži odgovor! Hoće li graf biti
simetričan s obzirom na neki specifičan trenutak? Gdje će biti
magnet u tom trenutku? Kakvo je asimptotsko ponašanje grafa
(što kada je magnet jako daleko od zavojnice)?
6) 2021-ON-4
Pravokutni strujni krug sa klizećim kontaktom duljine l = 10 cm nalazi se u jednolikom
magnetskom polju iznosa B = 3 T, okomitom na ravninu kruga. Klizeći kontakt ima otpor R, a dva
kraja kruga otpore R1 i R2. Nađi napon induciran u krugu kada se klizeći kontakt pomiče prema
otporu R2 brzinom v = 1 m/s. Označi na krugu smjer struja kroz pojedine otpornike!
7) 2021-ŽN-4
Pravokutna vodljiva petlja otpora R = 0.1 Ω visine H = 10 cm i
duljine D = 5 cm giba se konstantnom brzinom v = 10 cm/s. Petlja
prolazi kroz dva jednolika magnetska polja, B1 i B2. Na grafu je
prikazana inducirana struja koja je pozitivna ako se po petlji giba u
smjeru kazaljke na satu. Nađi iznos i smjer (u ili van papira)
magnetskog polja B1 i B2, ako je iznos struje na grafu, is = 3 µA. Jedan
pravokutnik na grafu označava koji prevaljeni put petlje? Koliko
iznose a i b duljine?
Titranje (1)
1) 2004-ON-Pž-1
Na laganoj opruzi titra uteg s periodom 0,5 s. Ako dodamo opruzi još jedan uteg bude period titranja
opruge i utega 0,6 s. Za koliko (centimetara) se rastegne opruga kad dodamo drugi uteg ?
2) 2004-ON-Zg-3
Kuglica mase m pričvršćena je na oprugu, konstante elastičnosti k ,
harmonički titra amplitudom A. Na udaljenosti A/2 od položaje ravnoteže
postavi se masivna pregrada od koje se kuglica savršeno elastično odbije.
Odredite period titranja kuglice. Riješite zadatak za kuglicu mase 40 grama i
konstante elastičnosti 16 N/m.
3) 2004-ŽN-4
Za prikazani oscilatorni sustav nađi maksimalnu amplitudu
oscilacija tako da gornja masa ne sklizne.
Koeficijent trenja među masama je μ.
4*) 2004-DN-2
Kutija mase m1 = 25 cm prikvačena je na oprugu zanemarive mase čija je konstanta k= 15,3 N/m.
masa m= 50 g ispuštena je s visine h = 9 cm u kutiju koja miruje i s njom se sudara neelastično.
Kolika je minimalna visina koju postiže masa m ispod svoje početne visine ?
5) 2005-ON -2
U jednoj U-cijevi, površine poprečnog presjeka S = 0,5 cm2, nalazi se određena količina žive.
Promjenom tlaka u jednom kraku ove cijevi izazovu se oscilacije žive u njoj. Koliki je period oscilacija
ovog sustava ako je masa žive m= 120 g , a njena gustoća ρ = 13600 kg/m3, dok je ubrzanje slobodnog
pada na mjestu gdje se nalazi ovaj sustav g = 1,64 m/s2.
6) 2005-ŽN -2
Dva tijela mase m1 = m i m2 = 2·m leže na podlozi
zanemarivog koeficijenta trenja. Povezana su oprugom konstante k i
namještena kako je prikazano na slici. Ako se opruga sabije za
udaljenost d i sustav pusti iz mirovanja , nađi : a) Koliko se masa m1
pomakne prije nego se m2 počne micati ? b) Nakon što je m2 izgubio
kontakt sa zidom, kolika je brzina centra mase (C.M.) i amplituda
oscilacija ?
7) 2006-ON -3
Na horizontalnoj ploči nalazi se tijelo. Ploča s tijelom oscilira harmonijski, frekvencijom f=2
Hz , u vertikalnom smjeru, krećući se gore-dolje. A) Pri kojoj amplitudi osciliranja će amplituda sile
kojom tijelo djeluje na podlogu biti tri puta veća od njegove težine pri mirovanju ? b) Pri kojim
amplitudama osciliranja će tijelo početi odvajati se od ploče ?
8) 2006-ŽN -1
U sustavu prikazanom na slici kuglica mase m može se bez trenja
gibati po šipci AB koja rotira u horizontalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom ω.
Kuglica je pričvršćena u točku B oprugom čija je konstanta k. Koliki je period
osciliranja sustava ? ( Oscilacije se mogu izazvati npr. kratkotrajnom promjenom
kutne brzine ω. )
9*) 2006-DN-1
Tanka šipka mase M, duljine L , giba se po horizontalnoj ploči
bez trenja. Njeno središte mase ograničeno je na kretanje po ravnoj
liniji a – a´. Dvije identične opruge, konstante k , pričvršćene su na
krajeve šipke. Opiši (skiciraj) kako izgledaju osnovni modovi
titranja za male amplitude i odredi njihove frekvencije. Uputa: Za
male kutove vrijedi aproksimacija cosα ≈1 , sinα ≈ α.
10) 2007-ON-2
Malo sferno tijelo nalazi se na kosini, koja zatvara kut α s
horizontalom, i koje dodiruje drugu kosinu, koja zatvara kut β s
horizontalom ( vidi sliku). Tijelo se zatim pusti iz mirovanja s
visine h, i slobodno se giba ( neharmonijski) po kosinama, bez
trenja. Izračunaj period ovog titranja.
11) 2007-ŽN -1
Drveni blok mase m = 1 kg pričvršćen je za dvije opruge, čije
konstante su k1= 40 N/m i k2= 60 N/m, kao što je prikazano na slici.
Malo ga pomaknemo iz ravnotežnog položaja i pustimo da se
slobodno giba po horizontalnoj podlozi bez trenja. Kakvo gibanje će
blok opisivati ? Izračunaj period tog gibanja.
12*) 2007-DN-4
Marlena je zaigrana djevojčica koja u svakoj igri pronalazi primjenu osnovnih zakona fizike. Ovaj
puta stavila je „ping-pong“ lopticu na gumenu membranu koja je pričvršćena za jednostavan
harmonički oscilator – maleni zvučnik koji ispušta zvuk frekvencije 500 Hz. Uspjela je izmjeriti da
loptica odskakuje na visinu od 3 mm iznad ravnotežnog položaja membrane. No, ima poteškoća s
određivanjem amplitude titranja membrane. Možeš li joj pomoći ?
13) 2008-ON-1
Stolica mase 42,5 kg pričvršćena je na oprugu i slobodno oscilira. Kada je stolica prazna, potrebno je
1,3 s da napravi jedan titraj. Kada na stolici sjedi osoba , tako da stopala ne dodiruju tlo , potrebno je
2,54 s za titraj. Izračunaj masu osobe.
14) 2008-ON-4
Senzor vibracija koji se koristi u perilicama rublja sastoji se od aluminijske kocke brida 1,5 cm koja
je pričvršćena za jedan kraj čelične opruge. Opruga leži u horizontalnoj ravnini. Masa opruge malena
je u usporedbi s masom kocke, ali je njezina dužina velika u usporedbi s veličinom kocke. Drugi kraj
opruge pričvršćen je za okvir perilice rublja, koja nije uključena. Potrebna je horizontalna sila od 1,43
N da bi se kocka zadržala u položaju 2,75 cm od ravnotežnog. Izračunaj frekvenciju vibracija kada se
kocka pusti iz ovog položaja. Gustoća aluminija je 2,7·103 kg/m3.
15) 2008-ŽN-2
Malena kuglica mase 21 g koja visi na niti (električnom izolatoru) na visini h cm
iznad velike horizontalne vodljive ravnine oscilira malim oscilacijama (vidi sliku).
Nakon što je određeni naboj prenesen na nju period oscilacija promijenio se dva puta.
Odredite količinu naboja koji je prenesen na kuglicu.
Titranje (2)
1) 2008-ŽN-3
Veliki broj realnih opruga lakše se rastežu nego sabijaju. To se može opisati upotrebom dviju različitih
konstanti opruga , za x > 0 i x < 0. Na primjer , promatrajte oprugu koja djeluje sljedećom elastičnom
silom :
Fx = k· x , x > 0
Fx = - 2· k· x , x < 0
Masa m , koja se nalazi na horizontalnoj podlozi bez trenja , pričvršćena je za oprugu ( opruga je u
ravnotežnom položaju), zatim je pomaknuta na položaj x = A rastezanjem opruge, i puštena. a)
Odredite period gibanja . Ovisi li period o A ? Jesu li oscilacije jednostavne harmonijske ? b) Jesu li
oscilacije simetrične u odnosu na točku x = 0 ?
2) 2009-ON-1
Na glatkoj površini nalazi se tijelo mase M koje je povezano za oprugu konstante k. U tijelo, dok je u
stanju mirovanja, udari metak mase m , koji se giba
brzinom v0 u horizontalnom smjeru. Udar metka u tijelo
je takav da se metak u njemu zaustavi. Koliki su amplituda
i period oscilacija tijela (s metkom) ?
3) 2009-ON-5
Maleni turistički brod pristao je pored mola i izvodi jednostavno harmonijsko gibanje ( gore-dolje)
zbog valova. Amplituda gibanja je 0,2 m, a period je 3 s. Mol se nalazi u razini maksimalne visine
koju dostiže paluba broda. Ljudi moraju sići s palube na mol, ali to mogu napraviti jedino kada je
razlika visina mola i palube manja od o,1 m. Koliko vremena ljudi imaju za silaženje s broda za vrijeme
jednog perioda jednostavnog harmonijskog gibanja ?
4*) 2009-DN-4
Ravna vodljiva šipka mase m i duljine l stoji u horizontalnom
položaju pričvršćena za dvije nevodljive opruge konstanti k, kao što
je prikazano na slici. Šipka se nalazi u području jednolikog
magnetskog polja B. Kondenzator kapaciteta C početno je nabijen na
razliku potencijala U. U trenutku t = 0 sklopka S je zatvorena i
kondenzator se izbija. Šipka počinje oscilirati u vertikalnoj ravnini.
Izračunajte amplitudu ovih oscilacija. Pretpostavite da je vrijeme
izbijanja kondenzatora mnogo manje od perioda T mehaničkih
oscilacija šipke.
5) 2010-ON-5
Matematičko njihalo duljine 1 m nalazi se u dizalu i slobodno titra. Dizalo se počne ubrzavati prema
gore ubrzanjem 5 m/s2. Koliko bi se trebala promijeniti duljina njihala kako bi mu period ostao isti ?
6) 2010-ŽN-2
Tijelo je vezano za zid oprugom i harmonijski titra oko položaja ravnoteže kružnom frekvencijom ω
= 1 s-1. Tijelo je na horizontalnoj podlozi i giba se bez trenja. a) U jednom trenutku, sustav se zaustavi.
Opruga se razreže na 4 jednaka dijela i tijelo se razreže na četiri jednaka dijela. Na jedan takav dio
opruge se za zid spoji jedan dio tijela i pusti da titra. Kolika je kružna frekvencija titranja ? Kako
rezultat ovisi o amplitudi ? b) Umjesto na 4, opruga se razreže na N jednakih dijelova , a tijelo na M
jednakih dijelova. Postoje li N i M takvi da je nova kružna frekvencija titranja jednaka √7 s-1 ? Ako
da , koji ? Ako ne, zašto ?
7*) 2010-DN-2
U kutiji su smješteni jednostavno matematičko njihalo i uteg na opruzi. Prirodni period titranja oba
sustava je jednak i iznosi T. Kutija se ubrzava okomito prema gore ubrzanjem a dok ne dosegne visinu
h i tad se pusti u slobodno gibanje ( vertikalni hitac). Koliko titraja od početka ubrzanja do trenutka
dok kutija ne padne na tlo napravi matematičko njihalo, a koliko uteg ? Koji sustav napravi više titraja
?
8) 2011-ON-4
Čestica mase 0,5 kg pričvršćena je na oprugu konstante 50 N/m. U trenutku t =0 čestica ima
maksimalnu brzinu od 20 m/s i giba se u lijevo. a) Odredite jednadžbu gibanja za česticu, opisujući
položaj kao funkciju vremena. b) Na kojem položaju će potencijalna energija čestice biti tri puta veća
od kinetičke energije . c) Izračunajte najmanji vremenski interval potreban da bi se čestica pomaknula
s x= 0 m do x = 1 m.
9 2011-ŽN-1
Polarna molekula može se zamisliti kao sustav dvije točkaste mase s fiksnom međusobnom
udaljenošću, a koje nose naboje jednakog iznosa i suprotnih predznaka.
(Slika.). Ovakva molekula stavljena je u jednoliko električno polje jakosti E
= 300 V/cm. Prosječna duljina molekule je l = 3,875·10-11 m, iznos naboja je
e = 1,6 ·10-19 C. Nađite period oscilacija molekule u polju. ( m = 2,51· 10-25
kg )29
10) 2012-ON-1
Teret mase 4 kg pričvršćen je za idealnu oprugu zanemarive mase i vertikalno oscilira jednostavnim
harmonijskim titranjem. Amplituda je 0,05 m , i u najvišoj točki gibanja opruga ima svoju prirodnu
duljinu. Izračunajte elastičnu potencijalnu energiju , kinetičku energiju tereta i gravitacijsku
potencijalnu energiju sustava u odnosu na najnižu točku gibanja, i zbroj ove tri energije u slučaju kada
je teret : a) u najvišoj točki gibanja , b) najnižoj i c) u ravnotežnom položaju.
11) 2012-ON-5
U određenoj luci, morske mijene izazivaju promjenu visine površine oceana za d ( od najviše do
najniže točke) i to u obliku jednostavnog harmonijskog titranja čiji je period 12,5 h. Koliko vremena
je potrebno da bi se površina spustila za 0,25 d u odnosu na najvišu razinu ?
12) 2012-ŽN-3
Jednolika opruga konstante k = 8600 N/m presječena je na dva dijela , 1 i 2 , čije su nerastegnute
(prirodne) duljine L1 = 7 cm i L2 = 10 cm. Kolike su konstante (a)
k1 i (b) k2 ? Tijelo pričvršćeno na izvornu oprugu (slika) oscilira
frekvencijom 200 HZ. Kolike su frekvencije oscilacija kad je tijelo
pričvršćeno za (c) 1. dio i (d) 2. dio ?
13) 2013-ON-4
Četvoro ljudi, svaki mase 72,4 kg , nalaze se u automobilu čija masa iznosi 1130 kg. Odjednom dolazi
do zemljotresa. Vozač uspješno zaustavlja automobil pored ceste, dok vertikalne oscilacije Zemljine
površine izazivaju poskakivanje automobila na amortizerima. Amplituda oscilacija automobila
najveća je u trenutku kada frekvencija Zemljinog podrhtavanja iznosi 1,8 Hz. Nakon završetka
zemljotresa, četvoro ljudi bježi iz automobila što je brže moguće. Za koliko će amortizeri podići
automobil nakon što su ga ljudi napustili ?
29
Izmijenjeni su brojčani podatci u zadatku u odnosu na originalni tekst zadatka.
Titranje (3)
1) 2013-ŽN-1
Lagana kockasta posuda volumena a3 napunjena je vodom. Obješena je za strop
laganim neelastičnim užetom i time čini matematičko njihalo duljine Li, mjereno od
središta mase napunjene posude (slika). Vrijedi Li >> a. Njihalo oscilira
jednostavnim harmonijskim gibanjem. U nekom trenutku ti = 0 voda počinje vrlo
polako istjecati ( kapati) kroz rupu u središtu dna posude brzinom ∆M /∆t gdje je
M masa vode. Gustoća vode je poznata.
(a) Odredite period njihala T(t) kao funkciju vremena.
(b) Skicirajte ovisnost T(t) za vremenski interval od ti do trenutka nešto prije
momenta kada je sva voda iscurila iz posude.
2*) 2013-DN-3
Kuglica mase M koja se kreće brzinom Vo = 1 m/s po podlozi bez trenja sudara se s prvom od
dvije identične kuglice, svaka mase m = 500 g, koje su povezane oprugom (bez mase)
konstante k = 1 N/m (slika). Sudar je centralan, elastičan i trenutan. Pronađite jednakost koja
povezujem, M, k i t da bi kuglica mase M još jednom udarila sustav dvije kuglice mase m u
nekom trenutku t (t se računa od prvog sudara).
Koliki mora biti omjer masa m/M da bi se sudar
desio u trenutku t = 2 s? (Uputa: nakon prvog
sudara promatrajte gibanje u sustavu središta dvije
jednake mase.)
3) 2014-ON-3
Predmet mase m1 = 9 kg nalazi se u položaju ravnoteže kada
je povezan na laganu oprugu konstante k = 100 N/m koja je
pričvršćena za zid ( slika a). drugi predmet, mase m2 = 7 kg,
polako pritišće prvi predmet , i sabija oprugu za iznos A =
0,2 m ( slika b). Sustav je tada pušten, i oba predmeta se
počinju kretati po podlozi bez trenja. Kada prvi predmet m1
dolazi do ravnotežnog položaja, m2 gubi kontakt s m1 ( slika
c) i nastavlja se gibati u desno brzinom v. Izračunajte v.
4) 2014-ŽN-2
Lagani balon ispunjen helijem gustoće 0,179 kg/m3
privezan je za lagano uže duljine L = 3 m. Uže je
privezano za tlo, i čini „invertirano“30 jednostavno
njihalo. Ukoliko je balon malo pomaknut iz položaja
ravnoteže ( kao na slici b), da li će gibanje balona biti
jednostavno harmonijsko ? Dokaži. Izračunajte period
gibanja. Gustoća zraka je 1,29 kg/m3. Uputa: za male
kutove θ vrijedi slijedeća relacija sin θ ≈ θ. ( Zanemarite
trenje, te mase balona i užeta.)
5*) 2014-DN-3
Sustav se sastoji od vertikalne opruge zanemarive mase čija konstanta k = 1250 N/m, a duljina L =
1,5 m, te predmeta mase m = 5 kg koji je pričvršćen za njen kraj ( slika). Predmet se podigne na razinu
gdje je drugi kraj opruge pričvršćen i to tako da je opruga nerastegnuta, na položaj yi = L, i zatim se
pusti tako da se njiše poput njihala. Izračunajte koordinatu najnižeg položaja ( yf) i brzinu predmeta
kada prolazi kroz taj položaj. ( Uputa: pretpostavite da se kuglica u položaju na slici giba po kružnici.)
30
„invertirano“ = „naopačke“.
6) 2015-ON-4
Matematičko njihalo načinjeno je od niti koja je prebačena preko
kolotura, kao na slici i kuglice mase M = 0,1 kg. Kada je nit učvršćena
u točki A, duljina njihala L iznosi 1,1 m, a maksimalni otklon niti od
vertikale iznosi 50. Pomakom kraja niti od A do B njihalo se skrati za 10
cm, a rad koji se izvrši povlačenjem, iznosom jednak 0,1 J , spremljen
je u energiju titranja njihala. Koliki su novi period i maksimalni otklon
niti od vertikale ? Uzmite g = 10 m/s2.
7) 2015-ŽN-2
Elektron ( iz nama nepoznatog razloga) titra tako da mu se kut koji
zatvara s osi –x mijenja harmonijski kružnom frekvencijom ω. Elektron se giba
po kružnom luku polumjera r koji zatvara kut 900 i leži u x-y ravnini kao na
slici. Skicirani polumjeri zatvaraju kut od 450 s osi y. Ravninom prolazi
beskonačna žica položena duž osi y kojom teče struja I prema gore. Elektron se
u trenutku t = 0 nalazi na koordinati (-r , 0) i ima smjer brzine prema gore.
Odredite iznos magnetskog polja na koordinatama kojima se giba elektron te
iznos i smjer Lorentzove sile kojom žica djeluje na elektron u proizvoljnom
trenutku t.
8*) 2015-DN-1
Duga crna kutija ima na jednoj strani otvor kroz koji taman glatko može ući
kugla. Kutija je postavljena horizontalno na stol i fiksirana na mjestu. Na
udaljenosti 1 m od otvora kutije nalazi se kugla koja se ispaljuje direktno
prema otvoru i giba se bez trenja. Primijećeno je da se, nakon ulaska u
kutiju, kugla vrati van nakon π/10 s, bez obzira na početnu brzinu kugle i to
s istom brzinom kojom je i ušla. Što se nalazi u kutiji ? Kojom brzinom bi
se kugla morala ispaliti prema otvoru kako bi se vratila na početni položaj
nakon jedne sekunde ? Sad zamislite da kutiju postavite vertikalno s otvorom prema gore. Kugla se
drži točno iznad otvora kutije i pusti da u nju padne. Na kojoj razini ispod površine kutije kugla ima
najveću brzinu ? Do koje razine ispod površine kutije se kugla
spusti ? Nakon koliko vremena od puštanja ima najveću brzinu, a nakon koliko vremena se vrati van
? Pretpostavite da je (su) element(i) u kutiji fizikalno „idealni“ i zanemarite dimenzije kugle u trenje
u sustavu.
Titranje (4)
1) 2016-ON-4
Zbog termalnih oscilacija u prostoriji, klatno sata nije uvijek iste duljine. Neka je klatno pravilne
duljine i točno pokazuje vrijeme – pomakne sat za jednu sekundu za svakih pola perioda njihanja. Ako
se klatno produlji za 5 % , koliku grešku u mjerenju vremena čini sat tijekom jednog dana u sekundama
( tj. što pokazuje sat nakon 24 puna sata) ? Koliku grešku čini ako se skrati za 5 % ? Sad pretpostavite
da klatno može biti ili samo kraće ili samo duže od pravilne duljine za 5 % ( tj. nikad nije pravilne
duljine) i da su promjene od predugog na prekratko klatno i obrnuto trenutne te da se može opisati kao
matematičko njihalo. Koliko sati, minuta i sekundi tijekom dana klatno mora biti prekratko, a koliko
predugo, da bi na kraju ipak pokazivalo točno vrijeme tijekom jednog dana ?
2) 2016-ŽN-3
Bungee uže može se razmatrati kao opruga koja djeluje povratnom silom kad ju se rastegne, no koju
se uopće ne može sabiti. Osoba visine 2 m i mase 80 kg skače s mosta koji je na 45 m iznad površine
rijeke. Za stopala osobe vezano je bungee uže koje je u nerastegnutom stanju dugo 23 m. Kolika mora
biti konstanta elastičnosti kako bi nakon vertikalnog skoka, glavom prema dolje, osoba taman
dotaknula površinu vode ? Na kojoj visini iznad površine vode težište osobe ima najveću brzinu ? Do
koje konačne visine će osoba doći u svom gibanju prema gore ? Pretpostavite da osoba kreće s mosta
bez početne brzine. Masa užeta je zanemariva, a težište osobe nalazi se na pola njene visine.
Zanemarite sve gubitke energije na trenje.
3) 2017-ON-3
Jednostavno njihalo ( sastavljeno od niti duljine l i kuglice mase m ) je postavljeno u lift, dok se drugo
nalazi u prizemlju zgrade. Lift s njihalom krene prema gore konstantnom akceleracijom ω = 0,44∙g do
visine h, a potom se spusti u prizemlje istim iznosom akceleracije ω. Ako njihalo u prizemlju za to
vrijeme napravi N0 = 100 njihaja, koliko će napraviti njihalo u liftu ? Napomena: broj njihaja ne mora
biti cijeli broj.
4) 2017-ON-5
Dvije opruge A i B su spojene na bezmasenu šipku, koja s oprugom C
spojena za uteg mase m. Šipka se može pomicati samo gore-dolje (
opruge A i B su jednako rastegnute). Sve opruge su identične, konstante
opruge k i zanemarive duljine u nerastegnutom stanju.
1. Koliko je produljenje pojedine opruge kada uteg miruje u
gravitacijskom polju Zemlje ?
2. Ako uteg pomaknemo iz mirovanja, koliki je njegov period titranja
T?
Oba rezultata izrazite preko poznatih veličina m, k i g.
5) 2017-ŽN-1
Čelični puni valjak površine baze A = 30 cm2 i mase m = 2,7 kg te gustoće ρs = 8000 kg/m3 je uronjen
u čašu sa živom gustoće ρm = 13600 kg/m3 tako da mu je baza postavljena horizontalno- Živa ima jako
malu viskoznost pa možemo zanemariti trenje i valove unutar tekućine, a za ovaj zadatak
zanemarujemo i napetost površine. a) Izrazi ravnotežnu dubinu h0 koje će valjak biti uronjen preko
zadanih gustoća i visine valjka H, te izvrijedni za dane vrijednosti. b) Valjak pogurnemo za x malo
dublje od ravnoteže tako da mu je dubina h = h0 + x. Nađi vrijeme potrebno da valjak vrati u ravnotežni
položaj ! Hoće li tamo ostati ?
6) 2018-ON-2
Dvije kuglice iste mase m i naboja q istog iznosa ali suprotnog predznaka se nalaze između dvije
nabijene ploče u gravitacijskom polju Zemlje. Ploče su dovoljno velike da je električno polje između
njih homogeno i konstantno. Pozitivno nabijena kuglica je vezana tankom niti za donju ploču, a
negativno nabijena kuglica s niti za gornju ploču. Električno polje je
dovoljno jako da u ravnoteži obje kuglice stoje vertikalno kao na
slici.
Ako izbacimo obje kuglice iz ravnoteže, nađi izraz za period titranja
jedne i druge kuglice. Nađi izraz za sve napone između ploč a za
koje je period jedne kuglice višekratnik perioda druge kuglice. U
zadatku pretpostavljamo da kuglice ne utječu jedna na drugu.
Oba rješenja prikaži preko naboja q, mase m, električnog polja E,
udaljenosti ploč a L i gravitacijskog ubrzanja g.
7) 2018-ON-3
Na horizontalnoj površini bez trenja nalazi se opruga učvršćena za zid na kojoj titra masa M =
0.5 kg. Period titranja mase je T = 0.5 s, a amplituda titranja je A = 20 cm. U trenutku kada je
opruga najrastegnutija masu pogodi metak m = 5 g brzine v = 400 m/s i zalijepi se za nju. Nađi
novu amplitudu i period titranja mase M . Napomena: budući da je masa metka mnogo manja od
mase M , možemo zanemariti povećanje mase na kraju.
8) 2018-ON-4
Uteg mase m = 10 g visi na opruzi čija je slobodna duljina zanemariva. Gibanje utega možemo
opisati sinusoidom, kao na donjem grafu, gdje je y neka laboratorijska koordinata. Nađi konstantu
opruge i maksimalnu brzinu utega.
9) 2018-ŽN-3
Živa se nalazi u savijenoj cijevi kao na slici, čiji je jedan krak pod kutom ϑ = 60◦
u odnosu na vertikalnu os. Nađi period oscilacija za male pomake žive u ovoj
3
cijevi. Masa žive je m = 200 g, gusto ć a ρ = 13.5 g/cm , a presjek cijevi S = 0.5
2
cm . Zanemarite viskoznost žive.
Titranje (5)
1) 2019-ON-3
Astronaut ima uteg m, oprugu konstante k = 100 N/m i bezmasenu nerastezljivu nit duljine l.
Od toga može napraviti njihalo i oscilator s oprugom. Oba oscilatora na Zemljinoj površini imaju
2
period TZ = 1 s. Koliki je njihov period na Marsu, gdje je gravitacijsko ubrzanje g = 3.69 m/s .
Nađi masu m i duljinu niti l!
2) 2019-ON-5
Dva utega jednake mase m = 1 kg su postavljeni na glatkom stolu bez trenja i povezani
nerastegnutom oprugom konstante k = 100 N/m i neke duljine l0. Pomaknemo utege tako da je
sada udaljenost među njima l = l0+x0 i potom ih pustimo da se slobodno gibaju tako da centar mase
miruje. U trenutku kada je opruga ponovno nerastegnuta brzina oba utega je v = 1 m/s (s tim da se
gibaju u suprotnim smjerovima). Nađi početnu vrijednost rastegnutosti opruge x0 i skiciraj
rastegnutost utega u ovisnosti o vremenu x(t). Izračunaj period titranja utega.
Uputa: rastegnutost x(t) je definirana kao razlika udaljenosti dvaju utega od nerastegnute duljine
opruge x(t) = l − l0.
3) 2019-ŽN-2
Kuglica mase m = 10 g je vezana za oprugu konstante k u horizontalnoj ravnini. Položaj kuglice u
vremenu možemo opisati s:
x(t) = −20 mm · cos , · t
(a) Nađi konstantu opruge k.

