Professional Documents
Culture Documents
Balkanski Kultovi - Pejsns Kemp
Balkanski Kultovi - Pejsns Kemp
BALKANSKI
. KULTOVI .
LUTA
Beograd, 2000
Sadržaj
BALKANSKI KULTOVI
Tajna bogumila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
...
. . . . . . 13
..
....
Demoni lutalice . . . . . . . . . .
.....
16
.
...
........
..
Proročke knjige . . . . . . . . . .
.....
. . . 20
..
......
....
. . . 30
....
..
....
..
Vračevi i proroci . . . .
. . . . . .. . . . . . . . 34
..
..
..
.
..
Zabranjene knjige
..
..
. 38
......
..
.......
......
...
Svete biljke
45
....................................
Dvanaest veštica . . . . .
. . . . ..
. ..
. . .. 55
..
..
..
..
.....
Demoni bolesti. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
...
.
.
Groznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 1
Kožne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
BALKANSKI
Čirevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Tumori, otoci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Venerične bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
KULTOVI
. . . . . . . . . . 1 00
Ujedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 10
Puštanje krvi . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 14
Parenje i dimljenje . . . . . . . . . . . : . . . . ; . . . . . . . . . . . 1 16
Oblozi i previjanje . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . 1 18
na taj način otkupiti svoj život. Ovo još uvek važi kao
TAJNA BOGUMILA
prvih članova dinastije Nemanjića, koji su, po pisanju njisamo što su bile
tolerisane, već su i uživale značajne privilehovih biografa, spadali u
najzagriženije pobornike i bragije i bile veoma uticaj ne.
8
9
bila u potpunosti iskorenjena na toj teritoriji u vreme Stebogumili u Bosni
trinaestog i četrnaestog veka nisu imali fana Dušana. Kasnije je ona našla
fanatične sledbenike u
mena.
" ... Zli Manihejci i svi paganski Sloveni treba da se stide jer
Jeremiji i ostalima:
Svi rani dokumenti koji pominju jeretike stvaraju sabila toliko prekomerna
da pisan proklinje sve one koji se mo konfuziju kada se radi o bogumilima.
U kasnijima se
što diše i ne diše, oni nazivaju đavoljim. Zahvaljujući njekrića stavljaju još
veći akcenat na politički, pre nego na mu Hrist je pravio čudesa, kao i
Hristovi sveci, a njegovi
koji se vrše u svakoj prilici u kojoj postoje sumnjive okolstvari radi. Izgleda
da je ona pružila mogućnost nastajanju nosti (kao što je iskopavanje iz
zemlje starih novčića, sudoneke vrste feminističkog pokreta toga doba.
Bogumilska va, statua i pronalaženje neobičnih stvri uopšte) , molitve
NEMAN]IĆI, VRAČEVI
12
13
četrnaestog veka) i drugi spisi, pominju politeiste zajedno
tekstu već citirali, rasprava Joana Rilskog, Propisi metrose javljao među
pravim pravoslavcima. Pavlinci između polita Jovanovića (sedamnaesti vek)
, enciklike (poslanice)
Svi oni, dakle, ukazuju na postojanje i razvitak ovog poi na groblju, ali se i
dalje smatraju suštinskim delom odreluhrišćanstva. "Oni su bili hrišćani",
kaže Tomas od Salo
životu.
Đorđa itd.),
poseta srpskim i
potvrdu
Trakiji.
goste "kao da čine žrtvu", ili tako reći "obredno", "a sveštenjih uđu u čoveka
i uče ga porocima, vode ga ka zločinima nici piju više od svih ostalih". 3
14
15
pogrebu, a zatim čekaju njegovo uskrsnuće da bi bili kažostavi na konopcu
za sušenje posle zalaska sunca. Oni se njeni zajedno sa njim. Ne napuštaju
ga ni kada je na
koji žive u Hristu vole krst kao svoje sopstveno delo ... a
smislu.
