ETAPE NASTAVNOG RADA

Pripremanje učenika za rad, obrada novih sadržaja, vježbanje, ponavljanje, evaluacija

Pripremanje učenika za rad

Stvoriti povoljne uvjete za izvođenje glavnog dijela rada. Treba obaviti sve potrebne predradnje
materijalno-tehničkog, spoznajnog, psihološkog, organizacijskog i metodičkog karaktera koje će
pridonijeti uspješnom izvođenju predviđenog glavnog dijela nastavnog rada.

Materijalno-tehnička: priprema sredstava i pomagala, provjeriti njihovo funkcioniranje, upoznati

učenike sa materijalom za rad.

Spoznajna: učenicima dati osnovne informacije o tome što će se raditi, o čemu će se učiti...

Psihološka: učenike angažirati, motivirati, pobuditi interes, stvoriti povoljnu radnu atmosferu,
prevladati negativan odnos.

Priprema treba biti vremenski što kraća, ali što efikasnija da bi se dobilo više vremena za glavni dio.

Pogreške: nejasne formulacije, umjesto aktivacije dolazi do negativnog stava prema radu,
neadekvatan i iscrpljujući rad na samom početku, loša vremenska procjena...

Obrada novih sadržaja

Ostvaruje se materijalni zadatak nastave, stjecanje novih znanja. Primarni zadatak jest
osposobljavanje učenika za samostalno stjecanje znanja. Treba zauzeti barem 35% nastave.

Nužni elementi proučavanja novih sadržaja su: razvijanje mišljenja, a ne usvajanje gotovih i
prerađenih znanja; povezivanje, asocijacije, usvajanje generalizacija; izlaganje u logičnom slijedu

Pogreške: davanje gotovih znanja i ne poticanje razmišljanja, djelomično znanje ili previše obimno

Preblagi uspon – nastavnik izlaže presporo i premalo, učenici uče ispod svojih mogućnosti. Njihove
kognitivne funkcije nisu značajno aktivirane i dosađuju se, što za posljedicu ima neaktivnost.

Preveliki uspon – nastavnik izlaže prebrzo i u velikim skokovima veliki količinu, što nadilazi kognitivne
mogućnosti učenika. Učenici ne mogu slijediti predavanje.

Primjereno graduiranje – nastavnik izlaže gradivo upravo u skladu sa kognitivnim mogućnostima

učenika. Nastavnik mora neprestano pratiti napredovanje učenika i u svakom trenutku uskladiti
tempo izlaganja trenutnim mogućnostima učenika.

Vježbanje

Ostvaruje funkcionalni zadatak nastave – razvijaju se radne sposobnosti, s ciljem da se postupci koji
su uvježbani mogu izvoditi lako, brzo, vješto. Doprinosi boljem razumijevanju činjenica i lakšem
memoriranju. Cilj je da ta radnja pređe u naviku, smanjuje utrošak energije za njeno ponavljanje.

Trajanje vježbanja treba iznositi do 50%. Samo trajanje vježbanja radnje ovisi o složenosti radnje.

Opći didaktički tok vježbanja se dijeli na dvije faze.

Prva faza su predradnje za vježbanje. U ovu etapu ulazi priprema radnog mjesta i potrebnog pribora.
Nastavnik treba učenicima demonstrirati radnju, pri tome ju i analizirati, opisati, objasniti,
sintetizirati, da bi učenici upoznali model radnje, to jest radnju u svim njezinim dijelovima, ali i u
cjelini. Prvo demonstriranje se izvodi polagano i precizno.

Druga faza je proces vježbanja. Početno vježbanje je ono u kojem učenici prvi put samostalno
pristupaju izvođenju radnje. Vlastitim iskustvom upoznaju strukturu radnje. Ova faza je najteža;
aktivnosti se izvode sporo, nespretno. Postignuti rezultati obično nisu veliki. Osnovno vježbanje je
kontinuirano ponavljanje nakon savladavanja strukture. Ovdje se događaju kvalitativne promjene, te
izvođenje postaje brže, točnije, racionalnije. Dopunsko vježbanje služi za formiranje navika.
Korektivno vježbanje je za učenike koji su formirali pogrešnu vještinu.

Ponavljanje

Ponavljanje znanja radi njegovog memoriziranja, stjecanja trajnog znanja i sprječavanja zaboravljanja.

Budući da je kvaliteta iznimno važna u izvođenju ponavljanja fokus je stavljen na reproduktivno i

produktivno ponavljanje.

Reproduktivno ponavljanje – sadržaji se ponavljaju doslovno istim redom kako su u izvoru

strukturirani i istim redom se memoriziraju. Lako dolazi do retroaktivne/proaktivne inhibicije, to jest
da memoriranje novih znanja ometa pamćenje starih i učenje novih. Također je monotono. Ipak
postoje sadržaji koje treba doslovno zapamtiti (pjesmice), ali mora biti osmišljeno.

Produktivno ponavljanje – primjena produktivnih misaonih aktivnosti (uspoređivanje, analogija,

sintetiziranje, sistematiziranje, rješavanje hipoteze, konkretiziranje). Učenici razvijaju posebne
intelektualne sposobnosti, poput: dosjetljivosti, originalnosti, oštoumnosti, nekonvencionalnosti,
operativnosti, što su bitne kvalitete stvaralačkog rada. Produktivno ponavljanje je efikasnije.
Učenicima je zanimljivije, uklanja se monotonija. Sjedinjuje pamćenje i mišljenje.

Evaluacija

S njom se utvrđuje do kojeg stupnja su ostvareni materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci nastave.
Cilj provjeravanja je evidentirati ekstenzitet i intenzitet stečenog znanja, stupanj razvijenosti radnih
sposobnosti te kvalitetu usvojenih odgojnih vrijednosti.

 Samoprovjeravanje i samoocjenjivanje nastavnika – kontrolira efikasnost svog rada, ispravlja

nedostatke
 Samoprovjeravanje i samoocjenjivanje učenika – svjesni svog znanja, kritičan i odgovoran
stav prema radu
 Učenikovo ocjenjivanje nastavnika – često anonimno
 Nastavnikovo ocjenjivanje učenika – najdominantniji oblik

Provjeravanje mora biti potpuno, što znači da mora obuhvatiti provjeravanje dostignuća u svim
zadacima nastave, onim materijalnim, funkcionalnim i odgojnim. Ocjenjivanje mora biti objektivno.
Ne postoji potpuno objektivan mjerni instrument, ali zato je bitan moral nastavnika, savjesnost,
iskrenost, humanost...