(b) Nađi srednju brzinu kuglice v od trenutka t = 0 do trenutka kada prijeđe pola amplitude.
(c) Nađi srednju brzinu kuglice v od trenutka kada je prešla pola amplitude do ravnotežnog
položaja.
4) 2019-ŽN-5
U cilindru s klipom mase m, poprečnog presjeka S, nalazi se idealni plin s obje strane klipa. Tlak
plina je p0. Klip dijeli cilindar na dva jednaka dijela, svaki volumena V0. Klip malo pomaknemo
u jednu stranu ( x « V0/S) i potom pustimo. Nađi frekvenciju f oscilacija klipa izraženu pomoć u
zadanih veli čina p0, V0, m i S. Pretpostavi da su svi procesi izotermni te zanemari efekte trenja. U
zadatku iskoristi sljedeć u aproksimaciju:
±
≈ 1∓ 𝑢 ; za u ≪ 1
5) 2020-ON-2
Njihalo mase m i duljine niti l te opruga konstante opruge k s utegom mase m vise sa stropa kao
na slici. Masa utega na opruzi i njihala je jednaka. U položaju na slici oba utega miruju tako da
je opruga rastegnuta, a njihalo pomaknuto iz ravnoteže. Potom se uteg na opruzi i njihalo po č inju
kretati istodobno. Ako nakon t = 0.5 s opruga napravi tri puna perioda a njihalo tek dođe u
ravnotežni položaj, nađi omjer mase i konstante opruge m/k te duljinu njihala l.
6) 2020-ON-5
Saonice sa Monikom se kližu po zaleđenoj udubini bez trenja. Zakrivljenost udubine se može
opisati kao polukugla radijusa R = 40 m kao na slici (nije u mjerilu). Ako Monika sjedne na saonice
i samo se pusti s ruba udubine, pronađi:
1. Kada će Monika imati najveću brzinu?
2. Kolika je ta brzina?
3. U nekom trenu Monika se umori i zaustavi na dnu udubine. Malo se udalji od samog
dna i pusti da klizi slobodno. Koliki je period njenog klizanja tada?
7) 2020-ŽN-4
Newtonova kolijevka je zabavna igra č ka koja se sastoji od okvira na
kojem visi 5 identič nih kuglica koje se međusobno dodiruju, kao na
prvoj slici. Pomaknemo li lijevu kuglicu i pustimo, kuglica ć e
udariti u drugu kuglicu, a krajnja desna kuglica ć e se tada odbiti i
popeti na visinu na kojoj je prije bila prva kuglica. Period takve
oscilacije kolijevke je T = 1 s.
Nađi duljinu niti na kojoj mase vise.
Pomaknemo dvije kuglice s jedne strane i pustimo. Nakon sudara s
ostalim kuglicama dvije kuglice miruju, a dvije s druge strane se odbiju.
Pretpostavi da se kuglice odbiju s brzinama u1 i u2 te poveži te brzine
s brzinom dvije početne kuglice v! Kolika će imtada biti frekvencija
oscilacija?
Titranje (6)
1) 2021-ON-5
Kuglica mase m = 200 g visi na niti duljine l = 10 cm koja je za nosač učvršćena trenjem o
materijal. Kada se kuglica njiše na niti, u kojem trenutku tog titranja je
na nit najveća sila napetosti?
Svakim titrajem nit malo sklizne iz svog nosača, time č ine ć i
efektivnu duljinu niti za ∆ = 5 mm većom. Koliko ć e vremena pro ć i
da se duljina niti produži tako da joj je nova duljina lr = 13 cm?
Napomena: uzmite da klizanje (produljenje) niti ne utječe znač ajno
na promjenu frekvencije trenutnog perioda njihaja.
2) 2021-ŽN-2
Nabijena kuglica mase m i naboja q visi na opruzi nepoznate konstante k i nalazi se u oscilatornom
električnom polju koje se proteže u smjeru gravitacijskog polja y: 𝐸⃗ = E 0 𝚥⃗ · c o s ( ω · t ) . Zbog
oscilatornog električnog polja kuglica počne oscilirati, pomičući se malo od ravnotežnog položaja. Ako je
frekvencija oscilacija f = 1.2 Hz, njena amplituda će rasti u vremenu dok opruga ne pukne. Pri
frekvenciji od f = 5 Hz, u trenutku kad je kuglica najviše otklonjena prema dolje, električno polje gleda
prema gore. Nađi predznak naboja kuglice i omjer njene mase i konstante opruge m/k.
3) 2022-ON-2
Uteg mase m = 1 kg visi na elastičnoj niti zanemarive mase i zanemarive početne duljine. Nit se
ponaša kao idealna opruga konstante opruge k = 15 N/m. Jedan je kraj niti pričvršćen na koordinati
x = 0 m, a uteg držimo rukom na koordinati x = 1 m, u mirovanju. U jednom trenutku pustimo da
se uteg počne gibati u vertikalnom smjeru. Izračunaj amplitudu gibanja, period, najveći i najmanji x
kojeg uteg u svom gibanju postigne. Zanemari utjecaj ikakvog otpora. Za koliko će vremena uteg prvi
put proći kroz ravnotežni položaj? Na uteg ne djeluje nikakva vanjska sila osim gravitacije i elastične
niti.
4) 2022-ŽN-2
Uteg visi na dvije opruge spojene kratkim komadom
užeta, kao na slici. Masa utega je m = 1 kg a mase
opruga i užeta zanemarive su. Obje su opruge
jednake, nerastegnute duljine l = 1 m i identične
konstante opruge k, tako da je udaljenost utega od
stropa (od točke A do točke D) D = 11 m. Uže
između opruga (BC) duljine je 1 m. Osim tog užeta,
dva dodatna užeta, oba duljine 7 m pričvršćena su za
uteg i opruge kao na slici, tako da jedno uže spaja
točke A i C a drugo točke B i D. Dodatna užad ne
drži nikakav teret u ovom slučaju (užad je labava).
Prerežemo li središnje uže između točaka B i C, i
pričekamo li da se sustav smiri (ili da se sustav
prestane gibati), skiciraj novu situaciju. U novom
položaju hvatište opruge na utegu se pomakne malo
ulijevo, tako da gornja ravnina utega ostane
vodoravna – ne zanima nas naginjanje utega. Koja cć e biti nova udaljenost utega od stropa?
Električni titraji. Izmjenična struja (1)
1) 2004-ON-Pž-2
Kroz neidealnu prigušnicu (zavojnicu), induktiviteta L i omskog otpora R, priključenu na izmjenični
napon efektivne vrijednosti 20 V i frekvencije 50 Hz, teče struja od 3 A. Kad prigušnicu, zatim
povežemo serijski s otpornikom R0 = 5 Ω i priključimo na isti napon teče efektivna struja od 2 A.
Koliki je induktivitet prigušnice, a koliki njezin omski otpor ?
2)2004-ON-ZG-1
Strujni krug se sastoji od otpornika, zavojnice i kondenzatora u serijskom nizu priključenih na
generator izmjeničnog napona promjenjive frekvencije. Kada je frekvencija generatora 6 kHz krug je
u rezonanciji, a pri frekvenciji 8 kHz impedancija je 1 kΩ uz fazni pomak od 450 .Koliko iznose
omski , kapacitivni i induktivni otpor ?
3) 2004-ŽN-1
Odredi ukupni kapacitivni otpor dijela strujnog kruga koji
je prikazan na slici. Pad napona među točkama a i B je
220 V, frekvencije 50 kHz. Kondenzatori su identični,
svaki kapaciteta 1 μF.
4) 2005-ON-3
Kada je u LC-oscilatornom krugu kondenzator (1), tada je njegova rezonantna frekvencija (kružna)
ω1, a kada se u njemu nalazi kondenzator (2), rezonantna frekvencija je ω2. Kolika će biti rezonantna
frekvencija kada se ovi kondenzatori spoje : a) paralelno , b) serijski ? Rješenje izrazi pomoću
rezonantnih frekvencija ω1 i ω2.
5) 2005-ŽN-5
Za precizno mjerenje nepoznatog kapaciteta kondenzatora često
koristimo Wheatstonov most – električni sklop prikazan na slici. U
gornjem dijelu sklopa nalaze se kondenzator poznatog kapaciteta C,
i nepoznati kondenzator čiji kapacitet , Cx, želimo pronaći. Na
donjem dijelu nalazi se otporna žica, homogenog poprečnog
presjeka. Pomicanjem kliznog kontakta ( točka 2 na slici) moguće je
mijenjati I1 i I2. Most je uravnotežen kad se klizni kontakt nalazi na
takvom položaju da struja ne teče kroz granu u kojoj se nalazi
ampermetar.
Pronađi vrijednost nepoznatog kondenzatora , Cx , ukoliko se u krugu
nalazi kondenzator poznatog kapaciteta , C = 1 μF , otporna žica je
duga 1 m, a most je uravnotežen ako je klizni kontakt u takvom položaju ga je l1 = 0,3 m.
6) 2007-ON-1
Nabijeni kondenzator kapaciteta C = 1 µF spojen je preko prekidača K s
dvije paralelno spojene zavojnice induktiviteta L1 = 1 H i L2 = 125 mH
(vidi sliku). U početnom trenutku, prekidač K je otvoren. Ako se zatvori,
kroz zavojnicu počinje teći električna struja. Maksimalna vrijednost struje
kroz zavojnicu L1 je I1 = 1 A. Odredi početnu količinu naboja q na
kondenzatoru.
7) 2007-ON-5
LC krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 500 mH i kondenzatora kapaciteta 0,1 µF. Izračunaj
rezonantnu frekvenciju ovog strujnog kruga. Ako se u krug doda (serijski) otpornik iznosa 1 kΩ,
kolika je frekvencija ( prigušenih) oscilacija ? Za koliko postotaka se ova frekvencija razlikuje od
rezonantne ?
8) 2007-ŽN-5
Kondenzator, zavojnica i dva otpornika jednakih otpora spojeni su u
električni krug ( izmjenične struje) kao što je prikazano na slici. Izvor
izmjeničnog napona daje napon 20 V, frekvencije 60 Hz. Kad je prekidač
P otvoren ( kao na slici), krugom teče električna struja 183 ma. Kad je
prekidač u položaju 1, krugom teče električna struja 298 mA, a kada je u
položaju 2 struja iznosi 138 mA. Odredi otpor R , induktivitet L i kapacitet
C.
9) 2008-ŽN-4
Zavojnica induktiviteta L = 0,7 H serijski je spojena s otpornikom R. Na krajeve strujnog kruga spojen
je napon gradske mreže ( V = 220 V, f = 50 Hz). Za koju vrijednost otpornika R će se na njemu trošiti
najveća snaga ?
10*) 2008-DN-1
U oscilirajućem strujnom krugu koji se sastoji od pločastog kondenzatora i zavojnice zanemarivog
omskog otpora, dolazi do oscilacija energije W. Ploče kondenzatora polako se razvijaju sve dok se
frekvencija oscilacija ne udvostruči. Koliki rad je učinjen u ovom procesu ? ( Uputa: koristite srednju
vrijednost sile. Srednja vrijednost funkcije ( cos2x) je ½.)
11) 2011-ON-5
U serijskom RLC krugu koji se sastoji od izvora izmjenične struje konstantne frekvencije i napona,
otpor R je jednak induktivnom otporu zavojnice. Ukoliko se među pločama kondenzatora dvostruko
smanji, električna struja u krugu se dvostruko poveća. Izrazite početni kapacitivni otpor preko
vrijednosti R.
12*) 2004-DN-1
Obožavaš slušati KING-FM, koji emitira na frekvenciji 94,1 MHz. S druge strane ni za živu glavu ne
možeš slušati muziku koju puštaju na Kong-FM, koji emitira na frekvenciji 94,0 MHz. Živiš na
jednakoj udaljenosti od obje radio stanice i oba odašiljača su jednake snage. Tvoja želja je konstruirati
L-R-C strujni krug sa sljedećim svojstvima: a) maksimalna snaga se apsorbira u krugu za signal od
KING-FM-radija ; b) prosječna snaga koja se apsorbira u otporniku kao odgovor na signal od KONG-
FM radija, jednaka je 1 % prosječne snage koja dolazi kao odgovor na signal od KING-FM radija.
Time se ograničava snaga koja se dobiva od neželjene stanice, i na taj način njen signal postaje
nečujan.
Kod kuću imaš zavojnicu induktiviteta L = 1 µH. Odredi kapacitet kondenzatora C i otpor otpornika
R koje moraš kupiti da bi ispunio navedene uvjete.
13*) 2005-DN-3
Strujni krug sastoji se od dva identična kondenzatora kapaciteta C i zavojnice
induktiviteta L. Na početku su oba prekidača otvorena i prvi kondenzator nabije
se nabojem q0. Drugi kondenzator nije nabijen. Zatim se oba prekidača
istovremeno zatvore. Napiši izraze za struju i naboj u krugu, kao funkciju
vremena.
14) 2010-ŽN-3
Zavojnica unutarnjeg otpora R = 40 Ω i induktiviteta L = 0,1 H spojena je serijski sa promjenljivim
otpornikom na izvor izmjeničnog napona V = 220 v i frekvencije f = 50 Hz. Kolikom snagom se
grije zavojnica ( P = R·I2) kad je iznos otpora promjenljivog otpornika jednak nuli ? Koliki mora biti
iznos otpora promjenljivog otpornika kad bi snaga bila duplo manja ?
1) 2014-ON-5
Izvor izmjeničnog napona (efektivnog) V = 120 V spojen je između točaka a i d ( slika). Pri kojoj
frekvenciji će se na otporniku oslobađati snaga 250 W ?
2) 2014-ŽN-1
Izračunaj kapacitet kondenzatora koji će rezonirati sa zavojnicom od jednog namotaja čiji induktivitet
je 400 pH i time stvoriti radarski val valne duljine 3 cm. Ukoliko je kondenzator pločast s kvadratičnim
paralelnim pločama međusobno razmaknutim 1 mm ( između kojih se nalazi zrak), kolika mora biti
duljina brida ploče kondenzatora ? Kolika je reaktancija petlje i kondenzatora ( za svaki element
zasebno) u rezonanciji ?
3) 2015-ON-5
U LC krug serijski su spojeni kapacitor kapaciteta C i zavojnica kojoj se induktivitet može mijenjati
od L1 do L2. Pretpostavite da je minimalna frekvencija kruga jednaka ωm , a maksimalna ωM . Kolika
je frekvencija kruga kada se zavojnica namjesti tako da joj vrijednost bude: a) aritmetička sredina L1
i L2, i b) geometrijska sredina od L1 i L2 ? Odgovore izrazite pomoću ωm i ωM .
4) 2015-ŽN-4
Crna kutija s 2 terminala sadrži otpornik otpora R, idealnu zavojnicu induktiviteta L i kapacitor
kapaciteta C. Kad se na terminale spoji baterija od 9 V kroz nju teče struja od 9 mA. Nacrtajte moguće
sklopove koji se nalaze u kutiji. Kad se na terminale spoji izvor izmjeničnog napona, primjećuje se da
struja poprima iznos od 6 mA pri frekvenciji izvora iznosa 1000 Hz. Jeli moguće odrediti iznose
otpora, induktiviteta i kapaciteta elemenata ? ako da, koliki su ? Ako ne, zašto ?
5*) 2015-DN-3
Na izvor izmjeničnog napona frekvencije f spojena su 4 elementa kao na slici.
U desnoj strani nalaze se otpornik otpora R i kapacitor kapaciteta C, dok se u
lijevoj grani nalaze 2 nepoznata elementa ( svaki element je ili jedan otpornik,
zavojnica ili kapacitor). Odredite o kojim se elementima radi i koliki su im
iznosi ukoliko znate da je impedancija čitavog kruga realna za sve frekvencije
izvora. Odredite iznos impedancije kruga u tom slučaju.
6) 2016-ŽN-1
Za strujni krug na slici pronađite iznos i fazu struje kroz zavojnicu ( u
odnosu na napon izvora) i magnetsko polje u njenom centru, ako je
zavojnica duljine 20 cm i ima 800 navoja. Izvor izmjeničnog napona ima
amplitudu 10 V i frekvenciju f = 50 Hz, zavojnica ima induktivitet 100/π
mH, a otpornik otpor 10 Ω. Ako se u centar zavojnice postavi mala petlja
od žice na kojoj je žaruljica, hoće li žaruljica svijetliti ? Obrazloži odgovor.
7*) 2016-DN-1
Učenik nije znao čitati upute za lemljenje te je krivo polemio zadani sklop. Umjesto sheme zadane s
lijeve strane on je zalemio shemu na desnoj strani.
Za koliko posto se promijeni otpor između A i B zbog njegove greške ? Za koliko posto se promijeni
iznos impedancije cijelog sklopa ako se spaja na izvor kružne frekvencije 2016 rad/s ? Na više ili na
niže ? Svi otpornici imaju otpor od 2016 Ω, svi kapacitori kapacitet od 20,16 nF. Ovise li dobivene
postotne promjene o iznosima otpora i kapaciteta ?
8) 2017-ŽN-2
Teslina zavojnica se može promatrati kao visokonaponski transformator. Sastoji se od dva strujna
kruga, primarnog i sekundarnog. Međusobno povezanim preko indukcije zavojnica.
Primarni strujni krug se sastoji od kondenzatora kapaciteta C1 =
32 nF i zavojnice promjenljivog induktiviteta – pomicanjem
kontaktne žice mijenjamo duljinu zavojnice i broj namotaja.
Promjer zavojnice je d1 = 1 m, a duljina zavojnice po namotaju
l1/N1 = 1 cm. Sekundarni strujni krug se sastoji od kapaciteta C2
= 2 pF i zavojnice sa N2 = 20000 namotaja, promjera d2 = 0,2 m
i duljine l = 0,5 m. Budući da nema željezne jezgre koja povezuje
dva strujna kruga, prijenos magnetskog toka iz jedne zavojnicu u drugu je vrlo malen. Međutim,
efikasni prijenos energije se postiže rezonancijom, kada primarni strujni krug rezonira na istoj
frekvenciji kao i sekundarni. Tada se sva energija primarnog kruga prenosi na sekundarni.
a) Nađi položaj kontakta ( tj. broj navoja primarne zavojnice N1) da bi primarni strujni krug rezonirao
na istoj frekvenciji kao i sekundarni !
b) Ako je amplituda napona na kondenzatoru primara V1 = 320 V i ako je prijenos energije potpun,
kolika je amplituda napona na sekundaru ?
Konstanta permeabilnosti µ0 = 4∙π∙10-7 H/m.
9) 2017-ŽN-5
Zadan je beskonačni LC strujni krug DE kao na gornjoj
slici. Tom strujnom krugom smo potom dodali još jedan
segment tako da tvori ukupni strujni krug AB ( donja
slika).
a) Impedancija gornjeg kruga između točaka D i E je ZDE.
Izrazi impedanciju donjeg kruga između A i B preko
impedancije kondenzatora ZC , zavojnice ZL i ZDE.
b) Element zavojnica-kondenzator je osnova od koje smo
sagradili ovaj beskonačni krug. U dijeli pod „a)“ smo
beskonačnom broju elemenata u krugu DE dodali još
jedan element. Razmislite je li se i kako promijenila
impedancija ukupnog kruga AB od prijašnjeg DE. Na temelju toga, izračunaj ukupnu impedanciju ZAB
i izrazi je preko ω, L i C.
c) Za koje frekvencije je realni dio impedancije nula ?
1) 2018-ŽN-1
Strujni krug prikazan na slici se sastoji od izvora izmjenične struje amplitude V0 = 40 V,
frekvencije f = 51.2 kHz, paralelno spojenih otpornika R = 1 kΩ, zavojnice L = 5 mH i niza
kondenzatora C1 − CN , svaki kapaciteta C = 10 nF. Sa pomič nim kontaktom možemo zatvoriti
strujni krug u toč ki n ∈ [1, m], m = 30.
(a) Nađi izraz za iznos i fazu struje I u krugu (izrazi
preko vrijednosti R, ω, L, C, n)!
(b) Za koji cjelobrojni n je srednja snaga disipirana na
otporniku: a) maksimalna; b) minimalna i koja je to
snaga?
2) 2019-ŽN-1
Strujni krug je prikazan kao na slici i sastoji se od izvora izmjeni čnog napona V , kon-denzatora
C, nepoznatih elemenata Zx i Zy te sklopke koja se po potrebi može zatvoriti. Nepoznati element
može biti otpornik, zavojnica ili kondenzator. Frekvencija izvora je f = 50 Hz, kondenzator C =
22 mF. Kada je sklopka otvorena (kroz nju ne teč e struja) struja na frekvenciji izvora je u fazi
sa naponom, a impedancija kruga je Z = 50 Ω. Kada je sklopka zatvorena, struja je pomaknuta za
90◦ u odnosu na napon (rani ili kasni). Nađi elemente Zx i Zy te njihove vrijednosti.
3) 2020-ŽN-1
Strujni krug je prikazan kao na slici i sastoji se od izvora
izmjeničnog napona V i tri kondenzatora C1, C2, C3. Na
grafovima su dane vrijednosti struje I(t) i napona na izvoru V
(t). Nađi vrijednost kapaciteta C1, C2, C3, ako su naponi V1(t) i
V2(t) jednaki, a samo jedan od tri kondenzatora ima dvaput već i
kapacitet od (barem) jednog od preostalih.
4) 2020-ŽN-5
Jednostavni električni filtar je sklop koji ovisno o frekvenciji ulaznog napona V , daje izlazni
napon Vout(t) č ija je amplituda usporediva, tj. puno manja od ulaznog napona. Za
sklop na slici odredi da li odgovara niskofrekventnom filtru (amplituda izlaznog napona jako pada
ako je frekvencija previsoka) ili visokofrekventnom filtru. Nađi izraz za ampli-
tudu napona Vout u ovisnosti o frekvenciji. Za koju frekvenciju f je napon maksimalan?
Nađi područje frekvencija za koje je Vout ≥ Vmax /√2 gdje je Vmax amplituda ulaznog napona.
Vrijednosti komponenti su R = 1 kΩ i C = 2 nF.
5*) 2020-DN-1
Električni krug sastoji se od pločastog kondenzatora i zavojnice zanemarivog otpora žice. Krug oscilira
kružnom frekvencijom ω0, tako da je ukupna energija sustava E0. Kondenzator se nalazi u zraku.
Međusobno udaljavamo ploče kondenzatora, čime se frekvencija strujnog kruga promijeni za η puta (η >
1). Ploče se pomiču jako polagano, a rezultat toga je da se maksimalni naboj na ploči kondenzatora
ne mijenja za vrijeme trajanja pomicanja.
(a) Da li se frekvencija poveća ili smanji?
(b) Za koji faktor se povećala udaljenost među pločama?
(c)Nađi je li rad utrošen ili dobiven udaljavanjem ploča kondenzatora, te ga izrazi preko vrijednosti u
tekstu.
6) 2021-ŽN-3
Električni LC krug titra frekvencijom f0 = 1 kHz. Krug se sastoji od pločastog kondenzatora i obične
homogeno namotane zavojnice s puno namotaja. Prerežemo zavojnicu na tri jednaka dijela i ploč e
kondenzatora podijelimo na tri po površini jednaka dijela. Jedan dio zavojnice i jedan dio kondenzatora
spojimo u novi titrajni krug.
a) Koja je frekvencija tog kruga?
b) Podijelimo li zavojnicu na N jednakih dijelova, a kondenzator na M jednakih dijelova,
postoje li neki N > 1 i M > 1 takvi da je fNM = √7 f0 ? Argumentiraj zašto da ili ne!
7) 2021-ŽN-5
Izmjeničnu struju iz utičnice (amplitude U = 340 V i frekvencije f = 50 Hz) spojimo na električni motor
kojeg možemo opisati otporom R = 30 Ω i zavojnicom L = 100 mH spojenim u seriji. Nađi iznos ukupne
snage, snage na zavojnici (jalove) i snage na otporniku (korisne) ovog motora.
1) 2021-ŽN-1
Theremin je elektronički glazbeni instrument koji se sastoji od dva gotovo identična oscilatora, od kojih je
jedan spojen na vanjsku antenu (slika). Čovjek, pomičući svoju ruku u odnosu na antenu, upravlja
frekvencijom tona koji uređaj proizvodi. Pojednostavljena shema uređaja nalazi se na slici, a
vrijednosti komponenti su C = 150 pF i L = 1 mH. Komponenta M množi pristigle signale po principu
U3 = U1 ·U2.
Odredi:
(a) frekvenciju titranja desnog LC strujnog kruga (U2);
(b) Izraz za promjenu frekvencija lijevog LC strujnog kruga ako antena djeluje kao dodatni
kondenzator CA kojem je druga ploča spojena na točku nultog potencijala;
(c) Izraz za napon U3 preko sume, ako je U1 = A sin((ω + ∆ω)t) a U2 = A sin(ωt + ϕ). Napon U3
prolazi kroz niskopropusni RC filtar koji dalje propušta samo audio frekvencije (u rasponu kojih je
∆ω). Pretpostavimo li idealan filtar, napiši izraz za napon nakon filtra!
(d) Koja je vrijednost kondenzatora CA za dva krajnja slučaja, kada je frekvencija na izlazu fL = 200
Hz i fH = 20000 Hz?
Pri rješavanju iskoristite trigonometrijsku relaciju
sin α sin β = (cos(α − β) − cos(α + β))
Prilikom računanja pripazite na preciznost!
2) 2022-ŽN-1
Na slici je prikazan izmjenični strujni krug s dvije paralelne grane. Struja je
u prvoj grani(I1 ) 50% veća od struje u drugoj grani (I2 ). Izvor izmjeničnog
napona daje napon V = 220 V na frekvenciji f = 50 Hz. Struja na izvoru je
Iuk = 15 A, i sa naponom V = 220 V zatvara fazu ϕ = 45◦. Struje su u obje
grane u fazi, i za njihove efektivne vrijednosti vri-jedi relacija Iuk = I1 + I2.
Sve su spomenute vrijednosti struja i napona efektivne vrijednosti.
Nađi kapacitete C1 i C2 i otpore R1 i R2.
3) 2022-ŽN-3
Serijski LC krug sastoji se od izvora izmjeničnog napona V = 220 V i frekvencije f = 50 Hz,
zavojnice unutarnjeg otpora R = 40 Ω i induktiviteta L = 0.1 H te od promjenjivog kondenzatora
kapaciteta C. Nađi kapacitet pri kojem je struja u strujnom krugu maksimalna. Kolika je snaga
disipirana na zavojnici?
4) 2022-ŽN-4
Strujni krug sastoji se od kondenzatora kapaciteta C = 120 pF i zavojnice promjerad = 10 mm,
duljine l = 5 cm i brojem namotaja N = 500. U zavojnici se nalazi metalna jezgra magnetskog
momenta31 µ = 10 koja se može pomicati unutar zavojnice. Koja duljina zavojnice mora biti ispunjena
jezgrom da bi rezonancija strujnog kruga bila na frekvenciji f = 447 kHz? Zanemari rubne uvjete
metalne jezgre u zavojnici.
31
Pod magnetski moment metalne jezgre mislilo se na relativnu permeabilnost μr.
Valovi (1)
1) 2004-ŽN-5
Marlena je vesela djevojka koja voli pjevati dok se tušira. Njen glas ima raspon od 3 oktave32, počinjući
od tona C ispred srednjeg C ( srednji C je 256 Hz). U slučaju da ne znate , ton koji je za oktavu viši
od drugog ima duplo veću frekvenciju. Tuš kabina ima dimenzije 1,5 m x 1 m x 2 m. Koliko raznih
stojnih valova u tuš kabini može pobuniti njen glas ? ( To su rezonantni tonovi.) Koliko je to raznih
frekvencija ? Zanemari bilo kakvo međudjelovanje njenog tijela sa zvukom. Također pretpostavi de
se zvuk neovisno širi u 3 međusobno okomita smjera i da je njegova brzina 331 m/s.
2) 2006-ON--2
Žica je jednim krajem pričvršćena za sinusoidalni vibrator P, prelazi preko potpornja Q, a na njezin
drugi kraj pričvršćen je blok mase m. Razmak između P i Q iznosi 1,2 m , linearna gustoća žice je
1,6 g/m , a frekvencija vibratora 120 Hz. Amplituda gibanja P je toliko malena da tu točku možemo
smatrati čvorom. Čvor je također u Q. Kolika masa m mora biti pričvršćena da bi se na žici pojavio
četvrti harmonik ?
3) 2006-ŽN-4
Izolirani vodič (žica) ima masu po jedinici duljine 19 g/m. Dio ovog vodiča napet je pomoću dvije
stezaljke. Manji dio ( unutar napetog dijela) nalazi se u magnetskom polju 15,3 mT koje je okomito
na duljinu vodiča. Vodičem teče izmjenična struja i = 9 A · sin ( 500 s-1· t). Ukoliko su stezaljke
međusobno udaljene 20 cm , odredi napetost vodiča tako da on može transverzalno titrati kao stojni
val osnovne frekvencije. Ukoliko je onaj dio vodiča koji se nalazi u magnetskom polju duljine 2 cm ,
kolika je maksimalna vrijednost magnetske sile koja djeluje na njega ?
4) 2006-ŽN-5
Jedan kraj horizontalnog užeta privezan je za vibrirajući držač a drugi kraj visi preko koloture kao što
je prikazano na slici. Kugla mase 2 kg pričvršćena je za kraj užeta. Uže titra u drugom harmoniku.
Posuda ispunjena vodom podignuta je do takve visine da je kugla u potpunosti uronjena u vodu. Uže
sada vibrira u petom harmoniku (slika). Koliki je polumjer kugle ?
5) 2007-ŽN-4
Savitljiva metalna žica s linearnom gustoćom 3·10-3 kg/m nategnuta je
pomoću dvije stezaljke koje su međusobno udaljene 64 cm, i drže žicu
napetu silom napetosti od 267 N. Magnet je stavljen blizu žice kao što je
prikazano na slici. Pretpostavi da magnet stvara jednoliku magnetsku
indukciju 4,5 mT na području duljine 2 cm oko središta žice i
zanemarivo polje izvan tog područja. Žica vibrira osnovnom (najnižom)
frekvencijom. Dio žice koji se nalazi u magnetskom polju titra
konstantnom amplitudom od 1,5 cm. Izračunaj frekvenciju i amplitudu
elektromotorne sile koja se inducira između krajeva žice.
32
Oktava je interval između bilo koje dvije zvučne frekvencije čiji je odnos 2 : 1 , dijeli se na 12 dijelova ili
međutonova : f1 , 21/12 f1 , 22/12 f1 , …, 2 f1.
6) 2005-ŽN-3
Ozren i Nenad bave se rekreativo planinarenjem, ali ovaj put je Ozren gotovo
nastradao. Ostao je zarobljen na malenoj izbočini provalije. Da bi ga spasio,
Nenad mu je dobacio jedan kraj užeta, koji je Ozren vezao oko struka, i
pokušava ga izvući ( vidi sliku). Uže se sastoji od dva dijela: dio 1 duljine l1
i linearne gustoće μ1, i dijela 2 duljine l2 = 2·l1¸ i linearne gustoće μ2 = 4·μ1.
Ozren trzne donji dio užeta ( kao signal da je spreman za izvlačenje)
istodobno kad i Nenad trzne gornji dio užeta.
a) Kolika je brzina v1 rezultirajućeg pulsa u dijelu 1 , izražena preko brzine
v2 u dijelu 2 ?
b) Na kojoj udaljenosti ispod Nenada će se pulsevi susresti ? Udaljenost
izrazi preko l2 .
7) 2008-ŽN-3
Vibrirajuća žica duljine 50 cm napeta je silom od 1 N. Rezultati 5 uzastopnih
stroboskopskih slika prikazani su na slici. Stroboskop bljeska 5000 u minuti,
i opaženo je da se maksimalni pomak događa između prvog i petog bljeska,
bez drugih maksimuma između. a) Odredite period , frekvenciju i valnu duljinu putujućih valova na
žici. b) U kojem modu (harmoniku) žica vibrira ? c) Koja je brzina putujućih valova na žici ? d) Koliko
brzo se miče točka P kada je žica u položaju (1) ? e) Kolika je masa žice ?
8) 2011-ŽN-233
Izvor zvučnih valova nalazi se u položaju P1, blizu
reflektirajućeg zida AB , dok se mikrofon nalazi na položaju
P2. Frekvencija izvora zvuka je promjenljiva. Nađite dvije
najniže frekvencije za koje će intenzitet zvuka, opažen na
položaju P2, biti maksimalan. NE dolazi do promjene faze kod
refleksije na zidu; upadni kut vala jednak je kutu refleksije.
Brzina zvuka u zraku je 343 m/s.
9*) 2012-DN-3
Ukoliko se kružna petlja načinjena od lanca vrti velikom brzinom, ona se može kotrljati po zemlji
poput koluta, bez proklizavanja ili urušavanja. Razmotrite lanac jednolike linearne gustoće μ, čiji
centar mase se giba udesno velikom brzinom vo. a) Izračuajte napetost u lancu pomoću μ i vo. b)
ukoliko petlja prijeđe preko izbočine (kvrge), rezultirajuća deformacija lanca izaziva propagaciju dva
transverzalna pulsa uzduž lanca, jedan u smjeru kazaljke na satu, drugi u suprotnom. Kolika je brzina
ovih pulseva? c) Kroz koliki kut prijeđe svaki puls za vrijeme koje potrebno lancu da bi napravio jedan
ophod?
Uputa: za male kutove možete koristiti aproksimaciju sinθ ≈ θ, cosθ ≈ 1.
33
Sličan zadatak je 2013-DN-2.
Valovi (2)
1) 2013- ŽN-2
Astronomi opažaju izvor radio valova frekvencije 60 MHz izravno i pomoću refleksije od mora.
Ukoliko se prijemnik nalazi 20 m iznad razine mora, koji je kut izvora radio valova iznad horizonta
za prvi maksimum ?
2) 2016- ŽN-4
Tri komada idealnog užeta, svaki duljine L, spojeni su taklo da čine uže duljine 3 L. Jedan komad ima
masu po jedinici duljine µ, drugi 4∙µ, a treći µ/4. Ako je uže napeto silom T, koliko vremena treba
transverzalnom valu da prođe cijelom dužinom užeta ? Odgovor izrazite pomoću L, T i µ. Ovisi li
odgovor o redoslijedu vezanja komada u cjelovito uže ? Treba li valu više ili manje vremena da prođe
kroz ovakvo uže ili uže duljine 3 L, a cijelo ima masu po jedinici duljine µ ?
3) 2010- ŽN-4r-2
Odašiljač radio postaje emitira elektromagnetske valove frekvencije 800 kHz ( tzv. dugi valovi).
Radio prijamnik je udaljen 40 km od odašiljača. Valovi od odašiljača do radi prijamnika stižu duž
dvije putanje; jedna je ravno od odašiljača do prijamnika, a druga je nakon refleksije na sloju
atmosfere. Pri toj refleksiji nema pomaka u fazi. Na kojoj je najmanjoj mogućoj visini taj sloj
atmosfere, za koju se pojavi destruktivna interferencija ?
4*) 2013-DN-2
Sferni izvor zvuka nalazi se u točki P1 blizu zida AB od kojeg se zvuk
može odbijati. Mikrofon se nalazi u točki P2, kao na slici. Frekvencija
zvuka koji proizvodi izvor je promjenjiva. Izračunajte dvije najniže
frekvencije za koje je intenzitet zvuka u točki P2 maksimalan.
Prilikom refleksije ne dolazi do promjene faze: upadni kut jednak je
kutu refleksije. Brzina zvuka u zraku je 343 m/s.
5*) 2017- DN-4

Radio Alžir je dugovalna radiopostaja koja odašilje AM radio na frekvenciji f = 153 kHz. Radiovalovi
te stanice do prijemnika dolaze na dva načina: pravocrtno (direktnim putem) i odbijanjem o ionosferu.
Ionosfera je sloj atmosfere koji djeluje kao zrcalo za radiovalove i reflektira ih pod istim upadnim
kutom natrag, a nalazi se na visini H = 60 km.
a) Ako s L označimo udaljenost prijamnika od izvora, nađi takve Ln za koje nema signala. Ln izrazi
preko f, H, n i brzine svjetlosti c. U svojem računu pretpostavite da je Zemlja ravna. Je li ta
pretpostavka valjana za sve L ?
b) Koji je najveći, a koji najmanji takav L za danu frekvenciju ? (Brzina svjetlosti c= 3∙108 m/s )
c) Za koje frekvencije ne postoje udaljenosti kod kojih dolazi do destruktivne interferencije ?
6*) 2018-DN-1
Na tankom prstenu radijusa R = 10 mm se formira
transverzalni stojni val kao na slici. Valnu jednadžbu možemo
zapisati kao udaljenost prstena od središta u ovisnosti o
vremenu t i kutu φ:
r(t, φ) = R + a cos (k R φ) cos (ωt)
a) Iako ovaj val nema rub, i dalje postoji jedan uvjet koji
određuje njegove prirodne frekvencije titranja. Napiši općenito
koje su vrijednosti valnog broja k dozvoljene i nađi najmanji
k.
b) Nađi vrijednost parametara a i k koji odgovaraju stojnom
valu sa slike.
c) Stojni val je nastao na prstenu interferencijom dva 'ravna' vala koji su se gibali u suprotnim
smjerovima. Nađi faznu brzinu tog jednog vala u prstenu ako je za dani k iz (b) frekvencija f = 540
kHz.
7*) 2019-DN-4
Laserski interferometar se sastoji od lasera koji odašilje svjetlost valne duljine λ = 1064 nm na prizmu
koja dijeli svjetlost na dva međusobno okomita kraka. Svaki krak putuje 4 km prije refleksije od zrcala
i povratka nazad. Susreću se ponovno u prizmi gdje interferiraju i interferirajući val ulazi u detektor
gdje se očitava njegova amplituda. Operater precizno uštima udaljenost jednog zrcala od prizme tako
da je interferencija valova potpuno destruktivna, te je
amplituda Ad = 0. Kolika je razlika u putovima dvije zrake
prije dolaska gravitacijskog vala ?
Gravitacijski val prolazi kroz Zemlju i pogađa naš postav
tako da jedan krak smanji za neki iznos u, a drugi krak
poveća za taj isti iznos u. Amplituda interferirajućih valova
je sada Ag = 1% Amax .Koliko je gravitacijski val produžio
prostor, tj. Koliki je u ?
8*) 2020-DN-4
Bakrena šipka duljine l = 2 m stegnuta je na sredini. Broj prirodnih frekvencija šipke u rasponu od f =
20 do f = 50 kHz je N = 13. Nađi gornju i donju granicu za brzinu zvuka u bakru. Ako bismo htjeli
poboljšati preciznost određivanja brzine zvuka, treba li nam duža ili kraća šipka? Što bismo još mogli
promijeniti u eksperimentalnom postavu da poboljšamo preciznost?
9*) 2021-DN-3
Uže duljine L = 5 m i mase m = 5 kg visi sa stropa školske dvorane. Dno užeta ne dotiče pod. Mala
Monika zatitra uže na dnu, zbog čega po užetu krene putovati valni brijeg. Koliko vremena će proći
da se valni brijeg odbije od stropa i vrati do dna užeta? Pretpostavite da se valni brijeg giba brzinom
vala na užetu. Napomena: iako formula za brzinu vala ne vrijedi u ovom slučaju, još uvijek je vrlo dobra
aproksimacija za valne duljine puno manje od duljine užeta, stoga ju možemo koristiti.
Valovi (3)
1*) 2022-DN-4
Odljevna tikvica je napunjena vodom do vrha: u t = 0 prazan prostor u tikvici je L = 0. Namještena je
tako da voda polako curi iz nje, brzinom 10 mL/s, a početak curenja je t = 0. Tikvica ima kružni presjek
promjera d = 25 mm. Dovoljno je duga za potrebe zadatka i njena duljina se ne razmatra. Iznad otvora
tikvice stavimo glazbenu viljušku. U početnom trenutku voda je napunjena do vrha. Kako voda istječe,
tako se mijenjaju periodi kada viljuška glasno rezonira, što možemo prikazati na grafu glasnoće. Nađi
prirodnu frekvenciju glazbene viljuške. Je li površina vode čvrsti ili slobodni kraj svirale? Obrazloži
odgovor koristeći saznanja iz samog zadatka! Brzina zvuka u zraku je c = 335 m/s. Glasnoća viljuške
ovisi o dosta parametara te sam iznos glasnoće nije bitan za zadatak.
Dopplerov učinak (1)
1) 2004-ŽN-2
Rhinolophus ( vrsta šišmiša) emitira zvuk iz nosnica, zatim osluškuje frekvenciju zvuka koja se
reflektira od njegovog plijena i na taj način određuje brzinu plijena. Rhinolophus leti brzinom od 3,9
m/s, emitira zvuk frekvencije 80,7 kHz; zvuk je reflektiran od indeksa koji leti prema njemu i ima
frekvenciju 83,5 kHz. Kojom brzinom leti kukac ? Brzina zvuka je 340 m/s.
2) 2006-ON-4
Radio-navigator, koji služi za navođenje aviona u smanjenim uvjetima vidljivosti, emitira
elektromagnetne valove u obliku impulsa frekvencije f0= 600 MHz ( brzine 3·108 m/s ). Kolika je
brzina približavanja aviona ako je Dopplerova frekvencija tj. razlika frekvencije emitiranog i
frekvencije primljenog (reflektiranog) impulsa fd = 1 kHz.
3) 2009-ŽN-1
Izvor zvuka frekvencije f i detektor nalaze se na istom mjestu. U nekom trenutku, izvor se počne
udaljavati od detektora stalnim ubrzanjem iznosa a. Kako izgleda ovisnost f(t) koja se iščitava na
detektoru ? Pretpostavite da je poznata brzina zvuka u zraku c.
4) 2010-ŽN-4
Izvor zvuka frekvencije f = 390 Hz i prijamnik smješteni su na istoj okomici na zid ( u dvije različite
točke). Izvor i prijamnik miruju, a zid se udaljava brzinom v = 110 m/s. Brzina zvuka u zraku je c =
330 m/s. Koliko zvukova detektira prijamnik ? Kolika je razlika u frekvencijama tih zvukova ? Koje
frekvencije se čuju ako se zid udaljava brzinom v = 440 m/s ?
5) 2012-ŽN-2
Ultrazvuk, koji se sastoji od zvučnih valova frekvencija viših od one koje ljudsko uho može detektirati,
može se koristiti u svrhu dobivanja slika unutrašnjosti ljudskog tijela.
Nadalje, ultrazvuk se može koristiti za određivanje brzine krvi u
tijelu; uspoređivanjem frekvencije ultrazvuka koji je poslan u tijelo s
frekvencijom ultrazvuka koji je reflektiran na površinu ljudskog tijela
preko krvi. Kako krv pulsira, tako se mijenja opažena frekvencija.
Pretpostavi da ultrazvučna slika ljudske ruke prikazuje arteriju koja
se nalazi pod kutom θ = 200 u odnosu na liniju širenja ultrazvuka
(slika). Neka je frekvencija reflektiranog ultrazvuka povećana na
najviše 5495 Hz u odnosu na frekvenciju izvornog ultrazvuka, koja
iznosi 5 000 000 Hz. (a) Koji je smjer protoka krvi na slici ( u lijevo
ili u desno) ? (b) Brzina zvuka u ljudskoj krvi je 1540 m/s. Kolika je maksimalna brzina protoka krvi
? (c) Da je kut θ veći od zadanog, bi li reflektirana frekvencija bila veća ili manja ?
6) 2014-ON-4
Glazbena vilica koja vibrira frekvencijom 512 Hz slobodno pada iz stanja mirovanja. Na kojoj
udaljenosti ispod mjesta na kojem je ispuštena se nalazi vilica kada valovi frekvencije 485 Hz dolaze
do mjesta ispuštanja ? Brzina zvuka u zraku je 340 m/s.
7) 2014-ŽN-3
Učenik stoji nekoliko metara ispred glatkog reflektirajućeg zida, i drži ploču na kojoj se nalazi žica
koja je pričvršćena na oba svoja kraja. Žica, koja vibrira u svom drugom harmoniku, dugačka je 75
cm, ima masu 2,25 g i napeta je silom 400 N. Drugi učenik, koji se kreće od prvog učenika prema
zidu, čuje 8,3 udara u sekundi. Kojom brzinom se učenik približava zidu? Brzina zvuka u zraku je 343
m/s. ( Pod nultim harmonikom se smatra osnovni mod titranja žice.)
8) 2015-ŽN-5
Usmjereni izvor zvučnih valova frekvencije f i prijamnik smješteni su na istoj okomici na zid. Izvor i
prijamnik miruju, a zid se udaljava od prijamnika brzinom c/n, pri čemu je c brzina zvuka u zraku.
Koliki mora biti n kako bi prijamnik čuo frekvencije koje se razlikuju za faktor 2 ?
9*) 2015-DN-2
Jedna ideja za mjerenje ubrzanja sile teže koristi Dopplerov učinak. Zamislite zvučnik koji se nalazi
na visini h iznad prijamnika. U trenutku t = 0 s zvučnik se istovremeno aktivira i pusti u slobodan pad
bez trenja. Odredite ovisnost frekvencije mjerene na prijamniku fp kao funkcije t, ako vam je poznato
da je prva frekvencija koju prijamnik detektira jednaka fo. Skicirajte graf funkcije fp/ fo za slučaj h =
45 m i odredite vremenski interval za koji se dobivena ovisnost ima smisla. Napokon, u izrazu za
frekvenciju na prijamniku iskoristite jednakost ( 1 ± x)m ≈ 1 ± mx, koja vrijedi za bilo koji broj m,
ukoliko je x<< 1, te predložite kako pomoću dobivenog izraza mjeriti ubrzanje sile teže.
10) 2016-ŽN-5
Šišmiš leti prema bubi brzinom v i ispušta ton frekvencije f. Buba miruje i ton se odbija natrag od
nje prema šišmišu. Ako šišmiš čuje ton koji je 60 % viši od tona koji je ispustio, odredite izraz za
brzinu zvuka u zraku pomoću zadanih veličina.
11*) 2017-DN-4
Policajac Petar hvata lopova Lovru koji bježi
nepoznatom brzinom vL prema velikoj zgradi i
istodobno se manično smije ( ispušta neki zvuk
nepoznate frekvencije fo). Policajac trči za njim brzinom
vP = 10 m/s, i istodobno čuje i njegov smjeh i jeku tog
smjeha jer se zvuk odbija od zgradu ispred (slika).
Budući da su frekvencije njegovog smjeha kojeg Petar
čuje f1 i smjeha kojeg čuje zbog jeke f2 jako bliske, ono
što uho razaznaje su udari, tj. poznate su kombinacije
frekvencija fs = ( f1 + f2)/2 = 250 Hz i fu = │f1 – f2 │ =
5 Hz. Zbog čega frekvencije f1 i f2 nisu iste ? Odredite
brzinu lopova i hoće li ga Petar stići prije nego spas pronađe u prostorijama velike zgrade ako je u
početnom trenutku Lovro dvaput dalje od zgrade nego što je Petar od Lovre. Brzina zvuka u zraku je
c = 340 m/s.
12*) 2018-DN-2
Avionski radar prati avion. Radar radi tako da odašilje kratki puls elektromagnetskog zračenja
frekvencije f = 2.4 GHz. Puls putuje od radara, udara u avion ili neki drugi objekt u zraku i odbija se
natrag. Radar zabilježi položaj iz kojeg se vratio puls, koliko je prošlo između odašiljanja i povratka
pulsa, te frekvenciju povratnog pulsa. Nakon odaslanog pulsa isti se vratio pod kutom od α = 20° u
odnosu na horizontalu, nakon Τ = 0.2 ms, sa frekvencijom koja je viša za Δf = 3.8 kHz.
Nađi visinu aviona H, horizontalnu udaljenost aviona D i brzinu aviona v, ako znamo da je brzina
horizontalna (avion leti na istoj visini, ne spušta se i ne diže).
Napomena: Promjena frekvencije se promatra u istom referentnom sustavu (radar), stoga ne treba
koristiti nikakve relativističke formule! Brzina elektromagnetskog zračenja je c = 3 · 108 m s-1.
13*) 2019-DN-2
Zvuk motora superbrzog električnog automobila je na frekvenciji f0 = 1700 Hz. U početnom trenutku
t = 0 promatrač je tik do automobila kad automobil počne ubrzavati akceleracijom a = 30 m/s2 .
Pretpostavi da je brzina zvuka u zraku vZ = 340 m/s. Izračunaj koju će frekvenciju promatrač čuti
nakon t = 5s.
Dopplerov učinak (2)
1*) 2021-DN-1
Izvor zvuka frekvencije f0 giba se jednoliko pravocrtno brzinom v. Zvuk koji izvor odašilje odbija se
od dvaju zidova, od kojih se jedan nalazi direktno ispred a drugi direktno iza izvora. Dvije nove
frekvencije koje dopiru do izvora su u terci. Koliko iznosi brzina izvora. Terca označava odnos dvije
frekvencije u omjeru 6:5. Brzina zvuka u zraku je c = 330 m/s.
Elektromagnetski val (1) 34.
1) 2006-ŽN-4r-3
Sve je više znanstvenih rezultata koji pokazuju da je zračenje mobitela štetno. Promotri jedan takav
mobitel kao točkasti izvor elektromagnetskih valova koji se šire jednoliko u svim smjerovima.
Frekvencija zračenja je 2 GHz, a snaga odašiljanja valova 5 W. Koliki je intenzitet zračenja ( energija
po jedinici površine i vremena) na udaljenosti 30 cm od mobitela ? Koristeći se izrazima za gustoću
energije sadržanu u električnom i magnetskom polju ( ako ne znate točan izraz, koristite se
usporedbom mjernih jedinica da bi ste ga našli; vidi popis konstanti !) napiši izraz za intenzitet zračenja
u ovisnosti o amplitudi električnog i magnetskog polja ! Električno i magnetsko polje titraju
sinusoidalno zajedno u fazi pa uzmi kao poznato da je srednja vrijednost od sin2x i cos2x po periodu
jednaka ½ ! Kolike su amplitude električnog i magnetskog polja na udaljenosti 30 cm od mobitela ?
2) 2009-ŽN-4r-3
Nikola Tesla predlagao je prenošenje energije putem elektromagnetskih valova. Pretpostavite da se
energija prenosi putem snopa površine poprečnog presjeka 100 m2. Kolike su amplitude električnog i
magnetskog polja potrebne za prijenos snage usporedive s onom koja se prenosi putem kablova
dalekovoda kojima teče efektivna struja 1000 A i koji opskrbljuju efektivni napon 500 kV ?
Naputak: Koristeći se izrazima za gustoću energije sadržanu u električnom i magnetskom polju napiši
izraz za intenzitet zračenja u ovisnosti o amplitudi električnog i magnetskog polja ! Ako ne znate točan
izraz, koristite se usporedbom mjernih jedinica da biste ga našli. Električno i magnetsko polje titraju
sinusoidalno zajedno u fazi pa uzmi kao poznato da je srednja vrijednost od sin2x i cos2x po periodu
jednaka ½ !
3*) 2009-DN-2
Dvije vertikalne dipolne antene zrače elektromagnetske valove jednakih valnih duljina λ i jednakih
amplituda. Razmak među antenama je d. Promatraj interferenciju na udaljenostima mnogo većim od
d. Uzmi da je θ kut između pravca promatranja i pravca koji prolazi simetrično između antena, pa
antenu smještenu u θ = π/2 nazovi prvom, a onu u θ = - π/2 drugom antenom.
a) Pretpostavi da obje antene emitiraju u fazi! Za koji θ je zračenje najintenzivnije ako je d = λ/2, a za
koji θ ako je d = λ?
b) Za koliki dio perioda treba zračenje iz druge antene zaostajati za zračenjem iz prve da bi promatrač
koji se nalazi na θ = 2100 osjetio najintenzivnije zračenje? Ovdje je d = λ/2.
c) Avion koji leti brzinom 230 km/h na udaljenosti 10 km od antena u smjeru tangencijalno s obzirom
na središte antena mjeri intenzitet zračenja te tako određuje svoj kutni položaj, a iz brzine promjene
intenziteta brzinu svog leta. Antenski operater odluči pomicati fazu prve antene s obzirom na fazu
druge da bi zbunio pilota. Kolikom brzinom operater mijenja razliku faza u trenutku kad je avion oko
položaja θ = 0 tako da se pilotu čini kao da stoji na mjestu u ne putuje navedenom tangencijalnom
brzinom? Ovdje je d = λ/2 i a = 0.
4) 2013-ŽN-4r-4
Mnogo cijevnih fluorescentnih svjetiljaka poredano je
jedna iza druge po pravcu tako da se dobije kontinuirani
linijski izvor svjetlosti. Svaka je cijev duljine 1 m i zrači
10 W svjetlosne snage. Koliki je srednji intenzitet svjetlosti ( energija po jedinici površine i vremena)
na udaljenosti 1 m od osi svjetiljaka ?
Koristeći se izrazima za gustoću energije sadržanu u električnom i magnetskom polju napiši izraz za
intenzitet zračenja u ovisnosti o amplitudi električnog i magnetskog polja ! Srednja vrijednost od sin2x
i cos2x po periodu iznosi !
Kolike su amplitude električnog i magnetskog polja na udaljenosti 1 m od osi svjetiljaka ?
34
Prije je „Elektromagnetski val“ bilo gradivo u FIZ-4. Neki zadatci s elektromagnetskim valom ubačeni su
prije pod naslovom „Valovi“.
Statika (1)
1) 2004-ON-Pž-3
Homogena greda , dužine L = AC = 12 m i mase m = 150
kg postavljena je na prepust ( vidi sliku ! ) . Dužina grede
nad prepustom je BC = L / 3 . Od točke B do točke C
krene čovjek mase m1 = 80 kg . Kolika je najveća
udaljenost točke D ( od točke B ) u kojoj se nalazi čovjek
pri kojoj greda s čovjekom neće pasti niz prepust ?
2) 2004-ON-Zg-2
Domino pločice su poznata zabava mnogih. Uzmimo da su pločice
visine h = 4 cm , širine s = 2 cm i debljine d = 1 cm. Želimo na jednu
uspravnu pločicu nasloniti drugu , ali tako da sustav ostane u stanju
ravnoteže. Pretpostavimo da je faktor trenja dovoljno velik da ne dolazi
do klizanja između pločica i podloge. Na koji najveći razmak X
možemo postaviti pločice, da nakon naslanjanja jedne pločice na drugu
ne dođe do rušenja pločica ? Pretpostavi da su pločice homogene.
3) 2004-ŽN-3
Vaš zadatak je konstruirati građevinsku dizalicu. U tu svrhu imate
na raspolaganju dva čelična kraka čije su mase m1= 9000 kg i m2
= 3000 kg , a duljine l1 = 45 m i l2 = 15 m. Oni su spojeni na
vertikalni „jarbol“ dizalice i pričvršćeni su kablovima, kao što je
prikazano na slici.
a) Koliku masu , mc , morate pričvrstiti na kraj drugog kraka da bi
dizalica bila savršeno uravnotežena u trenutcima kada nije
opterećena dodatnim teretom ?
b) Držač kablova je visok h = 15 m. Kolike su napetosti na
kablovima koji pridržavaju krakove ?
4*) 2004-DN-2
Dvije kuglice, međusobno razmaknute, miruju u ravnoj i neprozirnoj - vodoravno postavljenoj - cijevi.
Treću kuglicu ubacimo u otvor cijevi nekom početnom brzinom. Ubrzo nakon toga, treća kuglica se
vrati brzinom upola manjom od početne, jedna kuglica izleti iz drugog kraja cijevi, a jedna ostane u
cijevi. Ukupni broj sudara kuglica je najmanji mogući. Odredite kako se odnose mase kuglica, ako
pretpostavimo da su njihovi međusobni sudari centralni i savršeno elastični, te ako je unutrašnji
promjer cijevi tako mali da se kuglice ne mogu mimoići.
5) 2005-ON-1
Greda duljine l i mase m = 200 kg, pričvršćena je u točki A zglobom
za horizontalno tlo. Greda je oslonjena u točki B na gladak cilindar,
zatvarajući pri tome kut α = 300 s tlom. Kolika sila djeluje na
oslonac B?
6) 2005-ŽN-1
Greda mase M i duljine √3·R leži na glatkom kružnom žlijebu
radijusa R. Na jednom kraju grede je uteg mase M/2. Izračunaj kut
θ za koji greda miruje.
7*) 2005-DN-2
Arhitektica Marlena dobila je novi zadatak - mora napraviti skulpturu za travnjak na «Svjetskom
sajmu». Skulptura mora biti načinjena od 4 identične, vrlo glatke metalne sfere, od kojih svaka teži
2√6 tona. Sfere moraju biti postavljene kao na slici, sa 3 na horizontalnoj podlozi, tako da se sve tri
dodiruju, a četvrta mora ležati slobodno na donje tri. Donje tri učvršćene su zajedno na mjestima
kontakta. U specifikacijama je navedeno da je dozvoljen sigurnosni faktor 3. Pitanje koje muči
Marlenu je koliku napetost moraju izdržati vezni elementi na mjestima kontakta donjih kugli? Možeš
li joj pomoći?
Pogled odozgo Pogled sa strane
Napomena: Sigurnosni faktor 3 znači da vezni elementi moraju podnijeti silu tri puta veću od one koja
stvarno djeluje na njih.
8) 2006-ŽN-2
Žičani okvir u obliku pravokutnog trokuta postavljen je u vertikalnoj ravnini kao na slici. Dvije kuglice
mase m1 = 100 g i m2 = 300 g kližu se bez trenja po žicama i povezane su užetom. Ako je sustav u
ravnoteži, nađi napetosti u užetu i kut α koji ono čini s prvom žicom.
9) 2007-ŽN-2
Krajevi laganog užeta mase m = 10 g i duljine L = 1 m
pričvršćeni su za dva zida , koji su međusobno udaljeni D = 0,75
m. Dva objekta istih masa , M = 1 kg , obješena su za uže kao što
je prikazano na slici. Ukoliko je transverzalni val (puls) poslan
iz točke A koliko vremena mu je potrebno da dođe do točke B ?
10*) 2007-DN-1
U mostu prikazanom na slici, sve dijagonalne šipke
duljine su 5 m, a horizontalne 6 m. Svi vezni zglobovi su
idealni (bez trenja).
a) Koje šipke možemo zamijeniti užetom?
b) Nađi sile u šipkama BD i DE.
Statika (2)
1) 2008-ŽN-1
Dvoje ljestvi , dužine 4 m i 3 m , međusobno su pričvršćene u
točki A, i povezano vodoravno postavljenim užetom na visini
0,9 m iznad tla (slika). Ljestve su međusobno postavljene pod
pravim kutom. Težina ljestvi je 480 N i 360 N , a težišta svake
od njih su u njihovim središtima. Trenja između ljestvi i tla je
zanemarivo ! a) Pronađite silu koja je usmjerena prema gore i
djeluje na podnožje svake od ljestvi. b) Pronađite silu napetosti
užeta . c) pronađite iznos sile kojom ljestve međusobno djeluju
u točki A . d) Kolika je sila napetosti ako se čovjek mase 80 kg
popne na ljestve i stoji u točki A ?
2) 2008-ŽN-5
Tanak štap zanemarive mase i dužine 0,2 m pričvršćen je za pod u
točki P , oko koje se može slobodno rotirati ( bez trenja).
Horizontalna opruga konstante 4,8 N/m povezuje drugi kraj štapa i
vertikalni zid (slika). Štap se nalazi u jednolikom magnetskom polju
0,34 T koje je usmjereno u ravninu papira. Štapom teče električna
struja 6,5 A u smjeru prikazanom na slici. Koliki je zakretni moment
koji djeluje na štap zbog magnetske sile, za os koja prolazi kroz točku
P ? Kada je štap u ravnoteži i nalazi se pod kutom od 530 u odnosu
na pod, da li je opruga rastegnuta ili stisnuta , i za koliko ? (
Napomena : Pretpostavite na magnetska sila djeluje u središtu štapa.
)
3) 2009- ŽN-2
Bakrena žica poprečnog presjeka 2,5 mm2 savijena je tako da joj tri stranice
čine kvadrat, te može rotirati oko osi OO´. Žica je smještena u jednolikom
vertikalnom magnetskom polju. Nađite magnetsko polje ako se žica otkloni za
kut Θ = 200 od vertikale kada kroz nju prolazi struja od 16 A. Gustoća bakra
je 8900 kg/m3.
4) 2009-ŽN-4
Štap linijske gustoće ( masa po jedinici duljine) ρ miruje na kugli
polumjera R kao na slici. Štap čini kut θ prema horizontali i tangenta je na
kuglu u točki u kojoj njen gornji kraj dodiruje kuglu. Trenje postoji u svim
točkama dodira, a pretpostavka je da je dovoljno veliko da drži sustav u
mirovanju. Odredite silu trenja između tla i kugle.
5) 2010-ŽN-5
Na dva kruga polumjera R smješten je jednakokračni trokut
duljine kraka L. Svi objekti nalaze se u ravnini papira i imaju
plošnu gustoću σ. Horizontalna linija čini kut θ s točkama u
kojima se trokut i krugovi dodiruju. Nema trenja među
tijelima. a) Odredite masu tijela na slici. b) Odredite iznos
sile F koja djeluje kao na slici da bi sustav mirovao . c)
izvrijednite rezultat za θ = 0.
6*) 2010-DN-1
Dva štapa, svaki mase m i duljine L, spojeni su pomoću ležaja pri
svojim vrhovima i postavljeni su na stol (gravitacija djeluje prema
dolje). Svaki od njih čini kut θ sa vertikalom. Bezmasena nit povezuje
štapove, a koeficijent trenja između štapova i stola jednak μ. Identificirajte
sile u sustavu i napišite jednadžbe ravnoteže za svaki od štapova. U slučaju
da nema trenja odredite sve sile (iznos i smjer) u sustavu. Kolika je napetost
niti kad je θ = 45°? Kako to interpretirate?
7) 2011-ŽN-3
Da bi napravio reklamu za svoj posao, poljoprivrednik Ivek odlučio je sagraditi gigantski model
bundeve mase 1 tone. Za početak je napravio maleni (skalirani) model mase 0,1 kg koji je postavio
na 4 drvena štapa. Ivek namjerava koristiti sve jednake materijale za izradu svog gigantskog modela.
a) Da bi dobio istu jakost, u odnosu na težinu bundeve, koliko deblji ( tj. koliko veći promjer mora biti
štapova koji nose veliki model u odnosu na manji) moraju biti štapovi na modelu pune veličine ? b)
Da bi obojio maleni model, Iveku je potrebno 10 ml narančaste boje. Koliko mu je boje potrebno za
bojanje velikog modela ? c) Za podizanje svog modela bundeve mase 1 tona Ivek koristi klackalicu
koja, kada je u ravnoteži , ima visinu oko 2 m. Ukoliko posjeduje opeke ukupne mase 450 kg i želi
ih upotrijebiti kao kontra-uteg na jednoj strani klackalice, koliki mora biti omjer udaljenosti ( od
„bundeve“ do uporišta : od opeke do uporišta) da bi „bundevu“ uspješno podigao na visinu od
najmanje 2 m ?
8*) 2011-DN-3
Vertikalna sila djeluje tangencijalno na jednoliki cilindar težine Fg kao što
je prikazano na slici. Koeficijent statičnog trenja između cilindra i svih
površina je 0.5. Pronađite maksimalnu silu P (izraženu preko težine
cilindra) koja se može primijeniti a da NE dođe do rotacije
cilindra. Što možete reći o silama trenja u tom trenutku?
9) 2013-ŽN-4
Polica za knjige, težine 1500 N , miruje na horizontalnoj podlozi
za koju je koeficijent statičkog trenja μs= 0,4. Polica je visoka 1,8
m i široka 2 m , a centar mase ( cg ) nalazi se u geometrijskom
centru. Polica stoji na 4 kratke noge, od kojih se svaka nalazi 0,1
m od ruba police. Čovjek vuče uže koje je pričvršćeno za gornji
kut police silom 𝐹⃗ koja zatvara kut θ s policom ( slika).
(a) Ukoliko je θ = 900, tj. 𝐹⃗ je horizontalan, pokažite da će kako
sila raste od 0 N polica prije početi kliziti nego se počne prevrtati
i izračunajte iznos sile za koji će početi klizanje.
(b) Ukoliko je θ = 00, odnosno 𝐹⃗ je vertikalan , pokažite da će se polica prevrnuti umjesto klizati, i
izračunajte iznos sile za koji se kolica počinje prevrtati.
(c) izračunajte iznos sile, kao funkciju kuta θ, za koji počinje klizanje police i iznos za koji počinje
prevrtanje. Koja je najmanja vrijednost kuta θ za koji će polica početi klizati prije nego što se počne
prevrtati.
Statika (3)
.1*) 2014-DN-4
Komad daske pluta na površini jezera kao na slici. Pričvršćen
je za dno jezera pomoću užeta koje je privezano za jedan vrh
daske i zbog toga pluta tako da se dijagonala poprečnog
presjeka podudara s površinom jezera (slika). Izračunajte
omjer gustoća daske i vode.
2*) 2015-DN-4
Posljednjih godina vrlo popularna aktivnost je tzv. slaganje
kamena (slika). Odredimo fizikalni uvjet labilne ravnoteže
za vrlo jednostavne modele slaganja. Radi jednostavnosti
pretpostavimo da je kamenje plošno. Zamislimo kamen
oblika pravokutnika duljina stranica 2a i 2b koji želimo
postaviti na jedan od njegovih vrhova. Pod kojim kutom u
odnosu na horizontalu mu mora stajati dulja stranica kako
bi bio u ravnoteži? Sad zamislimo da pravokutniku
odrežemo jedan vrh oblika pravokutnog trokuta stranica a i b. Takvo tijelo sad želimo postaviti na vrh
kao na skici A. Koliki kut mora zatvarati dulja stranica s horizontalom kako bi tijelo bilo u ravnoteži?
3*) 2016-DN-2
Kugla se sastoji od dvije homogene polukugle koje su slijepljene skupa. Gustoća materijala jedne
polukugle η puta je veća od gustoće materijala druge polukugle. Kugla se stavi na kosinu. Odredite
maksimalni nagib kosine i potreban koeficijent trenja između kugle i kosine takav da kugla može na
njoj mirovati. Promotrite rezultat u granicama η =l i η → ∞. Koji je fizikalni smisao ovih granica?
(krutina najmanje gustoće je aerografen pri 160 g/m3, a najveće osmij, pri 22 600 kg/m3). Centar mase
polukugle nalazi se na njenoj osi simetrije, na 3/8 visine mjereno od baze.
4*) 2017-DN-3
Dizalica se sastoji od okomite čelične grede i horizontalne grede duljine L
na nekoj visini, kako je prikazano na slici. Okomita greda je dobro učvršćena
i nepomična je, a horizontalna je učvršćena s jedne strane preko napete sajle
a s druge strane samo preko trenja koeficijenta μ = 0.6. Teret težine
m = 1000 kg visi ispod horizontalne grede, na udaljenosti x = 0.4L od
okomite grede. Masa tereta je puno teža od mase sajle i grede, pa njih
zanemarujemo.
a) Skiciraj sve sile na horizontalnu gredu i sajlu.
b) Nađi raspon kuta α za koji sustav miruje.
c) Nađi masu koju, obješenu okomito, sajla mora moći izdržati tako da ne
pukne prilikom nošenja tereta.
5*) 2019- DN-3