DEMONI LUTALICE
kroz prirodne otvore na njemu, usta, nos, uši, anus itd. kao
male dece dok ih majke kupaju. Nije dobro ostaviti skinuna greh nedužne
duše Ijudi."6
16
17
Đavo, manje ili više satanistički đavo, ponekad je
oni su postali anđeli i takođe mame ljude. Ali oni nisu isto
stvari.
legenda.8
18
19
PROROČKE KNJIGE
noj priči. Inače je potpuno jasno da su slovenski pisci
20
21
nih dela govori o astrologiji i magiji, o mineralima i životigoslov i
zahvalnicu, očenaš i dvostruku molitvu - koja njama. Sudeći po sačuvanoj
literaturi iz ranijih vremena,
22
23
mogao progovoriti, "ostavio ovu rupu otvorenom?". "T a rupa
I:lrinskom rukopisu. Pošto bi čovek primio utehu, ili opneki deo tela, uberi
od ovih trava i izleči se njima. Pij ih, peri se rost, učitelj bi spustio ruke na
njegovu glavu (ili iznad
biljki, ali čovek ne zna koje su. Prema rukopisu (iz šesnaet reba da bude
iniciran molio bi za blagoslov. On bi zatim stog veka) Bog je, kada je video
41 rupu, izvrnuo čoveka
spodel" lS
toliko kazna ili nesreća, ili demonska osveta, kao što naši
'moj Gori i Kotoru dugo je, postojao običaj da se posnom, odnosno telu,
svojstven. Njihov metod lečenja bio svećuju mala deca, da bi mogla živeti,
te ona mnogo godije zasnovan na principu, pravoslavne posete bolesniku i
nil nose monašku odeću i pridržavaju se makar nekih stroegzorcizma, ali,
naravno, bez upotrebe svetog ulja ili vodigih pravila reda, sličnih monaškim
regulama. Ali kada bi ce. Bolest bi se morala zaustaviti strogim postom, i,
ukoliko
24
25
od onih koji nose obeležja odabranih, nego da se ugodi
ljeve ove vrste. Godišnji, ili bolje reći sezonski zaveti sloh rišćanskih
misionarskih legendi, paganskih kultova i novenskih seljaka takođe su po
nameri apatropeični. Apstivih tu�ačenja obeju religija. Ove dve poslednje
jeresi, ako nencija od seksualnog opštenja praktikuje se među južnim
Fusnote
I)
Zabelež�i vorhu
leg ndl,
�) Y: Marković, Pravoslavno
�) Veoma�ašire�a narodna
narodnih
daljem tekStu.
levnaJa ,��?I
kao I u
NIma "SIavIa I "Revue des Etudes Slaves". Još relevantnije teoriJ'e izneo
12) Kačanovski
26
27
13) U "Beitrage zu den Theolog schen Wissenschaften, IV (1887),
key of truth".
14) Slovenska verzija navodi sedam ili osam delova: u grčkoj i latinskoj
DREVNA MAGIJA
I LECENJE
teoriju o
temi o
greha, odnose izmedu Eve i Satane itd. Više o političkoj i socijalnoj podlozi
28
29
ŠAMANIZAM NA BALKANU
u nekim ritualnim plesovima. Skoro svaki kult ima sopili kamenjem (ali su
sveštenici optuženicima davali mostvenog "sveštenika". Ispunjenje seoskih
"zaveta" i žrtvogućnost izbora suđenje po lemešu, gvožđu ili žlebu) .
Nekovanje svetom drvetu sela vrše domaćini, a najviši sveštenik liko ranih
hroničara pominje sveto hrastovo drvo. Meu takvoj prilici postaje domaćin
sela za tu godinu. Majka dutim, dok je kult vegetacije, vodenih duhova i, do
izvesne
diskreditovani.
30
31
svešteničkih dužnosti. Sami sveštenici davali su proročan
cama.4
karaktera.
.