Čovjek mase 90 kg i ovca mase 50 kg nalaze se na malom čamcu duljine 5 metara i mase 200 kg.
Čovjek sjedi na pramcu (prednji dio broda), dok je ovca na krmi (stražnji dio broda). U nekom trenu
se odluče zamijeniti. Čovjek ode na krmu, a ovca na pramac. Čamac se nalazi na mirnom moru. Utjecaj
valova, morskih struja i vjetra te trenja s morem je zanemariv. Koliko se čamac pomaknuo ? Kako
položaj centra mase čamca utječe na rezultat ?
6*) 2019-DN-3
Nepravilno homogeno tijelo ABCDE (na slici) stoji sa stranicom
AB na ravnoj podlozi. Da li je tijelo stabilno? Obrazložite odgovor.
Ako ga objesimo za točku D, koji kut će zatvarati smjer DE sa
smjerom gravitacije?
7*) 2022-DN-3
Mala Monika je na saonice stavila dva paketa na
prilično loš način, tako da je veći paket postavila iznad
manjeg, kao na slici. Dimenzije oba paketa mogu se
iščitati sa slike i paketi su uniformne gustoće.
Koeficijent trenja među paketima je μ = 1.5, a
koeficijent trenja donjeg paketa sa saonicama puno je
veći. Za koji raspon akceleracija saonica je teret
stabilan? Uzeti u obzir pozitivne i negativne
akceleracije.
Rotacija krutog tijela (1)
1) 2004-ON-Pž-4
Zamašnjak mase 1000 kg prikazan je na crtežu. Taj se zamašnjak
zavrti frekvencijom od 10 okr/s. Po prestanku rada motora
zamašnjak se počne zaustavljati pod utjecajem konstantne sile
trenja čiji je faktor trenja 0,2. Odredi: a) Moment tromosti
zamašnjaka , b) kutno usporenje , c)
ukupni broj okreta prije
zaustavljanja , d) Vrijeme za koje
će se zamašnjak zaustaviti.
Napomena: Moment tromosti
valjka sa debelom stjenkom se
računa: I = m·( r12 + r22)/2.
2*) 2004-DN-3
Kotač , polumjera r, rotira stalnom kutnom brzinom ω po podu i nailazi na vertikalni zid. Koeficijent
trenja između kotača i poda, te kotača i zida , je μ . Izračunaj koliko će okreta kotač napraviti od
trenutka kada dodirne zid pa do potpunog smirivanja.
3*) 2005-DN-4
Komad tanke žice duljine L = 40 cm savijen je pod kutom
β= 120° i postavljen na brid prizme kao što je prikazano
na slici. Odredi:
a) Položaj centra mase savijene žice,
b) Period oscilacija oko ravnotežnog položaja, za
male amplitude gibanja.
Uputa: za male kutove θ vrijedi cos θ ≈1, sin θ ≈ 0.
4*) 2006-DN-4
Neustrašiva biciklistica Marlena vozi "downhill", tj. spušta se niz brdo velikom brzinom. Odjednom
opaža daje most ispred nje urušen i da se treba naglo zaustaviti! Koliko je najveće usporenje kojim se
može spuštati, a da se stražnji kotač ne odvoji od zemlje? Nagib brda je 20°. Na ravnoj cesti, središte
mase sustava Marlena-bicikl nalazi se u točki 1.05 m iznad zemlje, 65 cm iza osi prednjeg kotača i 35
cm ispred osi stražnjeg kotača. Pretpostavi da se gume ne kližu!
5*) 2007-DN-2
Uspravnom štapu mase 5 kg i duljine 1 m dan je impuls prema gore
u njegovoj bazi, usmjeren pod kutom od 450 prema horizontali. Štap
zbog primljenog impulsa poleti. Koje vrijednosti bi trebao imati impuls
da štap ponovo sleti vertikalno ( tj. na kraj u kome je impuls primljen)
?
6*) 2009-DN-1
Marlena marljivo trenira za svjetsko prvenstvo u biljaru. Jedan od udaraca koji trenira je ovaj –
biljarska kugla polumjera a i mase m miruje na stolu. Udarena je biljarskim štapom tako da se kreće
brzinom u0 i rotacijom unatrag ( „backspin“) ω0 oko horizontalne osi okomite na smjer gibanja. Ono
što Marlenu zanima, da bi dovela udarac do savršenstva, je kako daljnje gibanje ovisi o omjeru u0 /
a·ω0 ? Diskutirajte ? Još jedna stvar koja ju muči ( neovisno o prvom problemu)- na kojoj visini treba
udariti kuglu tako da bi se ona zakotrljala bez klizanja po stolu ( štap se prilikom udarca nalazi u
horizontalnom položaju) ?
7*) 2011-DN-2
Manji disk polumjera r i mase m fiksno je pričvršćen za
prednju stranu drugog većeg diska polumjera R i mase M (slika). Središte
manjeg diska nalazi se na rubu većeg diska. Veći disk
postavljen je na os koja prolazi kroz njegovo središte. Sustav se zatim
zarotira za maleni kut θ u odnosu na ravnotežni položaj i pusti. Trenje je
zanemarivo. (a) izračunajte brzinu središta malenog diska u trenutku
prolaska kroz ravnotežni položaj. (b) izračunajte period gibanja sustava.
8*) 2012-DN-1
„Put strave“ u jednom poznatom luna-parku
sastoji se od kolica u kojima je smješteno 4 ljudi
koja se gibaju po vrlo brzoj i brdovitoj stazi. Na
slici je prikazan jedan dio staze. U jednom
trenutku došlo je do prekida opskrbe s električnom
energijom. U tom trenutku jedna od kolica
približavale se točki A brzinom 0,5 m/s.
a) Ukoliko nije povučena kočnica za opasnost ,
kojom brzinom će kolica udariti u zaustavnik koji
se nalazi u točki B ?
Na kolicima se nalaze tračne kočnice. Koje pritišću glavčinu čiji promjer je dvostruko manji od
promjera kotača. Svaka kočnica pritišće luk od 300 glavčine (slika). Debljina glavčine jednaka je
debljini kotača. Statički koeficijent trenja između čeličnih kotača i čeličnih tračnica je 0,78 , a
dinamički 0,42. Pretpostavite da je otprilike 3 mm tračnice u kontaktu s kotačem.
b) Na dnu prvog brda uključene su kočnice koje djeluju radijalno na obje strane kotača. Ukoliko je
statički koeficijent trenja kočnica 0,85 , a dinamički 0,65 , kolika je optimalna sila koja se mora
primijeniti na pakne kočnica da bi sila kočenja bila
maksimalna ?
c) Na koju visinu na drugom brdu će se popeti kolica,
ukoliko su uključene kočnice ( s konstantnom
optimalnom silom) ?
d) Ukoliko su kočnice uključene, hoće li se kolica
vraćati natrag niz brdo ?
Masa kolica je m, masa kotača je jednaka masi
glavčine i svaka iznosi M. Možete pretpostaviti da je M<<m .
9*) 2013-DN-1
Nakon svečane dodjele nagrada pobjednicima Državnog natjecanja iz fizike vrijeme je za pakiranje i
povratak u svakodnevicu. Jedna od stvari koja se mora učiniti je namatanje crvenog tepiha u rolu da
bi se lakše vratilo u spremište.
Zamislite jako dugačak tepih, vrlo
male debljine t , širine W , dužine
cijelog tepiha L i gustoće ρ, koji je
djelomično namotan tako da čini
valjak radiusa r. Budući da je tepih
veoma tanak, pretpostavite da
namotani dio čini savršeni valjak (
presjek je savršena kružnica). Ideja je
slijedeća: potrebno je namotati cijeli tepih tako da se valjkasti dio tepiha šutne nogom čime središte
valjka dobiva početnu brzinu ( slika, v je brzina središta valjka).
Kolika je najmanja početna brzina v potrebna da bi se cilindrični dio namotao cijeli tepih ?
1*) 2014-DN-1
Naboj Q jednoliko je raspoređen po tankom izolirajućem prstenu mase m koji je u početnom trenutku
u stanju mirovanja. Do koje kutne brzine će prsten biti ubrzan kada se uključi magnetsko polje B,
okomito na ravninu prstena? Zanemarite magnetsko polje koje rotacijom stvara prsten. Također, naboj
se ne može gibati u prstenu.
2*) 2014-DN-2
Dvije identične bućice [uteg] gibaju se jedna prema drugoj na
horizontalnom zračnom stolu (slika). Svaku od njih možemo
promatrati kao dvije točkaste mase m spojene šipkom
zanemarive mase duljine 21. Na početku ne rotiraju. Opišite
gibanje bućica nakon što se elastično (savršeno) sudare. Hoće li
doći do još kojeg sudara? Skicirajte brzine središta masa
bućica kao funkciju vremena (uključivši u obzir i
više sudara ukoliko dolazi do njih).
3*) 2017-DN-1
Na kalemu sa slike, radijusa unutarnjeg ci-
lindra i vanjskog R2, momenta inercije I,
namotan je konac zanemarive debljine, tako
da slobodan kraj konca visi s donje strane
-namatan je suprotno od kazaljke na satu.
Kalem stoji na stolu a trenje između kalema
i stola je takvo da kalem neće proklizati.
Mala Monika uhvati slobodan kraj konca i
vuče konac silom F pod kutom α u odnosu
na horizontalu (na slici su prikazana dva
takva proizvoljna kuta).
Diskutiraj smjer gibanja kalema u ovisnosti o kutu α ϵ [0, π/2] i omjeru R1/R2.
4*) 2018-DN-3
Poluvaljak mase m i radijusa R kao. na slici stoji na stolu.
Centar mase poluvaljka (CM) je udaljen a — od točke T
središta ravne plohe. Nađi period malih oscilacija tog
poluvaljka.
Iskoristi aproksimaciju malih kutova: cos α ≈ 1 – α2 /2 .
5*) 2018-DN-4
Monika udara biljarsku kuglu štapom na visini h = R/5. Tik
nakon udara, kugla se počne gibati (bez odskakanja) tako da
joj brzina centra mase iznosi v0 = 0.5 m/s. Bilijarska kugla
ima masu
m = 0.2 kg i promjer d = 50 mm.
a) Nađi brzinu rotacije kugle ω0 iz sustava centra mase kugle
tik nakon Monikinog udara!
b) Nađi brzinu centra mase v(t) i kutnu brzinu iz sustava
centra mase ω(t) tokom cijelog gibanja. Skiciraj ω - t i v - t
grafove! Koja je konačna brzina kugle?
Koeficijent trenja dodirne točke kugle i stola je μ = 0.03, a moment inercije kugle je I = m R2.
Trenje kotrljanja zanemarujemo.
6*) 2019-DN-1
Stablo visine H = 25 m, mase m = 15 t stoji na ravnoj podlozi. Šumari otpile deblo horizontalnim
rezom i stablo, zbog male početne neravnoteže počne padati. Pretpostaviti da je trenje stabla s
podlogom beskonačno, tj. stablo se samo rotira oko donje točke koja je uvijek u dodiru s tlom. Stablo
tretiramo kao nesavitljivi homogeni tanki štap momenta inercije oko točke u dodiru s tlom: I = (1/3)·
m· H2 . Zanemarite otpor zraka.
a) Skiciraj sile na stablo kada je stablo pod kutom φ < 900 u odnosu na tlo!
b) Kojom brzinom će vrh stabla udariti o tlo?
7*) 2020-DN-2
Mala Monika se dosađuje za vrijeme trajanja
izolacije uzrokovane koronom, pa pronalazi
razne načine zabave. Jedan od omiljenih je
gađanje kotača s lopaticama, kao na slici, s
komadićima glinamola. Kotač se zbog toga
počinje rotirati na svom ležaju. Monika
pogađa svaku lopaticu kotača na približno isto
mjesto, koje je udaljeno za R = 0.3 m od osi
vrtnje. Brzina komadića glinamola je v = 5 m/s, a masa je m = 0.1 g. Glinamol se pri udaru zalijepi za
lopaticu i ostaje na njoj, no masa mu je zanemariva u odnosu na masu kotača u računu. Kotač s lopaticama
svu svoju masu M = 1 kg ima koncentriranu u samom kotaču radijusa r = 0.2 m. Moment inercije
kotača jednak je momentu inercije punog valjka.
a) Ako krenemo iz mirovanja, napiši kutnu brzinu kotača ωn koju kotač ima nakon n udara glinamola.
b) Monika se nada zarotirati kotač tako da mu kružna brzina bude 1 okretaj u sekundi. Koliko puta ga
mora pogoditi s glinamolom?
c) Nađi maksimalnu kutnu brzinu kotača ωmax u okretajima u sekundi, koju Monika može postići.
8*) 2020-DN-3
Tri valjka pustimo istovremeno s vrha kosine nagiba α = 30◦. Valjci na kosini prođu put od l = 10 m.
Sva tri valjka imaju istu masu. Valjak A je puni homogeni valjak radijusa R = 0.2 m; Valjak B je šuplji
valjak sa cijelom masom na rubu radijusa R. Valjak C je homogeni valjak radijusa 2R.
a) Skiciraj sile na valjak na kosini.
b) Poredaj valjke od onog koji prvi prođe zadani put do zadnjeg.
c) Kolika će brzina biti svakom valjku na dnu kosine?
1*) 2021-DN-4
Vagon mase m = 236 kg s četiri kotača nalazi se na vrhu kosine koja prvih L1 = 50 m ima nagib α1 =
60◦ a potom se idućih L2 = 100 m zaravnava na kosinu nagiba α2 = 30◦ (slika). Na četvrtinu svakog
kotača prianjaju kočnice pritisnom silom Fp (slika, desno). Skiciraj sile na vagon, te sile i momente na
kotač! Kolika mora biti konstantna sila kočenja Fp da se vagon zaustavi na kraju drugog dijela kosine,
ako vagon u početku miruje na vrhu kosine? Faktor trenja između kotača i kočnice je µ2 = 0.6. Prijelaz
između dva nagiba je dovoljno gladak da ne uzrokuje dodatne promjene gibanja kolica – iznos brzine
koju kolica imaju tik prije prijelaza imaju i tik nakon prijelaza. Kotači ne proklizavaju tijekom gibanja
kolica.
2*) 2022-DN-1
Kugla mase M visi na krutoj šipci mase m i duljine L sa stropa. Šipka
je za strop pričvršćena tako da se može slobodno njihati. Na šipku
je na visini y od stropa zakačena opruga konstante k. Opruga je u
nerastegnutom stanju kada šipka stoji okomito u odnosu na strop.
Izrazi iznos i smjer svih momenata koji djeluju na sustav kada je
malo pomaknut iz ravnoteže. Izrazi period titranja preko masa m i
M, duljina L i y i konstante k. Izrazi period titranja ako zanemarimo
masu kugle (M → 0) i konstantu opruge (k → 0). Primjeni
aproksimaciju malih kutova: sinα = α, cosα = 1.
Sudari (1) 35
1*) 2005-DN-1
Čestica mase M sudara se elastično s mirnom česticom mase m < M. Nađi maksimalan mogući kut
za koji se može otkloniti čestica koja se gibala prije sudara.
2*) 2006-DN-2
Od triju malih kuglica srednja ima masu M , ostale dvije mase m. Četvrta kuglica mase m nalijeće na
njih brzinom v. Kuglice se nalaze na glatkoj površini, a sudari
su savršeno elastični. Odredi brzine kuglica poslije sudara ako
je M = 5·m i broj sudara.
3*) 2008-DN-3
Malena djevojčica Marlena igra se s „Lego“ kockom. Kocka se
giba po površini stola konstantnom brzinom v. Brid kocke je 20
cm , a masa 2 kg- trenje je zanemarivo. Na kraju stola sudara se
s malom preprekom i zbog toga se nakrivljuje ( slika). Odredi
najmanju brzinu v za koju će kocka pasti sa stola. Moment
tromosti kocke oko osi koja je paralelna s jednom od njenih
stranica je 8 m·a2/ 3, gdje je m masa kocke , a a polovica njenog
brida. ( Uputa : na rubu stola kocka se neelastično sudara s
preprekom.)
4*) 2008-DN-4
Kada se dva vodikova atoma mase m spajaju da bi stvorili dvoatomnu molekulu vodika ( H2),
potencijalna energija sustava nakon njihova spajanja je -∆, gdje je ∆ pozitivna veličina koja se naziva
energija vezanja molekule. a) Da li moguće u sudaru koji uključuje dva atoma vodika stvoriti molekulu
H2 ( toplinski gubici su zanemarivi) ? b) Pretpostavi da dolazi do sudara 3 atoma vodika, koji se gibaju
brzinom 1·103 m/s i međusobnim kutovima od 1200, tako da u svakom trenutku leže na vrhovima
jednakostraničnog trokuta. Izračunaj brzinu molekule vodika ( H2) i atoma vodika koji ostaje nakon
sudara. Energija vezanja molekule H2 je ∆ = 7,23·10-19 J, a masa atoma vodika je 1,67·10-27kg.
5*) 2009-DN-2
a) Teniska loptica mase m na vrhu je košarkaške lopte mase M ( M
>> m ). Dno donje lopte jest na visini h od poda , a ona ima visinu d.
Lopte su u nekom trenutku puste da slobodno padaju. Na koju će
visinu odskočiti teniska loptica ?
b) Poopćite slučaj na N lopti s masama m1 , m2 , … , mN ( m1 >>
m2 >>….>> mN ) koje su poslagane vertikalno jednu na drugu. Dno
prve lopte je na visini h iznad zemlje, a dno N-te lopte je na visini h
+ l . Ako se, kao u a) dijelu zadatka, puste da slobodno padaju do koje
će visine odskočiti N-ta lopta ?
Pretpostavite da se sve lopte elastično odbijaju i zanemarite otpor
zraka, promjenu gravitacije s visinom i sl.
6*) 2010-DN-4
N osoba, svaka mase m, stoji na pokretnim kolicima mase M koja se nalaze na željezničkim
tračnicama. Između kolica i tračnica nema trenja, a kolica u početnom trenutku miruju. Da li kolica
35
„Sudari“ više nisu u programu natjecanja 3. skupine, ali ih se može uvrstiti pod „Prethodno nastavno
gradivo“.
imaju veću konačnu brzinu ako sa njih odjednom skoči svih N osoba brzinom v u odnosu na kolica ili
ako skače jedna po jedna osoba, svaka brzinom v u odnosu na kolica? (pod „brzina u odnosu na kolica“
misli se na relativnu brzinu osobe i kolica prije skoka osobe) Odredite brzinu kolica u oba slučaja ako
je N=3. Kako izgleda brzina kolica u oba slučaja za proizvoljni N?
7*) 2011-DN-1
Bilijarska kugla mase m elastično i izravno se sudara s drugom bilijarskom kuglom mase M koja prije
sudara miruje.
Odredite odnos između energije koju je u sudaru izgubila prva kugla i omjera masa dvije kugle. Kako
se taj rezultat može primijeniti na problem usporavanja neutrona u nuklearnom reaktoru?
8*) 2016-DN-1
Dvije točkaste kugle masa m1= m i m2= 5m ovješene su na nerastezljive niti
duljina L1 = lm i L2 = 1.6m tako da se taman dodiruju kad vertikalno vise (na
slici su kugle preuveličane radi jasnoće prikaza). Kugla m1 otkloni se za θ
=30° i pusti da se savršeno elastično sudari s kuglom mase 5m. Odredite
maksimalne kutne otklone kugli nakon sudara (zaokružite na najbliži stupanj).
Skicirajte na istom grafu ovisnosti kutova otklona kugli od početka gibanja
prve kugle sve do drugog sudara kugli. S koje se strane okomice (lijeve ili
desne) kugle drugi put sudare? U dijelu zadatka koji traži crtanje koristite
aproksimaciju malih titraja.
Eksperimentalni zadaci– 3. skupina
Godina Zadatak Pribor
1998. Moment tromosti štapa Homogeni štap mase 0,45 kg, metarska traka
(ravnalo), stalak sa stegačom i podloškom,
zaporni sat
1999. Maxwellov točak ; a = f(R) Metalni kotač, osovine različitog promjera,
konac, zaporni sat, ravnalo (mjerna traka).
2000. Određivanje karakteristike titrajnog Spiralna opruga, uteg nepoznate mase (m),
sustava manji uteg nepoznate mase, nit duljine oko 1m,
menzura s vodom, stalak s držačima, mjerna
traka (ravnalo).
2001. „Vražja petlja“ :Određivanje Žlijeb savinut u petlju, čelična kuglica, stegač i
minimalne visine s koje će kuglica podloška, zaporni sat
savladati petlju
2002. Određivanje momenta tromosti ( tijela Tijelo nepravilnog oblika, spiralna opruga,
nepravilnog oblika) uteg pravilnog oblika nepoznate mase (m),
kuglica, nit duljine oko 1m, menzura s vodom,
stalak s držačima, mjerna traka (ravnalo).
2003. Valovi na vodi : Odrediti; a) brzinu Okrugla plitka posuda, stalak s držačem, sustav
vala na vodi, b)frekvenciju osnovnog za kapanje, mjerna traka, boca s vodom.
stojnog vala, c) frekvenciju prvog
harmonika,…
2004. Određivanje momenta inercije Cijev (homogena) poznate duljine L i mase m0
(homogenog i nehomogenog štapa) , 6 kratkih štapova poznate mase Δm i duljine
Δl, stalak s priborom, zaporni sat, mjerna traka
(ravnalo).
2005. Određivanje mase tijela (valjka) Kolica ( 2 kom), tijelo nepoznate mase,
ravnalo, metar.
2006. „Gibanje valjka po žlijebu“ Polukružno zakrivljeni žlijeb, metalni valjak,
Prigušeno titranje) zaporni sat.
2007. Spiralna opruga kao oscilator Spiralna opruga s više zavoja, utezi različitih
( grafovi: k-N, f – N, f-m ) masa ( masa jednog poznata), zaporni sat,
stalak s odgovarajućim priborom
2008. Određivanje mase žičanog okvira Žičani okvir u obliku kocke, zaporni sat, stativ
2009. „Omjeri momenata tromosti“ Dva tijela od kojih se svako sastoji od dvije
Kotrljanje niz kosinu kružne pločice koje su spojene s četiri okrugle
šipke, metalni predmet čiji je bočni profil u
obliku slova L, metalna ploča, ravnalo, 8
papira formata A3, indigo papir, dva utega za
pridržavanje p
2010. „Ovisnost kuta zakreta ploče o Kružna ploča, šipka oko koje se vrti ploča,
vremenu“ stegač sa šipkom, konac, spajalica, 3 okrugla
utega s rupom u sredini ( 10 g , 5 g), zaporni
sat, 4 mm papira.
2011. „Izučavanje titranja magnetske igle“ Zavojnica sa željeznom jezgrom, kućište za
baterije s 6 baterija od 1,5 v, kućište za izvode
za napone od 1,5 V – 9 V po 1,5 V, mjerni
instrument koji može mjeriti istosmjernu struju
, 3 žice, 2 krokodilke, igla koja nije
magnetizirana ( ili je slabo magnetizirana),
stalak za iglu, 5 listova mm papira, trokut,
zaporni sat (mobitel).
2012. „Određivanje mase loptice“ Loptica s ubodenim čavlom, list mm papira,
zaporni sat (mobitel)
2013. Ovisnost momenta sile o deformaciji Uređaj se sastoji većeg i manjeg poklopca za
poklopca staklenke,…, velika podložna pločica, matica,
viličasti ključ, dinamometar 5 N, stegač, križna
spojka, šipka, kutomjer, trokut, 4 lista mm
papira, marker, papir sa skicama uređaja
2014. Prigušeno titranje Dinamometar, nosač utega s utegom, stativni
pribor.
2015. Eksperimenti sa samonapajajućom Zavojnica, magnet, LED, plastična cijev,
LED svjetiljkom spojne žice, gumeni čepovi, predzgotovljeni
elektronički dio ( dioda ili diode, otpornik,
kondenzator).
2016. Određivanje magnetske indukcije Kompas, izvor napona (baterija9, spojne žice,
Zemljinog mag. polja ljepljiva traka, izolirana ili lak žica za
zavojnice, multimetar, pločica s promjenjivim
otpornikom 8trimerom), mjerna traka, nit
konca ili najlona, štapićasti magneti, kutomjer,
arak papira, plastične cijevi i postolje, stativni
pribor, zaporni sat.
2017. Određivanje brzine širenja ultrazvuka Ultrazvučni prijemnik, ultrazvučni predajnik,
(dva načina) mjerne trake na letvicama- 2 kom, tri
pravokutna profila ( plastika, karton ili
šperploča), voltmetar (AC).
2018. 1.Određivanje momenta tromosti Metalni L profil (stalak), stegač, vijak M5, 6
vrtjelice, 2.Vrtjelica u sustavu koji matica i 4 podloška M5, (plastični vijak M8, 2
titra, 3. Precesijsko gibanje vrtjelice plastične matice), drvena letvica sa kugličnim
ležajem i rupom promjera 8 mm, mjerna traka,
( kutomjer), „fidget spinner“, zaporni sat, vaga,
gumena traka.
2019. Gibanje neodimijskog magneta niz Magnet, zaporni sat, drvena ploča s metalnim
kosinu trakama, konstrukcija kosine, kompas, drvena
letva ( ili odgovarajući potpornji za manje
nagibe kosine), mjerna traka.
2020. Titranje epruvete sa olovnom sačmom Menzura 1000 mL ( ili veća posuda9, epruveta
u menzuri napunjenoj vodom promjera 18 mm, digitalna vaga, zaporni sat,
ravnalo duljine 30 cm, olovna sačma u
plastičnoj čaši, mm papir ( 2 arka9, boca sa
običnom vodovodnom vodom ( 1,5 L9,
spajalice za papir, plastična čaša, papirnati
ubrusi ili salvete.
2021. Određivanje položaja tijela i njihovih Pripremljena aluminijska cijev, stalak, spojka,
masa u zatvorenoj cijevi… dulja šipka, nit konca, digitalna vaga, zaporni
sat, mjerna traka, mm-papir, škare, spojni
kutnik,…
2022. Određivanje jakosti gravitacijskog Drvena pločica, dvije slamke probušene na
polja pomoću Machovog njihala jednom kraju, igla za pletenje, dvije kutije
šibica, plastelin, ljepljiva traka, sat budilica sa
sekundama
Prilog 3.1: Analogija translacijskog i rotacijskog gibanja
TRANSLACIJA ROTACIJA VEZA
Put s Kut  s  r
s
Brzina v v  r
t 
Kutna brzina 
v t a  r
Akceleracija a
t 
Kutna akceleracija 
t
Jednoliko gibanje duž pravca Jednolika rotacija
 
F 0 M 0
   
a  0 ; v  konst .   0 ;   konst .
s  s 0  vt    0  t
Jednoliko ubrzano i jednoliko Jednoliko ubrzana i jednoliko

usporeno gibanje usporena rotacija
   
F  konst .  a  konst . M  konst .    konst .
a 0 ubrzano ; a0 usporeno   0 ubrzano ;  0 usporeno
v  v0  at    0  t
v  v02  2as    02  2
a 2 
s  v0 t  t   0t  t2
2 2
vt t
s 
2 2
Masa m Moment tromosti I
   n
Količina gibanja p  mv 
Moment količine gibanja L  I I   mi ri 2
   
Sila F  ma Moment sile M  I
i 1
  
 p   Lrp
F  L   
t M  M  rF
  t
Rad W  F s  
Rad W  M 
mv 2
Kinetička energija E k  I 2
2 Kinetička energija Ek 
2
W Fs
Snaga P   Fv W M
t t Snaga P   M
t t
Raspodjela gradiva – 4. skupina
Gradivo prethodnih razreda.
Geometrijska optika: svjetlost i širenje svjetlosti, mjerenje brzine svjetlosti, zakon refleksije
svjetlosti i zakon o pravocrtnom širenju svjetlosti, zakon loma svjetlosti, totalna refleksija, indeks
loma, disperzija svjetlosti pomoću prizme, ravno zrcalo, konveksno i konkavno sferno zrcalo, sferni
dioptar, konvergentna i divergentna leća.
Fizikalna optika: interferencija svjetlosti: Youngov eksperiment, tanki listići, klin i Newtonovi
kolobari, ogib svjetlosti na prepreci i na jednoj pukotini, optička rešetka, polarizacija svjetlosti,
Brüwsterov uvjet.
Teorija relativnosti: dilatacija vremena, kontrakcija duljine, relativističko zbrajanje brzina,
ekvivalencija mase i energije.
Zračenje crnog tijela: Kirchoffov, Stefan-Boltzmanov i Wienov zakon zračenja crnog tijela,
Planckov zakon zračenja crnog tijela.
Valno-čestična svojstva zračenja i materije: fotoelektrični efekt, rentgensko zračenje, čestična i
valna svojstva materije (De Broglieva relacija).
DRŽAVNO NATJECANJE
Atomska fizika: pobuđivanje i emisijski spektar atoma u plinu, Bohrov model atoma-Bohrovi
postulati, kvantni brojevi i Paulijev princip, stimulirana emisija fotona, laser.
Nuklearna fizika: građa atomske jezgre, izotopi, energija vezanja, nuklearne reakcije, fisija i fuzija,
radioaktivnost, zakon radioaktivnog raspada.
Pregled zadataka – Sadržaj – 4. skupina ( zadaci s natjecanja iz fizike do 2021. g. )
00- Prethodno 02-Fizikalna 03-Teorija 2017-DN-3 07-Modeli atoma
gradivo optika relativnosti 2018-ŽN-5 2004-ŽN-3
2012-DN-2 2004-ON-pž-3,4 2004-ON-pž-1 2019-ŽN-5 2005-ŽN-4
2004-ON-zg-1,3,4 2004-ON-zg-5 2020-ŽN-4 2005-DN-2
01- Geometrijska 2004-ŽN-2 2005-ON-4 2006-ON-5
optika 2004-DN-2 2006-ON-1 05-Fotoelektrični 2006-ŽN-4
2004-ON-pž-2 2005-ON-2 2007-ON-2 učinak. 2007-ŽN-3
2004-ON-zg-2 2005-ŽN-2 2007-ŽN-4 Rendgensko 2008-ON-5
2004-ŽN-1 2006-ON-3 2008-ON-1 zračenje 2009-ON-5
2004-DN-1 2006-ŽN-2 2009-ON-4 2004-ŽN-4 2010-ŽN-4
2005-ON-1 2006-DN-2 2010-ON-1 2005-ON-3,5 2011-ŽN-5
2005-ŽN-1 2007-ON-3 2010-ŽN-5 2006-ON-4 2013-ŽN-5
2005-DN-1 2007-ŽN-5 2010-DN-1 2006-ŽN-5 2014-ON-5
2006-ON-2 2007-DN-2 2011-ON-1 2006-DN-1 2014-ŽN-4
2006-ŽN-1 2008-ON-3 2012-ON-1 2007-ON-5 2009-DN-3
2007-ON-1,4 2008-ŽN-2,3 2012-ŽN-4 2008-DN-3 2012-ON-5
2007-ŽN-1 2008-DN-2 2013-ON-1 2009-ŽN-4,5 2016-ŽN-5
2007-DN-1 2009-ON-3 2013-ŽN-2 2011-ON-5 2015-DN-4
2008-ON-2,4 2009-ŽN-2 2014-ON-1 2011-DN-4 2017-DN-2
2008-ŽN-1 2010-ON-4 2014-ŽN-5 2013-ON-5 2019-DN2,3
2008-DN-1 2010-ŽN-3 2015-ON-1 2015-ON-5 2020-ŽN1
2009-ON-1,2 2011-ON-3 2015-ŽN-5 2015-ŽN-3
2009-ŽN-1 2011-ŽN-2 2016-ON-1 2016-ŽN-1 08-
2009-DN-1 2012-ON-2,3 2017-ON-1,2 2017-ŽN-3 Radioaktivnost
2010-ON-2,3 2012-ŽN-2,3 2017-ŽN-2,4 2018-DN-3 2007-DN-3
2010-ŽN-1 2013-ON-4 2017-DN-1 2019-ŽN-2 2010-DN-4
2010-DN-2 2013-ŽN-3 2018-ON-1,2 2011-DN-3
2011-ON-2,4 2013-DN-2 2018-ŽN-1,4 06-De Broglievi 2016-DN-1
2011-ŽN-1 2014-ON-4 2018-DN-1 valovi 2020-DN-3
2011-DN-1 2014-ŽN-2 2019-ON-1,2 2005-ŽN-5
2012-ON-4 2014-DN-2 2019-ŽN-1 2007-DN-4 09-Nuklearne
2012-ŽN-1 2015-ON-4 2020-ON-1,2 2008-ŽN-4 reakcije
2012-DN-1 2015-ŽN-2 2020-ŽN-2 2009-DN-4 2005-DN-3
2013-ON-2,3 2015-DN-1,2 2020-DN-1 2010-ON-5 2006-DN-4
2013-ŽN-1 2016-ON-3,4 2011-ŽN-4 2013-DN-3
2013-DN-1 2016-ŽN-2 04-Zračenje 2018-ŽN-3 2014-DN-3,4
2014-ON-2,3 2017-ON-4,5 crnog tijela 2012-DN-3,4 2015-DN-3
2014-ŽN-1 2017-ŽN-1,5 2004-ŽN-5 2011-DN-2 2016-DN-4
2014-DN-1 2018-ON-4.5 2004-DN-3 2016-ŽN-4 2018-DN-4
2015-ON-2,3 2019-ON-4 2005-ŽN-3 2020-DN-2 2019-DN-1
2015-ŽN-1 2019-ON-5 2005-DN-4
2016-ON-2 2019-ŽN-3,4 2006-DN-3
2016-ŽN-3 2020-ON-4 2007-ŽN-2
2016-DN-2 2020-ŽN-3 2008-ŽN-5
2017-ON-3 2020-DN-4 2008-DN-4
2017-DN-4 2010-DN-3
2018-ON-3 2011-ŽN-3
2018-ŽN-2 2012-ŽN-5
2018-DN-2 2013-DN-4
2019-ON-3 2014-ŽN-3
2019-DN-4 2015-ŽN-4
2020-ON-3,5 2016-ON-5
2020-ŽN-5 2016-DN-3
Napomena: Zadaci 4. skupine, koji su bili u svezi elektromagnetskog vala, prebačeni su među zadatke 3.
skupine pod „Elektromagnetski val“.
Pregled zadataka – Sadržaj – 4. skupina ( zadaci s natjecanja iz fizike od 2021. g. )
00- Prethodno 02-Fizikalna 03-Relativnost 04-Zračenje 06-De Broglievi

gradivo optika 2021-ON-1,2 crnog tijela valovi
2021-ON-4,5 2021-ŽN-2,3 2021-ŽN-1 2021-ŽN-5
2021-ŽN-4 2021-DN-2 2022-ŽN-1 2022-ŽN-2
2021-DN-1 2022-ON-4 2022-DN-3
01- Geometrijska 2022-ON-3,5 2022-ŽN-3,5
optika 2022-DN-4 07-Modeli atoma
2021-ON-3 2021-DN-3
2022-ON-1,2 05-Fotoelektrični 2022-DN-1
2022-ŽN-4 učinak.
Rendgensko
zračenje 08-
Radioaktivnost
2021-DN-4
09-Nuklearne
reakcije
2022-DN-2

Gradivo prethodnih razreda (1)
1) 2012-DN-2
Žiroskopi su instrumenti koji trebaju osigurati određeni referentni smjer. Pored onih poznatih koji rade
preko očuvanja kutne količine gibanja zvrka, danas se sve više koriste optički žiroskopi jer su
kompaktniji, jednostavniji, jeftiniji, osjetljiviji i lako se integriraju s elektronikom. Interferencijski
žiroskop s optičkim vlaknom sastoji se od izvora svjetlosti valne duljine 1550 nm i detektora koji
kruže zajedno jedan pored drugog po kružnici polumjera R = 5 cm kutnom brzinom Ω. Izvor emitira
svjetlost u oba smjera duž kružno namotanog vlakna indeksa loma n = 1,444 po obodu kružnice.
Vlakno je namotano N = 1000 puta po cijeloj kružnici ( i spojenih je krajeva) te obje zrake svjetlosti
moraju obići cijelo to vlakno da bi došle do detektora. Snopovi svjetlosti koji se šire u međusobno
suprotnim smjerovima interferiraju i ukupni intenzitet mjeri se detektorom.
Izvedi izraz za faznu razliku među dvjema zrakama kada stignu do detektora !
Napiši izraz za intenzitet koji mjeri detektor te osjetljivost intenziteta na promjenu faze i na promjenu
kutne brzine ( promjena intenziteta po jedinici faze, odnosno po jedinici kutne brzine).
Koliki raspon kutnih brzina se može jednoznačno određivati ovim žiroskopom ? Na koliku kutnu
brzinu treba zavrtjeti žiroskop da bi postigao najveću osjetljivost oko te vrijednosti ?
Izračunaj najmanju promjenu kutne brzine koju možemo detektirati, zanemarujući sve smetnje i
šumove, te pretpostavljajući da je tom slučaju osjetljivost detektora određena time da je on 24-bitni,
to jest da može registrirati promjene od 1 u 224 od maksimalnog intenziteta na koji je podešen !
Geometrijska optika (1)
1) 2004-ON-PŽ-2
Za predmet postavljen na optičku os pred konkavnim sfernim zrcalom na određenoj udaljenosti od
zrcala, veličina slike je dvostruko manja od veličine predmeta. Kad se taj predmet pomakne za 5 cm
duž optičke osi, veličina njegove slike postaje četiri puta manja od veličine predmeta. Odredite žarišnu
daljinu ovog konkavnog zrcala ! Skicirajte karakteristične zrake u oba slučaja.
2) 2004-ON-ZG-2
Točkasti izvor svjetlosti leži na optičkoj osi sabirne leće jakosti D = 5 m-1. Izvor je od leće udaljen za
d= 30 cm. Za koliko će se pomaknuti slika izvora, ako između leće i izvora postavimo staklenu pločicu
debljine L = 15 cm , indeksa loma n = 1,57.
3) 2004-ŽN-1
Ravna pribadača duljine 3 cm postavljena je pod kutom 450 s obzirom na leću tako da joj je središte
udaljeno 9 cm od leće i 3 cm od optičke osi. Žarišna daljina leće je 7 cm, a polumjer leće je znatno
veći od svih spomenutih dimenzija. Pribadača je u ravnini s optičkom osi leće. Gdje se nalazi slika
pribadače, pod kojim je kutom i kolika joj je duljina ? Dokažite je li slika ravna ili savinuta ! Skicirajte
sliku ! Kamo treba postaviti zastor da bi se na njemu dobilo jasnu sliku pribadače ?
4*) 2004-DN-1
Žarišna daljina konvergentne leće može se određivati i na slijedeći način. Predmet i zastor postave se
na stalnu međusobnu udaljenost d. Pomičući leću od predmeta prema zastoru pri određenom položaju
leće ( nazovite ga A) pojaviti će se oštra slika predmeta na zastoru. Pomičući leću još prema zastoru
ponovo će se pri drugom položaju ( nazovite ga B) prikazati na zastoru također oštra slika predmeta.
Zatim se izmjeri udaljenost l između položaja A i B. Kolika je žarišna daljina leće izražena preko
d i l?
Obrazložite može li se na ovaj način određivati žarišna daljina divergentne leće ?
Divergentnu leću stavi se neposredno uz konvergentnu leću poznate žarišne daljine 5 cm te se one
međusobno pričvrste tako da im se optičke osi podudaraju. Na gore opisani način odredi se žarišna
daljina ove kombinacije dviju leća za koje je izmjereno d = 80 cm i l= 60,5 cm. Izračunajte žarišnu
daljinu divergentne leće ! U kakvom odnosu moraju biti žarišne daljine konvergentne i divergentne
leće da bi ovako mjerenje bilo moguće ?
5) 2005-ON-1
Predmet je udaljen od zaslona 18 cm. Na koja dva načina treba postaviti jednu konvergentnu leću
žarišne daljine 3 cm da bi ona u oba slučaja proizvela oštru sliku predmeta na zaslonu ? Koliko je
povećanje u svakom slučaju ? Skicirajte karakteristične zrake i ukratko opišite kakvu sličnost uočavate
između ova dva slučaja !
6) 2005-ŽN-1
Za leću žarišne daljine f izračunajte najmanju moguću udaljenost između predmeta i njegove realne
slike ! Osim aritmetički, zadatak možete riješiti i grafički, ili i nekom trećom metodom.
7*) 2005-DN-1
Staklena boca unutarnjeg polumjera r i vanjskog polumjera R napunjena je mlijekom. Indeks loma
stakla je ns , a mlijeka nm. Koji odnos mora vrijediti između r i R da bi gledajući sa strane boca
izgledala kao da je staklo debljine nula, to jest da se čini kao da mlijeko zauzima prostor od lijevog do
desnog vanjskog ruba boce ? Promotrite slučajeve ns > nm i ns < nm !
8) 2006-ON-2
Sloj leda indeksa loma 1,309 pliva na površini vode indeksa loma 1,333. Zraka svjetlosti s dna bare
širi se prema gore kroz vodu. Koliki je najveći kut s obzirom na okomicu pod kojim zraka može
dolaziti s dna na granicu vode i leda da bi još uvijek izišla iz leda u zrak ? Koliki je taj kut u vodi
nakon što se led otopi ?
9) 2006-ŽN-1
Ravna žarna nit svjetleće žarulje nepoznate je duljine. Izračunaj joj duljinu koristeći konkavno zrcalo
nepoznate žarišne daljine f. Udaljenost od tjemena zrcala do zaslona je 3 m, a oštra slika na zaslonu
dobije se ako je žarna nit udaljena 10 cm od tjemena zrcala te je okomita na pravac koji spaja tjeme
zrcala s najbližom točkom do zaslona i središte joj je na tom pravcu. Duljina slike žarne niti na zaslonu
je 15 cm. Komentiraj koliko je opravdano koristiti jednadžbu ograničenu na zrake bliske optičkoj osi
? Nakretanjem zaslona želiš povećati preciznost izračunavanju duljine niti. No, na koje probleme
nailaziš ?
10) 2007-ON-1
Ravni svjetlovod oblika valjka polumjera 1 cm načinjen je od stakla indeksa loma 1,50 ima završetak
oblika stošca visine √3 cm. Svjetlost se širi kroz cijeli poprečni presjek svjetlovoda paralelno njegovoj
osi. Što vidimo na zaslonu koji je postavljen okomito na os svjetlovoda na udaljenosti 10 cm od
njegova vrha ?
Dok si ovo računao/računala pretpostavljajući neovisnost indeksa loma stakla o valnoj duljini
svjetlosti, sada obrazloži kako će izgledati slika na zaslonu ako je u svjetlovodu bijela svjetlost znajući
da je indeks loma crvene svjetlosti nešto malo manji od 1,50 i ljubičaste nešto malo veći od 1,50 (
razlika za ljubičastu i crvenu svjetlost je oko 2 % ).
11) 2007-ON-4
Fotografija visine 24 mm projicira se na platno visine 1,8 m pomoću tanke leće tako da slika popuni
cijelu visinu platna. Udaljenost platna od fotografije je 3 m. Fotografija, platno i leća postavljeni su
vertikalno. Kolika je žarišna daljina leće ? Koliko daleko od fotografije je postavljena leća ?
12) 2007-ŽN-1
Fotografskim aparatom čiji je objektiv žarišne daljine 5 cm fotografira se letjelica u pokretu udaljena
500 m od fotoaparata. Letjelica se giba okomito na smjer snimanja brzinom 2 km/s. Koliko je najdulje
moguće trajanje izloženosti fotografskog filma svjetlosti ( tzv. ekspozicija) da pomicanje slike na
fotografskom filmu ne bude veće od 100 μm ?
13*) 2007-DN-1
Indeks loma atmosfere mijenja se promjenom visine iznad Zemljine površine. Izvedite odnos između
indeksa loma n na nekoj visini i kuta između zrake svjetlosti i vertikale na istoj visini. Izvedite izraz
za polumjer zakrivljenosti zrake koja se širi horizontalno u blizini Zemljine površine ako je gradijent
indeksa loma u vertikalnom smjeru - 3·10-8 m-1, a indeks loma atmosfere tu iznosi 1,0003 ? Za koju
vrijednost gradijenta bi zraka svjetlosti kružila oko Zemlje ? Polumjer Zemlje je 6380 km. Koja bi se
svojstva atmosfere trebala promijeniti da bi zraka ostala zarobljena u atmosferi Zemlje kao što je slučaj
kod Venere ?
14) 2008-ON-2
Periskop podmornice koristi dvije trokutaste 450-450-900
prizme koje su postavljene tako da je potpuna refleksija
odvija kod obje prizme na stranici koja priliježe uz kutove
450. Skiciraj putanju zrake svjetlosti i položaj prizmi u
skladu s priloženom slikom. Sve cijevi su uske i duge. Ako
nastane pukotina te se prostor oko donje prizme u
periskopu ispuni vodom, objasni hoće li periskop i dalje
ispravno služiti. Indeks loma stakla prizmi je 1,52 , a vode
1,33.
15) 2008-ON-4
Svijetli predmet je udaljen 4 m od vertikalnog zida. Pomoću konkavnog zrcala želiš na zidu dobiti
2,25 puta veću sliku. Kamo treba staviti zrcalo i koliki mora biti polumjer zakrivljenosti ?
1) 2008-ŽN-1
Svijeća se nalazi 25 cm od konveksnog zrcala polumjera 20 cm. Konvergentna leća žarišne daljine
32 cm udaljena je 85 cm od svijeće. Gdje nastaje slika, koliko je velika i kakva je ? Skiciraj putanje
zraka svjetlosti i nastanak slike !
2*) 2008-DN-1
Ljudi dobrog vida ne vide oštru sliku kad gledaju pod vodom ako ne nose masku za ronjenje. Zašto ?
Promotrite oko kao jednostavan optički sustav koji se sastoji od prozirne unutrašnjosti indeksa loma
1,4. Lom svjetlosti događa se jedino pri ulasku svjetlosti u oko kroz rožnicu. Tjeme rožnice udaljeno
je 2,6 cm od mrežnice. Zakrivljenost rožnice je takva da se pri gledanju u zraku na mrežnici fokusira
slika predmeta iz beskonačnosti. Koliki je polumjer zakrivljenosti rožnice ? Kolika je žarišna daljina
tanke leće ( mjerena u zraku) koju treba staviti pred to oko u vodi bez maske za ronjenje da bi ono
fokusiralo na rožnici sliku predmeta iz beskonačnosti koji je također u vodi ? Tu leću indeksa loma
1,62 se stavi na udaljenost 2 cm od tjemena oko i s njene obje strane je voda čoji je indeks loma
1,33.
3) 2009-ON-1
Čovjek visine 170 cm ima oči 120 mm niže od vrha glave. On želi na zid objesiti zrcalo najmanje
visine u kojem će se moći vidjeti. Koliko visoko od poda treba biti donji rub zrcala i koliko gornji rub
da bi u njemu čovjek sam sebe visio u cijelosti ? Ovisi li potrebna visina zrcala o udaljenosti čovjeka
od zrcala ?
4) 2009-ON-2
Promjer Mjeseca iznosi 3,48·106 m , a njegova udaljenost od Zemlje je 384·106 m. Koliki je promjer
Mjesečeve slike dobivene konkavnim sfernim zrcalom polumjera 415 mm smještenim na Zemlji ?
Odaberite tri riječi za opis slike od sljedećih šest: realna, imaginarna , uspravna, obrnuta , uvećana ,
umanjena.
5) 2009-ŽN-1
U određenom optičkom instrumentu potrebno je postići da se zraka svjetlosti reflektira po pravcu
paralelnom sa dolaznom zrakom i pomaknutom za D = 4 mm od nje. To se obavlja pomoću staklenog
valjka indeksa loma 1,6. Skiciraj putanju zrake svjetlosti ! Koliki je polumjer korištenog valjka? Hoće
li intenzitet reflektirane zrake biti jednak onom od dolazne ? Postoji li ograničenje na indeks loma
korištenog valjka ?
6*) 2009-DN-1
Temperatura atmosfere iznad tla mijenja se s visinom pa se stoga mijenja i njen indeks loma. Nalaziš
se na prostranoj homogenoj ravnici gdje ovisnost indeksa loma zraka n o visini y iznad tla opisana
izrazom: n(y) = 1,000293 + 0,000005·{ 1 – exp (-y/10 mm )}.
a) Promotri dvije zrake svjetlosti koje se šire horizontalno, jedna na visini 5 mm, a druga na visini 5,1
mm iznad tla. Koliku udaljenost prijeđe gornja zraka svjetlosti za vrijeme dok donja prijeđe 1 m ? Za
koliko radijana i u kom smjeru će skrenuti horizontalni snop svjetlosti širok 0,1 mm koji putuje na
toj visini ? Pokaži da je promjena kuta θ između zrake i horizontale po pomaku x u horizontalnom
smjeru dana izrazom dθ/dx = - (1/n) · dn/dy .
b) Dokaži da umnožak n·cosθ mora biti jednak na svim visinama. Pokaži da zraka neće dospjeti u tlo
ako postane θ = 0. Ako je θ = 0 za y = 0,1 mm, koliki je θ na visini 30 mm iznad tla ? Pretpostavi da
iznad 30 mm više nema promjene temperature atmosfere. Ako su ti oči na visini 1,6 m od tla, na kojoj
najmanjoj udaljenosti na tlu vidiš odraz neba ?
7) 2010-ON-236
Periskop podmornice koristi dvije trokutaste 450 – 450 – 900
prizme koje su postavljene tako da se potpuna refleksija odvija kod
obje prizme na stranici koja priliježe uz kutove 450. Skiciraj
putanju zrake svjetlosti i položaj prizmi u skladu s započetom
slikom. Sve cijevi su uske i duge. Pokaži crtežom da li je slika
uspravna ili obrnuta ! Ako nastane pukotina te se prostor oko donje
prizme ispuni vodom, koliki mora biti indeks loma prizme da bi
periskop i dalje služio ? Indeks loma vode je 1,33.
8) 2010-ON-3
Kuglica se u trenutku t = 0 ispusti s visine 3 m iznad tjemena konkavnog ( udubljenog) zrcala čiji je
polumjer zakrivljenosti 1 m i koje je položeno horizontalno. Napiši izraz za položaj slike kuglice u
vremenu ! Napiši izraz za povećanje ! U kojem se trenutku kuglica „sudari“ sa svojom slikom i gdje,
te koliki je tada omjer veličine slike i kuglice ? Je li kuglica sudarila s realnom ili virtualnom slikom
? Možete li zamisliti još jedan sudar koji niste dobili rješavanjem jednadžbi ?
9) 2010-ŽN-1
Promotrite, neovisno jednu od druge, dvije tanke leće načinjene od različitog stakla: jedna od
borosilikatnog , a druga od gustog flint stakla. Obje granične plohe kod obiju sabirnij leća imaju
polumjer zakrivljenosti 10 cm. Indeks loma borosilikatnog stakla mijenja se od 1,51 za crvenu
svjetlost do 1,53 za ljubičastu, a gustog flint stakla od 1,72 za crvenu do 1,80 za ljubičastu svjetlost.
Gdje će svaka od leća fokusirati uski paralelni snop bijele svjetlosti koja upada po optičkoj osi leće ?
Opiši nastalu sliku ! Za borosilikatnu leću izračunaj položaj i veličinu slike predmeta čija je veličina
1 mm i koji je smješten na optičkoj osi na udaljenosti 12 cm od središta leće ! Što bi se vidjelo kad bi
u prostor gdje se pojavljuje slika ispustili paru ? Navedite prednost i nedostatak svake leće pri uporabi
za korekciju vida !
10*) 2010-DN-2
Sustav za zumiranje čini skup leća koje proizvode različito povećanje dok zadržavaju položaj
predmeta i slike na svojim mjestima. Povećanje se mijenja pomicanjem jedne ili više leća duž optičke
osi. Dok se u praksi koristi više leća da bi se dobilo što kvalitetniju sliku, efekt zumiranja može se
pokazati i pomoću sustava dvije leće. Predmet, dvije sabirne leće i zaslon nalaze se na optičkoj osi.
Prva leća desno od predmeta ima žarišnu daljinu 5 cm, a druga leća koja je desno od prve leće ima
žarišnu daljinu 10 cm. Zaslon je desno od druge leće. Predmet je postavljen na udaljenost 7,5 cm
lijevo od prve leće i slika na zaslonu ima povećanje 1. a) Kolika je udaljenost predmeta i zaslona ? b)
Obje leće pomaknu se duž optičke osi, dok predmet i zaslon zadrže svoj položaj, nakon čega slika na
zaslonu ima povećanje 3. Izračunaj pomake leća s obzirom na njihove početne položaje !
11) 2011-ON-2
Tanki snop bijele svjetlosti upada na staklenu planparalelnu ploču debljine 4 cm pod kutom 200 s
obzirom na ploču. Opiši i izračunaj, kakav je snop nakon izlaska iz ploče ? Indeks loma stakla za
ljubičastu svjetlost (400 nm) je 1,66, a za crvenu( 700 nm) je 1,61. Kakvu sliku predmeta vidimo
gledajući kroz ploču pod nekim kutom ?
12) 2011-ON-4
Pod velikim odmorom na školskom igralištu poželite promatrati pomrčinu Sunca. Čuli ste da ne
smijete gledati golim okom pa se toga pridržavate. Međutim, u skladištu ima starih leća koje jedva
čekaju da ih se uporabiti. Kamo treba staviti leću i kolika joj treba biti žarišna daljina ako želiš na zidu
škole dobiti sliku Sunca i Mjeseca veličine 9,3 mm ? Kutna veličina Sunca gledano sa Zemlje iznosi
0,530.
36
Ovo je sličan zadatak zadatku 2008-ON-2.
1) 2011-ŽN-1
Teleskop načinjen od dva zrcala, kako je prikazano na slici, naziva se Cassegrainov reflektor. Nakon
refleksije na primarnom (širem) i sekundarnom
(užem) zrcalu svjetlost izlazi iz teleskopa kroz otvor
na primarnom zrcalu. Polumjer zakrivljenosti
primarnog konkavnog zrcala je 5 m, a sekundarnog
konveksnog 3 m. Pomoću teleskopa želimo
detektorom udaljenim 15 cm od tjemena primarnog
zrcala, izvan teleskopa, snimiti udaljenu galaksiju.
Na koliku međusobnu udaljenost treba postaviti dva zrcala, mjereći od tjemena do tjemena ? Je li slika
realna/imaginarna i uspravna/obrnuta ?
2*) 2011-DN-1
Andrija Mohorovičić je uvodeći novost promatranja bliskih potresa došao do značajnih zaključaka, a
nakon snažnog Pokupskog potresa 1909. g. definitivno je srušio dotadašnji nazor o kontinuiranosti
gornjeg sloja Zemlje. Tomu u čast granica između kore (iznad) i plašta (ispod) nazvana je
Mohorovičićevim diskontinuitetom. Kad se u hipocentru ispod površine Zemlje dogodi potres, nastaje
prostorni val koji se širi u svim smjerovima. Brzina longitudinalnog vala veća je od brzine
transverzalnog vala (vl > vt). Stoga do seizmološke stanice udaljene l od epicentra (točka na površini
iznad hipocentra) dolaze dva dominantna poremećaja: P-val (prima-prvi, odgovara longitudinalnom)
i S-val (secunda-drugi, odgovara transverzalnom). Polumjer Zemlje je R = 637O km.
a)Mohorovičić je uočio da na udaljenostima l< lMax dolaze po dvije S i dvije P faze istog vala, dok za
l > lMax dolazi po jedna S i P faza. Rekonstruiraj (skicom i obrazloženjem) kako se pomoću uvođenja
diskontinuiteta slojeva i skokovite promjene brzine između kore i plašta može objasniti ta pojava!
Skiciraj putanje valova do seizmološke postaje koja je na l < lMax i do postaje koja je na l < lmax !
b)Izračunaj dubinu Mohorovičićeva diskontinuiteta D ako je opaženo da na udaljenostima većim od
lMax=720 km od epicentra ne stižu dva para valova, nego samo jedan par! Radi geometrijskog
pojednostavljenja uzmi daje hipocentar vrlo blizu površine Zemlje! U ovom podzadatku radi
dobivanja rješenja što bližeg stvarnosti ne pretpostavljaj da se valovi šire pravocrtno, nego po
zakrivljenoj putanji! Međutim, radi mogućnosti analitičkog rješavanja, uzmi daje polumjer
zakrivljenosti putanja konstantan i iznosi r=2000 km! To u stvarnosti nije tako, ali ipak daje izvrsno
poklapanje s uvelike kompliciranijim točnijim rješenjem.
c)Iz činjenice da se po dva para valova ne pojavljuju niti na udaljenostima manjim od lmin =300 km od
epicentra, već se tu pojavljuje samo jedan par, izračunaj brzinu longitudinalnih i transverzalnih valova
neposredno ispod Mohorovičićeva diskontinuiteta! Poznata je brzina tih valova neposredno iznad
diskontinuiteta: vl=5,68 km/s i vt = 3,32 km/s. Za dubinu diskontinuiteta uzmi rezultat iz prethodnog
podzadatka, a hipocentar je također vrlo blizu površine. U ovom podzadatku pretpostavi da se valovi
kroz koru šire pravocrtno, što daje rezultat prilično blizak stvarnom! Komentiraj kakav je stvarni skok
brzine znajući daje putanja ipak zakrivljena.
3) 2012-ON-4
Učitelj matematike dao ti je dio izglačane sferne plohe i rekao neka joj izmjeriš polumjer
zakrivljenosti. Dok je on mislio na geometriju, ti se dovineš odrediti polumjer koristeći fizikalni
eksperiment. Oštru sliku dobiješ kada je udaljenost predmeta i slike 12 cm, i tada je slika 2 puta veća
od predmeta. Koliki je polumjer ovog konkavnog zrcala ? Drugi dan je ponovno donio dio sferne plohe
i rekao neka eksperiment uradiš u vodi. Opet si dobio udaljenost predmeta i slike 12 cm i povećanje
2. Koliki je polumjer zakrivljenosti ove nove konkavne plohe ? Indeks loma vode je 1,333.
4) 2012-ŽN-1
Simetrična konveksna leća žarišne daljine f prerezana je na dva jednaka dijela ( zanemarivom
debljinom reza) okomito na optičku os. Dobivena ravna ploha ispolirana je i posrebrena tako da
nastane zrcalo. Kamo treba staviti predmet ispred konveksne strane dobivenog optičkog elementa da
bi se slika preklopila točno preko predmeta ?
5*) 2012-DN-1
Ova je godina zbog čestih pljuskova u sunčeva popodneva obilovala pojavama duga. Pretpostavi da
Sunčeva svjetlost obasjava kuglaste kapljice kiše. Imajući u vidu da se prema promatraču vrati
značajan intenzitet obojene svjetlosti koja potječe od Sunca koje je iza promatrača, predloži skicu koja
će objasniti nastanak duge, te objasniti podrijetlo rasipanja po bojama.
Izvedi izraz koji određuje kut skretanja zrake svjetlosti s obzirom na upadnu zraku, od ulaska zrake
do njenog izlaska iz kapljice. Izračunaj najmanji kut skretanja za crvenu ( indeks loma 1,3318) i
ljubičastu svjetlost ( indeks loma 1,3435) ! Pokaži da se najveći dio svjetlosti odbije upravo u smjeru
blisku njemu ! Stoga se zraka pod tim kutom naziva dugina zraka. Kolika je kutna debljina duge i gdje
se nalazi ljubičasta, a gdje crvena boja ?
Objasni može li se duga vidjeti u Korčuli koja je na 430 geografske širine kad je Sunce u zenitu ?
Objasni može li se vidjeti polukružna duga ? Objasni gledaju li dvije osobe istu dugu ? Zašto je duga
rijetko vidljiva zimi ?
Druga duga nastaje jednom refleksijom više unutar kapljice nego razmatrana prva duga ? Pod kojim
se kutom ona vidi i koji joj je poredak boja ?
6) 2013-ON-2
Na dnu bare dubine 50 cm nalazi se žaba. Roda traži žabu hodajući po bari. Indeks loma vode je 1,333.
Geometrijski opiši gdje se rodino oko mara nalaziti da bi mogla vidjeti žabu ! Je li žabi
povoljnije/nepovoljnije glede toga loma ako se površina bare zaledi ( indeks loma leda je 1,309) ?
7) 2013-ON-3
Iznos žarišne daljine leće fotoaparata je 5 cm. Je li ona konvergentna ili divergentna ? Koliko je ona
udaljena od filma pri snimanju vrlo dalekih predmeta, a koliko pri snimanju predmeta s udaljenosti 1
m ? Koliki je omjer brzina gibanja slike i predmeta za oba slučaja, pri gibanju okomitom na optičku
os ?
8) 2013-ŽN-1
Optičko vlakno valjkastog oblika načinjeno je od prozirnog materijala indeksa
loma n. Oko njega je oklop indeksa loma 1,3. Promotrite širenje svjetlosti koja u
vlakno ulazi iz zraka na okomito odrezanom ravnom kraju, i dalje se širi ne ulazeći
u oklop. Koliki mora biti indeks loma unutarnjeg materijala n da bi on vodio sve
zrake bez obzira na njihov kut ulaska ( od 00 do 900) ?
9*) 2013-DN-1
Paralelan snop svjetlosti upada okomito na planparalelnu prozirnu kružnu pločicu te nakon prolaska
kroz nju biva fokusiran u jednu točku, koju možete nazvati žarište iako se radi o lomu kakav se odvija
od leće. Fokusiranje se postiže time što se indeks loma pločice mijenja od središta prema rubu pločice.
I tako da ovisi samo o udaljenosti od osi kružne pločice.
a) debljina pločice je h= 2 mm. Polumjer R, a žarišna daljina f. Izvedi izraz za ovisnost indeksa loma
pločice n o udaljenosti r od njenog središta ! Uzmi da je pločica mnogo tanja od svog polumjera, i
da je žarište mnogo dalje nego što su dimenzije pločice, što će znatno pojednostaviti razmatranje
širenja svjetlosti kroz pločicu, ali i konačni izraz. Izračunaj f znajući da na r= 5 mm gradijent indeksa
loma pločice ( [dn/dr ] ) iznosi 0,025 mm-1 ! b) Na zadanu pločicu prislonjena je plankonveksna leća
žarišne daljine 30 cm tako da im se osi podudaraju. Maleni predmet stavljen je na udaljenost 30 cm
od pločice. Gdje će biti slika predmeta proizvedena optičkim sustavom pločica-leća ? Gdje se sve
može staviti predmet da bi slika još uvijek bila realna ?
10) 2014-ON-2
Zraka svjetlosti širi se u tekućini i izlazi u zrak. Kut između zrake i okomice na površinu tekućine
dvostruko je veći od kuta između zrake u tekućini i okomice. Koliki je izlazni kut zrake u zraku ?
Koliki će biti izlazni kut u zrak za istu zraku koja dolazi iz tekućine kada se na površinu stavi
planparalelna ploča leda koja na njoj pluta ? Indeks loma tekućine je 1,55 , leda 1,31 , a zraka 1,00.
1) 2014-ON-3
Za predmet postavljen na optičku os pred sabirnom lećom, veličina realne slike dvostruko je veća od
veličine predmeta. Kad se taj predmet pomakne za 9 cm duž optičke osi, veličina njegove slike postaje
upola manja od veličine predmeta. Odredi žarišnu daljinu ove leće ! Skicirajte karakteristične zrake u
oba slučaja !
2) 2014-ŽN-1
Stakleni stožac visine 5 cm i polumjera baze 5 cm postavljen je na stol s bazom prema dolje. Indeks
loma stakla za ljubičastu svjetlost je 1,61 , a za crvenu 1,66. Baza stošca matalizirana je da bi odbijala
svjetlost.
i) Uska zraka svjetlosti paralelna s osi stošca udaljena 1 cm od osi upada na plašt, lomi se u stožac,
reflektira na bazi i izlazi iz stošca. Na kojem mjestu i pod kojim kutom s obzirom na os stošca će
izlaziti zraka za slučaj crvene i za slučaj ljubičaste svjetlosti ?
ii) Ukoliko snop bijelče svjetlosti širine 2 cm paralelan s osi stošca upada na vrh stošca tako da je
sredina snopa u vrhu stošca, precizno opiši reflektirani snop, uključujući smjer, oblik, veličinu,
obojenost !
3*) 2014-DN-1
Na male predmete može se djelovati silom osvjetljavajući ih nehomogenim laserskim svjetlom, što se
često koristi i u biofizici kada na željena mjesta u primjerice stanicama treba postaviti ili pomicati
prozirne sitne predmete. Proučite taj koncept računajući silu na uspravnu trostranu prizmu čija je visina
b =l mm, a baza jednakokračan trokut čiji je tupi kut 120° i najdulja stranica 2h = 0,02mm. Prizma je
od stakla gustoće 2,5g/cm3 i indeksa loma n =1,5 te se nalazi u zraku indeksa loma 1. Premazana je
antirefleksijskim slojem koji osigurava da sva svjetlost prolazi lomeći se bez refleksije. Postavljena je
svojom visinom b u horizontalnom smjeru, a stranica 2h je u vertikalnom. Laserski snop širi se u
horizontalnom smjeru i upada okomito na visinu b na stranu na kojoj je tupi kut, a dimenzije snopa su
1 mm u horizontalnom smjeru i 0,08 mm u vertikalnom smjeru. Intenzitet laserskog snopa u njegovom
središtu je najveći i iznosi I0, a s udaljenosti od sredine u vertikalnom smjeru opada linearno tako da
na udaljenosti 4h i -4h pada na nulu, dok mu se u horizontalnom smjeru intenzitet ne mijenja.
a) Izvedi izraz za horizontalnu i vertikalnu komponentu svjetlosne sile na prizmu u ovisnosti o
vertikalnom pomaku brida uz tupi kut prizme za y (y<3h) od središta snopa i skiciraj te ovisnosti !
b) Kolika je potrebna snaga snopa da bi se prizmu držalo u gravitacijskom polju Zemlje jakosti
g=9,81m/s2 kada je njen brid uz tupi kut pomaknut prema dolje na udaljenost y = - h/2 = 0,005mm od
središta laserskog snopa.
c) Kako biste drugim laserskim snopom na najjednostavniji način uravnotežili horizontalnu svjetlosnu
silu ne utječući na vertikalnu? Ne treba računati, nego samo obrazložiti.
4) 2015-ON-2
U pravokutnom kutu prostorije staviš na zidove dva ravna zrcala tako da se dodiruju pod pravim
kutom. Koliko slika vidiš stojeći ispred takvog složenog dvodijelnog zrcala ? Što vidiš kada podigneš
desnu ruku ? Skiciraj i obrazloži. Što se dogodi ukoliko se kut među zrcalima malo promijeni od
pravog ?
5) 2015-ON-3
Kolika je veličina slike Sunca koju stvara konvergentna leća žarišne daljine 20 cm ako kutni promjer
Sunca vidljiv sa Zemlje iznosi 32 kutne minute ?
6) 2015-ŽN-1
Žarna nit žarulje i zaslon postavljeni su na stalnu međusobnu udaljenost od 3 m. Konvergentna leća
postavljena na određeno mjesto između žarulje i zaslona proizvodi oštru sliku žarne niti na zaslonu.
Kada se leća od tog položaja pomakne za 1 m prema žarulji, opet se dobije oštra slika. Iz prvog
eksperimenta odredite: a) žarišnu daljinu leće, b) veličinu žarne niti, ako se veličina njene slike
promijenila sa 3 cm prilikom opisanog pomaka leće.
7) 2016-ON-2
Slika predmeta koji se nalazi na nekoj udaljenosti ispred zakrivljenog zrcala jest uspravna i dvostruko
veća od veličine samog predmeta. Ukoliko se predmet dodatno udalji od zrcala za d = 25 cm, tad
njegova slika postaje obrnuta i dvostruko manja od prave veličine. a) O kakvom se zrcalu radi, b)
Skicirajte nastanak slike prije i poslije pomicanja predmeta, c) Izračunajte polumjer zakrivljenosti
zrcala R.
8*) 2016-DN-2
Točkasti izvor svjetlosti se nalazi u točki O, a želite konstruirati leću koja bi svjetlost fokusirala u
točku F, na udaljenosti l = 1 m od izvora. U tu svrhu ćete konstruirati komad stakla debljine d = 2 cm
i indeksa loma n = 1,62. Zbog jednostavnosti, napravit ćete simetričnu bikonveksnu leću i postaviti
je točno između točaka O i F, kao na donjoj slici.
Prema Fermatovu principu, da bi se zrake svjetlosti, koje su istovremeno krenule iz točke O, fokusirale
se u točki F, one moraju stići istovremeno. Koliko vremena je potrebno svjetlosti da dođe iz točke O
do točke F, ako prolazi kroz gore opisani leću ?
Zbog simetričnosti konstrukcije, svjetlost se unutar leće giba paralelno optičkoj osi. Koristeći tu
činjenicu, kao i Fermatov princip, odredite kako debljina leće w mora ovisiti o visini h tako da leća
ima tražena svojstva.
Jednom kad ste izbrusili leću da bude traženog oblika, koliko je ta leća velika ? To jest, gledano iz
smjera optičke osi, koliki je njen polumjer R ?
Ukoliko izvor emitira svjetlost u svim smjerovima, koliki je udio emitirane svjetlosti fokusiran u točki
F?
9) 2017-ON-3
Zraka svjetlosti upada pod kutom θ = 230 u odnosu na
okomicu jedne strane staklene prizme indeksa loma n = 1,5
te kuta δ = 340, kao na slici. Skicirajte putanju zrake unutar
prizme i odredite za koji će se kut φ izlazna zraka zakrenuti
u odnosu na smjer upadne zrake.
1*) 2017-DN-4
Mala kuglica nalazi se usred prozirnog bloka načinjen
od optičkog materijala indeksa loma n > 1 na
udaljenosti d od ruba bloka. Kad kuglicu promatramo
izvan bloka, u području ispunjenog zrakom ( nzrak = 1),
čini nam se da udaljenost kuglice od ruba bloka x ovisi
o kutu α pod kojim promatramo kuglicu, kao što je
prikazano na slici.
Provedena mjerenja za nekoliko različitih kutova daju
slijedeću ovisnost x(α):
α/0 x/cm
0 5,00
30 4,47
45 3,78
60 2,77
90 0,00
Koristeći ove podatke odredite indeks loma bloka n, kao i stvarnu udaljenost kuglice od ruba bloka d.
2) 2018-ON-3
Predmet, dvije tanke konvergentne leće, L1 i L2 , i promatrač nalaze se na optičkoj osi poredani kao
na slici. Udaljenost između leća iznosi d = 12 cm, a predmet se nalazi u žarištu leće L2. Pod tim
uvjetima promatrač vidi obrnutu i virtualnu sliku predmeta iste veličine, na istom mjestu kao i predmet.
Iz ovih podataka odredite žarišne duljine leća f1 i f2.
3) 2018-ŽN-2
U trenutku zalaska, kad se čini kao da je sunce točno na horizontu, ono se već nalazi ispod horizonta.
Uzrok ovog naizglednog paradoksa je činjenica da se sunčeva svjetlost lomi prilikom ulaska u
Zemljinu atmosferu, kao što je prikazano na
slici. Budući da je naša percepcija položaja
sunca temeljena na pravocrtnom širenju
svjetlosti, čini nam se da svjetlost dolazi iz
smjera koji je otklonjen za kut δ u odnosu na
pravi smjer sunca. Izračunajte kut δ
uzimajući u obzir da je polumjer Zemlje R =
6378 km, a visina ( optički bitnog dijela)
atmosfere h = 20 km. Indeks loma atmosfere
je n = 1,0003. Usporedite dobiveni kut s
kutnom veličinom sunca θ = 15´. Je li δ puno
manji, puno veći ili slične veličine kao θ ?
4*) 2018-DN-2
Staklena kuglica polumjera r = 5 cm i indeksa loma n= 1,45 smještena je na optičkoj osi, kao na
slici. Pokažite da se sve paraksijalne zrake koje upadaju na kuglicu sijeku u istoj točki nakon izlaska
s druge strane kuglice. Drugim riječima, za takve zrake kuglica predstavlja konvergentnu leću.
Odredite efektivnu žarišnu duljinu f kuglice za paraksijalne zrake.
Napomena: Paraksijalne zrake su zrake svjetlosti koje upadaju paralelno optičkoj osi, te dovoljno blizu
nje da se mogu iskoristiti aproksimacije malih kutova.
5) 2019-ON-3
Na dnu bazena dubokog h = 2 m nalazi se mala svjetiljka, koju možemo zamisliti kao točkasti
izvor svjetlosti. Kada je svjetiljka upaljena, na površini vode se pojavi svijetli krug. Odredite
polumjer r tog kruga. Ako se na površinu vode nadolije sloj ulja visine h´ = 10 cm, za koliko će
se promijeniti polumjer svijetlog kruga? Indeks loma vode je nv = 1.33, dok je indeks loma ulja
nu = 1.46.
6*) 2019-DN-4
Optički sustav od tri tanke leće konstruiran je kao na slici. Dvije su leće konvergentne, dok je jedna
divergentna, a sve imaju istu žarišnu duljinu f = 10 cm. Konvergentne leće su udaljene za l = 10 cm,
a divergentna leća se nalazi točno na polovici između njih.
• Ako snop svjetlosti upada s lijeva na prvu leću paralelno optičkoj osi, nađite udaljenost d od treće
leće do točke na optičkoj osi gdje snop konvergira.