32
VRAČEVI I PROROCI
. . . "5
ili
"
" " po legendi, tako što ju je Anđeo Gabrijel dotakao stručmetode proširile
među Slovenima, putem kontakata sa kom bosiljka na koji je Gospod dunuo
dah iz svojih usta.
drugim narodima.
34
35
stručkom bosiljka, za vreme ili posle molitve. Postoji bepredstavlja samo
metod produženog kontakta, koji se inaskrajan broj narodnih priča slične
partenogeneze.
Nije teško dokazati da veliki, ako ne i najveći, deo prikazaistu ideju koju u
sebi nosi sakupljanje trava ili pripremanje nih iskustava, kao i jedan deo
magije, - koja nije direktno
Hpadaju u ovaj red. U dve ovakve kolekcije koje sam ispitaako ni zbog čega
drugog, narodni travar, za razliku od la pominju se grčki "doktori"
poimenice.
ime svog pacijenta, koji mu, opet, mora doći lično, ili popotiču iz velikog
broja drugih izvora, kao što je to slučaj sa slati nekoliko konaca sa svoje
košulje, ili tri vlasti iz svoje
36
37
opravdano tome pridavati toliku važnost da narodna medoba još uvek
smatralo helenskim. Dosta rano je napravdicina nije do te mere i izuzetno
precizna u recepturama za ljena distinkcija između "helenskog"- i "grčkog",
pri čemu je
ZABRANJENE KNJIGE
"
uglavnom nemačkog porekla. Učena medicina svakako
38
39
očuvanju znanja. Jedan savremenik ovako je kritikovao
che il nostro Frate sapesse qualche rimedio per i mali Celspekulaciji, a još
manje eventualnom izvanrednom majstoteci (che i Morlacchi assolutamente
non lo fanno, perche ru pseudo-nauke. Pisani izvori samo su uzgredni.
Veština
Prepisivanje ili prevođenje dela koja su više filozofs:ldrži više od jednog ili
dva činioca karakteristična za odskog karaktera u ovo vreme počinje opadati.
Umesto njih, H()varajuće pisane primerke, a pošto je poznato da su ove
Anatemisane knjige iz srednjeg veka nisu uvek bile anti1 1:\ Balkanu.
Većina ranog ruskog i južnoslovenskog mate-pravoslavnog karaktera, već
svedoče o · procesu prilago1 ijala ovog reda ima uniforman karakter, koji se
ne moZe đavanja koji je započeo u to doba. Nije uopšte poznato do
I \:lći u drugim oblastima folklora ili narodne književnosti.
40
41
KULT DRVETA
takva, nije nudila novi materijal ili osnovu za metode lečenog dela. Cula sam
za seljaka koji kalemi voćke radi iskupnja, već �e praktikovala samo posete
bolesniku, molitve i ljenja grehova. Tamo gde se ritualni - poljoprivredni
kapričest. I
42
43
caJevlma, urednost domaćinstva i pospremanje pravi je
�
položaj u koji se mora poštovati. Metla, sito, lc�patica za
brašno, korito za mešenje, lanci kotla koji visi nad ogbroj istočnjačkih
začina, poznatih u drevna vremena.
SVETE BILJKE
ovaj uticaj sada povlači, ova izvrsna institucija takođe povom mestu u
hrišćanskom sakramentu. Istovremeno, pro
44
45
vi, često se koriste ali gube bitku sa sredstvima korišćenim
S druge strane, neke biljke imaju polureligiozno znasri i tako dalje, spadaju u
istu ovu grupu običaja. U boleSti, čenje, a da ne predstavljaju nikakvu
ekonomsku vrednost,
47
46
nolikih geometrijskih oblika; ponekad se prostiru čak od
su ograničeni na određene delove tog područja. Na primer,
SLI očuvani oni najkonzervativniji običaji koji se tiču matelekovi. Cak i ako
seljak pozove učenog lekara, on će rinstva i odnosa prema deci. Lokalna
nošnja, na primer,
Čak
drugim. Istra
�e
izbor pitanje
primene. "Podjednako
"Očenaš pročitan
I pak, domaćinske razlike su, još veoma upadljive - u ovamogena, isti recepti
stalno se pojavljuju. Ipak, neki od njih ko mešovitim zajednicama može se
već po rasporedu zgra-48
49
da ili opštem izgledu kuće utvrditi kojoj nacionalnosti od
Fusnote
obreda, za
nije potrebno
religioz
grupa
neobičnim
ili imitacija
njina, a zatim je
okupaCIje. Jos
�
rkvenoj instituciji, proglašava prehrišć�pskim po poreklu. U
- on, razumljivo, nije puki relikt prošlosti, već vitalni faktor aktuelnog
nego
kultova.