• Ako se točkasti predmet stavi na optičku os na udaljenosti x ispred prve leće, a njegova slika nastaje
na istoj udaljenosti iza treće leće, odredite x.
7) 2020-ON-3
Paralelan snop zraka svjetlosti upada okomito na konvergentnu leću žarišne duljine f1 = 20 cm. Je li
moguće snop svjetlosti koji je prošao kroz leću opet napraviti paralelnim koristeći
a) drugu konvergentnu leću žarišne duljine f2 = 5 cm, ili
b) divergentnu leću žarišne duljine f2′ = −5 cm?
Ako je moguće, odredite na kojoj udaljenosti d od prve leće treba postaviti drugu leću i skicirajte kako
se lomi tipicˇna zraka na ove dvije leće.
8) 2020-ON-5
Zraka svjetlosti upada na planparalelnu staklenu ploču indeksa loma n = 1.5 i debljine d = 10 cm pod
kutom α = 45°. Odredite za koliko je izlazna zraka pomaknuta u odnosu na pravac gibanja upadne
zrake.
9) 2021-ON-3
Slika predmeta koji se nalazi na nekoj udaljenosti ispred zakrivljenog zrcala jest obrnuta i dvostruko
manja od veličine samog predmeta. Ukoliko predmet približimo zrcalu za d = 25 cm, tada njegova
slika postaje uspravna i dvostruko veća od prave veličine. Odredite o kakvom se zrcalu radi, te
skicirajte nastanak slike prije i poslije pomicanja predmeta. Izračunajte i polumjer zakrivljenosti
zrcala R.
1) 2022-ON-1
Ribar stoji na čamcu i promatra ribu koja se udaljava od njega. U jednom je trenutku
horizontalna udaljenost između ribe i ribara jednaka 6 m i riba se nalazi na dubini od 1 m.
Izračunajte indeks loma vode u kojoj se nalazi riba, uz pretpostavku da je indeks loma
zraka n = 1, da su ribareve oči 2 m iznad površine vode i da zraka svjetlosti koja putuje
od ribe do ribara prođe udaljenost u vodi od 1.4 m. Napravite skicu!
2) 2022-ON-2
Predmet je postavljen na 20 cm od konvergentne leće žarišne daljine 30 cm. Koliko je
udaljena slika od predmeta? Je li slika uspravna ili obrnuta, realna ili virtualna, i koliko
je apsolutno povećanje slike? Izračunajte udaljenost između predmeta i slike kada biste
umjesto konvergentne leće stavili divergentnu iste žarišne daljine. Detaljno skicirajte oba
slučaja!
3) 2022-ŽN-4
Predmet se nalazi na udaljenosti 90 cm od zastora. Između zastora i predmeta nalaze se dvije
konvergentne leće koje su međusobno razmaknute za malu udaljenost d= 15 mm. Takav sustav leća
možemo smatrati jednom lećom žarišne daljine:
= + - ·
Gdje su f1 i f2 žarišne daljine pojedinih leća. Sustav možemo pomicati i time mijenjati njegovu
udaljenost od predmeta i zastora. Na zastoru se javlja oštra slika za dvije različite pozicije sustava leća.
Odredite žarišnu daljinu sustava ako je jedna od tih slika 4 puta veća od druge! Ako je žarišna daljina
prve leće jednaka f1 = 30 cm odredite žarišnu daljinu druge leće!
Fizikalna optika (1)
1) 2004-ON-Pž-3
Tanka konvergentna leća žarišne daljine 10 cm razrezana je na dvije polovice; one su međusobno
razmaknute za 0,5 mm. Ispred leće, na udaljenosti od 15 cm nalazi se izvor svjetlosti valne duljine 500
nm. Iza leće, na udaljenosti 60 cm je zastor, okomito na os leće.
a) Koliko se interferentnih pruga dobije na zastoru?
b) Na koju udaljenost od leće treba staviti zastor da bi se na njemu dobilo 35 svijetlih pruga?
2) 2004-ON-Pž-4
Snop svjetlosti valne duljine 500 nm pada na optičku rešetku. Leća , postavljena neposredno iza
optičke rešetke, projicira ogibnu sliku na zastoru koji je jedan metar udaljen od leće. Udaljenost
između dva maksimuma prvog reda , dobivena zastoru , je 20,2 cm. Odredite :
a)Konstantu rešetke , b) ukupan broj maksimuma , c) maksimalni kut otklona zraka koji odgovara
posljednjem maksimumu. Skicirajte !
3) 2004-ON-Zg-1
Svjetlosni snop pada iz zraka na površinu vode ( indeks loma vode nv = 1,33) pod Brewsterovim
kutom. Dio snopa koji se lomi u vodi, nailazi na staklenu pločicu ( indeks loma stakla ns = 1,59), čija
je ploha tako postavljena da je od nje odbijeni dio snopa također potpuno polariziran. Koji kut zatvara
površina pločice s površinom vode?
4) 2004-ON-Zg-3
Točkasti izvor S, emitira svjetlost valne
duljine λ = 6 ·10-5 cm. Izvor se nalazi na
udaljenosti a = 1 m od zastora Z ( slika). Dva
zrcala Z1 i Z2 duljina l = 5 cm, postavljena su
simetrično u odnosu na izvor i zastor , te paralelno
okomici spuštenoj od izvora na zastor, a oba na
udaljenosti d = 1,5 cm od okomice. Između izvora
i zastora se nalazi neprozirna prepreka P koja
sprečava direktno padanje svjetlosti na zastor.
Odredi: a) širinu interferencijskih pruga na zastoru
( u ravnini crteža) , b) širinu područja na zastoru u
kojem se opažaju pruge , c) broj dobivenih pruga .
5) 2004-ON-Zg-4
Na difrakcijsku rešetku konstante d = 6 μm , okomito pada monokromatska svjetlost. Kut između
maksimuma prvog i drugog reda je α21 = 50. Odrediti : a) Valnu duljinu svjetlosti ; b) Ukupni broj
maksimuma koje daje ta rešetka.
6) 2004-ŽN-2
Svjetlost valne duljine 630 nm iz dalekog izvora upada okomito na ploču na kojoj su dvije međusobno
paralelne i jednako široke pukotine čija su središta međusobno udaljena 0,84 mm. Interferencijska
slika promatra se na zaslonu udaljenom nekoliko metara od pukotina. Uočeno je da treći maksimum
nedostaje ( prvi , drugi , četvrti,… se pojavljuju). Koliko su široke pukotine ? Koji bi još maksimumi
trebali nedostajati ? Koji bi maksimumi izostali ako svjetlost promjeni valnu duljinu na 420 nm ?
7*) 2004-DN-2
U drugom svjetskom ratu koristili su radare načinjene od niza vertikalnih štapova pričvršćenih na tlo.
Podnožja svih tih N antena nalaze se na istom pravcu, a susjedne antene međusobno su udaljene za
d. Svaka od antena zrači elektromagnetske valove koherentno valnom duljinom λ jednoliko u svim
smjerovima u horizontalnoj ravnini. Relativna faza δ između zračenja susjednih antena može se
mijenjati elektroničkim putem. Za δ = 0 zbog interferencije ovaj skup antena najjače zrači u smjeru
okomitom na pravac na kojem su antene. Pokažite da je za d < δ ovo jedini pravi maksimum ! Pod
kojim kutom sustav zrači maksimalni intenzitet ako je δ≠ 0 ? Tako se promjenom δ može mijenjati
smjer snopa radarskog zračenja, dok antene miruju. Meteorološki radar na avionu ima 15 antena na
ukupnoj duljini 28 cm i emitira radio valove frekvencije 8800 MHz. Koje vrijednosti mora poprimiti
δ da bi radarski snop prebrisao kut 450 na lijevo i desno od pravca leta ?
8) 2005-ON-2
Uski snop laserske svjetlosti valne duljine 632,8 nm upada okomito na površinu CD-a. Na toj površini
urezano je mnogo tankih tragova međusobno razmaknutih za 1,6 μm jedan od drugog. Pod kojim
kutovima s obzirom na okomicu se svjetlost najintenzivnije reflektira ?
9) 2005-ŽN-2
Iz tankera se izlila nafta i rasporedila po površini mora. S visine iz helikoptera ustanovljeno je da je
mrlja kružna i da joj je promjer 90 km. Prelijetanjem cijele mrlje i promatranjem okomito na njenu
površinu uočeno je da se boja mrlje mijenja od zelene ( 528 nm ) po rubu do crvene ( 648 nm ) na
sredini mrlje i to tako da se valna duljina najintenzivnije reflektirane svjetlosti mijenja linearno u
navedenom intervalu te ne dolazi do ponavljanja boja. Mrlja je najdeblja na sredini, a najtanja na rubu.
Koliko se nafte izlilo iz tankera ako je poznato da je on nosio najviše 1000 tona nafte ? Zašto je važan
podatak o maksimalnoj nosivosti ? Gustoća nafte je 910 kg/m3, a indeks loma 1,48. Indeks loma
morske vode je 1,33.
10) 2006-ON-3
Tanki sloj MgF2 indeksa loma 1,38 i debljine 10-5 cm koristi se kao premaz leća za kamere koje
su načinjene od stakla indeksa loma 1,6. Je li koja valna duljina u vidljivom dijelu spektra ( 400 –
700 nm) interferencijom pojačana u reflektiranoj svjetlosti ?
11) 2006-ŽN-2
Kvazari su udaljeni objekti koji izgledaju kao zvijezde kada ih se gleda kroz teleskop, no , emitiraju
mnogo više elektromagnetskog zračenja nego cijele galaksije. Model kvazara je galaksija s masivnom
crnom jamom u središtu, tako da zračenje nastaje kad međuzvjezdana materija pada prema njoj.
Smatra se da zračenje potječe s područja veličine nekoliko svjetlosnih godina u promjeru. Istraživanje
takvih kvazara i sličnih astronomskih objekata moguće je pomoću radioteleskopa. Planirano je jedan
od njih staviti u kružnu putanju oko Zemlje polumjera 77000 km , a drugi bi se nalazio na Zemlji, te
bi se dobio sustav razlučivosti kakav bi imao kružni radioteleskop promjera 77000 km.
Kolika je veličina najmanjeg detalja ( u svjetlosnim godinama i kilometrima) koji se takvim sustavom
teleskopa može razlučiti u kvazaru udaljenom 7,2·108 svjetlosnih godina od Zemlje koristeći
radiovalove frekvencije 1665 MHz ? To ograničenje posljedica je difrakcije radiovalova. Iskoristite
Rayleighov kriterij razlučivanja ! Kakav mora biti položaj Zemlje, satelita s teleskopom i kvazara da
bi razlučivost bila najveća ?
12*) 2006-DN-2
Kristal kvarca čiji su indeksi loma ni = 1,553 za izvanrednu zraku i nr = 1,544 za redovnu zraku
oblikovan je kao tanka pločica debljine 0,12 mm taklo da mu je optička os paralelna s površinom
pločice. Pločica se postavi između dva polarizatora međusobno okomitih osi polarizacije, a optička os
pločice čini kut 450 s osima polarizatora te su ravnine dvaju polarizatora i kvarcne pločice međusobno
paralelne.
Koje valne duljine vidljive svjetlosti ( 400 – 750 nm) će proći kroz sustav s najvećim intenzitetom?
13) 2007-ON-3
Pokaži da se ljubičasti dio difrakcijske slike trećeg reda preklapa s crvenim dijelom difrakcijske slike
drugog reda kada okomito na difrakcijsku rešetku upada bijela svjetlost koja sadrži valne duljine od
400 nm do 700 nm! Da li se ovo preklapanje smanjuje ili povećava naginjanjem rešetke?
1) 2007-ŽN-5
Staklena vodoravna planparalelna ploča nalazi se iznad staklene kocke tako da je između njih tanki
zračni sloj homogene visine. Zrake svjetlosti valnih duljina od 0,4 μm do 1,15 μm padaju okomito na
ploču, reflektiraju se o obje granične površine zračnog sloja te potom interferiraju. U danom području
valnih duljina samo dvije valne duljine daju u takvoj interferenciji maksimume. Jedna od njih je 0,4
μm. Kolika je druga od njih? Kolika je debljina zračnog sloja?
2*) 2007-DN-2
Promotrite difrakcijsku rešetku s N jednoliko razmaknutih uskih pukotina međusobno udaljenih d na
koju okomito upada svjetlost valne duljine λ. Kolika je kutna širina glavnih difrakcijskih maksimuma?
Za to izračunajte kutne položaje minimuma s obiju strana od odabranog glavnog maksimuma koristeći
se aproksimacijom malih kutova.
Dokažite i da je ovisnost širine maksimuma o N u skladu sa zakonom očuvanja energije!
Kolika je širina maksimuma prvog reda za rešetku koja ima 5000 pukotina međusobno udaljenih 1,2
μm na koju upada svjetlost valne duljine 632 nm?
3) 2008-ON-3
Tanki sloj ulja indeksa loma 1,25 razlio se na glatki vodom prekriveni kolnik ( indeks loma vode je
1,33 ). Kada ga se pogleda okomito, sloj izgleda crven ( 640 nm ) i nema plave komponente ( 512 nm).
Kolika je debljina sloja ulja ? Koliko si sigurna/siguran u jedinstvenost rješenja ?
4) 2008-ŽN-2
Tri idealna polarizatora postavljena su tako da os polarizacije drugoga čini 450 s osi prvoga i os trećega
900 s osi prvoga. Na sustav upada nepolarizirana svjetlost intenziteta 80 W/ cm2. Koliki je intenzitet
svjetlosti pri izlazu nakon sva tri polarizatora i kakvo joj je stanje polarizacije ? Koliki je izlazni
intenzitet ako se srednji polarizator ukloni i koliko energije tada apsorbira prvi , a koliko zadnji
polarizator pod pretpostavkom da oni ne reflektiraju svjetlost ?
5) 2008-ŽN-3
Uska pukotina obasjana svjetlošću frekvencije f proizvodi prvi ogibni minimum pod kutovima
±38,20. Kad se uređaj ( pukotina, zaslon , prostor između njih) uroni u tekućinu prve tamne pruge
nastaju pod kutovima ±17,40. Koliki je indeks loma tekućine ? Kolika je valna duljina svjetlosti u
tekućini ako je širina pukotine 900 nm ?
6*) 2008-DN-2
Pomoću interferometra poznatog kao Fresnelova biprizma dobivaju se od uskog
svjetlosnog snopa svijetle i tamne pruge na zaslonu. Interferenciju se može promatrati
kao posljedicu nastanka dva koherentna izvora. Skiciraj položaje tih virtualnih izvora
!
Kut prizme A je vrlo malen i iznosi 5 mrad. Udaljenost izvora od biprizme je a = 20
cm. Indeks loma stakla je n = 1,5. Koliki je međusobni razmak virtualnih izvora ?
Koliki je razmak svijetlih pruga zelene svjetlosti valne duljine 500 nm na zaslonu
udaljenom 3 m od biprizme ?
Izračunaj sveukupni broj svijetlih pruga na zaslonu !
Za vrlo malene kutove φ može se uzeti sin φ ≈ φ i cos φ ≈ 1.
7) 2009-ON-3
Kroz viseću zavjesu od tkanine promatraš jednu uličnu svjetiljku horizontalno u daljini. Pored
intenzivne točke koju vidiš ravno naprijed pojavljuju se još četiri točke: lijevo , desno , ispod i iznad
središnje, koje su znatno slabijeg intenziteta nego središnja točka. Kutna udaljenost lijeve točke od
središnje točke i desne od središnje je 0,50 , a kutna udaljenost gornje od središnje i donje od središnje
iznosi 10. Koliki je razmak među susjednim horizontalnim nitima u zavjesi , a koliki među susjednim
vertikalnim nitima ? Uzmi da je svjetlost žute boje čija je valna duljina 600 nm . Vidiš li još nešto
osim navedenog ?
8) 2009-ŽN-2
Automobil se približava promatraču po ravnoj cesti. Upaljena svjetla razmaknuta su mu za 100 cm.
Koliko će se daleko nalaziti automobil od promatrača u trenutku kad promatrač upravo uočava da vidi
dva, a ne jedno svjetlo ? Promjer zjenice oka je 4 mm , a srednja valna duljina svjetlosti 550 nm.
Pretpostavite da su svjetla točkasta.
Hoće li činjenica da je svjetlost bijela otežati ili olakšati uočavanje dva izvora i zašto ?
Kad se automobil udaljava i promatrač vidi stražnja crvena ( valna duljina 650 nm) svjetla također
razmaknuta za 100 cm, nakon koje udaljenosti više neće razlučiti dva svjetla uz jednak otvor zjenica
?
9) 2010-ON-4
Na površini CD-a urezano je mnogo jednoliko razmaknutih tankih tragova. Bijela svjetlost upada
okomito na površinu CD-a. Uočavamo da se crvena zraka svjetlosti valne duljine 632 nm reflektira
pod najmanjim kutom 230 s obzirom na površinu ( najmanji kut različit od 0 ). Koliki je razmak među
zarezima na CD-u ? Pod kojim se još kutovima reflektira crvena svjetlost ? Pod kojim najvećim kutom
se reflektira plava svjetlost valne duljine 480 nm ?
10) 2010-ŽN-3
Fotoreceptorske stanice na mrežnici oka udaljene su međusobno 1 μm. Koliki je promjer zjenice (
otvor kroz koji ulazi svjetlost u oko) koja bi davala difrakcijsku sliku udaljenog predmeta takvu da
prvi minimum bide na mjestu fotoreceptorske stanice koja je susjedna od one gdje se pojavio
maksimum ? Mrežnica je od zjenice udaljena 2 cm , a unutar oka je fluid indeksa loma 1,336. Za
valnu duljinu uzmite 550 nm. Usporedbom s vlastitim okom, zaključite da li gustoća receptora
ograničava rezoluciju/jasnoću slike koju gledamo ?
11) 2013-ON-3
Tanki sloj prozirnog materijala indeksa loma 1,85 premazan je preko vanjske strane prozorskog stakla
indeksa loma 1,52. Kao rezultat javlja se pojačana refleksija svjetlosti valne duljine 550 nm i smanjuje
prodiranje svjetlosti izvana u prostoriju. Kolika je najmanja debljina sloja potrebna za tu pojavu ? Što
je sa svjetlošću iste valne duljine koja iz prostorije nailazi na staklo ? da li je pojačan prolazak svjetlosti
neke valne duljine izvana u prostoriju, pretpostavljajući da je na staklo nanesen najtanji traženi sloj ?
Promatraj samo zrake koje se šire okomito na sloj.
12) 2011-ŽN-2
Monokromatska svjetlost upada okomito na prepreku na kojoj su dvije uske pukotine razmaknute 3
mm. Na zidu udaljenom 2 m od prepreke i paralelnom s preprekom nastaju interferentne pruge. Kada
preko jedne pukotine stavimo tanku staklenu pločicu debljine 0,02 mm, sve pruge se pomaknu za 8
mm. U koju stranu se pomiču pruge ? Koliki je indeks loma staklene pločice ?
13) 2012-ON-2
Plankonveksna leća postavljena je na ravnu staklenu površinu i obasjana odozgo monokromatskom
svjetlošću valne duljine 573 nm okomito na površinu leće i ploče. Polumjer drugog nastalog svijetlog
Newtonovog prstena u reflektiranoj svjetlosti je 4 mm. Koliki je polumjer drugog svijetlog prstena
kada prostor između leće i ploče ispuni voda indeksa loma 1,333 ? Indeks loma stakla je 1,6.
14) 2012-ON-3
Snop svjetlosti valne duljine 502 nm upada okomito na optičku rešetku. Neposredno iza rešetke nalazi
se konvergentna leća koja na zaslonu udaljenom 1 m od leće daje difrakcijsku sliku. Maksimumi
prvog reda na zaslonu međusobno su udaljeni 15,8 cm. Koliko pukotina po cm ima ova rešetka ?
Koliko ukupno maksimuma ima na zaslonu ? Koja je uloga leće ?
1) 2012-ŽN-2
Deset radio antena smješteno je na pravcu tako da su susjedne antene međusobno udaljene 500 m.
Sve antene spojene su na zajednički prijamnik na način da signali koji istovremenu stignu na antene
dolaze istovremeno i u prijamnik. Takav sustav čini radio-teleskop kojim se detektiraju radio-zvijezde.
Promatraj zvijezde koje su u ravnini u kojoj su i antene, i to blizu simetrale sustava antena, to jest blizu
okomice koja raspolavlja liniju antena. a) Koliki je najmanji kutni pomak među položajima zvijezda
za koje će se javljati najintenzivniji maksimumi u prijamniku ? b) Kolika može biti najmanja kutna
udaljenost među dvjema bliskim zvijezdama da bi ih sustav razlučio kao dvije različite ? Za valnu
duljinu emitiranja zvijezda uzmi 21 cm.
2) 2012-ŽN-3
Određeni leptiri nemaju pigment koji bi im davao boju, no ipak su obojenih krila. Podrijetlo obojenosti
može se razumjeti promatrajući kutnu ovisnost boje. Pretpostavite da se na ravnoj površini krila čije
tkivo je indeksa loma većeg od 1,4 nalazi tanki ravni homogeni sloj indeksa loma 1,3 ( neovisan o
valnoj duljini). a) Pod kojim kutom treba gledati krilo s obzirom na njegovu okomicu da bi ono bilo
zelene boje ( 540 nm) ako pri gledanju pod kutom 270 ono izgleda crveno (680 nm) , pri čemu se boja
mijenja kontinuirano s naginjanjem kuta ? b) Što možeš reći o debljini reflektirajućeg sloja ? c) U
stvarnosti, krilo najčešće nije jednobojno, nego u šarama. Kako to objašnjavaš ?
3) 2013-ON-4
Šetajući kišobranom ispod ulične svjetiljke uočavaš difrakcijske maksimume njene svjetlosti koja
prolazi kroz tkaninu kišobrana. Tkanina je okomita na dolazni snop svjetlosti. Kutna udaljenost četiriju
prvih maksimuma od nultog maksimuma je pola stupnja ( to odrediš uočavajući da je ta udaljenost
jednaka kao veličina Mjeseca). Valna duljina svjetlosti je 550 nm. Koliki je razmak niti u tkanini
kišobrana ?
4) 2013-ŽN-3
a) Stanice fotoreceptora u mrežnici oka međusobno su udaljene 3μm. Izračunaj promjer zjenice koja
će dati prvi minimum difrakcije udaljenog točkastog predmeta crvene boje ( valne duljine 630 nm) na
mjestu koje je 3μm udaljeno od središnjeg maksimuma. Udaljenost zjenice do mrežnice je 2 cm.
Zanemarite lom svjetlosti u oku !
b) Kolika je najveća udaljenost automobila od opažača dobroga vida da bi on mogao reći jesu li oba
svjetla automobila međusobno udaljena 1,3 m . Zjenica je promjera 5 mm. Izračunaj tu udaljenost za
valne duljine svjetlosti 630 nm ( crvena) i 550 nm (žuta). U ovom podzadatku ne obazirite se na
konačnu udaljenost među fotoreceptorima, već ih smatrajte kontinuiranim detektorom.
5*) 2013-DN-2
Meteorološki radar na avionu ima 15 međusobno paralelnih vertikalnih štampanih antena poredanih
duž smjera leta s međusobnim razmakom 2 cm. Svaka od antena zrači koherentne radio valove
frekvencije 8,8 GHz jednoliko u svim smjerovima u horizontalnoj ravnini. Relativna faza δ između
titranja u susjednim antenama može se mijenjati elektroničkim putem. Pokaži da za δ = 0 ovaj skup
antena najjače zrači samo u smjeru okomitom na pravac na kojem su antene ! Pod kojim kutom sustav
zrači maksimalni intenzitet ako je δ ≠ 0 ? Koje vrijednosti mora poprimiti δ da bi maksimum radarskog
snopa prebrisao kut 450 na lijevo i desno od pravca leta ? Koliko je puta intenzitet snopa u smjeru
maksimuma kojeg proizvodi ovih 15 antena veći od onog koji bi na istoj ( dalekoj) udaljenosti
proizvela jedna takva usamljena antena napajana istom snagom kao ovih 15 antena zajedno ?
6) 2014-ON-4
Na površini CD-a susjedni tragovi međusobno su udaljeni 1.6 μm, a kod DVD-a taj razmak je 0,74
μm. CD i DVD položeni su na stol i obasjani odozgo snopom bijele svjetlosti. Nakon difrakcije na
CD-u u oko ti dolazi prvi maksimum crvene svjetlosti valne duljine 650 nm. DVD je na stolu nešto
udaljeniji od tebe nego CD pa je kut ( koji se mjeri od okomice) pod kojim svjetlost dolazi sd DVD-a
oko 70 % veći od kuta pod kojim svjetlost dolazi s CD-a u oko. Što je s drugim crvenim maksimumom
? Kolika je valna duljina vidljive svjetlosti ( od 350 nm do 700 nm ) koja ti u oko dolazi nakon
difrakcije na DVD-u ?
7) 2014-ŽN-2
Svjetlost valne duljine 573 nm iz dalekog izvora upada okomito na optičku rešetku sa pukotinama
čija su središta međusobno udaljena 8,4 μm. Difrakcijska slika promatra se na zaslonu udaljenom
nekoliko metara od rešetke. Na mjestu gdje bi trebao biti četvrti difrakcijski maksimum uočena je
tamna pruga, dok se prvi , drugi , treći, pet,… maksimumi uočavaju tamo gdje bi i trebali. Razlog
nestanku četvrtog maksimuma jesu široke pukotine. Koliko su široke pukotine ? Koji se još
maksimumi pojavljuju , a koji ne ?
8*) 2014-DN-2
Okretanjem kristalića bakra mjeri se ovisnost intenziteta difraktiranog snopa o kutu pod kojim je
obasjana površina i tako snima difrakcijska slika. Valna duljina zračenja je 154,05pm. Prvi se
maksimum javlja za kut između upadne zrake i površine od 12°19'.
a)Koliki je razmak među ravninama atoma na kojima se događa ova difrakcija?
b)Prilikom difrakcije na kristalima nanometarskih veličina difrakcijska linija (ovisnost intenziteta o
kutu) proširuje se zbog difrakcije na konačnom broju atomskih ravnina. Izračunaj dimenzije kockastog
nano-kristala ako je izmjereno da intenzitet postupno padne na nulu tek kad se kut promijeni za 27' s
obzirom na položaj razmatranog maksimuma?
c)Drugi razlog širenja difrakcijske linije jest izobličenje kristala. Pretpostavite daje kristal savinut tako
da su atomi umjesto u ravnini smješteni na valjkastu plohu (uzmite najjednostavniji slučaj: os valjka
okomita je na snop zračenja). Koliki je polumjer zakrivljenosti izobličenja atomskih ravnina ako se
istom maksimumu istog nano-kristala difrakcijska linija zbog izobličenja proširi za dodatnih 11' sa
svake strane maksimuma.
U nanokristalnim materijalima obično se javljaju proširenja iz oba, ali i drugih razloga, što analizu
čini vrlo složenom.
9) 2015-ON-4
Kroz tkaninu otvorenog kišobrana promatraš jednu uličnu svjetiljku čija je svjetlost valne duljine 600
nm. Osim direktne svijetle točke koju vidiš točno u pravcu svjetiljke, još su 4 točke velikog intenziteta
( lijevo, desno, gore i dolje od središnje). Pretpostavi da je tkanina okomita na dolaznu svjetlost.
Debljina niti je 28 µm, a razmak među njim a je 6 µm. Pod kojim kutom s obzirom na središnji
maksimum se javljaju 4 spomenute svijetle točke ?
10) 2015-ŽN-2
Pomoću interferometra može se vrlo precizno mjeriti indeks loma prozirnih materijala. Izveden je tako
da jedna zraka jednobojne svjetlosti valne duljine 589 nm rascijepi na dvije, potom one prolaze svaka
duž zatvorene posudice duljine 10 cm i nakon prolaska dvije se zrake dovedu do interferiranja te na
zaslonu promatraju svijetle i tamne pruge. Kad je u obje posudice zrak indeksa loma 1,000277 , na
zaslonu se zapaža početna interferentna slika. Zamjenom zraka amonijakom u gornjoj posudici,
interferentna slika pomakne se prema gore za 19 pruga. Koliki je indeks loma amonijaka ?
1*) 2015-DN-1
Dva zrcala dodiruju se duž zajedničkog brida i reflektirajuće ravnine su im nagnute za malo manje od
ispruženog kuta. Laserska zraka svjetlosti valne duljine 632 nm, koja je okomita na dodirni brid zrcala
i u ravnini okomitoj na oba zrcala, upada pod malim kutom na bliže zrcalo od kojeg se reflektira
polovica zrake, a druga polovica zrake reflektira se od drugog zrcala. Te se dvije zrake nakon
refleksije preklapaju u određenom prostoru pa dolazi do njihove interferencije i pojave svijetlih i
tamnih pruga na zaslonu koji je gotovo okomit na smjer dolaska snopova svjetlosti. Udaljenost zaslona
od brida među zrcalima je 2,850 m. Da bismo olakšali izračune i izbjegli probleme s teškim
određivanjem malih kutova između dvaju zrcala te zrake i zrcala, interferenciju možemo promatrati
kao da je posljedica postojanja dvaju virtualnih izvora iza zrcala. Položaj i međusobni razmak dvaju
virtualnih izvora odredimo što umetanjem sabirne leće žarišne daljine 30 cm na udaljenost 2,600 m
od zaslona dobijemo na zaslonu oštru realnu sliku dvaju virtualnih izvora i središta tih dviju svijetlih
točaka međusobno su udaljena 7,7 mm.
a) Koliki je razmak dvaju susjednih interferencijskih maksimuma ( naravno, kada se leća ukloni
)?
b) Koliko se ukupno interferencijskih maksimuma vidi na zaslonu kao posljedica specifične
geometrije sustava ?
2*) 2015-DN-2
Svjetleća dioda napaja se izmjeničnim radio frekventnim naponom frekvencije 50 MHz pa je crvena
svjetlost valne duljine 632 nm koju dioda emitira modulirana tako da je amplituda svjetlosti mijenja u
skladu s naponom.
a) Amplitudno moduliranu svjetlost možemo dobiti i superpozicijom dva monokromatska vala
različitih i relativno bliskih frekvencija. Dokažite tu tvrdnju i ujedno izračunajte frekvencije tih dvaju
svjetlosnih valova te pokažite kolikom brzinom se širi modulacija svjetlosti kroz vakuum !
b) Zraka takve modulirane svjetlosti izlazi iz diode i dolazi do sustava od dva zrcala te se od njih odbija
i malo paralelno pomaknuta vraća nazad do detektorske fotodiode koja se nalazi pored svjetleće diode.
Fazni pomak između modulacija poslane zrake s diode i primljene zrake na detektoru može se lako
mjeriti osciloskopom. Prilikom udaljavanja para zrcala za 1,49 m od diode i detektora dolazi do
dodatnog faznog pomaka modulacije između poslane i primljene zrake za π. Kolika je brzina svjetlosti
određena ovim eksperimentom ?
c) Ovakvim postavom može se mjeriti i indeks loma prozirnog sredstva. Komad stakla u obliku kvadra
duljine 30 cm stavi se na put odlazne zrake i odredi određeni fazni pomak modulacije između poslane
i primljene zrake. Potom se staklo ukloni i zrcala udaljavaju od diode i detektora sve dok se ne uoči
isti fazni pomak modulacije kakav je bio dok je staklo bilo na putu. Koliki je indeks loma stakla ako
je to bilo potrebno pomaknuti za 9,3 cm ?
3)2016-ON-3
Koherentnu svjetlost frekvencije f = 7∙1014 Hz upada na dvije pukotine, kao u Youngovu pokusu, te
se može opaziti interferencijski uzorak na zaslonu udaljenom l = 1,8 m od pukotina. Razmak između
tamnih pruga iznosi Δx = 4,2 mm.
• Odredite udaljenost među pukotinama.
• Koliko će iznositi razmak između tamnih pruga Δx ako cijeli eksperimentalni postav uronimo u vodu
indeksa loma n = 1,33 i ponovimo pokus ?
4) 2016-ON-4
Da biste istražili optička svojstva nekog uzorka, potrebna vam je svjetlost linearno polarizirana u
vertikalnom smjeru. Stoga, tik ispred uzorka, postavite vertikalni polarizator kako biste osigurali
ispravnu polarizaciju upadne svjetlosti. Međutim, jedini izvor svjetlosti u laboratoriju emitira
isključivo horizontalno polariziranu svjetlost intenziteta I0 = 1 kW/ m2, kao na donjoj slici.
• Možete li provesti istraživanje uzorka s gore navedenom aparaturom ako niste u mogućnosti zakretati
niti jedan dio eksperimentalnog postava ?
• Ukoliko u laboratoriju pronađete još jedan polarizator, čiju os možete zakretati po volji, možete li
tada izvršiti eksperiment umetanjem drugog polarizatora između izvora svjetlosti i postojećeg
polarizatora ? Skicirajte ulogu drugog polarizatora u eksperimentu i odredite maksimalni intenzitet
svjetlosti Imax kojom uzorak može biti obasjan u ovom slučaju.
5) 2016-ŽN-2
Odredite valnu duljinu λ monokromatske svjetlosti koja upada okomito na difrakcijsku rešetku
konstante d = 2,2 µm ako je drugi difrakcijski maksimum otklonjen za kut Δθ = 150 u odnosu na
prvi maksimum. Koliko se ukupno difrakcijskih maksimuma može opaziti ? Pri kojim se kutovima
opažaju ovi maksimumi ? Središnji maksimum brojite kao nulti.
6) 2017-ON-4
Da biste eliminirali refleksiju na prozorskom staklu ( indeksa loma ns = 1,5) namjeravate premazati
unutarnju stranu stakla tankim antireflektirajućim filmom. Želite da debljina tog filma bude čim manja
i da uopće ne dolazi do refleksije kad pogledate okomito na staklo.
( Srednja valna duljina vidljive svjetlosti je λ = 550 nm.)
• Hoće li indeks loma antireflektirajućeg filma nf biti veći ili manji od indeksa loma stakla ? Ovisno
o odgovoru, u nastavku zadatka uzmite nf = ns2, odnosno nf =√ns.
• Kolika mora biti minimalna debljina filma d da biste postigli traženi cilj ?
7) 2017-ON-5
Vodikov spektar sadrži crvenu liniju valne duljine 656 nm, te ljubičastu liniju valne duljine 434 nm.
Taj spektar promatramo kroz difrakcijsku rešetku koja ima 4500 pukotina po centimetru. Odredite
kutnu razliku među položajima maksimuma ovih linija u svim redovima difrakcije ako svjetlost upada
okomito na rešetku.
8) 2017-ŽN-1
Točkasti izvor S monokromtske svjetlosti valne duljine λ nalazi se iznad zrcala na udaljenosti d = 1 m
od zastora na kojem stvara interferencijsku sliku.
• Skicirajte izgled interferencijske slike na zastoru. Hoće li lik iznad spojnice zrcalo-zastor doći do
konstruktivne ili destruktivne interferencije ?
• Širina interferencijskih pruga, odnosno razmak između dva susjedna interferencijska minimuma, na
zastoru iznosi Δx = 0,25 mm. Ukoliko izvor udaljimo od zrcala za Δh = 0,6 mm, ne mijenjajući
udaljenost od zastora, širina pruga se smanji η= 1,5 puta. Iz ovih podataka odredite valnu duljinu
svjetlosti λ.
Prilikom računanja koristite aproksimaciju vrlo dalekog zastora d >> h.
1) 2017-ŽN-5
Islandski dvolomac vrsta je kristala čiji indeks loma ovisi o smjeru polarizacije upadne svjetlosti.
Promatrate uzorak dvolomca koji je rezan u obliku pločice debljine d = 1 cm i postavljen u xy ravnini.
Indeks loma za svjetlost polariziranu u x smjeru je nx = 1,65, dok je indeks loma za svjetlost
polariziranu u y-smjeru ny = 1,4. Okomito na dvolomac ( u z smjeru) upada monokromatska,
koherentna, linearno polarizirana svjetlost valne duljine λ = 660 nm te intenziteta I0 = 1 kW/m2 čiji
smjer polarizacije zatvara kut od 450 s osi x. Odredite koliki će biti intenzitet svjetlosti nakon što
prođe kroz polarizator. Zanemarite sve refleksije.
U zadatku možete koristiti sljedeće vrijednosti za usrednjene trigonometrijske funkcije po jednom
periodu: ‹sin2x› = ‹cos2x› = ½ , ‹sinx∙cosx› = 0.
2) 2018-ON-4
Zraka svjetlosti upada pod kutom α , u odnosu na
okomicu, na tanki sloj sapunice debljine d i indeksa
loma n. Kao rezultat refleksije nastaju dvije zrake,
kao na slici, te se mjeri kako pomak p među zrakama
ovisi o upadnom kutu α. Mjerenjem je ustanovljeno
da vrijedi p ( α= 100) = 115 nm i p( α = 200) = 220
nm. Izračunajte indeks loma i debljinu sapunice.
3) 2018-ON-5
Svi optički sustavi imaju granice preciznosti zbog efekata poput
ogiba koji dovodi do zamućenja slike. Tako, npr. Optički sustav
koji ima otvor promjera D može razlučiti dva objekta ako oni, iz
perspektive tog optičkog sustava, zatvaraju kut θ > 1,22∙ λ/D, gdje
je λ valna duljina promatrane svjetlosti. S koje će udaljenosti d
ljudsko oko promjera D = 4 mm moći razlučiti dva svjetla na
automobilu koja su razmaknuta za l = 1,3 m i uperena prema oku ? Koristite aproksimaciju malih
kutova i uzmite da je srednja valna duljina svjetlosti λ = 550 nm.
1) 2019-ON-4
Nepolarizirana zraka svjetlosti upada iz vakuuma pod određenim kutom na optičko sredstvo
indeksa loma n. Odredite n, ako je poznato da se reflektirana zraka potpuno polarizira, a lomljena
zraka otkloni za kut δ = 10° u odnosu na upadnu zraku.
2) 2019-ON-5
Kad svjetlost valne duljine λ upada okomito na optičku rešetku konstante d, maksimum prvog
reda se opazi na kutu θ1 = 18°. Nađite položaje svih vidljivih difrakcijskih maksimuma ako istu
rešetku obasjamo svjetlošću valne duljine λ′ = λ.
3) 2019-ŽN-3
Kondenzator se sastoji od dviju paralelnih kvadratnih ploča stranice a = 5 cm na udaljenosti d = 1 cm.
Prostor između ploča kondenzatora ispunjen je kristalom koji pokazuje tzv. elektro-optički efekt što
znači da mu je indeks loma pod normalnim uvjetima neovisan o smjeru polarizacije upadne svjetlosti.
S druge, pak, strane, kad se kristal stavi u vanjsko električno polje E, tada se indeks loma za svjetlost
polariziranu u smjeru vanjskog električnog polja poveća za
∆n = κE,
gdje je κ =6 ·10-4 (V/m)−1 konstanta svojstvena kristala. Indeks loma za svjetlost koja je
polarizirana okomito na vanjsko električno polje se ne mijenja.
Odredite napon na kondenzatoru V ako zraci svjetlosti koja je polarizirana paralelno
električnom polju u kondenzatoru treba ∆t = 1 ns duže da prođe kroz kristal od zrake svjetlosti
koja je polarizirana okomito električnom polju u kondenzatoru? Svjetlost upada okomito na
kristal.
4) 2019-ŽN-4
Dvije plankonveksne leće imaju polumjere zakrivljenosti R1 = 10 cm i R2 = 15 cm te se diraju kao na
slici. Na leću 1 okomito upada crvena svjetlost valne duljine λ = 740 nm, te se iza leće 2 promatra
interferencijska slika Newtonovih kolobara. Odredite polumjere prvog svijetlog, odnosno tamnog
prstena. Je li središnja točka svijetla ili tamna? Prilikom računa možete zanemariti lom svjetlosti i
refleksije na ravnom dijelu leća.
5) 2020-ON-4
Crvena svjetlost valne duljine λ = 680 nm upada okomito na tanki sloj prolivenog ulja
(indeks loma n = 1.45) u obliku kružne mrlje. Na slici je skicirana dobivena
interferencijska slika s naznačenim minimumima (crno) i maksimumima (bijelo). Pod
pretpostavkom da debljina sloja monotono pada od sredine kruga prema rubu, odredite
debljinu mrlje u njenom središtu.
6) 2020-ŽN-3
Faradayev rotator je uređaj koji se koristi za zakretanje ravnine polarizacije elektromagnetskih
valova putem tzv. magnetooptičkog efekta. Rotator možemo zamisliti kao cilindar duljine l u
kojem postoji homogeno magnetsko polje B. Ako pustimo EM val kroz Faradayev rotator, tako
da se val širi uzduž osi simetrije cilindra, pri izlasku iz rotatora doći će do zakretanja smjera
polarizacije EM vala prema formuli
β = V B l,
gdje je β kut zakreta (u radijanima), a V tzv. Verdeteova konstanta koja ovisi o materijalu unutar
rotatora.
Zamislite sad sljedeći eksperiment: Dva identična snopa svjetlosti putuju paralelno, tako da jedan
prolazi kroz Faradayev rotator, a drugi pored njega. Nakon izlaska iz rotatora snopovi interferiraju.
Odredite pri kojoj će najmanjoj vrijednosti magnetskog polja Bmin doći do destruktivne interferencije
medu snopovima.
Uzmite da je Faradayev rotator cilindar duljine l = 10 cm, te da je ispunjen materijalom Verdetove
konstante V = 134 rad/Tm.
1*) 2020-DN-4
Georges Seurat, čuveni francuski slikar postimpresionističkog doba, razvio je tehniku slikanja poznatu
pod nazivom poentilizam. U toj se tehnici malim jasnim točkama (približnog promjera d = 2 mm)
osnovnih boja stvara dojam velikog broja sekundarnih i ostalih boja. Odredite s koje se minimalne
udaljenosti L mora gledati ova slika kako se ne bi opazila njena zrnata struktura? Uzmite da je srednja
valna duljina svjetlosti λ = 500 nm, a promjer zjenice D = 4 mm.
2) 2021-ON-4
Nepolarizirana zraka svjetlosti upada iz vakuuma pod određenim kutom na optičko sredstvo indeksa
loma n. Odredite n, kao i upadni kut svjetlosti α, ako je poznato da se reflektirana zraka potpuno
polarizira, a lomljena zraka se lomi pod kutom β = 20°.
3) 2021-ŽN-5
Koherentna svjetlost frekvencije f = 7·1014 Hz upada na dvije pukotine, te može opaziti interferencijski
uzorak na zaslonu udaljenom l = 2.1 m od pukotina. Ako se razmak medu pukotinama udvostruči,
razmak između tamnih pruga na zastoru se smanji za ∆s = 1 mm. Odredite početni razmak medu
pukotinama d.
4) 2021-ŽN-4
Djelomično polarizirana svjetlost se sastoji od prirodne (nepolarizirane) svjetlosti intenziteta I1 = 2
2 2
W/m i potpuno polarizirane svjetlosti intenziteta I2 = 1 W/m . Takvu svjetlost propuštamo kroz
polarizator čiju ravninu polarizacije možemo namjestiti proizvoljno. Izračunajte stupanj polarizacije
P ove svjetlosti, a koji je definiran formulom
P= ,
gdje su Imax i Imin najveći i najmanji mogući intenzitet svjetlosti nakon što prođe kroz polarizator.
5* ) 2021-DN-1
Svjetlost koja se sastoji od dvije monokromatske komponente valnih duljina λ i λ′ upada okomito
na difrakcijsku rešetku konstante d = 1.7 µm, te se mjere maksimumi difrakcije (s iste strane središnjeg
maksimuma) na pripadnim kutovima αk i α′k. Mjerenjima je utvrđeno da vrijedi α2 - α1´ = 8°, te α3 = α2´.
Iz ovih podataka odredite λ i λ′ te sve kutove na kojima se javljaju difrakcijski maksimumi.
6) 2022-ON-3
Monokromatska svjetlost upada na optičku rešetku konstante d = 10 µm. Odredi valnu
duljinu svjetlosti ako je razlika kutova na kojima opažamo maksimume 4. reda i 3. reda
jednaka 9◦. Koliko se maksimuma može opaziti?
7) 2022-ON-5
Bijela svjetlost pod nekim kutom α (koji nije nužno mali) upada na tanki sloj ulja indeksa
loma n (za koji možemo pretpostaviti da je neovisan o valnoj duljini) i debljine d, kao što je
prikazano na slici. Kao rezultat javljaju se dvije izlazne zrake (1 i 2) koje dolaze do opažača u
točki O. Odredi razliku optičkih putova te dvije zrake u ovisnosti o d, n i α. Pritom pripazi
da prilikom refleksije na gušćem sredstvu zraka poprima dodatnu razliku u fazi od π.
Napišite uvjet konstruktivne interferencije i odredite koja valna duljina ga zadovoljava u
vidljivom spektru (380 - 750 nm), ako je α = 700, n = 1.4 i d = 0.4 µm. Indeks loma zraka je
1.
1*) 2022-DN-4
Električno polje kružno polariziranog vala koji se prostire u +𝑧̂ smjeru je:
𝐸⃗ ± = E [cos(ωt - kz) 𝑥 ± sin(ωt — kz) 𝑦], (2)
gdje za 𝐸 ⃗ kažemo da polarizacija slijedi pravilo desne ruke (ako je palac desne ruke smjer propagacije
vala, onda se električno polje zakreće u smjeru ostalih prstiju, kao što je prikazano na slici 3.).
Analogno, 𝐸 ⃗ je električno polje lijevo kružno polariziranog vala. Lijevo i desno kružno polarizirani
val imaju različite fazne brzine prilikom prolaska kroz plazmu (ioniziranu tvar koja sadrži slobodne
elektrone) kada je prisutno dodatno statičko magnetsko polje u smjeru propagacije elektromagnetskog
vala. Indeksi refrakcije lijevog/desnog kružno polariziranog vala kroz plazmu tada su:
𝑛± = 1 - ( ±
, 𝜔 = ,𝜔 = , (3)
)
,
gdje je N gustoća slobodnih elektrona u plazmi, e naboj elektrona, m masa elektrona i B statičko
magnetsko polje. Frekvencije ωp i ωc redom opisuju ’’prirodnu” frekvenciju titranja slobodnih
elektrona u plazmi, te ciklotronsku frekvenciju.
Slika 3: Električno polje desno kružno polariziranog vala.
Odredi faznu razliku lijevo i desno kružno polariziranog vala frekvencija ω nakon propagacije za Δz
kroz plazmu koja sadrži uniformnu gustoću slobodnih elektrona, u uniformnom magnetskom polju
koje je paralelno sa smjerom propagacije valova. Rezultat izrazite kao funkciju ω, ωp, ωc i Δz! Vrijedi
da je ω ≫ ωc, ωp. Možete koristiti (1 + x)-1 ≈ 1 - x za x ≪1 i n+ + n_ ≈ 2.
Prolaskom linearno polariziranog zračenja kroz isti segment plazme duljine Δz u istom statičkom
magnetskom polju dolazi do zakreta kuta polarizacije zračenja (taj efekt naziva se Faradayeva
rotacija). Odredi kut zakreta polarizacije u ovisnosti o ω, N, B i Δz.
Izračunavanjem Faradayeve rotacije (na temelju promatranja polariziranog zračenja dalekih izvora,
npr. pulsara) mogu se dobiti neka, saznanja o gustoći slobodnih elektrona, i magnetskim poljima, u
međuzvjezdanom prostoru. Efekt Faradayeve rotacije događa se i pri prolasku polariziranog zračenja
kroz Zemljinu ionosferu. U grafovima na slici 3. iscrtkanom linijom su zabilježene izračunate vrijed-
nosti radijalne komponente magnetskog polja Zemlje i izmjerene vrijednosti gustoće slobodnih
elektrona u ionosferi. Odredite kut zakreta linearno polariziranog zračenja frekvencije f = 20 MHz
zbog prolaska kroz ionosferu koristeći podatke označene punom linijom (koje su gruba
aproksimacija). Pretpostavite da je smjer propagacije zračenja okomit na Zemlju.
Slika 4: Izračunati/izmjereni podaci magnetskog polja Zemlje i gustoće slobodnih elektrona u
ovisnosti o nadmorskoj visini - iscrtkana linija, i aproksimirane ovisnosti - puna linija.
Teorija relativnosti (1)
1) 2004-ON-Pž-1.
Odredite energiju mirovanja , masu i prirast mase elektrona , brzinu i količinu gibanja elektrona
kinetičke energije 4,1 MeV. Kolika bi bila brzina kad ne bismo uzeli u obzir relativistički efekt
?Komentirajte dobiveni rezultat ! Kolika je relativistička promjena mase elektrona , zbog
relativističkog efekta ? Masa mirovanja elektrona je 9,11·10-31 kg.
2) 2004-ON-Zg-5
Svemirski brod se giba u odnosu na Zemlju jednoliko brzinom v = 0,9 c po pravcu okomitom na smjer
promatranja sa Zemlje. Unutar svemirskog broda po štapu „šeće“ buba-mara brzinom vb = 1 cm/s.
Koliko će se vremena, za promatrača na Zemlji, gibati buba-mara po štapu od početka do kraja štapa,
ako promatrač zapaža da štap ima duljinu L = 2·√2 m, te sa smjerom gibanja svemirskog broda zatvara
kut α = 450 .
3) 2005-ON-4.
Svemirski brod Trgovačke federacije leti pored planeta Curuscant brzinom 0,6 c. Znanstvenica koja
miruje na Curuscantu izmjerila je duljinu putujućeg broda ( u smjeru njegova gibanja) od 74 m.
Kasnije je brod sletio na Curuscant te se zaustavio. Koliku mu je sada duljinu izmjerila ista
znanstvenica ? Koliku gustoću vode bi u istom gibajućem brodu mjerila znanstvenica koja miruje na
Curuscantu, ako je gustoća vode u mirujućem sustavu 1000 kg/m3 ?
4) 2006-ON-1.
Pretpostavi da si zaposlen u ubrzivaču protona i da si zaboravio gradivo specijalne teorije relativnosti.
Za koliki faktor ćeš pogriješiti u izračunavanju količine gibanja protona kinetičke energije 100 GeV
na nerelativistički način s obzirom na suradnika koji ispravno primjenjuje specijalnu teoriju
relativnosti ? Masa mirovanja protona je 1,6726·10-27 kg .
5) 2007-ON-2.
Energija brzih mezona u kozmičkim zrakama iznosi 3000 MeV, dok im je energija mirovanja 100
MeV. Koliki put u atmosferi mogu prijeći ovi brzi mezoni ako im je vrijeme života u vlastitom sustavu
2·10-6 s ?
6) 2007-ŽN-4.
Pobjeđujući u međuzvjezdanoj utrci pilot vozi svoj svemirski brod kroz cilj brzinom 0,6 c relativno u
odnosu na cilj ( c je brzina svjetlosti). U trenutku kad prednji kraj broda u referentnom sustavu pilota
prolazi cilj ( događaj A) , pilot sa stražnjeg kraja broda pošalje pobjednički svjetlosni signal ( događaj
B ) . Pilot mjeri duljinu svog broda 300 m . Koliku duljinu broda mjeri sudac ? Sudac miruje uz cilj.
Kada i gdje sudac u svom referentnom sustavu opaža događaje A i B ? Jesu li događaji A i B
istovremeni u sustavu pilota , a jesu li istovremeni u sustavu suca ? Obrazloži je li sudac primio signal
prije nego što je prednji kraj broda prošao kroz cilj , to jest kako posebna teorija relativnosti ipak ne
omogućava predviđanje događaja.
7) 2008-ON-1.
Dva jednaka atomska sata pažljivo su podešena da pokazuju jednako vrijeme. Jedan se stavi u
zrakoplov, a drugi ostaje na tlu. Zrakoplov ode i vrati se nazad tako da mu je iznos prosječne brzine
putovanja 250 m/s. u trenutku povratka sat koji je ostao na tlu pokazuje da je od trenutka odlaska
prošlo 4 sata. Za koliko će se ( prema posebnoj teoriji relativnosti) razlikovati očitanje na satovima i
koji od njih će pokazivati kraće proteklo vrijeme ?
8) 2009-ON-4.
Ako želiš otputovati do zvijezde udaljene 100 svjetlosnih godina tako da ti to putovanje traje 50
godina , kolikom brzinom mora tvoj svemirski broj letjeti ?
9) 2010-ON-1
Kad bi astronaut putovao brzinom 0,95 c , mi na Zemlji bismo rekli da će do zvijezde Alpha Centauri
koja je udaljena 4,2 svjetlosne godine on stići za 4,42 godine. Međutim on tvrdi da to nije istina.
Zašto ? Koliko vremena traje navedenom brzinom putovanje za astronauta ? Koliku udaljenost od
Zemlje do zvijezde mjeri astronaut koji tako putuje ? ( c = 3·108 m/s )
10) 2010-ŽN-5
Buga i Tuga promatraju istu česticu koja se giba određenom brzinom. Buga tvrdi da je količina gibanja
čestice 8,68·10-19 kg ·m/s, a Tuga tvrdi da je količina gibanja čestice 7,09·10-19 kg ·m/s. Tko je u
pravu: Buga ili Tuga ? ( Jedna je računala relativistički, a druga nerativistički.) Kolike su masa i
energija promatrane čestice ?
11*) 2010-DN-1
Michelsonov interferometar sastoji se od izvora I crvene
svjetlosti valne duljine 635nm, polupropusnog zrcala PZ,
dva zrcala Z1 i Z2 te detektora D, postavljenih kako je
prikazano na slici. Polupropusno zrcalo, zakrenuto za kut
45° s obzirom na put LI i put L2, od upadne zrake načini
dvije zrake polovičnog intenziteta, jedna prođe duž L1, a
druga se odbije duž L2. Zrcala Z1 i Z2 su postavljena
okomito na L1, odnosno L2. Nakon refleksije dviju zraka na
zrcalima Z1 i Z2 pri povratku na PZ opet se svakoj zraci
događa isto: polovica intenziteta se odbije, a polovica prođe.
Kao rezultat do detektora dospiju dvije zrake koje interferiraju.
a) Ako se Z1 polako pomiče duž L1 na detektoru se u vremenu izmjenjuju maksimumi i minimumi.
Za koliko se pomaknulo zrcalo Z1 ako je uređaj izbrojio da je u detektoru kao rezultat tog pomicanja
prošlo 1573 maksimuma?
b) Duž puta L1 postavljen je šuplji evakuirani valjak na čijim su krajevima stakleni poklopci, a prostor
između poklopaca dug je 10 cm. Valjak se polagano puni plinom do uspostavljanja standardnog tlaka.
Za to vrijeme u detektoru je izbrojen prolazak 1573 maksimuma. Koliki je indeks loma plina?
c) Michelson i Morley su namjeravali izmjeriti brzinu gibanja Zemlje kroz pretpostavljeni Eter (medij
kroz koji se šire elektromagnetski valovi). Pretpostavili su da će se tada brzina svjetlosti na mjestu
njihova interferometra dobili zbrajanjem brzine svjetlosti c u Eteru i brzine gibanja Zemlje v=30 km/s
kroz Eter. L1 je postavljeno duž smjera gibanja Zemlje. Daljine duž dva okomita smjera u njihovu
eksperimentu iznosile su Ll =L2= 11 m. Kolika bi prema njihovim pretpostavkama bila razlika
vremena putovanja zrake svjetlosti koja je prešla od PZ do Z1 te nazad do PZ i one koja je prešla od
PZ do Z2 te nazad do PZ? Koliki pomak izražen preko valne duljine bi izazvalo preokretanje
interferometra tako da L2 postane usmjeren duž gibanja Zemlje? Budući da nikakav pomak nije uočen
iako interferometar može detektirati pomak od 0,01 λ, kakav zaključak predlažeš za v? Taj rezultat
bio je važan ne samo radi odbacivanja hipoteze o Eteru, već i kao polazište za apsolutnost brzine
svjetlosti.
12) 2011-ON-1
Pri kojoj brzini gibanja se kinetička energija razlikuje od m·v2/2 za 1% ? Za koliko % se količina
gibanja satelita u kružnoj putanji blizu površine Zemlje razlikuje od m·v ? ( c = 3·108 m/s , g = 9,81
m/s2 , Rz = 6370 km )
13) 2012-ON-1
Spontanim raspadom jezgre 238U nastaje alfa čestica kinetičke energije 4,2 MeV. Alfa čestica je jezgra
4
He mase mirovanja 6,6·10-27 kg. Koliki je omjer kinetičke energije i energije mirovanja alfa čestice
? Kolika je brzina alfa čestice ? Za koliko postotaka se količina gibanja alfa čestice razlikuje od one
kad bismo zanemarili relativističke efekte ? ( c = 3·108 m/s , e = 1,6 ·10-19 C )
1) 2012-ŽN-4
Profesorica sa Zemlje održava ispit na daljinu za studente koji putuju u svemirskom brodu brzinom v
s obzirom na Zemlju. Studentima želi omogućiti pisanje ispita u trajanju T u njihovom sustavu. U
trenutku kada brod prolazi pored profesorice, ona signalizira početak ispita. Koliko profesorica treba
čekati nakon toga u sustavu Zemlje prije nego što pošalje svjetlosni signal prema brodu koji će
studentima kada ga dobiju reći da prestanu pisati ? Izvrijedni dobiveni izraz uz T = 1 h uzimajući
zasebno v = 0,1 c , v= 0,5 c i v= 0,9 c.
2) 2013-ON-1
Buga i Tuga mirujući promatraju jednu te istu česticu koja se giba određenom brzinom. Buga tvrdi da
je količina gibanja čestice 5,98·10-19 kg·m/s, a Tuga tvrdi da je količina gibanja čestice 3,84·10-19
kg·m/s . Tko je u pravu: Buga ili Tuga ? ( Jedna je računala relativistički, a druga nerativistički.)
Kolike su masa i brzina promatrane čestice ? ( c = 3·108 m/s )
3) 2013-ŽN-2
Dvije paralelne cijevi interferometra napunjene su vodom.
Svjetlost valne duljine 589 nm ulazi istovremeno u obje cijevi te
nakon izlaska iz cijevi ove dvije zrake interferiraju. Kada voda u
cijevima miruje, izlazna svjetlost je maksimalnog intenziteta.
Kolikom brzinom treba protjecati u jednoj cijevi, dok u drugoj
miruje, da bi dvije zrake na istom mjestu interferirale destruktivno
? Indeks loma vode je 1,333. Duljina cijevi u kojoj se voda giba u smjeru širenja svjetlosti je 48 cm.
Za x<<1 iskoristite : ≈1 −𝑥.
4) 2014-ON-1
Buga i Tuga mirujući promatraju jednu te istu česticu koja se giba određenom velikom brzinom. Svaka
je provela račun točno matematički, no izračunate količine gibanja im se razlikuju za faktor 2, jer je
jedna računala relativistički, a druga nerelativistički. Na temelju te razlike ipak možete izračunati
pravu energiju. Kolika je ukupna energija čestice, znajući da se radi o protonu ? ( mp = 1,6726·10-27
kg , c = 3·108 m/s )
5) 2014-ŽN-5
Energija mirovanja protona iznosi mp·c2 = 938 MeV. U kozmičkom zračenju posredno se detektiraju
protoni ogromnih energija ( i preko desetak redova veličine veći od energije mirovanja). Proton velike
energije putuje kroz galaksiju promjera 105 svjetlosnih godina. Vrijeme putovanja duž tolikog puta
mjereno u sustavu protona iznosi 300 s. Kolika je energija protona ? Na temelju brzine protona
predložite način na koji bi se izdaleka moglo detektirati proton pri gibanju kroz galaksiju
pretpostavljajući da je prosječan indeks loma u galaksiji nešto malo ali primjetljivo veći od 1.
Pretpostavite da se proton giba pravocrtno u jednoliko kroz galaksiju ! ( c = 3·108 m/s , 1 eV = 1,6 ·10-
19
J)
6) 2015-ON-1
Kolikom brzinom mora putovati tvoj svemirski brod ako želiš za 20 godina stići do zvijezde udaljene
100 svjetlosnih godina ? Koliko puta je prilikom tog putovanja ukupna energija broda veća od njegove
energije mirovanja ?
7) 2015-ŽN-5
Francuski fizičar Armand Fizeau vrlo je precizno izmjerio brzinu svjetlosti. Također je
eksperimentalno pronašao da u rezervoaru s vodom, koji se u laboratorijskom sustavu giba brzinom
V, brzina svjetlosti s obzirom na laboratorijski sustav iznosi v = c/n + k ∙V, n = 1,333 je indeks loma
vode. On je konstantu k odredio eksperimentalno, a vi je odredite računom preko relativističkih
transformacija i usput pokažite da se dobije navedeni izraz za brzinu !
Napomena: Za x << 1 približno vrijedi: ≈1+x , ≈1–x, √1 − 𝑥 ≈ 1 - ·x .
8) 2016-ON-1
Trokut načinjen od tri kruta štapa promatran je iz dva različita inercijalna referentna sustava. Mjerenja
pokazuju da se u sustavu S trokut miruje, dok se u sustavu S` giba konstantnom ( relativističkom)
brzinom v. također je ustanovljeno da trokut u dva sustava „poprima“ drugačiji oblik – u jednom
sustavu trokut je pravokutan i jednakokračan [ slika a) ], dok je u drugom jednostraničan [ slika b) ].
Duljina baze trokuta u oba referentna sustava je ista i iznosi l = 1 m.
• Odredite i argumentirajte koja slika predstavlja trokut u sustavu S, a koja u sustavu S` .