će razlika postojati .u
narodni
jednako nesigurni.
ne
50
51
4) A. lIiev, Bulgarski Zadušnici, Nadežda, 1. Takođe, Vestnik Slov.
5) D. Smirnov, I, 229.
6)
LEKAR I NJEGOVI
7) Vide Kačanovski.
"BOGOVI"
umiruje pljujući na zemlju, terajući na ovaj način demona ... ", i verziju
korenje oko svoga vrata ... ili stavlja lonac sa vatrom i vodom na svoj
izbegne. Veliki deo znanja ovog čoveka zapamćen je i prekoji nose ime
Jgvana Egzarha iz Bugarske: ... Ostrolog ... Ostronomija ...
Pančić, "Iz prirode", str. 52. Ovakav način komemoracije nije naravno
52
53
stan duh. Postoji čvrsto verovanje da: "Svaka bolest ima
mu neku travu, može tražiti naknadu za svoj rad. Ali ukosvoju lekovitu
biljku, samo što nama nisu poznate sve liko vidi da se Smrt nalazi kraj glave
pacijenta to je onda
lekovite biljke."
njegovu pomoć, ali protiv njegove volje ja niti bih hteo niti
strpljenje SmrtL, LZiecl ga, Jer ona ostavl sVOJU žrtvu i ode.2
neophodno verovati u lek i lekara. U stvari, nijedan narodni lekar koji drži
do sebe, neće očitati vradžbinu, ili čak DVANAEST VEŠTICL\
54
55
prut, govoreći mu da, ako mu ponestane trava, samo neka
ljude od bolova koje im ovi izazivaju. Još tri naredne godinalik ludaku.
Konačno on dolazi u kontakt sa nimfama i ne on je nastavio da leži u
postelji, iako je bio potpuno
Prenela sam ovu priču skoro doslovno, radi mnogovila pokazati sve lekovite
biljke, druga će ga naučiti kako brojnih i izmešanih detalja. "Veštice" su
ovde ekvivalentne
56
57
na kućnom pragu i šalje plač, nesanicu ili bolest vili, kao
ljudi. Ovo je posebno slučaj sa ljudima koji su imali delirijsve više i više
gomila".
bolesti, lekara (ećim, medik, vrač, vidar, doktor), uglavosoba "pada kao u
nekakav trans, ekstrazu i postaje nadahnom sa mora, pri čemu se misli na
italijanskog lekara, iz nuta (vetrovita) ... Zdrav čovek ne može biti lekar
(vražalc) ".4
lečenje bolesti ili rana. Uobičajeni izrazi su: "izdaci za lekove - ili tretman - i
trošenje vremena", a mnogo ređe se često ne libe da isprobavaju svaku novu
stvar za koju im se
Dokumenta su, dakle, suviše oskudna da bi nam pruono pravo" (Peć). Jedan
pisac kaže da je zatražio od svoje žila detaljnije informacije o lekarima ili
kliničkoj praksi,
ljudskog tela.7
ima reči u korist drugih narodnih doktora i vračeva. Mataiako svako u ovim
krajevima mora imati nekakvog znanja vulj, koji je u drugoj polovini prošlog
veka bio veran hroo iscelivanju rana, ipak postoje i neki pojedinci koji se
ničar seoskog života, ima drugačiju priču. "Ne bi bilo toliko
smatraju majstorima u ovoj veš tini, i najčešće se to znanje
,'
60
61
ka, zemljoposednika, trgovaca, i drugih boljih ili lošijih
metoda, uticaj indirektnog kontakta sa učenom medicije ovaj ili onaj seoski
Eskulap izlečio Pavla i petra, kada je nom. Tako je potrebno ispitati puls i
pregledati urin, što
doktor već 'digao ruke od njega'."