• Skicirajte moguće smjerove vektora brzine v u sustavu S`, ako znate da leži u ravnini trokuta, te
odredite iznos brzine v.
9) 2017-ON-1
Dvije identične rakete gibaju se jedna prema drugoj po paralelnim putanjama, kao na donjoj slici.
U nekom (inercijalnom) referentnom sustavu obje rakete imaju istu
duljinu l = 50 m te se gibaju istom brzinom v = c/2.
• Ako opažač miruje u jednoj raketi mjeri duljinu druge rakete, koju će
vrijednost dobiti ?
• Koliko će dugo, za istog promatrača, trajati mimoilaženje raketa ?
10) 2017-ON-4r-2
Kolikom se najvećom brzinom smije gibati čestica kojoj kinetičku energiju računamo
nerelativističkom formulom i želimo da se rezultat od ispravnog ( relativističkog) razlikuje
maksimalno za 1% ? Uzmite da je relativna greška prilikom nerelativističkog računa mjeri formulom:
ɛ = 1 – ENR/ ER .
11) 2017-ŽN-2
Na nekom se planetu druge kozmičke brzine, računate nerelativistički i relativistički, razlikuju za
faktor 2. Odredite ubrzanje sile teže g na površini tog planeta, ako je njegov polumjer jednak
polumjeru Zemlje.
Napomena: Druga kozmička brzina definira se kao minimalna brzina koju je potrebno dati tijelu koje
miruje na površini nekog planeta da se u potpunosti oslobodi gravitacijskog utjecaja tog tijela. Pritom
se zanemaruje eventualna rotacija tog planeta, kao i utjecaj ostalih nebeskih tijela.
1) 2017-ŽN-4
Voda struji brzinom v = 200 m/s kroz cijev oblika kvadrata stranice l = 100 m, kao na slici.
Dva su svjetlosna pulsa odaslana istovremeno iz izvora S1 i S2 , te se detektiraju na pripadnim

detektorima D1 i D2 s vremenskom razlikom τ. Odredite τ ako je poznat indeks loma vode n = 1,33.
Zanemarite efekte na rubu kvadrata.
2*) 2017-DN-1
Najjače električno polje koje se može uspostaviti u zraku iznosi E = 3∙106 V/m. Pretpostavite da je
cijeli prostor ispunjen takvim homogenim električnim poljem, te da u nj postavimo mirujući elektron.
• Nađite formulu koja opisuje vremensku ovisnost brzine elektrona v(t) te odredite lim v(t) kada t →
∞ . Uzmite da vrijeme t = 0 označava početak gibanja.
• Za koje će vrijeme τ elektron doseći brzinu v = 0,99 c ?
• Koji put će prevaliti za to vrijeme ?
Uputa: za pravocrtna gibanja, električna sila na nabijenu česticu ne ovisi o brzini čestice.
3) 2018-ON-1
Tri automobila, A, B i C voze jedan iza drugog konstantnim brzinama relativističkog iznosa. Vozač
posljednjeg automobila u nizu A kaže da se automobil B, ispred njega, giba brzinom c/2. Vozač
automobila B tvrdi da se automobil C, ispred njega, giba brzinom c/2. Odredite brzine automobila B
i C , kako ih vidi mirujući pješak P za kojeg se automobil a giba brzinom c/2.
4) 2018-ON-2
Preteča modernih akceleratora čestica je tzv. betatron koji, na principu elektromagnetske indukcije,
ubrzava elektrone ( beta čestice) u kružnim putanjama. Jednom kad elektroni dosegnu traženu brzinu,
uspostavi se homogeno magnetsko polje koje ih održava u stabilnoj kružnoj putanji. Pretpostavite da
je polumjer te putanje R = 50 cm te da se elektroni gibaju brzinom v = 0,99 c.
• Odredite vrijeme T potrebno da elektron jednom obiđe svoju kružnu putanju, mjereno iz
laboratorijskog sustava.
• Koliko će to vrijeme τ iznositi za opažača u referentnom sustavu elektrona ?
• Kolika je centripetalna sila potrebna da se elektron drži u ovakvoj kružnoj orbiti ?
• Kolika mora biti jakost homogenog magnetskog polja B, usmjerenog okomito na ravninu gibanja
elektrona, koje je izvor centripetalne sile ?
5) 2018-ŽN-1
Teleskopom promatrate svjetlost neke jako daleke zvijezde. Ta svjetlost upada kutom α = 600 u
odnosu na os x pa svoj teleskop uvijek usmjeravate pod tim kutom. Međutim, uskoro krećete na put
uzduž osi x, prema zvijezdi, brzinom u = c/4 tijekom kojeg i dalje želite promatrati istu zvijezdu.
Znajući nešto teorije relativnosti, zabrinuti ste zbog efekta kontrakcije duljine koje bi mogao
poremetiti vaše bezbrižno promatranje zvijezde. Stoga, prije puta, odlučili ste namjestiti teleskop pod
nekim drugim kutom α` .
• Koliki mora biti kut α´ da biste eliminirali efekt kontrakcije duljine, odnosno, da bi teleskop u
gibanju, za mirujućeg promatrača, opet zatvarao kut α s osi x ?
Napokon ste namjestili teleskop za kut α´ uslijedio je šok – počeli ste se gibati, a ne vidite zvijezdu !
• Zašto navedeni postupak ne omogućava da vidite zvijezdu ?
• Pod kojim kutom α˝ ste trebali namjestiti teleskop prije gibanja, pa da možete vidjeti zvijezdu
tijekom puta ?
6) 2018-ŽN-4
S površine Zemlje ispaljen je hitac početnom brzinom v0 = c/3 pod kutom α = 300 u odnosu na
horizontalu. Do koje će maksimalne visine h projektil doći ? Koje će mu vrijeme τ trebati za to ?
Zadatak izračunajte iz perspektive promatrača koji miruje na površini Zemlje. Zanemarite otpor zraka
i zakrivljenost Zemlje te uzmite da je ubrzanje sile teže konstantno i iznosi g = 9,81 m/s2.
7*) 2018-DN-1
Tijelo miruje u ishodištu inercijalnog sustava S do trenutka t = 0 kad se počne gibati jednoliko ubrzano
u pozitivnom smjeru osi x. τ sekundi kasnije tijelo dosegne brzinu 4c/5, nakon čega se nastavi gibati
tom brzinom. Nazovimo početak ubrzanog gibanja događaj A, a završetak ubrzanog gibanja događaj
B.
• Odredite prostorno-vremenske koordinate ( x´, t´) događaja A i B u inercijalnom sustavu S´ koji se
giba brzinom 4c/5 u pozitivnom smjeru osi x u odnosu na S.
• Nađite kako položaj tijela ovisi o vremenu x´(t´) za promatrača iz s´. Ograničite se na vremenski
period između događaja A i B. Je li gibanje jednoliko ubrzano i u sustavu S´?
Odgovore zapišite preko zadanih veličina c, τ, te numeričkih faktora.
8) 2019-ON-1
Jabuka se nalazi na grani stabla na visini h = 3m od tla. U jednom trenu jabuka počne padati slobodnim
padom, uz zanemariv otpor zraka. Nađite vrijeme pada jabuke t za opažača S koji miruje pored stabla.
( Jabuka se giba nerelativistički.) Odredite i vrijeme padanja jabuke t´ kako ga mjeri opažač S´ koji se
u odnosu na opažača S giba brzinom v = 0,9 c u horizontalnom smjeru. Za koliko bi se zadnji rezultat
promijenio kad bi se opažač S´ gibao istom brzinom vertikalno, a ne horizontalno, u odnosu na opažača
S?
9) 2019-ON-2
Kuglica mase (mirovanja) m naleti brzinom v = c/2 na mirujuću kuglicu dvostruko veće mase.
Sudar je neelastičan, tako da se kuglice nastave zajedno gibati. Odredite omjer energije izgubljene u
sudaru i ukupne energije koju su kuglice imale prije sudara.
10) 2019-ŽN-1
Homogeno nabijena kuglica polumjera R = 1 cm nosi naboj Q = 1 µC. Oko kuglice kruži elektron,
tik uz njenu površinu. Odredite kojom se brzinom elektron giba. Pretpostavite da je kuglica fiksna,
te da elektron ne gubi kinetičku energiju uslijed zračenja.
11) 2020-ON-1
Svemirski brod se promatra iz laboratorija na Zemlji. Ustanovljeno je da, dok na Zemlji protekne sat
vremena, u svemirskom brodu prođe tek jedna minuta. Kojom se brzinom v giba svemirski brod?
Ukoliko je vlastita duljina svemirskog broda L0 = 30 m, koliku će duljinu broda izmjeriti
znanstvenici iz laboratorija?
12) 2020-ON-2
Teniska loptica mase m = 50 g pada na trampolin koji možemo pojednostavljeno shvatiti kao oprugu
konstante elastičnosti k = 5000 N m−1. Odredite za koliko će se trampolin najviše otkloniti od
ravnotežnog položaja ako loptica u njega udari količinom gibanja p = mc. Prilikom računa zanemarite
utjecaj sile teže, te pretpostavite da je trampolin savršeno elastičan (neće puknuti), te da mu tlo ne
smeta prilikom rastezanja.
1) 2020-ŽN-2
Dokažite da se kružnica u gibanju relativističkom brzinom v deformira u elipsu i nađite vezu između
(linearnog) ekscentriciteta elipse ε i brzine gibanja kružnice.
Podsjetnik: ( l i n e a r n i ) ekscentricitet elipse s velikom poluosi a i malom poluosi b je
ε= 1− .
2*) 2020-DN-1
Elastični sudar neutrona n i neutralnog piona π0 ima sljedeće zanimljivo svojstvo: U laboratorijskom
sustavu gdje pion miruje, a neutron nalijeće na njega, neutron se ne može raspršiti pod kutom
većim od θmax = 8.25° u odnosu na početni smjer gibanja, neovisno o (relativističkoj) brzini kojom
nalijeće na pion. Ako vam je poznata masa neutrona mn = 940 MeV/c2, odredite masu neutralnog
piona mπ (u istim mjernim jedinicama).
Uputa: za računanje ekstrema koristite derivacije.
3) 2021-ON-1
U čaši koja miruje na stolu nalazi se voda gustoće ρ = 1.00 g/cm3. Kojom se brzinom mora gibati
promatrač za kojeg voda u čaši ima gustoću kao i željezo ρ′ = 7.87 g/cm3?
4) 2021-ON-2
Mirujuća čestica mase m se raspala na jednu česticu mase m/2 i jednu bezmasenu česticu. Odredite
kojom se brzinom giba čestica mase m/2 nakon raspada.
5) 2021-ŽN-2
Dvije se čestice gibaju relativističkim brzinama v1 = c/2 i v2 = c/3 pod pravim kutom u
laboratorijskom sustavu. Polazeći od osnovnih Lorentzovih transformacija, odredite kojom se
brzinom vrel giba druga čestica iz referentnog sustava prve čestice. Odgovor zapišite kao višekratnik
brzine svjetlosti c.
6) 2021-ŽN-3
Dvojna zvijezda je astronomski objekt koji se sastoji od dvije zvijezde koje orbitiraju jedna oko
druge. Ako je dvojna zvijezda na dovoljno velikoj udaljenosti od Zemlje, tada pojedine zvijezde nije
moguće razlučiti teleskopom i utvrditi da se doista radi o dvojnoj zvijezdi. Međutim, ako se detektira
zračenje ovakvog objekta, tada je, zbog Dopplerovog efekta, moguće opaziti dvije vrlo bliske
valne duljine zračenja (svaka potječe od jedne zvijezde) koje se periodički mijenjaju u vremenu,
kako je prikazano na slici. Valne duljine zračenja poprimaju vrijednosti iz intervala λ ϵ [ λ¯ -∆λ/2, λ̄ +
∆λ/2], gdje je λ̄ srednja valna duljina zračenja, a ∆λ maksimalna razlika medu dvjema valnim
duljinama, te vrijedi ∆λ << λ̄ . Takav je signal karakterističan za dvojnu zvijezdu.
Pretpostavite da se dvojna zvijezda sastoji od dviju identičnih zvijezda mase M na međusobnoj

udaljenosti d. Odredite M i d, ako je poznato da se najveća relativna razlika medu valnim duljinama
zračenja (∆ λ / λ̄ ) = 1.2·10−4 opazi svakih T = 30 dana. Jednostavnosti radi, možete također
pretpostaviti da zvijezde orbitiraju jedna oko druge u istoj ravnini u kojoj se nalazi i promatrač sa
Zemlje.
7*) 2021-DN-2
Promotrimo jako dugi neutralni ravni vodič koji nosi struju I iz perspektive nekog laboratorijskog
sustava S. Takav vodič možemo modelirati kao superpoziciju pozitivno nabijenog
pravca homogene linearne gustoće naboja λ+ koji miruje i negativno nabijenog pravca gustoće λ−
= −λ+ koji se giba brzinom - v kao na slici i stvara struju I = λ−v. Ako se u blizini takvog vodiča,
na udaljenosti d, nalazi mirujući točkasti naboj q, tada su električna i magnetska sila na taj naboj
jednake nuli. Međutim, ako istu situaciju pogledamo iz drugog inercijalnog sustava S′ u kojem
negativno nabijeni pravac miruje, a pozitivno nabijeni pravac i točkasti naboj se gibaju brzinom v
udesno, tada, naizgled, na naboj q u gibanju djeluje samo magnetska sila, pa bi se naboj trebao
otkloniti od vodiča.
Da biste riješili ovaj paradoks, pretpostavite da je sila na točkasti naboj dana izrazom 𝐹⃗ = q(𝐸⃗+𝑣⃗ ×𝐵⃗) u svim
inercijalnim sustavima, ali da gustoća naboja pravca ovisi o brzini kojom se pravac giba na način λ(v)
= λ0 f (v), gdje je λ0 gustoća naboja u sustavu mirovanja. Iz uvjeta da se točkasti naboj ne udaljava od
vodiča u oba referentna sustava, odredite oblik funkcije f (v).
Električno polje pravca je E = λ/(2πε0r), gdje je λ linearna gustoća naboja, a r udaljenost od pravca.
8) 2022-ON-4
Neka čestica mase m giba se velikom brzinom v0. Ako joj još povećamo brzinu za određeni
iznos, njezina se ukupna energija poveća za 10%, a količina gibanja za 15%. Odredi početnu
brzinu čestice v0. Ako je ta čestica nestabilna i živi samo 2.2µs u sustavu u kojem ona miruje,
odredi koliki put prijeđe u laboratorijskom sustavu ako se giba brzinom v0. Brzina svjetlosti
je c = 3 · 108 m/s.
Zračenje crnog tijela (1)
1) 2004-ŽN-5
Za koliki faktor treba povećati snagu grijača koji zagrijava crno tijelo da bi se boja tog tijela
promijenila iz crvene (680 nm) u plavu (440nm) ? Temperatura okoline je u oba slučaja mnogo manja
od temperature crnog tijela.
2*) 2004-DN-3
Da bi prosječno ljudsko oko zapazilo nekakav predmet, potrebno je da kroz zjenicu u njega ulazi 50
fotona u sekundi. Kolikom snagom krijesnica emitira svjetlost procesom bioluminiscencije ako je
prosječno ljudsko oko može opaziti s udaljenosti od najviše 30 m ? Emitirana svjetlost je zelene boje
čija je valna duljina 532 nm. Pretpostavite da krijesnica emitira svjetlost jednakim intenzitetom u svim
smjerovima i da je svjetlost monokromatska !
3) 2005-ŽN-3
Sunce zrači približno kao crno tijelo temperature 5700 K. Savršeno crna bakrena sfera nalazi se na
udaljenosti 1 a.j. (astronomska jedinica) od Sunca, a gotovo isto toliko je od Sunca udaljena i Zemlja.
Kolika je ravnotežna temperatura sfere ? Kutni promjer Sunca gledano sa Zemlje je 0,50. Kad ne bi
bilo stakleničkog efekta, ali i drugih „realnosti“ Zemlje, i ona bi postigla toliku temperaturu.
4*) 2005-DN-4
Za foton frekvencije ω0 emitiran s površine zvijezde uočeno je da mu se frekvencija na vrlo velikoj
udaljenosti od zvijezde promijeni za Δω. Kolika je masa zvijezde ako joj je polumjer R?
Objasni kako se može ustanoviti daje to promjena frekvencije baš određenog fotona, a ne da se pojavio
neki drugi foton drugačije valne duljine!
5*) 2006-DN-3
Spremnik za tekući helij izoliran je takozvanim superizolatorom te je dotok
topline iz okoline kroz njegove stjenke vrlo mali. Na vrhu spremnika nalazi
se dugi otvor kružnog poprečnog presjeka promjera 4 cm. Da bi se smanjio
dovod topline zračenjem, u otvor se stavi pet razmaknutih kružnih
poklopaca neznatno manjeg promjera. Poklopce, kao i površinu tekućeg
helija i okolinu smatrajte crnim tijelima. Tekući helij je temperature 4,2 K,
a okolina je na 300 K. Kolika je temperatura svakog poklopca ? Koliko
topline ulazi zračenjem kroz otvor preko tih pet poklopaca do tekućine, a
koliko bi ulazilo kad poklopca ne bi bilo ? Koliko litara tekućeg helija bi
isparavalo u oba slučaja u jednom danu, ako je poznata latentna toplina
isparavanja od 20900 J/kg i gustoća tekućeg helija od 0,125 kg/L ?
Zanemarite vođenje topline i strujanje, a promatrajte samo zračenje. U
stvarnosti tekućina će još brže isparavati.
6) 2007-ŽN-2
Pomoću spektrometra s optičkom rešetkom koja ima 600 zareza po
milimetru promatra se spektar zračenja crnog tijela. Zastor je udaljen 50 cm od rešetke. Na udaljenosti
15 cm od središnje svijetle točke na zastoru opaža se maksimum intenziteta prvog reda. Zastor i rešetka
okomiti su na spojnicu njihovih središta i svjetlost upada okomito na rešetku. Kolika je temperatura
crnog tijela ? Što se još vidi na zastoru ?
7) 2008-ŽN-5
U fotografskim filmovima koristi se AgBr koji se pod utjecajem svjetlosti disocira na atome te tako
ostavlja trag. Energija disocijacije AgBr je 1·105 J/mol. Objasni i računom potkrijepi zašto svjetlost
jedne krijesnice može ostaviti trag na fotografskom filmu, a elektromagnetsko zračenje frekvencije
100 MHz obližnje radio stanice koja emitira snagom 50 kW ne ostavlja trag na filmu.
8*) 2008-DN-4
Plavi divovi su zvijezde koje se nakon eksplozije pretvaraju u crne rupe. Temperature površine
tipičnog plavog diva je 30000 K. Vidljivi sjaj, tj. snaga izračena u okolinu u području vidljive svjetlosti
( valna duljina od 400 nm do 700 nm) , mu je 100000 puta veći od vidljivog sjaja Sunca. Polumjer
Sunca je 6,96·105 km, a ono zrači ukupnu snagu 3,86·1026 W. Pretpostavite da plavi div i Sunce zrače
kao crno tijelo.
Pri kojoj valnoj duljini plavi div zrači najveći intenzitet te zašto se zove „plavi“ ?
Kolika je površina temperature Sunca i zašto ga ne možemo nazvati „plavim“ ?
Koliki je polumjer opisanog plavog diva ?
Je li ispravno govoriti da je vidljivi sjaj proporcionalan ukupnoj zračenoj snazi ? Pokaži to na ovom
primjeru !
Spektralna gustoća intenziteta Iλ/λM normirana na ukupni intenzitet ( puna linija) i njen kumulativni
integral (iscrtkana linija) u ovisnosti o valnoj duljini izraženoj preko valne duljine λM najvećeg
intenziteta:
1*) 2010-DN-3
Leteći zmajem iznad brežuljaka najednom u dolini opaziš mnoštvo cvjetova jaglaca i pomisliš da ih
ima na milijune. Raspoređeni su unutar kruga čiji je promjer 50m, a promatraš ih s visine iznad
središta. Pretpostavi da su promjeri cvjetova dosta manji od njihova razmaka, te da su jednoliko
razmaknuti jedni od drugih i složeni tako da ih stane najviše moguće unutar kruga. Valna duljina žute
svjetlosti je 575 nm.
Primjećuješ da spuštanjem ispod visine 303 m od tla vidiš cvjetove kao pojedinačne, dok na visini
iznad 303 m ne razlučuješ cvjetove jedne od drugih. Procijeni što preciznije koliko je cvjetova unutar
kruga ako znaš da su posloženi najgušće moguće?
Da bi u oku nastao osjet vida, potrebno je da u sekundi kroz zjenicu uđe barem 60 fotona. Pretpostavi
daje efektivni promjer cvijeta 2 cm (razmak središta im je izračunat u a) zadatku) i da 1,5% energije
u sunčevom zračenju pripada žutoj svjetlosti. Na površinu zemlje upada 600 W/m2 Sunčeva zračenja.
Cvjetovi emitiraju svu upadnu žutu svjetlost jednoliko u svim smjerovima prema nebu (polovica
sfere). Uz te vrlo grube pretpostavke izračunaj koliko ti fotona žute svjetlosti u sekundi sa svakog
cvijeta ulazi kroz zjenicu? Jesu li stoga i s energijskog kriterija svi cvjetovi vidljivi?
2) 2011-ŽN-3
Svemirski brod mase 30000 kg miruje u međuzvjezdanom prostoru gdje na njega ne djeluju nikakve
sile. Zamisli da za pogon koristi laser snage 199 kW čiji snop usmjeri u svemir da bi se pokrenuo. Za
koliko vremena bi mu brzina dosegla 1 m/s ?
Znajući da su masa i snaga usporedive sa cestovnim vozilima, koja znatno brže ubrzavaju, objasni
zašto laserski pogon nije ni približno toliko efikasan kao motorni pogon iste snage, te predloži
efikasnije rješenje za pogon svemirskog broda !
3) 2012-ŽN-5
Promotri kuglasto objekt polumjera a i homogene gustoće ρ koji lebdi u Sunčevu sustavu pod
djelovanjem Sunca ( zanemari djelovanje planeta i drugih nebeskih tijela na objekt). Objekt potpuno
apsorbira Sunčevo zračenje. A) Izvedi izraz za a uzimajući da ukupna snaga koju emitira Sunce P. b)
Izračunaj a za čestice leda ( ρ = 1000 kg/m3) i znajući da intenzitet Sunčeva zračenja blizu površine
Zemlje koja je od njega udaljena 150·106 km iznosi oko 1,35 kW/m2. Masa Sunca je Ms = 2·1030 kg.
C) Što se događa s krupnijim, a što sa sitnijim česticama. Ova je pojava povezana s repaticama.
4*) 2013-DN-4
Isti zadatak kao: 2008-DN-4
5) 2014-ŽN-3
Da bi prosječno ljudsko oko zapazilo svjetlost, potrebno je da kroz zjenicu oka u njega ulazi 50 fotona
u sekundi. Kolikom snagom krijesnica emitira svjetlost procesom bioluminiscencije ako je prosječno
ljudsko oko s polumjerom zjenice od 2,5 mm može opaziti s udaljenosti od najviše 30 m ? Emitirana
svjetlost je zelene boje čija je valna duljina 532 nm. Pretpostavite da krijesnica emitira svjetlost
jednakim intenzitetom u svim smjerovima i da je svjetlost monokromatska !
6) 2015-ŽN-4
Sunce zrači približno kao crno tijelo temperature 5700 K. Bakrena sfera koju možemo smatrati crnim
tijelom nalazi se na udaljenosti 1 a.j. ( astronomska jedinica) od Sunca, a gotovo isto toliko je od Sunca
udaljena kao i Zemlja. Kolika je ravnotežna temperatura sfere ? Kutni promjer Sunca gledano sa
Zemlje je 0,50. Kad ne bi bilo stakleničkog učinka i drugih realnosti Zemlje i njene atmosfere, i ona
bi postigla toliku temperaturu.
7) 2016-ON-5
Sferna ljuska unutarnjeg polumjera r = 10 cm i vanjskog polumjera R = 20 cm drži se u toplinskoj
ravnoteži na stalnoj temperaturi T = 323,15 K pomoću grijača snage P. Pretpostavite da ljusku možemo
smatrati savršenim crnim tijelom te da je temperatura okoline 0 K.
• Izračunajte snagu grijača P.
• Dolazi li do emisije elektromagnetskog zračenja s unutarnje strane ljuske ? Argumentirajte svoj
odgovor. Ukoliko je odgovor pozitivan, izračunajte pripadnu emitiranu snagu Pšupljina.
8*) 2016-DN-3
Uzorak idealnog crnog tijela temperature T = 1000 K stavi se u laboratorijsku centrifugu kraka k = 1
m i zavrti do kutne brzine ω. U središtu centrifuge, na samoj osi rotacije, nalazi se optički
spektrometar pomoću kojeg se mjeri temperatura uzorka u gibanju.
• Hoće li izmjerena temperatura biti veća ili manja od stvarne temperature uzorka ?
• Pri kojoj će se kutnoj brzini ω izmjerena temperatura razlikovati za ΔT = 1 K od stvarne ?
9*) 2017-DN-3
Obična električna žarulja sadrži gusto namotanu zavojnicu od volframove niti, koju možemo
aproksimirati plaštom cilindra duljine L = 2 cm i polumjera baze R = 0,5 mm. Za vrijeme rada žarulje
volfram doseže temperature i do T = 3300 k te zrači spektrom savršenog crnog tijela.
• Odredite snagu žarulje P te valnu duljinu λmax na kojoj se javlja maksimum zračenja.
• Pretpostavite da u mraku gori samo jedna takva žarulja. S koje će maksimalne udaljenosti D ona biti
vidljiva ljudskom oku ?
Da bi ljudsko oko registriralo signal konstantnog intenziteta, nužno je da svake sekunde na nj upadne
barem 107 fotona37 srednje valne duljine λ = 565 nm. Uzmite da je polumjer zjenice u mraku r = 3
mm.
10) 2018-ŽN-5
Sunčevo zračenje upada na solarni panel apsorbancije ( koeficijenta apsorpcije) α ϵ [ 0, 1] i koristi se
za zagrijavanje vode. U normalnim okolnostima, solarni panel održava vodu na temperaturi T = 70
0
C. Međutim, zbog istrošenosti, apsorbancija solarnog panela s vremenom se smanji za 19 %. Koja
će biti temperatura vode ( u stupnjevima Celzija) u novim okolnostima ?
11) 2019-ŽN-5
Bez atmosfere i efekta staklenika, srednja temperatura na Zemlji bi iznosila TZ = 18 0C. Pod
pretpostavkom da Zemlja svu svoju energiju dobiva zračenjem od Sunca, odredite temperaturu (u
stupnjevima Celzija) na površini Sunca. Za razliku od Zemlje, Sunce ima i unutarnji izvor topline,
termonuklearne reakcije. Izračunajte snagu ovih reakcija. Pretpostavite da su Sunce i Zemlja savršena
crna tijela u termodinamičkoj ravnoteži te zanemarite utjecaj ostalih nebeskih tijela i pozadinskog
kozmičkog zračenja. Polumjer Sunca iznosi RS = 7·105 km, polumjer Zemlje RZ = 6.4· 103 km, a
udaljenost između Sunca i Zemlje d = 1.5·108 km. (Stefan-Boltzmannova konstanta: σ = 5.67·10-
8
W·m-2 ·K-4 .)
12) 2020-ŽN-4
Tanki bakreni disk polumjera R = 20 cm i zanemarive debljine izložen je sunčevom zračenju
intenziteta I = 1000 W/m2 koje upada okomito na disk. Pod pretpostavkom da je disk savršeno
crno tijelo, odredite mu ravnotežnu temperaturu TR nakon što je dovoljno dugo i z l o ž e n suncu.
Zanemarite sve druge izvore topline.
Nakon što sunce zađe, disk se počinje hladiti. Pretpostavite da sunčevo zračenje trenutno nestane i
procijenite za koliko će se vremena disk ohladiti za jedan stupanj.
Masa diska je m = 1 kg, a specifični toplinski kapacitet bakra cCu = 375 J/kgK.
37
U slučaju pojedinih bljeskova svjetlosti taj je broj znatno manji !
1) 2021-ŽN-1
Odredite temperaturu idealnog crnog tijela T, ako je poznato da dodatnim zagrijavanjem tog tijela za
∆T = 100 K, valna duljina maksimuma zračenja padne na trećinu od početne vrijednosti.
2) 2022-ŽN-1
Izračunajte prosječnu temperaturu na Neptunu ako je njegovo ophodno vrijeme 165 godina! Zadani su
masa Sunca M = 1,989·1030 kg, polumjer Sunca R = 6,963·108 m, temperatura površine Sunca TS = 5778
K i gravitacijska konstanta G = 6,674·10-11 m3 kg-1s-2. Pretpostavite da Neptun i Sunce zrače kao crno
tijelo! Uzmite da je orbita Neptuna kružna! Zanemarite utjecaje ostalih nebeskih tijela!
3*) 2022-DN-3
Dana je trostrana prizma kao na slici 2. Ona je usmjerena tako da su joj baze paralelne s x - y ravninom,
te najveća stranica plašta gleda u pozitivnom smjeru x-osi. Ishodište koordinatnog sustava je u točki
O. Baza je jednakokračni trokut čija je najveća duljina dana sa 2h, a kutovi uz tu stranicu jednaki su
a. Visina prizme je v, gustoća ρ i indeks loma n, a indeks loma sredstva u kojem se prizma nalazi je 1.
Jedna od dvije manje stranice plašta (ona koja je donja, na prikazanoj slici) obasjana je
monokromatskim zračenjem koje putuje duž pozitivnog smjera x-osi. Intenzitet zračenja dan je sa:
(ℎ − 𝑦)𝑘, 𝑘𝑎𝑑𝑎 𝑗𝑒 − < 𝑦 < ℎ 𝑖 0 < 𝑧 < 𝑣
I (y, z) = (1)
0, 𝑖𝑛𝑎č𝑒,
gdje je k konstanta koja ima dimenzije intenziteta po duljini.
Slika 2: Trostrana prizma obasjana monokromatskim zračenjem u gravitacijskom polju duž - y smjera.
a) Pronađite kut izlazne zrake θ (označen na slici) koja nastaje nakon dva uzastopna loma upadne
svjetlosti na prizmi u ovisnosti o α i n!
b) Pretpostavite da je koeficijent transmisije na granici ”1” prizme i zraka jednak η, a na granici
”2” jednak 1. Odredite ukupnu silu na prizmu (zbog obasjavanja) u ovisnosti o h, v, η, α, θ i
k. Zanemarite apsorpciju zračenja!
c) Kolika mora biti snaga izvora koje proizvodi zračenje čiji intenzitet ima ovisnost iz (1), uz
uvjet da nema gibanja prizme u y smjeru, ako se ona nalazi u gravitacijskom polju Zemlje?
Uzmite da je α = 20°, ρ = 2.5 gcm-3, v = 80 pm, h = 30 pm i η = 0 (nema transmisije). Najveća
stranica plašta prizme (ona koja leži u y - z ravnini) položena je na optički proziran ”zid” po
kojemu može kliziti bez trenja i koji sprječava gibanje u x smjeru i bilo kakve rotacije prizme.
d) Obrazložite kakva je stabilnost uvjeta ravnoteže na male, pomake prizme! Kakva bi bila
stabilnost uvjeta ravnoteže na male pomake da nema zračenja u području od — h/5 < p < 0.
Fotoelektrični učinak. Rendgensko zračenje (1)
1) 2004-ŽN-4
Katoda obasjana svjetlošću određenog intenziteta emitira elektrone koji odlijeću prema anodi te se na
njoj nakupljaju. Nakon dovoljno dugo vremena od početka obasjavanja između katode i anode uspostavi
se gotovo konstantan napon iznosa 1,23 V. Izlazni rad materijala od kojeg je načinjena katoda je 1,89
eV. Anoda i katoda su od istog materijala. Kolika je valna duljina upadne svjetlosti ?
Objasnite kvalitativno kako se i zašto nakon početka obasjavanja mijenja napon između anode i katode
s vremenom ! Što bi se dogodilo za dvostruko veći intenzitet svjetlosti ?
2) 2005-ON-3
Katodne cijevi koje su kod prijašnjih TV-aparata proizvodile sliku zračile su rendgenske zrake. Njih
emitiraju elektroni pri naglom zaustavljanju. Kolika je najkraća valna duljina rendgenskog zračenja ako
je napon ubrzavanja elektrona 15 kV ? Postoje li za isti napon ubrzavanja elektrona a) veće valne duljine
i b) manje valne duljine rendgenskog zračenja i zašto ?
3) 2005-ON-5
Valna duljina svjetlosti koja upada na površinu metala smanji se s λ1 na λ2 ( obje su manje od granične
valne duljine za fotoelektrični učinak). Kolika je pritom promjena zaustavnog napona za foto-elektrone
emitirane s površine metala ? Izračunajte promjenu zaustavnog napona uzevši s λ1= 295 nm i λ2= 265
nm !
4) 2006-ON-4
U kojem najnižem redu treba promatrati Braggovu difrakciju rendgenskog zračenja valne duljine 21,23
om da bi se razlučilo maksimume difrakcije na kristalnim ravninama međusobno udaljenim 122,2 pm
od maksimuma difrakcije na ravninama međusobno udaljenim 122,8 pm, ako je kutna razlučivost
mjernog uređaja 3 kutne minute ?
5) 2006-ŽN-5
Na bakrenu pločicu dimenzija 20 mm x 20 mm x 0,2 mm upada svjetlost valne duljine 200 nm okomito
na jednu najveću plohu. Pretpostavi da svaki foton biva apsorbiran od nekog elektrona. Intenzitet upadne
svjetlosti je 5 W/cm2. Izlazni rad za bakar je 4,47 eV. Kolika je najveća sila koja djeluje na bakrenu
pločicu ? Kolika je ta sila ako se valna duljina promijeni na 400 nm ?
6*) 2006-DN-1
Monokristal bakra obasjava se rendgenskim zrakama valne duljine 154,05 pm s ciljem određivanja
razmaka među kristalnim ravninama. Uski paralelni snop zračenja dolazi iz fiksnog smjera, reflektira se
na monokristalu koji se polagano okreće oko svoje osi, te potom detektor mjeri ovisnost intenziteta
reflektiranog snopa o kutu skretanja zrake. Detektor bilježi jaki intenzitet kada je reflektirana zraka
otklonjena za 50,560 od smjera dolaska upadne
zrake.
a) Koliki je razmak među ravninama na kojima se
događa ova Braggova refleksija, ako je poznato
da je to najmanji kut pod kojim se ona događa?
b) Mjerenjem makroskopski velikih kristala
ovisnost intenziteta o kutu skretanja vrlo je oštra
funkcija prikazana na lijevoj slici. Za kristaliće
nanometarskih dimenzija linija postaje proširena.
Koristeći se desnom slikom približno izračunaj debljinu kristalića na kojem se promatra difrakcija.
Uputa: minimumi s lijeve strane i desne strane posljedica su difrakcije na konačnom broju ravnina čije
ste razmake izračunali.
7) 2007-ON-5
Koliki je izlazni rad za cezij ako se fotoelektroni izbačeni iz njega ultraljubičastom svjetlošću valne
duljine 245 nm zaustavljaju električnim poljem duž kojeg je uspostavljena razlika potencijala 2,97 V?
Za koje valne duljine iz vidljivog dijela spektra ( 400 nm - 700 nm) svjetlost također može izbacivati
elektrone iz cezija i u kojem su rasponu brzine izletjelih elektrona pri obasjavanju cezija bijelom
svjetlošću ?
8*) 2008-DN-3
Fuzijom jezgara u središtu Sunca proizvode se fotoni energija oko 1 MeV, a s površine Sunca k nama
dolaze fotoni prosječne valne duljine 500 nm. Na putu od središta prema površini foton se mnogo puta
rasprši na elektronima ( reda 1026 puta). Može li se klasičnom fizikom objasniti promjenu valne duljine
fotona pri raspršenjima ? Kolika je promjena valne duljine fotona u prosječnom događaju raspršenja ?
Za koliki prosječni kut se putanja izlaznog fotona pritom skrene s obzirom na dolazni foton ?
Ustanovljeno je da fotonu treba oko 106 godina za dolazak iz središta na površinu Sunca, Procijeni
udaljenost koju zraka svjetlosti unutar Sunca može prijeći bez raspršenja ! Za male kutove φ može se
uzeti cosφ = 1 – φ2/2.
9) 2009-ŽN-4
Za mjerenje intenziteta ultraljubičastog zračenja valne duljine 290 nm uzeli smo tanke čiste ispolirane
pločice aluminija, bakra i natrija u obliku kvadrata stranice 1 cm. Izlazni rad za aluminij je 4,2 eV, za
bakar 4,47 eV i za natrij 2,3 eV. Snop homogenog zračenja širi se od 1 cm upada okomito na pločice i
svi izletjeli elektroni prikupljaju se na anodi, te kao posljedica nastaje električna struja tih elektrona,
koja je najveća moguća. Uz korištenje natrijeve pločice struja je 10 mA. Koliki je intenzitet upadnog
zračenja( snaga po jedinici površine) na natrijevu pločicu ? Kolika je struja kad isto zračenje mjeri
aluminijskom pločicom, a kolika kad se mjeri bakrenom pločicom ?
10) 2009-ŽN-5
Foton valne duljine 0,3 nm ( X-zraka) raspršen je pod pravim kutom na slobodnom elektronu koji je
mirovao. Kolika je kinetička energija elektrona nakon toga ? Usput pokaži da mirujući elektron ne može
samo apsorbirati foton, već da mora i emitirati. Masa elektrona je me= 9,11·10-31 kg.
11) 2011-ON-5
Izlazni rad kod fotoelektričnog učinka za glatku površinu natrija iznosi 2,5 eV. Koliki zaustavni napon
bi trebalo primijeniti ako natrij obasjamo svjetlošću valne duljine 350 nm i intenziteta 1 W/mm2 ? Koliki
postaje zaustavni napon ako intenzitet iste svjetlosti udvostručimo, a koliki ako intenzitet smanjimo na
pola ?
12*) 2011-DN-4
Grafen je oblik ugljika gdje su atomi 12C poredani u ravnini na vrhovima jednakostraničnih šesterokuta
koji se dodiruju svojim stranicama duljine 0,142 nm. On se može proizvesti i u jednoatomnim
slojevima. Pretpostavi da zbog neobičnih elektronskih svojstava apsorbira približno sve
elektromagnetsko zračenje u vidljivom dijelu spektra.
a) Izračunaj potreban intenzitet homogenog snopa svjetlosti valne duljine 550 nm usmjerenog
vertikalno na donju stranu monoslojne grafenske plohe postavljene vodoravno u blizini Zemljine
površine da bi ona lebdjela !
b) Grafenska monoslojna ploha u obliku kruga promjera 10 µm također lebdi u istom snopu. Za koliko
vremena će ona ubrzati svoju vrtnju do 30000 okretaja u minuti od trenutka uključivanja kružno
polarizirane svjetlosti ?
Svaki foton posjeduje kutnu količinu gibanja h/2π. Takav eksperiment objavljen je 2010.g. u Physical
Review B.
Fotoelektrični učinak. Rendgensko zračenje (2)
1) 2013-ON-5
Pomoću dva jednobojna izvora svjetlosti, valnih duljina 425 nm i 484 nm, te pločice natrija odredit ćeš
Planckovu konstantu. Paralelno s uzemljenom pločicom natrija staviš pločastu metalnu elektrodu ( tako
da svjetlost može doprijeti između njih) koja će prikupljati izletjele elektrone. Prije svakog eksperimenta
izbiješ elektrodu ( primjerice kratkotrajnim uzemljenjem), i nakon toga obasjaš natrij svjetlošću, te
nakon nešto vremena izmjeriš stacinarnu vrijednost napona između natrija i elektrode. Za jednu valnu
duljinu to je 0,288 V, a za drugu 0,645 V. Koji napon odgovara kojoj valnoj duljini ? Kolika je Planckova
konstanta ? Koliki je izlazni rad za natrij ?
2) 2015-ON-5
Ultraljubičastom svjetlošću valne duljine 200 nm obasjava se volframova pločica i iz nje izlijeću
elektroni koje se može zaustaviti naponom 1,7 V. Koliki je izlazni rad za taj materijal ?
3) 2015-ŽN-3
Nedavno je uočeno da se odmotavanjem samoljepljive vrpce s koluta ( tzv. selotejp) pojavljuje
rendgensko zračenje, a u jednom pokusu uspješno je snimljena i rendgenska slika prsta. Objasnite kako
do tog zračenja dolazi prisjećajući se kako rendgenska cijev proizvodi zračenje i imajući u vidu da
ljepljiva strana vrpce ima drugačija svojstva zadržavanja naboja nego neljepljiva ! Kolika je kinetička
energija elektrona koji je proizveo rendgensku zraku valne duljine 8,28∙10-11 m ? Uočeno je da se
zračenje javlja u pulsovima koji traju 1 ns, a razmak od završetka jednog do početka drugog pulsa je 11
ns. Koliko fotona je emitirano tijekom jednog pulsa ako je unutar dugog vremenskog intervala ( npr. 1
s) izmjerena prosječna snaga emitiranog rendgenskog zračenja 10 mW, pretpostavljajući da je svo
zračenje navedene valne duljine ? Emisija rendgenskog zračenja uočena je prilikom rada u vakuumu.
Zbog čega se ne moramo bojati tog zračenja odmatajući selotejp u zraku ? Odmatajući selotejp u zraku
i mraku možete vidjeti barem slabašnu svjetlost.
4) 2016-ŽN-1
Da biste ispitali fizikalna svojstva tanke pločice od nekog egzotičnog metala, obasjate je
elektromagnetskim zračenjem valne duljine λ = 3 pm. Nakon što u pločici dođe do fotoefekta, struja
elektrona jakosti I = 1 mA izleti s druge strane pločice, kao na slici.
Izbačeni elektroni potom upadaju okomito na obližnji zid te, prilikom savršeno neelastičnog sudara sa
zidom, djeluje na njega silom F = 2,5 µN.
• Odredite brzinu v kojom se izbačeni elektroni gibaju prije nego udare o zid.
• Umjesto da pustimo elektrone da udaraju o zid, želimo ih usporiti električnim
poljem. Pri kojoj će se razlici potencijala U elektroni usporiti do zaustavljanja?
• Koliko iznosi izlazni rad ovog metala?
5) 2017-ŽN-3
Laser emitira svjetlosni puls trajanja τ = 0,13 ms i energije E = 10 J. Taj puls pada na obližnji zid pod
kutom θ = 300 u odnosu na okomicu. Odredite srednju silu 𝐹⃗ kojom puls djeluje na zid ako zid reflektira
50 % upadne svjetlosti.
Uputa: Posebno izračunajte komponentu sile 𝐹⃗ okomito na zid i komponentu paralelnu zidu.
6*) 2018-DN-3
U središtu metalne izolirane sfere nalazi se izvor monokromatskog zračenja snage P = 100 W. Sfera je
načinjena od srebra, čiji je izlazni rad W = 4,5 eV.
• Kolika mora biti minimalna frekvencija zračenja υ0 da bi se sfera mogla ionizirati fotoelektričnim
efektom ?
U nastavku zadatka uzmite da je frekvencija zračenja υ = 2∙υ0 te da svaki emitirani foton izbaci jedan
elektron.
• Koliko dugo mora biti uključen izvor zračenja da se sfera nabije nabojem Q = 1 C ?
• Kolika je ukupna kinetička energija svih izbačenih elektrona u tom slučaju ?
• Kojom se brzinom gibaju elektroni pri izlasku iz metala ?
Prilikom računa zanemarite elektrostatsko privlačenje pozitivno nabijene sfere i izbijenih elektrona.
7) 2019-ŽN-2
Kada svjetlošću frekvencije ν1 = 1.0 × 1015 Hz obasjamo fotokatodu, prema anodi poteče struja koju
možemo poništiti stavljanjem zakočnog napona V1 = 1 V na elektrode. Ako pak fotokatodu obasjamo
svjetlošću frekvencije ν2 = 1.5 × 1015 Hz, potreban je zakočni napon V2 = 3 V da se struja poništi. Iz
ovih podataka odredite izlazni rad metala (u elektronvoltima) od kojeg je načinjena fotokatoda, te
izračunajte vrijednost Planckove konstante koja se dobije iz ovog eksperimenta.
De Broglievi valovi. Heisenbergove relacije neodređenosti (1)
1) 2005-ŽN-5
Pretpostavite da je udaljenost ravnina kristalne rešetke moguće određivati difrakcijom snopa elektrona.
Kut otklona zrake pri kojem se javlja Braggov maksimum refleksije u prvom redu difrakcije iznosi 460.
Koliki se razmak ravnina dobije u slučaju ako se zanemari relativistički efekt u snopu elektrona i u
slučaju ako se on ne zanemari. Brzina elektrona u snopu je 1,5· 107 m/s, a masa mirovanja 9,11·10-31
kg.
2*) 2007-DN-4
Za određivanje količine gibanja elektrona u čvrstim tvarima koristi se poništavanje (anihilacija)
pozitrona s elektronom. Pozitron ima ista svojstva kao i elektron, osim što mu je naboj pozitivan.
Pozitroni visoke energije nastali u radioaktivnim izvorima usmjere se na uzorak u kojem se unutar
kratkog vremena uspore na vrlo malene brzine. Prije poništavanja količina gibanja pozitrona zanemariva
je naspram količine gibanja elektrona u tvari. Najčešći je ishod poništavanja nastanak dva fotona bliskih
energija koja izlijeću u skoro suprotnim smjerovima, a mjerenjem kuta za koji se ti smjerovi razlikuju
od 180° izračunava se količina gibanja elektrona koji se poništio s pozitronom. Kolika je količina gibanja
i energija (u eV) vodljivog elektrona u litiju prije poništavanja za koje je izmjereno da se smjerovi
izlaska fotona nastalih poništavanjem razlikuju za 4,29·10-3rad od 180° te da im se energije razlikuju
za 192 eV? Masa elektrona: 9,11 ·10-31kg, naboj elektrona: -l,6·10-19C, c=3·108m/s.
3) 2008-ŽN-4
Neka je polumjer atomske jezgre 5·10-15 m. Kolika je neodređenost količine gibanja protona koji se
nalazi u jezgri ? Uzmi da je količina gibanja jednaka toj vrijednosti. Izračunajte kinetičku energiju
protona. Da bi ostao vezan u jezgri kolika mora biti potencijalna energija protona ? Usporedite ju s
potencijalnom energijom elektrona u atomu ( primjerice vodikovu) i recite zašto se silu koja drži jezgru
na okupu naziva jakom silom.
Umjesto protona, promotrite elektron u istoj situaciji. Kolika je kinetička energija elektrona u jezgri ?
Kolika mora biti potencijalna energija elektrona da bi on u njoj ostao ? Usporedite tu energiju s
potencijalnom energijom elektrona na rubu jezgre i protona u središtu. Može li elektron biti u jezgri
prema tom računu ?
4*) 2009-DN-4
Sve je više znanstvenih rezultata koji upozoravaju na štetnost mobitelskog zračenja, čija je tipična
frekvencija 1800 MHz. Primjerice, unutar opsežnog međunarodnog projekta „Reflex87Rb“ uočeno je
još 2004. Godine da izlaganje elektromagnetskom zračenju iz mobitela uzrokuje poremećaje u strukturi
kromosoma i kidanje lanca DNK. To je dodatno poljuljalo dotadašnje vjerovanje da mobitelsko zračenje
ispoljava jedino toplinske učinke. Mehanizam spomenutog utjecaja na DNK nije potpuno objašnjen.
Promotri taj problem polazeći od DNK lanca kao jednodimenzionalnog vodiča. Naime, uzmi da je DNK
molekula širine 2 nm i duljine 0,4 μm, te da su one priređene u otopini u obliku gotovo ravnih lanaca.
Nadalje, odnedavno je poznato da je električna vodljivost DNK približava vodljivosti grafita. Stoga se
neke elektrone u molekuli može promatrati kao čestice mase me koje se slobodno gibaju u jednom
smjeru unutar duljine lančaste molekule. Kvantna fizika tumači da se može ostvariti samo takvo gibanje
za koje je duljina molekule jednaka cjelobrojnom višekratniku polovice de Broglieve valne duljine
elektrona.
Izračunaj dopuštene (kinetičke) energije elektrona koji se slobodno giba duž molekule DNK te izračunaj
frekvenciju elektromagnetskog vala koji izaziva prijelaz elektrona iz najnižeg stanja u prvo pobuđeno
stanje.
5) 2010-ON-5
Elektron se giba kroz kristal da je pripadna valna duljina tog elektrona usporediva s razmakom među
atomima u kristalu. Kolikom se brzinom mora gibati elektron tako da mu pripadna valna duljina bude
10-10 m ? Masa elektrona je me = 9,11·10-31 kg, a Planckova konstanta h =6,626·10-34 J ·s. Ako je
neodređenost brzine elektrona jednaka 1 % od njegove brzine, kolikom najmanjim preciznošću mu
možemo odrediti položaj ? Sad na sličan način promotri čovjeka ( mase 60 kg) koji se giba kroz šumu.
Da bi mu bila izražena valna svojstva, valna duljina njegova gibanja trebala bi biti usporediva s
karakterističnim duljinama. Kolikom brzinom on mora hodati da bi mu pripadna valna duljina bila 2 m
( usporediva s razmakom između drveća) ? Ako je neodređenost brzine čovjeka jednaka 1 % njegove
brzine, kolika mu je neodređenost položaja ?
6) 2011-ŽN-4
Udaljenost atoma u kristalu može se određivati i iz eksperimenta difrakcije elektrona. Snop elektrona
ubrzan razlikom potencijala 54 V upada okomito na ravninu kristala u kojoj su atomi smješteni u
čvorove kvadratne mreže. Detektorom je izmjereno da se snop reflektira s velikim intenzitetom pod
najmanjim kutom od 500 s obzirom na dolazni snop. Koliki je razmak među najbližim susjednim
atomima u kristalu?
7*) 2011-DN-2
C6o, tzv. fuleren, je loptasta molekula van der Waalsova promjera 1,1 nm, gdje su 12C atomi smješteni
po površini u vrhove peterokuta i šesterokuta raspoređenih baš kao polja na nogometnoj lopti. Prolaskom
snopa fulerena kroz rešetku snimljena je 1999. godine difrakcijska slika, a rezultati objavljeni u časopisu
Nature pokazuju da je to vrlo zanimljiv primjer makroskopske kvantne interferencije jedinki C60.
a) Snop C60 dobiven je sublimacijom na temperaturi 900 K, a prolaskom kroz dva otvora širine 10 μm
udaljenih 1 m on postaje prilično usmjeren. Zahvaljujući dobrom vakuumu, srednji slobodni put
molekula je reda veličine 100 m. Usmjeren snop odmah upada na nanolitografski proizvedenu
difrakcijsku rešetku perioda 100 nm. Na udaljenosti 1,25 m od rešetke nalazi se poseban
laserski/ionizacijski detektor koji bilježi prispjele molekule s mikrometarskom prostornom razlučivosti,
čak i u ovom slučaju kad dolazi samo nekoliko molekula po sekundi. Time je uspješno snimljena
difrakcijska slika koja osim središnjeg maksimuma ima i maksimume udaljene 26 pm od njega. Kolika
je brzina molekula C60 koje daju takvu difrakcijsku sliku? Obrazloži kako se ta brzina slaže s
očekivanom u procesu sublimacije? Na temelju koje usporedbe možeš reći da se radi o makroskopskoj
kvantnoj interferenciji?
b) Za snimanje difrakcijske slike važno je ne izgubiti koherentnost od rešetke do detektora, za što je
preduvjet da nema međudjelovanja s okolinom i među molekulama. Temeljem kojih argumenata
možemo reći da nema međudjelovanja molekula? Zatim, valna duljina snopa treba biti dovoljno manja
od perioda rešetke. Je li to ispunjeno? Nadalje, molekule C60 zagrijane na 900 K zrače kao crno tijelo te
temperature. Pod pretpostavkom da ona zrači kao kuglica danog polumjera i uz poznatu ukupnu
emisivnost ε=5•10-5 izračunaj gubitak energije molekule pri gibanju od rešetke do detektora i kolikom
broju fotona valne duljine 10 μm to odgovara?
8*) 2012-DN-3
Upravljanje snopom neutrona zahtjeva veliku fizikalnu maštovitost. Promotrit ćemo vođenje neutrona
kroz kutiju i izlazak monokromatskog snopa iz nje. Za zatočenje termalnih neutrona koristi se
vakuumirana kutija od monokristala silicija. Promatrat ćemo neutrone brzine 150 m/s. Kolika je valna
duljina neutrona u tom snopu ? S jedne strane na kutiji nalazi se prozor u Fabry-Perot konfiguraciji koji
treba osigurati izlazak neutrona određene valne duljine. Prozor se sastoji od trosloja, koji redom čini
vrlo tanki sloj nikla, 100 nm titana, te opet tanki sloj nikla, nanesenih na debelu podlogu titana radi
mehaničke potpore. Kroz titan neutroni prolaze kao da je proziran, dok se na niklu događa djelomično
odbijanje/refleksija i djelomični prolazak/transmisija, pri čemu apsorpciju u materijalima zanemarite.
Iako detalji ovise o svojstvima materijala, priroda pojave dolazi iz fizikalne optike, te je tako
pojednostavljeno i promatranje, pogotovo jer daje zadovoljavajuće rezultate. Štoviše, u danim uvjetima
brzina neutrona u titanu gotovo je jednaka kao u kutiji i vani.
Odnos koeficijenata transmisije T i refleksije R za snop neutrona na zanemarivo tankim slojevima nikla
je takav da na izlaznoj strani imamo mnogo neutronskih valova koji -27interferiraju. Izvedi izraz za
intenzitet izlaznog snopa u ovisnosti o kutu upada i debljini srednjeg sloja te ostalih potrebnih
parametara, kao T, R itd.
Napiši uvjet za maksimalni izlazni intenzitet ! Koliko on tada iznosi u odnosu na intenzitet istog snopa
u cijevi ? Izračunaj dva izlazna kuta snopa neutrona zadane brzine najbliža stjenki prozora ! Masa
neutrona je mn = 1,67265∙10-27 kg.
De Broglievi valovi. Heisenbergove relacije neodređenosti (2)
1*) 2012-DN-4
Nedavno su fizičari izmjerili gravitacijsko ubrzanje koristeći odbijanje atoma pomoću laserskog snopa,
a eksperiment je popularno nazvan kvantni tranpolin. Kompaktnost i preciznost takvog uređaja
omogućit će mu primjenu u navigaciji i istraživanju Zemljine kore, ali i proučavanju odstupanja od
Newtonovog zakona gravitacije. Plin od ~1000 atoma 87Rb laserski je ohlađen ispod mikrokelvina tako
da im je kinetička energija zanemariva prije nego počnu padati u gravitacijskom polju Zemlje. Kad se
isključi magnetsko polje koje ih drži zatočenima, atomi ubrzavaju prema dolje i sudaraju se s fotonima
iz lasera snopa usmjerena prema gore. Budući da se sudari događaju u vrlo kontroliranim uvjetima, o
čemu govori i ponavljanje odbijanja veliki broj puta, te zahvaljujući savršenom poznavanju sile prilikom
sudara, eksperiment je vrlo precizno odredio g = 9,814 m/s2. Valna duljina svjetlosti koju su upotrijebili
je 780,193 nm ( 27 GHz pulsni plavi diodni laser) i ona odgovara energiji jednog od prijelaza elektrona
u atomi Rb.
Svakih koliko vremena je potrebno ponoviti svjetlosni puls da bismo dobili periodičko odbijanje na istoj
visini ? Kolika je brzina odbijenog atoma ?
Čini li Dopplerov pomak probleme opisanoj apsorpciji fotona imajući u vidu da su tipična vremena
poluraspada pobuđenih elektronskih stanja u atomu reda veličine 10-7 s ?
2) 2016-ŽN-4
Pikulu mase m = 20 g želite čim preciznije ispustiti s vrha zgrade visine H = 25 m na metu koja je
označena na tlu. Koliko vam kvantna fizika u tome odmaže? Prema Heisenbergovom načelu
neodređenosti, pikula ne može istovremeno imati točno određen položaj i količinu gibanja, što otežava
precizno ciljanje. Jednostavnosti radi, uzmite da su kvantni efekti bitni jedino u horizontalnom (x)
smjeru, i u potpunosti ih zanemarite u vertikalnom (y) smjeru. Pretpostavite, drugim riječima, da x0 ϵ
[-Δx , +Δx], dok je početna količina gibanja p0 također bila neodređena: po ϵ [-Δp , +Δp], a početne
neodređenosti Δx i Δp su zadovoljavale Heisenbergovu relaciju : Δx• Δp = h / 4 π .
• Neka je δx(t) neodređenost u horizontalnom položaju pikule tijekom slobodnog pada, tako da vrijedi
δx(0) = Δx. Odredite δx(t) kao funkciju vremena i pokažite da se δx(t) može prikazati u obliku koji ne
sadrži Δp.
• Izračunajte nakon kojeg će vremena τ pikula pasti na tlo.
• Da bi pikula najtočnije pogodila metu, njena horizontalna neodređenost u trenutku pada δX(τ) mora
biti minimalna. Kolika mora biti početna neodređenost Δx, da bi konačna neodređenost δx(τ) bila
najmanja moguća? Koliko, u tom slučaju, iznosi δx(τ)?
Prilikom računa pretpostavite da je pikula materijalna točka te zanemarite utjecaj otpora zraka i rotacije
Zemlje na vertikalno gibanje pikule.
3) 2018-ŽN-3
Snop elektrona upada okomito na kružnu pukotinu promjera d = 0,013 nm te se na dalekom zastoru
promatra difrakcijska slika. Pod kutom od 100 u odnosu na središte ogibne slike uočava se prva tamna
mrlja tj. tamni prsten. Kojom su brzinom v elektroni prošli kroz pukotinu ? Hoće li još na nekim
kutovima biti tamnih prstena ? Ako da, odredite ih.
4*) 2020-DN-2
Promotrite kvantnu česticu mase m koja se giba u jednoj dimenziji tako da su joj položaj i količina
gibanja neodređeni prema Heisenbergovoj relaciji ∆x·∆p ≥ h /2. Odredite pri kojoj će
minimalnoj neodređenosti u položaju, neodređenost u energiji čestice biti ∆E = mc2. Interpretirajte
dobiveni rezultat. Prilikom računa možete pretpostaviti da je neodređenost u količini gibanja ∆p
usporediva sa samom vrijednošću p.
5) 2021-ŽN-5
Fokusiran snop elektrona pada okomito na površinu kristala te dolazi do difrakcije. Refleksijski
maksimum četvrtog reda se mjeri na kutu θ4 = 55° u odnosu na okomicu na kristal. Nađite udaljenost
medu ravninama kristala ako je kinetička energija svakog od elektrona Ek = 180 eV.
6) 2022-ŽN-2
Jedna je od metoda za istraživanje kristalnih struktura neutronska difrakcija. Na slici 1. prikazan je dio
kristala. Radi jednostavnosti nacrtane su dvije susjedne kristalne ravnine razmaknute za d = 0.8 nm, iako
postoji N takvih ravnina (N ≫ 1). Neutronske zrake koje upadaju pod kutom θ = 73◦ se elastično
raspršuju od atomskih jezgri u kristalu tako da detektor u točki D bilježi interferencijski maksimum
prvog reda koji nastaje konstruktivnom interferencijom reflektiranih zraka na N kristalnih ravnina. Izvori
detektor neutrona nalaze se na visini h = 0.5 m iznad kristala.
a) Koliko vremena treba neutronima da dođu od izvora do detektora?
Masa neutrona je m = 1.675 × 10−27 kg, a Planckova konstanta h = 6.626 × 10−34 m2kgs−1.
b) Može se pokazati da je prvi sljedeći interferencijski minimum dan uvjetom:
2d sin θmin = λ + , ,
jer tada zrake koje se reflektiraju od ravnina s rednim brojem k i k + N/2 destruktivno interferiraju za
sve k < N/2. Ovo pretpostavlja da je N paran, ali isti uvjet za minimum vrijedi i za neparne N . Ako
kristal počinjemo sporo rotirati tako da se kut θ povećava (detektor također pomičemo tako da uvijek
hvata reflektirane neutrone), i intenzitet reflektiranih neutrona dosegne minimum pri θ =73010´, koliko
kristalnih ravnina N sudjeluje u difrakciji?
Slika 1: Atomi (plave točke)

posloženi su u N kristalnih ravnina
razmaknutih za d. Izvor i detektor
neutrona nalaze se na visini h od
površine kristala.
Modeli atoma (1)
1) 2004-ŽN-3
Satelit mase 20 kg kruži oko Zemlje s periodom 2 h po putanji polumjera 8060 km. Polazeći od Bohrova
kvantiziranja kutne količine gibanja i Newtonova zakona gravitacije izvedite izraz za dopuštene
polumjere putanje satelita oko Zemlje ! Kolika je razlika polumjera navedene putanje i prve veće
dopuštene susjedne putanje ? Izračunajte energiju satelita u navedenoj putanji i razliku energija satelita
u ove dvije susjedne putanje ! Hipotetski, kolika bi bila valna duljina fotona čijom bi apsorpcijom satelit
prešao u susjednu višu putanju ? Kolika bi bila brzina elektrona koji bi satelitu donio energiju potrebnu
za prelazak u susjednu višu putanju ? Što vam se u svemu ovim čini čudnim i kako se slažu klasični i
kvantni opis gibanja satelita ? Koristite se izrazom ( 1 + x)k ≈ 1 + k· x za |x| << 1 i k ϵ R.
2) 2005-ŽN-4
Vodikov atom koji se u osnovnom stanju sudara s drugim atomom vodika koji je također u osnovnom
stanju i miruje. Kolika je najmanja brzina prvog atoma za koju bi sudar mogao biti neelastičan ? Energija
ionizacije je 13,6 eV.
3*) 2005-DN-2
Različiti izotopi istog elementa emitiraju svjetlost različitih valnih duljina. Jedna od valnih duljina u
emisijskom spektru vodikova atoma je 656,45 nm, a za deuterij valna duljina istog prijelaza je 656,27
nm.
Koliko je zarza na rešetki potrebno da bi se ove dvije valne duljine razlučile u drugom redu difrakcije ?
Kao kriterij razlučivosti uzmi da se maksimum jedne valne duljine poklapa s najbližim minimumom
druge !
Ako rešetka ima 500 zareza po milimetru, izračunaj kutove i kutni razmak maksimuma drugog reda
difrakcije ovih valnih duljina ! Kutni razmak izračunajte na precizniji način nego iz razlike kutova !
Na temelju Bohrova modela atoma objasni i računom potkrijepi zašto se ove valne duljine istog prijelaza
kod vodika i deuterija ovoliko razlikuju !
4) 2006-ON-5
Uzorak vodikovih atoma obasjan je svjetlošću valne duljine 85,5 nm zbog čega je primijećeno da iz
uzorka izlijeću elektroni. Kolika je kinetička energija tih fotoelektrona ako su atomi vodika početno u
osnovnom stanju ? Primijećen je manji broj elektrona kinetičke energije za 10,2 eV veće od one koju
ste izračunali. Kako je to moguće ?
5) 2006-ŽN-4
Razlika energija prvog pobuđenog stanja i osnovnog stanja nekog atoma mase m iznosi E. Primijećeno
je da frekvencija fotona emitiranog pri prijelazu elektrona iz prvog pobuđenog stanja u osnovno stanje
slobodnog atoma nije E/h. Napišite točan izraz za frekvenciju fotona emitiranog pri tom prijelazu ako
prije emisije atom miruje, a poslije emisije on odleti nepoznatom brzinom ! Računajte na relativističke
efekte da biste dobili ispravan rezultat !
Za koliko se razlikuje valna duljina emitiranog fotona pri prijelazu elektrona iz prvog pobuđenog stanja
u osnovno stanje za vodikov atom ( čiji je spektar dopuštenih energija dan s En = - 13,6 eV/ n2) koji je
slobodan od one za nepomičan atom ? Kolika je brzina atoma nakon emisije ?
6) 2007-ŽN-3
Spektar dopuštenih energija elektrona vezanog u nekom sustavu dan je formulom En = -U/n. Najmanja
valna duljina fotona kojim treba obasjati taj sustav da bi kinetička energija oslobođenog elektrona bila
10 eV iznosi 88 nm. Koliki je U ?
Kolikom najvećom valnom duljinom fotona se iz osnovnog stanja može pobuditi elektron ? Širina
(neodređenost) valne duljine tog fotona smije biti 0,000004 nm. Zanemarite neodređenost energije
osnovnog stanja. Koliko je karakteristično vrijeme života tog pobuđenog stanja elektrona prije povratka
u osnovno stanje ?
7) 2008-ON-5
Ion Be3+ ima samo jedan elektron. Promotri ga u Bohrovu modelu atoma. Izračunaj omjer opsega putanje
i de Broglieva valne duljine za elektron u n-om stanju. Kako taj omjer ovisi o broju protona ?
8) 2009-ON-5
Energije dopuštenih stanja elektrona u ionu Be3+ čiji je atomski broj 4 dane su izrazom En = 218 eV/n2,
gdje je n = 1, 2, 3, … Iz kojeg stanja najniže energije se ultraljubičastim zračenjem valne duljine 100
nm može izbaciti elektron iz iona te kolika je kinetička energija i brzina elektrona nakon izbacivanja ?
Zbog čega je izraz za spektar dopuštenih energija ovog iona sličan onom kod vodikova atoma ? Kolika
je energija ionizacije za Be3+ ion i usporedite je s energijom ionizacije vodikova atoma te navedite razlog
tolikoj razlici ?
9) 2010-ŽN-4
Elektron u poluvodiču može se gibati slobodan, s tim da mu je zbog međudjelovanja s kristalnom
rešetkom efektivna masa promijenjena. Određen defekt u siliciju ima manjak jednog elementarnog
naboja te djeluje privlačno na gibajući elektron. Elektron se stoga giba slično kao u vodikovom atomu,
s tim da je u tom poluvodiču relativna permitivnost 12. Izvedite izraz za dopuštene energije elektrona
koji se giba oko nabijenog defekta u siliciju ! Kolika je efektivna masa elektrona ako je izmjerena valna
duljina fotona emitiranog pri prijelazu elektrona iz prvog pobuđenog stanja u osnovno stanje 15,73 μm?
10) 2011-ŽN-5
Energija ionizacije vodikova atoma je 13,6 eV. Jedina vidljiva svjetlost u emisijskom spektru plinovitog
vodika nastaje kad elektroni prelaze u drugu po redu energijsku razinu ( u prvo pobuđeno stanje, tzv.
Balmerov niz linija) iz viših energijskih stanja. Kolike su valne duljine svih tih emitiranih vidljivih linija
( u području 400-700 nm) ?
Udaljena zvjezdana maglica emitira uglavnom iz vodikova spektra. Primijećeno je pomicanje spektralne
linije valne duljine 434 nm za 130 nm prema višim valnim duljinama. Kolikom se brzinom giba maglica
i da li nam se približava ili udaljava od nas ?
Za koliko su pomaknute ostale valne duljine izračunate u prvim dijelu zadatka ?
Da li se za ovako gibajuću maglicu promatrajući sa Zemlje pojavljuje više ili manje spektralnih linija u
vidljivom dijelu spektra nego za mirujući vodikov plin ?
11) 2014-ON-5
Uzorak vodikovih atoma obasjan je svjetlošću valne duljine 360 nm. Primijećeni su izbijeni elektroni
iako je energija fotona manja od energije ionizacije osnovnog stanja atoma vodika. Kolika je brzina
izletjelih elektrona, znajući da je ona najmanja moguća za tu valnu duljinu svjetlosti ?
12*) 2009-DN-3
Ka stacionaran slobodan atom emitira foton, mora mu se dogoditi odboj u suprotnom smjeru. Promatraj
jezgru željeza 57Fe čija je energija prvog pobuđenog stanja E = 14,4 keV iznad osnovnog, a širina tog
pobuđenog stanja je ΔE = 5∙10-9 eV.
a)Pokažite da je energija emitiranog fotona h∙f = E (1 – E/2Mc2), gdje je M masa jezgre. Izračunaj
energiju fotona sa i bez uračunavanja odboja te usporedi njihovu razliku sa širinom pobuđenog stanja
pa zaključi može li nastali foton pobuditi drugu mirujuću jezgru 57Fe.
b) Kolikom brzinom se mora gibati druga jezgra 57Fe da se omogući njeno pobuđivanje fotonom
emitiranim iz prve jezgre ?
c) U Mössbauerovoj spektrometriji koristi se navedena emisija i apsorpcija da bi se proučavalo
međudjelovanje u tvari putem promjene energije tih jezgrinih stanja. Pritom se obje jezgre nalaze u
čvrstoj matrici. Npr. Kristalnoj rešetki. Objasni zašto u tom slučaju učinak odboja ne omogućuje
apsorpciju emitiranog fotona. Jedan od razloga promjene energije jezgrinih stanja jest međudjelovanje
elektrona u s-orbitalama s jezgrom konačne veličine. Kolika je promjena razlike energija prvog
pobuđenog i osnovnog stanja ako je uzorak potrebno pomicati brzinom 12 mm/s prema izvoru fotona
energije E da bi se dogodila apsorpcija ? Što možeš reći o osjetljivosti ovog eksperimenta za mjerenje
međudjelovanja ?
Modeli atoma (2)
1) 2012-ON-5
Na vodikov atom nalijeće foton valne duljine 1573 nm. Energija osnovnog stanja elektrona u vodikovu
atomu je -13,6 eV. Iz kojeg najnižeg stanja taj foton može izbaciti elektron iz vodikova atoma na veliku
udaljenost, te koliku kinetičku energiju i brzinu taj elektron ima nakon izbacivanja ?
2) 2013-ŽN-5
U kvantnoj žici elektronu je dopušteno slobodno gibanje samo u jednoj dimenziji i to samo duž puta
ograničene duljine L ( fizičari bi rekli da se čestica nalazi u jednodimenzionalnoj beskonačnoj
potencijalnoj jami). Izvedite izraz za dopuštene vrijednosti energije elektrona uzimajući u obzir da se
može ostvariti samo onakvo stanje za koje se cjelobrojni višekratnik polovine de Broglieve valne duljine
poklapa sa L.
Takav jednostavni model uspješno opisuje energiju elektrona koji se nalazi u žici debljine nekoliko
atoma i duljine nekoliko nanometara. Izračunajte najnižu energiju (osnovno stanje) koju može imati
elektron, te energiju prvog i drugog pobuđenog stanja, ako je duljina žice 5 nm. Koje su sve moguće
valne duljine fotona koje bi emitirao elektron pri povratku iz drugog pobuđenog stanja u osnovno stanje?
Izvedi izraz za najnižu energiju elektrona u kvantnoj žici polazeći od Heisenbergova načela
neodređenosti ( Δx·Δpx > h/2 ). Potom račun proširi i na trodimenzionalni slučaj, to jest izračunaj najnižu
energiju elektrona koji se slobodno giba u metalnom kvadru dimenzija Lx x Ly x Lz = 2 nm x 3 nm x 5
nm ( pravokutna kvantna točka). Na posljetku, usporedbom s rješenjem s početka zadatka napišite izraz
za sve dopuštene energije elektrona u takvom trodimenzionalnom sustavu!
3) 2014-ŽN-4
Energija prvog pobuđenog stanja elektrona u nekom atomu je 2,58 eV iznad njegovog osnovnog stanja.
Jednom pobuđen u to stanje, elektron u njemu ostaje u prosjeku 1,64 10-7 s, nakon čega emitira foton i
vrati se u osnovno stanje gdje je vrlo dugo stabilan. Zanemarite odboj atoma.
i) Kolike su količina gibanja i valna duljina emitiranog fotona ?
ii) Kolika je najmanja neodređenost energije tog fotona ?
iii) Kolika je najmanja neodređenost valne duljine emitiranog fotona ?
4) 2016-ŽN-5
Pozitronij je „atom“ sastavljen od elektrona u njegove antičestice ( ista masa, no suprotni naboj)
pozitrona.38
• Pretpostavite se elektron i pozitron unutar pozitronija gibaju istom nerativističkom brzinom
konstantnog iznosa v te skicirajte njihove putanje u sustavu centra mase.
• Nađite kako veličina pozitronija ( udaljenost između elektrona i pozitrona) D ovisi o v.
• Odredite ukupnu energiju pozitrona E kao funkciju od D.
• Izračunajte ukupni zamah pozitronija L.
• Pretpostavite, baš poput Bohra, da je zamah kvantiziran, L = n h/(2 π), gdje je n ϵ N, te izračunajte
ionizacijsku energiju pozitronija ( u eV-ima), kao i njegovu veličinu u osnovnom stanju.
5*) 2015-DN-4
Lasersko hlađenje atoma je učinak pri kojem se atomi razrijeđenog plina usporavaju pomoću laserskog
snopa. Energija fotona iz snopa podesi se na nešto nižu vrijednost od energije potrebne za pobuđivanje
atoma iz osnovnog stanja u prvo pobuđeno stanje. Tada atom koji se giba ususret fotonu može
apsorbirati takav foton, a rezultat je njegovo usporavanje. Nakon toga dolazi do povratka atoma u svoje
osnovno stanje. Budući da se atomi u plinu gibaju u svim smjerovima, koristi se više laserskih snopova
u različitim smjerovima da bi se sve komponente brzine umanjile te tako dobio plin čiji se atomi gibaju
znatno umanjenom brzinom.
Promatrajte atome natrija mase m = 3,82· 10-26 kg, kod kojih je energija prvog pobuđenog stanja
E=3,36·10-19 J iznad osnovnog stanja, a širina tog stanja je Γ=7·10-27 J, što znači da energija može biti
38
Nije na odmet napomenuti da je pozitronij prvi predvidio hrvatski znanstvenik Stjepan Mohorovičić 1934.
u intervalu od E-Γ/2 do E+Γ/2. Pri temperaturi 2,3 K karakteristična brzina natrijevih atoma u plinu je
50 m/s. Pretpostavite da se atom te brzine giba prema snopu svjetlosti.
a) Kolika mora biti valna duljina svjetlosti da bi atom apsorbirao foton?
b) Kolika će biti promjena brzine atoma apsorpcijom fotona?
c) U kojem intervalu mogu biti brzine atoma da bi oni mogli apsorbirati fotone izračunate energije?
d) Nakon koliko vremena se dogodi prijelaz u osnovno stanje te kvalitativno objasnite kako to da je
nakon povratka atoma u osnovno stanje i nakon niza takvih procesa ukupna temperatura smanjena!
e) Na koje valne duljine treba podesiti laser kada se na kraju želi doći do 230 μK ?
6*) 2017-DN-2
Pretpostavimo da se višeelektronski atomi mogu dobro opisati Bohrovim modelom atoma. To znači da
u atomu atomskog broja Z, koji se nalazi u stabilnom stanju, elektroni popunjavaju Bohrove energijske
orbite energija
En = - Z · 13,6 eV / n2
gdje je n = 1,2,..., Z, i to tako da se u svakoj popunjenoj orbiti nalazi točno jedan elektron. Razmotrimo
sad sljedeći eksperiment. Na atom bora (Z = 5), koji se nalazi u stabilnom stanju, ispuca se kratkotrajni
laserski puls frekvencije ν = 1.93 ·1012 Hz. Kao rezultat interakcije sa svjetlosti, elektron kinetičke
energije E = 11.9 eV je trenutno izbačen iz atoma. Nakon nekog (kratkog) vremena, atom spontano
izbaci i drugi elektron, kinetičke energije E' = 56.2 eV. Ubrzo, atom spontano emitira i foton frekvencije
v´ te se nakon toga nađe u stabilnom, dvostruko ioniziranom stanju.
• Odredite orbitu iz koje je izbačen prvi elektron.
• Objasnite kako je došlo do izbacivanja drugog elektrona, te nađite orbitu iz koje je izbačen.
• Izračunajte nepoznatu frekvenciju emitiranog fotona v´ .
7*) 2019-DN-2
Kvantni sustavi koji se nalaze u pobuđenom stanju nisu stabilni već imaju karakteristično vrijeme života
τ. Poznate Heisenbergove relacije tada uvjetuju neodređenost u energiji ΔE pripadnog stanja tako da
vrijedi
τ • ΔE = h / 4π
Drugim riječima, ne možemo točno odrediti energiju pobuđenog stanja, jedino što znamo da ona po-
prima vrijednosti iz intervala E ϵ [E - ΔE/2, E + ΔE/2], oko neke srednje vrijednosti E. Srednju vrijednost
energije računamo tako da zanemarujemo nestabilnost pobuđenih stanja. Na primjer, srednje energije
stanja vodikovog atoma su dane dobro poznatom jednadžbom
En = - 13,6 eV / n2
s tim da energija osnovnog stanja nema neodređenost E1 = E1 = - 13.6eV. Preciznim mjerenjima
spektralnih linija moguće je odrediti neodređenosti u energiji pobuđenih stanja, pa i izračunati njihovo
vrijeme života.
U jednom se eksperimentu mjerio spektar plinovitog vodika čiji su atomi bili u pobuđenim stanjima s
kvantnim brojevima n = 2 i n = 3. Dobivene su tri široke spektralne linije sa sljedećim vrijednostima
valnih duljina
λ1 ϵ [102.65nm, 102.82nm], λ2 ϵ [121.75nm, 121.77nm], λ3 ϵ [653.72nm,661.38nm].
Odredite kojim prijelazima odgovaraju ove linije te izračunajte neodređenosti u energijama za pobuđena
stanja, ΔE2 i ΔE3, kao i njihova vremena života τ2 i τ3.
Modeli atoma (3)
1*) 2019-DN-3
Spremnik stalnog volumena sadrži atomski plin vodika gustoće p = 0.1 g/cm3. Postupnim zagrijavanjem
dolazi do ionizacije te se plin pretvara u plazmu, koja se ponaša kao dvokomponentni idealni plin.
Pretpostavite da do ionizacije dolazi na točno određenoj temperaturi Ti i ugrubo odredite tu temperaturu.
Vodite se idejom da je tipična termalna energija Eterm ≈ kT (predfaktori tipa 3/2 nisu bitni za grubu ocjenu
temperature) te da ona uzrokuje ionizaciju. Također, zanemarite utjecaj defekta mase. Dolazi li do
promjene tlaka Δp uslijed ionizacije? Ako da, izračunajte tu promjenu. Daljnjim zagrijavanjem plazme,
na stjenke spremnika, osim same plazme, sve više djeluje i tlak termičkog zračenja. Veza između tlaka
zračenja i temperature T dana je formulom
prad = T4 ,
gdje su σ i c fundamentalne konstante. U trenutku kad se tlakovi plazme i zračenja izjednače dolazi do
pucanja spremnika. Odredite na kojoj temperaturi spremnik puca te koji je tlak u tom trenu djelovao na
njegove stjenke.
2) 2020-ŽN-1
Pretpostavite da je elektron mala homogena kuglica naboja. Procijenite njegovu veličinu vođeni
sljedećim uputama:
• Prije svega, iz elektrostatike je dobro poznato da je potrebno obaviti određeni rad W da se izgradi
homogeno nabijena kuglica naboja q i polumjera r. Jednostavnosti radi, pretpostavite da je taj rad jednak
električnoj potencijalnoj energiji dva točkasta naboja q koji se nalaze na udaljenosti r.
• Nakon što se dobili izraz za W, pretpostavite da je taj rad pohranjen kao energija mirovanja elektrona
i, na temelju toga, odredite numeričku vrijednost za r. Dobivena vrijednost se naziva klasični polumjer
elektrona.
3*) 2021-DN-3
Elektron se nalazi u n = 5 energijskom stanju vodikovog atoma. Odredite na koliko se različitih načina
elektron može spustiti u osnovno n = 1 stanje. Koliko je različitih valnih duljina fotona moguće opaziti u
tom procesu? Odredite im vrijednosti u nanometrima.
Atomski su prijelazi često uvjetovani tzv. izbornim pravilima. Kako bi se promijenio rezultat prvog
dijela zadatka, ako elektronski prijelazi između dva stanja n → m moraju zadovoljavati izborno pravilo
prema kojem brojevi n i m moraju biti različite parnosti? Energija osnovnog stanja vodikovog atoma
iznosi E = −13.6 eV.
4*) 2022-DN-1
Elektron se može slobodno gibati unutar efektivno dvodimenzionalnog volumena oblika pravokutnika
dimenzija a = 6 nm i b = 4 nm. Koje su energije fotona potrebne da elektron iz najnižeg energetskog
stanja prijeđe direktno u prva tri pobuđena stanja? Rezultate izrazite u meV-ima!
Radioaktivnost (1)
1*) 2007-DN-3
Nusprodukt procesa obogaćivanja urana je i takozvani osiromašeni uran koji sadrži 99,8% izotopa U-
238, a osiromašenim se naziva jer je iz smjese izdvojen izotop U-235. Od tog materijala izrađuju zrna
za protuoklopne metke čijom uporabom nakon rasprsnuća nastaje fina aerosolna prašina koja je posebno
opasna kad uđe unutar organizma putem hrane, vode ili zraka, jer a-čestice nastale raspadom jezgre U-
238 unutar organizma mogu prouzročiti nastanak raka, oštećenje živčanog sustava, reproduktivne
probleme, itd. Vrijeme poluraspada izotopa U-238 je 4,51 milijarde godina. Jedno zrno prilikom pogotka
proizvede 950 g radioaktivne prašine “osiromašenog urana”. Ona se raširi sve do udaljenosti 100 m od
mjesta eksplozije, a pretpostavi da na tlo padne jednolikom koncentracijom. Pri padanju nakupi se i na
jabuci promjera 10 cm. Koliko se α-raspada dnevno dogodi u organizmu nakon pojedene spomenute
jabuke? (u=l,66·10-27 kg)
Za koliko godina će se radioaktivnost takve prašine u kontaminiranom području smanjiti na desetinu od
početne radioaktivnosti?
2*) 2010-DN-4
a) Neutroni se mogu dobiti putem fisije radioaktivnih izotopa. Jedan od takvih je i kalifornij 252Cf koji
se dobiva ozračivanjem urana u nuklearnim reaktorima. Cijena tipičnog novog 252Cf izvora koji emitira
108 neutrona u sekundi iznosi $20,000. Vrijeme poluraspada je 2,645 godina. Vjerojatnost fisije pri
svakom raspadu jezgre 252Cf je 3,09% (ostalo su α-raspadi koji ne proizvode neutrone), a prosječan broj
neutrona po fisiji je 3,73 (događa se niz emisija neutrona pri promjeni po izotopima kirija). Kolika je
cijena jednog grama izotopa 252Cf?
b) Iz tog izvora najviše emitiranih neutrona jest energije oko 1MeV. Masa neutrona je 1,675•10-27 kg,
što odgovara energiji 939,5 MeV. Da bi bili prikladni za istraživanja u fizici čvrstog stanja, ovi neutroni
moraju se usporiti tako da im valna duljina bude približna onoj karakterističnoj za udaljenosti među
atomima, za koju uzmi 5·10-10m. Usporavanje se odvija uzastopnim elastičnim sudaranjem sa vrlo
sporim jezgrama čija je masa p puta veća od neutronske. Izvedi izraz koji povezuje broj sudara N s p i s
vN/v0 (omjer konačne i početne brzine neutrona)! Koliki je broj potrebnih sudara s jezgrama deuterija
2
H za to usporenje! Je li manji broj sudara potreban pri sudaranju s težim jezgrama ili lakšim jezgrama?
c) Nakon ovog znatnog usporavanja primjenom monokromatora dobije se snop neutrona podjednakih
bzina kojima odgovara valna duljina 6,4·10-10 m. Snop neutrona koristi se za određivanje razmaka među
ravninama magnetskih atoma u kristalu. (Cijena ovih neutrona je preskupa i obično se koriste drugi
izvori.) Braggov maksimum za difrakciju neutronskog snopa na kristalu manganova oksida MnO pri
temperaturi tekućeg dušika pojavljuje se kad snop upada pod najmanjim kutom od 21.2° s obzirom na
ravninu Mn iona. Koliki je razmak među tim ravninama? Ako je neodređenost valne duljine neutronskog
snopa 1%, koliko stupnjeva je široka linija ovog difrakcijskog maksimuma?
3*) 2011-DN-3
Slojevito oslikavanje pozitronskom emisijom (PET, positron emission tomography) sve je raširenija
metoda pretrage pacijenata. Najčešće korišten radiofarmaceutik pritom je fluorodeoksiglukoza (FDG),
analog glukoze u koji je ugrađen fluor 18F, čijim ulaskom u stanice raka (koje intenzivnije troše šećer)
postaje moguće vidjeti gdje se te stanice uglavnom nalaze.
a) Jezgre I8F emitiraju pozitrone. Vrijeme poluraspada jezgara je 109,77 minuta. Pripadne atomske mase
su 18,0009377u za fluor (Z=9) i 17,9991604u za kisik (Z=8). Napiši jednadžbu nuklearne reakcije i
izračunaj oslobođenu energiju! Kolika je masa FDG ubrizgana u tijelo pacijenta, ako je aktivnost
ubrizganog FDG u početnom trenutku 400 MBq? Molama masa FDG je 181,15 g/mol, a u svakoj
molekuli je jedna 18F jezgra. Za usporedbu, izračunaj kolika masa urana 235U92 ima istu aktivnost kao i
navedena količina FDG ako mu je vrijeme poluraspada 7,13• 108 godina. Koliko pozitrona po sekundi
nastaje u tijelu kada osoba nakon 2 sata izlazi iz klinike?
b) Prošavši udaljenost od 1 mm pozitron uspori do vrlo malih brzina izgubivši veliku početnu energiju.
Kad mu brzina postane usporediva s brzinama okolnih elektrona u tkivu, poništavanje pozitrona s
elektronom postane jako vjerojatno. Jednim poništavanjem nastaju dva fotona. Kolike su energija i
količina gibanja fotona i u kojem smjeru oni lete? Zašto ne nastaje samo po jedan foton? Ako se pozitron
i elektron nađu blizu jedan drugome, ali ne toliko blizu da se ponište, može nastati njihovo vezano stanje
slično vodikovu atomu, samo od drugih sastavnih elementarnih čestica, te kratkog trajanja. Takav atom
- pozitronij, predvidio je Stjepan Mohorovičić 1934. g. Kolika je energija vezanja atoma pozitronija?
c) Mnogo detektora gama zraka smješteno je na prstenu koji se nalazi oko pacijenta, te se detekcijom
parova fotona nastalih u desetak tisuća raspada odredi raspodjela zračenja u elementu tkiva. Detekcijom
para fotona određuje se linija na kojoj se dogodio raspad. Ako je vremenska rezolucija detektora jako
precizna, može se odrediti i na kojem dijelu linije je bio snimljeni raspad. Unutar kolike duljine se nalazi
pojedini snimljeni raspad, ako se koriste napredni detektori u kojima je vremenska rezolucija 1 ns?
d) 18F9 se dobiva u obližnjim akceleratorima sudaranjem protona energije 18 MeV s teškom vodom
obogaćenom s 18O8. Napiši jednadžbu reakcije i izračunaj kinetičku energiju nakon reakcije!
4*) 2016-DN-1
Kao rezultat testiranja nuklearnog oružja sredinom prošlog stoljeća, u atmosferi su stvorene znatne
količine radioaktivnog izotopa vodika- tricija. Jezgra tricija, triton, sastoji se od jednog protona i dva
neutrona te se standardno označava 𝐻. Triton je nestabilna jezgra s vremenom poluraspada od 12.3
godine. Atomi tricija u atmosferi se brzo vežu u molekule vode i, nošeni kišom, završe u oceanu. Tamo
dolazi do radioaktivnog raspada u kojem se triton 𝐻 raspada na stabilnu jezgru helija 𝐻𝑒 koju u
normalnim okolnostima, kao niti triton, ne nalazimo u oceanu. Stoga je, mjerenjem relativnih udjela
izotopa helija 𝐻𝑒 i tricija 𝐻 u uzorku morske vode, moguće odrediti koliko se dugo radioaktivan tricij
nalazi u oceanu.
• Kojeg je tipa raspad 𝐻 → 𝐻𝑒 ? Nastaju li još neke čestice u tom raspadu? Ako da, koje?
• Mjerenja na uzorku morske vode iz 1952. godine su pokazala da je omjer izotopa helija naspram tricija
0.483 : 1. Ako sav tricij u oceanu pripišemo eksploziji jedne atomske bombe, koje je godine ta bomba
eksplodirala?
• Druga je atomska bomba na istom mjestu eksplodirala 1955. godine, a mjerenja uzorka morske vode
iz 1956. godine pokazuju da je omjer izotopa helija naspram tricija tada bio 0.158 : 1. Pod pretpostavkom
da je jačina atomske bombe proporcionalna količini stvorenog tricija u trenutku eksplozije, odredite koja
je od atomskih bombi, prva ili druga, bila snažnija. Koliko puta?
5*) 2020-DN-4
U krvotok osobe ubrizga se mala količina otopine koja sadrži radionuklid 24Na vremena poluživota T
= 15 h. Ako je aktivnost (broj raspada u sekundi) ubrizganog radionuklida A = 2000 s-1, dok aktivnost
uzorka krvi volumena V′ = 1 cm3, uzetog t = 5 h nakon ubrizgavanja radionuklida, iznosi A′ = 16 min-
1, odredite ukupni volumen V ljudskog krvotoka.
6*) 2021-DN-4
Banana srednje veličine sadrži m = 425 mg kalija, od čega 0.012% u obliku radioaktivnog izotopa
vremena poluraspada T = 1.25·109 godina. Odredite koliko banana čovjek smije pojesti odjednom prije
nego osjeti efekte radioaktivnog zračenja. Zračenje aktivnosti A0 = 5·108 Bq smatra se opasnim.
Molarna masa radioaktivnog izotopa kalija je M = 40 g/mol.
Nuklearne reakcije (1)
1*) 2005-DN-3
Tipična nuklearna elektrana ima korisnost 1/3 i proizvodi električnu snagu 1000 MW. Do fisije urana
dolazi nakon što jezgra 235U apsorbira spori neutron. Među fisijskim produktima pronađeno je preko
100 različitih nuklida. Napiši jednadžbu reakcije pri kojoj fisijom nastaje jezgra 140Xe te osim druge
jezgre nastaju i dva brza neutrona kinetičke energije 1 MeV. Zanemarivši početnu brzinu apsorbiranog
neutrona izračunaj energiju oslobođenu u jednoj reakciji! Masa jezgre 235U je 235,043923 u, jezgre l40Xe
139,921636 u, a masa druge nastale jezgre 93,915360 u.
Nakon apsorpcije sporog neutrona (prije nego se dalje raspadne na navedeni način) jezgra 235U se
mijenja i postaje pobuđena. Kolika je energija pobuđenja novonastale jezgre ako je njena masa u
osnovnom stanju 236,045562 u i koja je to jezgra?
140
Xe nije stabilna jezgra, već se uzastopnim β- raspadima prevodi do Ce. Napiši jednadžbe tih raspada!
Nakon fisije svake jezgre 235U oslobađa se još ukupno 15 MeV pri nizu ovih β- raspada. Dok je fisiju
jezgara 235U moguće kontrolirati i zaustaviti ubacivanjem kontrolnih šipki koje apsorbiraju neutrone,
ove β- raspade nije moguće zaustaviti. Kolika se snaga oslobađa u trenutku nakon zaustavljanja fisije
urana? Nemogućnost odvođenja tolike snage bila je uzrokom havarije nuklearke Otok tri milje 1979.
godine.
Kolika je godišnja potrošnja urana u tipičnoj nuklearnoj elektrani?
2*) 2006-DN-4
Sudaranjem brzih elementarnih čestica s mirujućima mogu nastati nove čestice. Dio kinetičke energije
brze čestice može se pretvoriti u masu nove čestice. Sudaranjem protona s protonom mogu nastati
pozitivan i negativan kaon: p + p → p + p + K+ + K-. Energija mirovanja kaona je 493,7 MeV, a protona
938,3 MeV. Kolika je najmanja kinetička energija gibajućeg protona potrebna za tu reakciju? Koristite
sustav koji vam se čini prikladnijim, no pazite na relativističke transformacije brzine !
Kolika je najmanja ukupna kinetička energija obaju protona potrebna za napisani proces u slučaju kad
bi se oba protona gibala istom brzinom jedan prema drugom?
Usporedite obje izračunate najmanje kinetičke energije s energijom mirovanja kaona! Kakav biste
ubrzivač protona stoga preporučili izgraditi?
3*) 2013-DN-3
a) U nuklearnoj reakciji 16O + 54Fe → 12C + 58Ni dolazi do prijenosa α-čestice s jezgre kisika na
jezgru željeza pa nastaje jezgra nikla u pobuđenom stanju, pri čemu se nastala jezgra 12C giba istom
brzinom ( i iznos i smjer) kao i jezgra 16O prije reakcije, dok je jezgra željeza prije reakcije mirovala.
Mase mirovanja navedenih jezgara su mO = 15,99491 u, mFe = 53,93962 u , mC = 12,00000 u , mNi =
57,93535 u. Kinetička energija dolazeće jezgre 16O je 50 MeV. Treba li raditi relativistički račun i zašto
? Kolika je energija pobuđenog stanja jezgre nikla ?
b) Jezgra nikla iz pobuđenog stanja prelazi u osnovno stanje emitiranjem γ-fotona. Promotri taj proces
u sustavu mirovanja pobuđene jezgre nikla i izračunaj kinetičku energiju jezgre i frekvenciju nastalog
fotona u istom sustavu nakon emisije ! Kolika je frekvencija tog istog fotona u laboratorijskom sustavu
gdje detektor miruje i opaža fotone koji mu dolaze u susret ?
4*) 2014-DN-3
Tipična nuklearna elektrana ima korisnost 1/3 i proizvodi električnu snagu 1000 MW. Do fisije urana
dolazi nakon što jezgra 235U apsorbira spori neutron. Među fisijskim produktima pronađeno je preko
100 različitih nuklida.
a) Napiši jednadžbu reakcije pri kojoj fisijom nastaje jezgra 140Xe te osim druge jezgre nastaju i dva brza
neutrona kinetičke energije 1 MeV. Zanemarivši početnu brzinu apsorbiranog neutrona izračunaj
energiju oslobođenu u jednoj reakciji! Masa jezgre 235U je 235,043923u, jezgre 140Xe 139,921636 u, a
masa druge nastale jezgre 93,915360u. Vrijeme poluraspada je mnogo dulje od godine dana.
b) Nakon apsorpcije sporog neutrona (prije nego se dalje raspadne na navedeni način) jezgra 235U se
mijenja i postaje pobuđena. Kolika je energija pobuđenja novonastale jezgre ako je njena masa u
osnovnom stanju 236,045562 u i koja je to jezgra?
c) 40Xe nije stabilna jezgra, već se uzastopnim β- raspadima prevodi do Ce. Napiši jednadžbe tih i
raspada! Nakon fisije svake jezgre 235U oslobađa se još ukupno 15 MeV pri nizu ovih β- raspada. Dok
je fisiju jezgara 235U moguće kontrolirati i zaustaviti ubacivanjem kontrolnih šipki koje apsorbiraju
neutrone, ove β- raspade nije moguće zaustaviti. Kolika se snaga oslobađa u trenutku nakon zaustavljanja
fisije urana? Nemogućnost odvođenja tolike snage bila je uzrokom taljenja/zapaljenja reaktora
nuklearke Otok tri milje 1979., Černobil 1986. i Fukushima 2011. godine,
d) Kolika je godišnja potrošnja urana u navedenoj elektrani?
5*) 2014-DN-4
Higgsov bozon otkriven je prošle godine u sudarima protona visokih energija na velikom hadronskom
sudarivaču u CERN-u.
a) U tom sudarivaču protoni su ubrzani na energiju 7 TeV i dva snopa kruže u suprotnim smjerovima
po kružnim stazama opsega 27 km. Obrazloži zašto je takav sudar energijski prikladniji za proizvodnju
novih čestica nego kad bi snop dvostruko veće energije protona nalijetao na mirujuće protone! Koliko
puta u sekundi proton obiđe taj opseg? Svaki snop sadrži 2808 nakupina (bunch), a svaki bunch sadrži
1.15·1011 protona. Kolika je energija pohranjena u cijelom prstenu ubrzivača i kolika je električna struja
protona u svakom smjeru? Koliko je puta energija ubrzanog protona veća od energije mirovanja? Koliko
vremena traje obilazak opsega putanje mjereno u sustavu protona?
b) Tek pri tako visokim energijama mogu se pobuditi određene reakcije među kvarkovima i gluonima
protona, te izazvati nastanak Higgsova bozona. Pritom je uočeno da dva nova izletjela protona putuju u
suprotnim smjerovima i jednakim iznosima brzina. Higgsov bozon se ne može neposredno detektirati
jer se vrlo brzo raspada na mnogo načina. Jedan relativno malo zastupljen, ali za analizu jako važan
načinje raspad na dva fotona. Precizno je izmjerena količina gibanja fotona 3.33· 10-17 kgms-1. Kolika
je masa Higgsova bozona u GeV? Ustanovljena je širina energije (neodređenost energije) Higgsova
bozona od 4,21 MeV u skladu sa Standardnim modelom elementarnih čestica. Koliko je vrijeme
poluraspada Higgsova bozona?
6*) 2015-DN-3
Postoji i sol NaCl koja je radioaktivna, jer u sebi sadrži jezgre 22Na, ali koja ne postoji prirodno, već se
dobiva u reaktorima. Vrijeme poluraspada jezgara 22Na je 2,6 godina, i pri raspadu se emitira pozitron.
Nastala jezgra je u pobuđenom stanju i ona nakon 3ps emitira γ-foton energije l,275 MeV i prelazi u
osnovno stanje. U procesu u reaktoru dobiveno je 15% radioaktivnih 22Na, dok su ostale stabilne jezgre
23
Na. Takav NaCl otopi se odmah u vodi i između dva valjkasta komada ispitnog materijala duljina 10
cm kapne se tu otopine i pusti neka voda brzo ispari te se valjci spoje tako daje između njih na sredini
ostala radioaktivna sol u čvrstom stanju mase 1 μg. Pretpostavite da se fotoni i pozitroni gibaju uglavnom
okomito na valjkaste pločice. Na krajeve izvan valjkastih pločica materijala postavljeni su detektori γ-
fotona.
a) Napišite jednadžbu reakcije raspada 22Na i izračunajte kinetičku energija pozitrona ukoliko jezgra
ostaje na svom mjestu, a poznate su mase jezgre 22Na koja iznosi 21,9944364 u i jezgre kćeri u
nepobuđenom stanju 21,99138511 u. Prosječna masa jezgara Cl je 35,453 u i one su stabilne, a stabilnih
23
Na 22,9898 u.
b) Kolika je aktivnost u početnom trenutku i koliko je vremena potrebno prikupljati podatke da bi se
dogodilo 109 raspada 22Na?
c) Pozitron putuje kroz materijal efektivnom brzinom koja je 100 puta manja od njegove brzine prilikom
nastanka. Pretpostavite da u prosjeku jednom naiđe na nano-šupljinu u istraživanom poroznom
materijalu i u toj šupljini se privremeno zadrži te potom nastavi dalje do drugog kraja materijala.
Anihilacija pozitrona najčešće se dogodi s elektronom prilikom izlaska iz materijala pri čemu nastaju 2
γ-fotona. Koliko vremena se u prosjeku zadržavaju pozitroni u nano-šupljini ukoliko γ-detektor najčešće
bilježi vremenski razmak između dolaska fotona energije 1.275 MeV (start-signal mjerača vremena) i
0,911 MeV (stop-signal mjerača vremena) od 47 ns? Zašto je start-signal navedene energije dobar izbor
u ovoj mjernoj metodi?
Nuklearne reakcije (2)
1*) 2016-DN-4
Je li foton stabilna čestica? Ovaj će nam zadatak dati odgovor na to pitanje. Pretpostavite da se foton
energije Eγ giba u vakuumu i, u nekom trenu, spontano raspadne. Budući da je foton nositelj elek-
tromagnetske interakcije, za očekivati je da su produkti raspada fotona neke nabijene čestice. Najlakše
nabijene čestice su elektron i njegova antičestica, pozitron. Zbog zakona očuvanja naboja, među pro-
duktima raspada mora biti isti broj čestica i antičestica. Uzmimo, stoga, da se foton spontano raspada na
elektron-pozitron par: γ —> e+e-.
• Napišite zakone očuvanja energije i količine gibanja za gornji raspad, te iz njih odredite izraze za
kutove raspršenja elektrona i pozitrona u odnosu na smjer upadnog fotona. Pokažite da se kut raspršenja
e± može izraziti samo kao funkcija količina gibanja e± i njegove mase. Što nam dobiveni rezultati govore
o spontanom raspadu fotona?
Promotrimo sad drugu mogućnost raspada fotona. Foton upada u mirujući olovni blok i sudari se s
jezgrom olova N1 uslijed čega dolazi do raspada γN → Ne+e-. Dakle, u sudaru se foton raspadne na
elektron-pozitron par, a jezgra se odbije, bez raspada. Ovaj se proces naziva dezintegracija fotona u
materijalu.
•Odredite kojom minimalnom energijom Eγ (u MeV-ima) foton mora udariti u mirujuću jezgru olova
da dođe do raspada. Masa jezgre olova je M = 207.2 u.
Prilikom računa koristite relativističke izraze za energiju i količinu gibanja te zanemarite elektrostatsko
privlačenje/odbijanje među nabijenim česticama.
2*) 2018-DN-4
Hoyleova rezonanca pobuđeno je stanje jezgre ugljika 12C s energijom pobuđenja E* = 7.7 MeV. U
laboratorijskom sustavu, Hoyleova rezonanca se, iz mirovanja, raspada na tri identične alfa-čestice, tj.
jezgre helija 4He,
12
C* —> 3 · 4He.
U tročestičnim raspadima poput ovog, kinematika produkata nije jednoznačno zadana (za razliku od
dvočestičnih raspada!) već postoji beskonačno različitih kombinacija energija i međusobnih kutova koju
tri alfa-čestice mogu poprimiti. Međutim, postoji sustavan način za analizu tročestičnih raspada, putem
tzv. Dalitzovog dijagrama.
• Za početak izračunajte Q vrijednost ove reakcije. Ukoliko je dobivena vrijednost puno manja (< 1%)
od energije mirovanja jezgre helija, dalje možete koristite formule nerelativističke kinematike, dok je u
suprotnom potrebno koristiti formule relativističke kinematike.
• Uvedite kinematičke varijable ti = Ti / Q, gdje je Ti kinetička energija i-te alfa-čestice, te θij kao kut
između i-te i j-te alfa-čestice. Koristeći zakone očuvanja, prikažite sve ti varijable pomoću Dalitzovih
varijabli x i y definiranih preko
x = √3·(t1 - t2), y = 2t3 – t1 - t2.
Osim toga, pokažite i da se svi kutovi θij mogu izraziti preko kinetičkih energija Ti pa, posredno, i preko
x i y. Dakle, kinematika produkata tročestičnog raspada je u potpunosti određena parametrima x i y.
• Da biste odredili dozvoljene vrijednosti Dalitzovih parametara u xy ravnini, prisjetite se da kinetička
energija svake alfa-čestice ne smije biti negativna, ti ≥ 0. Odredite kako ove nejednakosti ograničavaju
dozvoljene vrijednosti Dalitzovih parametara u xy ravnini.
• Osim pozitivnosti kinetičkih energija, i međusobni kutovi među česticama moraju zadovoljavati
određeni uvjet, cosθjj ϵ [-1,+1]. Kako ovaj zahtjev dodatno ograničava dozvoljene vrijednosti u xy
ravnini? Dovoljno je samo promotriti kut θ12.
• Označite područje na dozvoljenom dijelu dijagrama gdje vrijedi t1 = t2. Koje sve vrijednosti može
poprimiti t3 u tom slučaju?
• Označite područje na dozvoljenom dijelu dijagrama gdje vrijedi θ12= π/2. Koje sve vrijednosti može
poprimiti t3 u tom slučaju?
Energije mirovanja jezgri ugljika i helija su m(12C)c2 = 11.178 GeV i m(4He)c2 = 3.727GeV.
3*) 2019-DN-1
Higgsov bozon h je neutralna čestica mase mh c2 = 125 GeV koja se u akceleratorima čestica može
stvoriti na razne načine, između ostalog i u sudaru dva kvarka. U ovom ćemo zadatku promotriti
produkciju Higgsovog bozona uslijed sudara b kvarka sa svojom antičesticom, 𝑏 antikvarkom,
b𝑏 —> h.
Postoji nekoliko načina kako sudariti kvarkove:
• kvarkove možemo ubrzati do iste brzine v1 te ih zatim čeono sudariti ili
• možemo jedan kvark (npr. b) ubrzati do brzine v2 te ga sudariti s drugim mirujućim kvarkom (b).
Odredite kolike moraju biti brzine v1 i v2 da bi došlo do produkcije Higgsovog bozona prilikom sudara
u oba slučaja. Izračunajte koliko uložene energije zahtijeva svaki od mehanizama pod pretpostavkom
da prije sudara oba kvarka miruju. Prilikom izračuna zanemarite (elektromagnetske itd.) interakcije
među kvarkovima prije sudara. Masa b kvarka iznosi mb c2 = 4.5 GeV.
4*) 2022-DN-2
Na slici 1. prikazan je raspad fotona na elektron-pozitron par. Pozitron i elektron imaju jednake mase,
ali suprotne naboje.
a) Napišite zakone očuvanja energije i impulsa za ovaj proces i pokažite da on nije moguć u vakuumu!
b) Ovakvi procesi raspada fotona mogući su u blizini atomske jezgre čime i ona putem elektromagnetske
interakcije dobije dio impulsa upadnog fotona. Komadić olova dimenzija 5 cm x 5 cm x 5 mm izlažemo
γ-zračenju valne duljine 1.24 x 10-2 pm intenziteta 0.1 Wm-2 tako da je upadna površina zračenja na
olovo maksimalna. Koliki je intenzitet γ-zračenja iza komadića olova ako on slijedi ovisnost I = I0·e-μx ,
gdje je μ = 1.05 cm-1 linearni koeficijent atenuacije zračenja kroz olovo, a x put koji zračenje prođe kroz
materijal? Za ovako energetično zračenje snop gubi intenzitet gotovo isključivo zbog produkcije
elektron- pozitron parova u olovu, tj. drugi efekti kao fotoelektrični efekt ili Comptonov efekt su
zanemarivi.
c) Odredi ukupnu deponiranu energiju u tom komadiću olova ako je bio izložen zračenju 5h.
Pretpostavite da su svi nastali elektroni i pozitroni ostali vezani u materijalu!
Slika 1: Raspad fotona na elektron-pozitron par