preloma.9
vrši praksu.
blizini Stona.
nije nikada koristio mast ovna, ali ako nema druge i ona
medicine.
62
63
tod ima koji se primenjuju u praksi učenog lekara, pokazutra sebe
nesposobnim da se pozabavi smrskanim fraktura, jući pritom začuđujuće
dobro poznavanje moderne medima, ili sekundarnim komplikacijama, ali je
u isto vreme cine, ako se uzme u obzir kako su male mogućnosti da do
slučaj sa ovim, nalaze tako blizu jednom približno moderkoje nisu mogli
izlečiti učeni lekari.
nom gradu. Uspešnost u hirurškoj praksi rezultat je poseb
uzeti samo zato što sam vam sve ovo ispričao. Pa nisam vas
64
65
dom, mašću, vunom i svakovrsnim mesom, a sve su to bili
proglasi Carem. l l
mrvice sakupljene na Božić, i još mnogo štošta. Ova čisu naučili da se bave
hirurgijom samo zahvaljujući iskunjenica bi se možda mogla dovesti u vezu
sa ženskim vršestvu. Crnogorski istoričar, govoreći o godinama koje su njem
apotropeične magije božićnih proslava, na primer
plikovane operacije.
66
67
Ponekad je kompleksni ritual podveden pod muški monosne, svoje
postojbine, preko svojih prijatelja koji rade na pol. Od muškaraca sam dobila
najviše podataka o zrtve
okolnih sela. Neku vrstu stalne razmene vrše oni koji poseseosko shvatanje
moralnosti.
metode.
DEMONI BOLESTI
koji trguju amuletima i talismanima. Inače, iz lekarskog
68
69
mali, poslušni duh zaštitnik - detalji naravno variraju) , ili
istočnoj Srbiji "dobijaju" isceliteljski prst, ili bolje reći, egzbog slave koju bi
mu objavljeno ime moglo doneti, već zorcistički prst. Na Zlatiboru žena
stavi mali prst leve ruke
što su me naučili.
70
71
kako kažu: "Vi gospoda ne verujete u naše seoske lekove.
Oni vam neće dobro činiti". Ili: "Šta vam može reći jedna
trao da mi na taj način prenosi svoju moć, jer kada sam ja,
n
73
manjoj meri bilo kakvom verovanju u dar Svetoga Duha
Neki seoski lekari imaju veoma široko znanje o lekokoji treba da se napravi
uz određeni ritual. Ostatak ličnog vima. Hirurzi često kombinuju biljnu
medicinu sa svojim
74
75
rukama različitih samoukih doktora, narodnih lekara i pusa površine oka.
Vojna dokumenta svedoče o izuzetno tujućih specijalista, kao što su
KALIATROI sa Epirusa.
Članovi ove stare škole mogu se još uvek susresti na udamedicina verovatno
donela odluku o amputaciji, a oni su ih na svoj način lečili tako da ne ostave
za sobom nikakvog
76
77
košulje provukao on i njegova porodica, a za njima i celo12) M. M. Popović,
"Pleme Kuči" (Beograd, 1904.), str. 108-9.
kupna svita i vojnici iz lične garde. l6
pričama.
14) J. Lovretić.
Fusnote
Cajkanovića.
XIII.
str. 9.