Eksperimentalni zadaci – 4. skupina
God. Zadatak Pribor
2000. Odrediti nepoznatu koncentraciju Plitka posuda, izvor svjetlosti, polarizator, ravnalo,
šećera dva stalka, čaša s vodom, čaša s vodom poznate
koncentracije, čaša s otopinom nepoznate
koncentracije
2001. Odrediti indeks loma tekućine Nepoznata tekućina u ampuli, pomična mjerka
2002. Odrediti debljinu sloja zraka između Planparalelna ploča poznatog indeksa loma n , ploča
planparalelnih ploča poznatog indeksa stiropora, papir, 4 pribadače , ravnalo, kutomjer
loma n
2003. Određivanje valne duljine svjetlosti Optička rešetka , laser, filtar ( zeleni i crveni) , izvor
pomoću optičke rešetke bijele svjetlosti , ravnalo , mjerka s pukotinom ,
plastelin za učvrstiti mjerku
2004. Određivanje indeksa loma Jednakostranična prizma, laser, selotejp za učvrstiti
jednakostranične prizme laser, metarsko mjerilo
2005. Određivanje jakosti divergentne leće Divergentna leća, trokut ili ravnalo , izvor svjetlosti-
laser, plastelin za učvršćenje leće i zastora, stalak
(kvadar) za laser
2006. 1.Određivanje λ lasera, 2. Laser, optička rešetka ( 100 zareza po 1 mm), uzorak
Određivanje gustoće tkanja zadanih ( a, B , c,…), zastor ravnalo , plastelin ( za
uzoraka, 3. Objasniti teorijsku osnovu učvršćivanje pribora)
za rješavanje zadatka,…
2007. 1. Odrediti debljine uzoraka ,… Uzorak ( A,B,…), laser , metarsko mjerilo , plastelin
za učvršćivanje lasera i uzorka , trokut , zastor
2008. 1.Odrediti broj slika predmeta Dva ravna zrcala, predmet-pribadača , stiroporni
mijenjajući kut α između dva zrcala podložak , papir s ucrtanim kutomjerom
,…
2009. 1. Odrediti granični kut totalne Staklena čaša , šivača igla , pluteni podložak, škare,
refleksije, … ravnalo, bočica s vodom
2010. Odrediti valnu duljinu laserske Laserski pokazivač , pomična mjerka , trokut,
svjetlosti koristeći dvije od četiri dvometar, tri komada žice različitih presjeka, šivača
ponuđene „niti“…. igla, drveni podložak ,….
2011. Odrediti omjer jakosti dva izvori Pet svijeća, drveno postolje, olovka, bijeli papir ,
svjetlosti: a) koji se sastoji od jedne, bijeli hamer, ravnalo , metar , selotejp, plastelin,
tj. dvije svijeće , b) koji se sastoji od šibice
jedne, tj. tri svijeće , c)….
2012. Odrediti povećanje obe lupe… Kombinirana lupa, A4 papir sa strukturama
različitih veličina, ravnalo, mm-papir, prozirnica,
vodootporni tanki flomaster
2013. Odrediti valnu duljinu laserske Poluvodički laser, žica promjera 0,28 mm , CD ,
svjetlosti,…. metar , mm-papir , plastelin, samoljepljiva traka
2014. Odrediti valnu duljinu svjetlosti,…. Svijeća , ravnalo , mjerna vrpca, kvadrat platna
marame, leća, četiri kvačice za rublje, škare, bijeli
papir A4 , srednje tvrdi karton , prozirnica , 3
flomastera u boji , selotejp, šibice
2015. Određivanje indeksa loma vode i ulja Plastična posudica, papirnati ubrus, stiropor, 6
čačkalica, 6 pribadača, ravnalo, kutomjer,
milimetarski papir, voda, ulje
2016. Istražiti ovisnost osvijetljenosti o Izvor svjetlosti, metar, ravnalo, pomična mjerka,
udaljenosti od izvora svjetlosti i kutu karton, škare, selotejp, plastelin, bijeli papir a$, dva
upadanja zraka svjetlosti kutomjera, milimetarski papir
2017. Određivanje žarišne daljine sfernog Konkavno i konveksno sferno zrcalo na postolju,
zrcala bikonveksna leća, svijeća, šibice, krojački metar,
dva ravnala različite duljine, dva tanja kartona,
škare, selotejp, plastelin, bijeli papir A4,
milimetarski papir
2018. Određivanje indeksa loma vode i ulja Staklena čaša, tanki drveni štapić za roštilj, spužva,
škare, ravnalo, pomična mjerka, tanki flomaster,
bočica s vodom, posuda s uljem, papirnati ubrusi
2019. Određivanje valne duljine svjetlosti Letvica kao držač, tkanina kao optička rešetka u
( optička rešetka) otvoru od kartona, pukotina od kartona,..
2020. Istražiti odnos upadnog kuta zraka Svijeća ( lučica), krojački metar, ravnalo, kutomjer,
svjetlosti, osvijetljenosti površine i papir (A4), mm papir karton debljine do 2 mm (A4),
udaljenosti od izvora škare, selotejp, plastelin
2021. Odrediti žarišnu daljinu udubljenog Žlica za juhu, lučica, šibice, škare, A4 milimetarski
dijela žlice na dva različita ekspe- papir, A4 bijeli papir
rimentalna načina
2022. Strujno naponska karakteristika Svjetleće diode ( crvene, žute, zelene, plave i bijele),
svjetlećih dioda potenciometar 1 kΩ, otpornici (330 Ω ), multimetri,
Određivanje valne duljine emitirane baterija 9 V, optička rešetka ( 500/mm), spojne žice,
svjetlosti spajalice (2), mjerna traka la letvici, …
Prilog 4.1: Sferni dioptar
Promatrali smo lom zraka svjetlosti na ravnim plohama, (npr. planparalelna ploča, prizma), a sada ćemo
promatrati lom svjetlosti na zakrivljenoj sfernoj granici.
Sferni dioptar je granična ploha između različitih optičkih sredstava koja ima oblik kugline kalote.
Pogledajmo kako nastaje slika lomom zrake svjetlosti na sfernom dioptru. Pretpostavit ćemo da je indeks
loma prvog sredstva n1 manji od n2 indeksa loma drugog sredstva, npr. zrak – voda. Zraka svjetlosti
koja putuje od lijeva na desno nakon loma savit će se prema optičkoj osi. Nađimo sliku predmeta P, koji
se nalazi u prvom sredstvu, kada su zrake koje sudjeluju u preslikavanju paraaksijalne.
sl.2.13.1.
Iz slike se vidi:
     i    
Dijeljenjem ovih dviju relacija dobivamo:
  

  
Prema Snellovu zakonu:

sin  n 2 sin       
  
sin  n1 sin        
Budući da su uz Gaussove aproksimacije kutovi mali, slijedi:

h
tg   
a
h
tg      h h
b 
n2 R a
 
n1 h h
h 
tg    R b
R
n2   

n1    
 h h  h h
n1     n2   
R a R b
h h h h
n1  n1  n2  n2
R a R b
h h h h
n1  n2  n2  n1 :h
a b R R
n1 n 2 n 2  n1
  jednadžba konjugacije sfernog dioptra
a b R
Ovo je jedna od najvažnijih relacija geometrijske optike s primjenom kod optičkih instrumenata. Vrijedi
za konkavnu i konveksnu plohu te za bilo koji položaj predmeta i slike pod uvjetom da se držimo
dogovora o predznacima.
Polumjer R je pozitivan ako je na strani prema kojoj svjetlost ide, inače je negativan. Za konveksnu
granicu R 0 , a za konkavnu R 0 .
Udaljenost predmeta od tjemena a je pozitivna ako je na strani odakle dolazi svjetlost. Za realne
predmete a 0 , a za virtualne a0 .
Udaljenost slike od tjemena b je pozitivna ako je na strani prema kojoj ide svjetlost. Za realne slike b0
, za virtualne b0 .
Žarište sfernog tioptra
Iz jednadžbe sfernog dioptra slijedi za žarišnu daljinu slike a  , b  f   i za žarišnu daljinu

predmeta b  , a  f  iznosi:
n1 n2 n2  n1 a n2
    fR
a b R b f n2  n1
n1 n2 n2  n1 b n1
    f R
a b R a f n2  n1
Prilog 4.2: Michelson-Morleyev eksperiment
Na prijelazu iz 19. u 20. st. fizičari su mislili da je za širenje svjetlosti (elektromagnetskih

valova) potrebno nekakvo sredstvo, kao za širenje zvuka. To sredstvo su nazvali “eter”.
Vjerovalo se da je svemir ispunjen tom nevidljivom tvari zvanom eter, koja apsolutno miruje i
u kojoj se gibaju svemirska tijela. Budući da se Zemlja giba kroz svemir (brzina gibanja Zemlje
km
oko Sunca je 30 ) očekivalo se da postoji “eterski vjetar” koji puše oko Zemlje. Ako eter
s
apsolutno miruje, tada bi se mjerenjem brzine “eterskog vjetra” mogla izmjeriti brzina Zemlje
kroz eter, dakle apsolutna brzina Zemlje. Svjetlost bi prema eteru trebala imati konstantnu
m
brzinu ( c  3  108 ), dok bi promatrači koji se relativno gibaju u odnosu prema eteru trebali
s
mjeriti različite brzine svjetlosti ovisno o svojoj brzini.
1887. godine Michelson i Morley su pokušali izmjeriti brzinu gibanja Zemlje u odnosu prema
eteru i tako dokazati postojanje etera i pokazati da za svjetlost vrijedi klasično zbrajanje brzina.
Očekivani rezultat Michelson Morleyeva pokusa za brzinu svjetlosti bio je:
cR  c  u Z
Eksperiment je izveden pomoću aparature (interferometar) koja je shematski prikazana na

sl.4.3.1. z2 z2'
𝑢⃗ 𝑢⃗ „eterski vjetar“
L L
smjer gibanja Zemlje 𝑢𝑡
Izvor
pp
z1 z1'
A B ∆𝑥
valovi u fazi valovi nisu u fazi

pp – planparalelna ploča sl.4.3.1.
z1 i z 2 su zrcala, udaljenost z1 i z 2 od pp – ploče je jednako L
Ako je vrijeme koje je potrebno da svjetlost stigne od pp do z1 i natrag jednako vremenu koje
je potrebno da svjetlost stigne od pp do z 2 i natrag, valovi A i B će biti u fazi i međusobno
će se interferencijom pojačati. Ako su vremena različita, valovi neće biti u fazi i
interferencijska slika će se promijeniti.
Ako aparatura miruje u eteru, vremena će biti jednaka, ali ako se giba brzinom u doći će do
razlike u vremenima. Kada bi uređaj u svemiru mirovao (prema eteru) brzina svjetlosti bila
bi u svim smjerovima jednaka c. Međutim, uređaj se giba zajedno sa Zemljom u smjeru z1
brzinom u. Neka je koordinatni sustav S vezan za eter, a sustav S  vezan za Zemlju.
Ako je u sustavu S brzina svjetlosti c, u sustavu S  brzina svjetlosti bi trebala biti (prema
Galileijevim transformacijama) c  u za zraku pp z1 , c  u za zraku z1 pp.
Vrijeme potrebno da svjetlost stigne od pp do z1 neka je t1 , a vrijeme potrebno za natrag od

z1 do pp neka je t 2 . Dok se svjetlost giba od pp do z1 čitava aparatura se pomakne za ut 1 pa
svjetlost prelazi udaljenost L  ut1 brzinom c. Ovu udaljenost možemo izraziti kao ct1 pa
imamo:
L
ct1  L  ut1  t1 
cu
brzina
svjetlosti
od
pp  do  z1
Na sličan način dobijemo i vrijeme t 2 . Za to vrijeme pp prijeđe udaljenost ut 2 , pa je povratna

udaljenost za svjetlost L  ut 2
L
ct 2  L  ut 2  t 2 
u
c
brzina
svjetlosti
od
z1  do  pp
Ukupno vrijeme je:

L l 2 Lc
t1  t 2    2 , odnosno
c  u c  u c  u2
2L
t1  t 2  c 2
u
1 2
c
Sada ćemo izračunati vrijeme koje je potrebno svjetlosti da stigne od pp do z 2 i neka je to t 3

. Za vrijeme t 3 zrcalo z 2 će se pomaknuti za ut3 do pozicije z 2 . Z isto vrijeme svjetlost prevali
udaljenost ct 3 duž hipotenuze trokuta tj. udaljenost ppz 2 . Kako je to pravokutni trokut:
ct 3 2  L2  ut 3 
2
 
L2  c 2 t 32  u 2 t 32  c 2  u 2 t 32
L2 L
t  2
2
3  t3 
c u 2
c  u2
2
U povratku udaljenost koju svjetlost prijeđe je jednaka  pp z 2  z 2  pp  zbog toga su i

vremena jednaka pa za ukupno vrijeme možemo pisati:
2L
2L c
2t 3  
c u
2 2
u2
1 2
c
Usporedimo li vremena oba vala, vidimo da je vrijeme koje je potrebno svjetlosti da stigne
od pp do z 2 i natrag manje od vremena za koje svjetlost stigne od pp do z1 i natrag. Ako je
to sve tako morao bi se vidjeti pomak u fazi. Međutim, kako god okretali aparaturu nije
opažena nikakva razlika u vremenu. Micelson i Morley su utvrdili da se zakretanjem
interferometra nije promijenila interferencijska slika na detektoru. Time je utvrđeno da brzina
svjetlosti ima jednak iznos duž smjera gibanja Zemlje i okomito na taj smjer. Time se
pokazalo da eter ne postoji kako se mislilo da za širenje svjetlosti (EM valova) je potrebno
sredstvo kao i za zvučne valove. Pokazalo se da ono što vrijedi za klasično zbrajanje brzina
ne vrijedi za svjetlost. Očekivani rezultat je bio:
cR  c  u Zemlje , a dobilo se: c R  c  konst .

relativna
brzina
Rezultati pokusa su pokazali da je brzina svjetlosti jednaka u svim inercijskim sustavima, ona
je konačna i neovisna o brzini gibanja izvora svjetlosti ili promatrača. Svjetlost je univerzalna
konstanta. Rezultat Michelson - Morleyeva eksperimenta značio je ujedno da ne postoji neki
“preferirani” ili “glavni” inercijski sustav u svemiru. Svi su inercijski sustavi ekvivalentni tj.
ravnopravni, barem što se svjetlosti tiče.
Brzinu svjetlosti prvi je izmjerio Romer 1676. god. astronomskom metodom i dobio rezultat:
m
c  2,27  108
s
1850. god. Fizeau i Foucault izmjerili su brzinu svjetlosti pomoću refleksije na zrcalima i
dobili su znatno točniji rezultat:
m
c  2,98  108
s
Novija mjerenja brzine svjetlosti pomoću lasera 1986. god. daju rezultat:
m
c  2,99792458  108
s
Rješenje eksperimenta Michelson – Morley prvi je ponudio Lorentz. On je tvrdio da se tijela
skraćuju u smjeru gibanja i samo u tom smjeru. Ako je L0 duljina tijela u stanju mirovanja,
tada kada se tijelo giba brzinom u paralelno sa svojom duljinom, nova duljina bit će:
u2
L  L0 1 
c2
Ako ovo sada primijenimo na eksperiment, udaljenost ppz 2 se ne mijenja, dok se udaljenost
u2
ppz 1 skraćuje na L 1  . Tada dobijemo:
c2
 2L  u2 2L
  1 2
c
t1  t 2    2
c c

u u2
1 2 1 2
c c
Vidimo da su vremena sada potpuno jednaka tj.
t1  t 2  2t 3
Dodatna literatura
- Serway, R. A. – Jawett, J. W. , Phisics for Scientists and Engineers, Thomson Brooks/ Cole, 2004.
https://www.reddit.com/r/physicsbooks/comments/choh7l/pdf_request_physics_for_scientists_and_en
gineers/
- Young, H. D. – Freedman, R. A. – Ford, A. L. , Sears and Zemansky`s University Phisics, Addison-
Wesley, San Francisco
https://www.pdfdrive.com/sears-and-zemanskys-univ-physics-with-mod-physics-e188261277.html
https://dlscrib.com/download/sears-and-zemansky-39-s-university-physics-with-modern-physics-13th-
edition_58adf4f86454a7747fb1e9f1_pdf
- Giancoli, Douglas C., Phisics – Principles with Applications, Pearson Prentice Hall New Jersey, 2005.
https://www.docdroid.net/OFMOth4/giancoli-physics-principles-7th-ed-pdf#page=7
https://quizlet.com/explanations/textbook-solutions/giancoli-physics-principles-with-applications-6th-
edition-9780130606204
- Rees, W. G. , Physics by Example 200 problems and solutions, Cambringe University Press, 2003.
https://smarosa.files.wordpress.com/2018/05/physics-by-example-by-wg-rees.pdf
- Irodov, I. E: , Problems in General Physics Mir Publichers, Moscow, 1988.
https://bayanbox.ir/view/5803061535446988466/irodov-Problems-in-General-Physics.pdf
https://www.scribd.com/document/328553056/Irodov-Zbirka
- Gnäding, P. – Honyek, G. – Riley, K. F., 200 Puzzling Physices Problems, Cambridge University
Press, 2001.
https://www.pdfdrive.com/200-puzzling-physics-problems-with-hints-and-solutions-e157689050.html
https://pdfcoffee.com/200-puzzling-physics-problemspdf-pdf-free.html
-Kulišić, P. i dr., Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
https://pdfcookie.com/documents/kulisic-rijeseni-zadaci-iz-mehanike-i-topline-3lkzejzeoelk
https://dlscrib.com/download/kulisic-rijeseni-zadaci-iz-mehanike-i-
topline_589a57966454a7c64cb1e991_pdf
- Henč-Bartolić,V. i dr. , Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
https://www.scribd.com/document/209563230/FIZ2-Kulisic-Narancic-Petkovic-Rijeseni-zadaci-iz-
Valova-i-optike
https://preuzmite-besplatno-eknjige-pdf.com/rijeseni-zadaci-iz-valova-i-optike-download-free-
ebook.html
- Ilijić, S,, Riješeni zadaci iz Fizike 1¸i Fizike 2, FER, Zagreb, 2022.
http://sail.zpf.fer.hr/labs/fizika_zadaci_fer2.pdf
Babić, E. i dr. , Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
https://kupdf.net/download/zbirka-rijesenih-zadataka-iz-fizike-emil-babic-rudolf-krsnik-miroslav-
ocko_59fc0e11e2b6f5bc08ec0b0c_pdf
- Dimić, G. – Mitrinović, M. , Zbirka zadataka iz fizike D, viši kurs, Građevinska knjiga, Beograd, 1984.
https://samomaterijali.files.wordpress.com/2015/10/dimic-mitrinovic-visi-kurs-d-fizika.pdf
- Drnčić, V. , Računske vežbe iz fizike,(autorsko izdanje) , Beograd, 2010.
https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog_5756/objava_31903/fajlovi/Razni%20zadaci.pdf
- Cahn, Sidney B. – Nagorny, Boris E. , A GUIDE to physics problems- part 1; Mechanics, Realitivity
and Elektrodynamics, Kluwer Academic Publishers, New York, 2004.
https://cdn.preterhuman.net/texts/science_and_technology/physics/A%20Guide%20to%20Physics%20
Problems%20Part%201%20-%20Mechanics,%20Relativity,%20and%20Electrodynamics%20-
%20Cahn%20S.,%20Nadgorny%20B..pdf
- Cahn, Sidney B. –Mahan, Gerald D.- Nagorny, Boris E. , A GUIDE to physics problems- part
2;Thermodinamics, Statistical Physics, and Quantum Mehanics, Kluwer Academic Publishers, New
York, 2004.
https://docs.google.com/file/d/0Byhhmk4XvE-
jcHhiNE9GRUtSZ1c3X0Q5MktETXlzUQ/edit?resourcekey=0-G3KIKdekQ542s7DJUmU13A
https://www.academia.edu/29177814/A_Guide_to_Physics_Problems_Part_2_Thermodynamics_Stati
stical_Physics_and_Quantum_Mechanics_Cahn_Nadgorny_
- Vernić, E. – Mikuličić, B., Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1980.
https://kupdf.net/download/vernic-mikulicic-vjezbe-iz-fizike_5bda2601e2b6f54a1bdcdf6e_pdf
- Projekt Zajedno kroz prirodoslovlje, Fizikalni eksperimenti, Priručnik za nastavnike/ učenike,
Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica, 2016.
Priručnik za nastavnike:
http://www.gimnazija-ppreradovica-vt.skole.hr/upload/gimnazija-ppreradovica-
vt/images/static3/2208/File/7.%20priru%C4%8Dnik%20za%20nastavnike.pdf
Priručnik za učenike:
http://www.gimnazija-ppreradovica-vt.skole.hr/upload/gimnazija-ppreradovica-
vt/images/static3/2209/File/7.%20priru%C4%8Dnik%20za%20u%C4%8Denike.pdf
- IPhO – Problems and Solutions
https://physprob.com/
https://omega4edu.org/uploads/3/4/1/7/34175156/ipho1967-1993-part_1-i-xxiv.pdf

Zbirka Fizika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Fizika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZBIRKA

ZADACI DRŽAVNOG POVJERENSTVA IZ FIZIKE ZA SVE TRI

Pripremio: Dragutin Kovačević

Zadatke s natjecanja iz fizike i rješenja tih zadataka preuzmite na:

Tumačenje oznaka u tablici:

a) Odredite brzine čamaca poslije prebacivanja utega .

7*) 2018- DN-1

2*) 2019- DN-1

5*) 2020- DN-3

God. Zadatak Pribor

2000. Određivanje gustoće tekućine Čaša s vodom, čaša s nepoznatom tekućinom,

ZAPISIVANJE VRLO VELIKIH I VRLO MALIH MJERNIH PODATAKA

Primjer 1 : 0,0000012 mm = 1,2 ·10-6 mm = 1,2 ·10-9 m

Na džepnom kalkulatoru za prijelaze iz decimalnog u eksponencijalni zapis , i obrnuto , pogledati tipke

Primjer 1 : 1,2 ·10-9 m → red veličine je 10-9 m .

Različiti mjerni podatci određuju se ( mjere se ) Eksponencijalni Broj pouzdanih

Primjer 1: 11 m + 6,7 m + 5,22 m = ?

Primjer 2: 10,63 m . 8,6 m = 91,(418) m2 = 91 m2

Primjer 3: 0,026 kg : 0,0224 m3 = 1,1(607) kg m-3 = 1,2 kg m-3

a) Fizikalna veličina se direktno mjeri

x1, x2, x3,… , xn

Δxi = 𝑥̅ -xi ; i = 1,2,3,…,n

Maksimalna apsolutna pogrješka - je ono najveće u nizu apsolutnih odstupanja | Δx|m.

Najveće relativno odstupanje izražava se u postocima (%).

Rezultat mjerenja se zapisuje:

b) Fizikalna veličina se izračunava pomoću izmjerenih veličina.

Funkcija Apsolutna pogreška Relativna pogreška

y=A-B (ΔA + ΔB) ΔA + ΔB

y = A·B ( A·ΔB + B·ΔA) (

y = sin A ΔA · cos A ΔA· cotg A

y = cos A ΔA · sin A ΔA· tg A

2. Na preciznoj vagi važete tijelo i zapisujete njegovu masu u tabelu:

m/kg 0,2670 0,2550 0,2690 0,2680 0,2700

Odredite srednju vrijednost, maksimalnu apsolutnu pogrešku i maksimalnu relativnu

3. Mjereću duljinu predmeta L i provodeći račun pogrešaka zapisali ste:

Koja osoba ima instrument s najmanje preciznom skalom?

5. Mjerili ste polumjer kugle i dobili vrijednost r = (2,86±0,09)m. Koji od predloženih

a) V= (97,99 ± 0,09)m3 b) V= (98,0 ± 0,09)m3

Odredite srednju vrijednost i maksimalnu pogrešku gustoće zlata.

Pregled zadataka- Sadržaj - 2. skupina (zadaci s natjecanja iz fizike do 2021. g.)

Pregled zadataka- Sadržaj – 2 skupina ( zadaci s natjecanja iz fizike od 2021. g. )

03- Bernoullijeva 10- Adijabatski

Zadatke s natjecanja iz fizike i rješenja tih zadataka preuzmite na:

A) Nađite trenutnu brzinu razine vode u cilindru kod visine h vode.

( Patm = 1 atm = 101300 Pa, g = 9,81 m/s2, ρvoda = 1000 kg/m3)

Materijal L0 (cm) ΔT (°C) ΔL (cm)

d)Koji je sad volumen plina, pod pretpostavkom da se temperatura ne mijenja?

Promjena agregatnih stanja (1)

Promjena agregatnih stanja (2)

Prvi zakon termodinamike (2)

a) Izračunajte termodinamičke parametre za početno stanje (p,V,T) plina u cilindru.

Adijabatski procesi (1)

Adijabatski procesi (2)

Kada je sustav u ravnoteži izračunajte:

Toplinski strojevi (1)

Toplinski strojevi (2)

Coulombov zakon (1)

Električno polje. Električni potencijal. Napon (1)

MATERIJAL εR Emax (kV/mm)

Izračunajte otpor među čvorovima A i B u sljedećim slučajevima:

a) Odredite debljinu (promjer presjeka) konstantanske žice.

God. Zadatak Pribor

2000. 1. skupina: Određivanje gustoće Čaša s vodom, čaša s nepoznatom tekućinom,