78
79
BOLESTI I LEKOVI
GROZNICA
drveta.
vučiji i lisičji rep ili glava i sl. Među biljkama koje se obično
koriste u ove svrhe, mogu se izdvojiti listovi lešnika, topole, vrbe, zove, a
manje je uobičajena upotreba kore ovog drveća.
različite trave. Posle toga bolesnik sedi pored vatre, prekridrugim krajevima,
kao lek ili oblog. Isitnjena ljuštura raka ven toplim pokrivačima. Suvo
trljanje celog tela, ili trljanje
Leđa se, ili mnogo češće arterije na vratu, ruke i vene, pete
izveštaj ima, kornjača otvara živa, začini se biberom i tami listovi, kao i
slepoočnice obično trljaju mešavinom putejanom, te se stavlja na stopala.
Krv kornjače se pije ili se ra, maslinovog ulja i isitnjenog kinina, ili začinima
i sirkoristi kao oblog. U Makedoniji i nekim drugim krajevima, ćetom,
smešom od kore vrbinog drveta, isitnjenim belim
sloj paste od kane, uglavnom u slučajevima nazeba ili grozsveža krv. Zelena
žaba se živa raspori i stavlja se na grlo.
82
83
struka i menjaju se ujutru i uveče, tri daha zaredom. Tre,
balo bi piti tri kapi mleka žene koja doji dete, pomešane sa
kao napitak.
ti: koren
helenium) .
ka, ili držanje njegove hrane jednu noć pod jastukom, ili
dom.
84
85
KOŽNE BOLESTI
Niz akutnih zapaljenja kože i osipa, kao što je crisipepri procesu spravljanja.
Litar sirćeta, jedan dekagram bele gline (vrsta koja se koripolako kuva,
takođe se vrlo često koristi. U upotrebi su sti za izbeljivanje lica u kozmetici)
, pola dekagrama stipse,
gleđi, dva drama sirćeta, pedeset drama rakije, jedna drarakijom. Prašak
napravljen od listova Acer tatarium (Cyma ćerementa (ovde označava
metalnu crvenkastožutu tus) ili pasulj samleven u ručnom mlinu u
"suprotnom
mesta dva ili tri puta dnevno. Treću verziju ovog leka mi je
86
87
mešana sa salom. Ova upotreba sala zajedno sa smolom
vetar (tri puta) . Sveti Nikola prođe na belom konju; osese primenjuje i
kupanje u toploj vodi, a ređe kupanje u dlao ga belim sedlom; opasao ga
belim kolanom; okitio ga
Ustuk! Biće! Tebi ovde mesta nema! Odlazi u bujicu galitrašnjoj strani, dok
se na kraste stavlja kiselo mleko ili lejsku. Gde crkve nema; gde popa nema
da poji; gde sveća
bubuljice skidaju komadom čvrstog papira ili ivicom sremuče; gde ovce ne
bleje; gde svinje ne grokću; gde pedovi brnog novčića, a ponekad se uzima
krv iz mišice. U slučaju
vatra. Spalio sam tvoju decu, spalio sam tvoga dedu (ili
spalio sam tvog čuvara, spalio sam ti majku čuvarnu, spamekinje u toploj
vodi, ili sapun napravljen od masti ježa.
Za blagi osip (impetigo) kod male dece, poznat pod imesvetlo, ispržih te,
spalih te, spalih te ' potpuno. Popalih ti nom krupa, koristi se isitnjen balzam
od žutog šećera i
d,
poro
lCU . . . ." 2
88
89
Lečenje nekih vrsta krastavih oboljenja se ne razlikucije od crvenog
pigmenta (cukurta) . U Vrbniku je mast od je značajno jedno od drugog.
Takođe je zanimljivo naglasimaslinovog ulja, sumpora, pepela i krede,
takođe u upotreti da se nazivi kao što su žljezde, žljezdine itd., odnose bi,
kao i kaša od divlje cvekle i sumporne vode koja se piju.
oboljenja tipa skrofula, difterije ili uvećanih žlezda i oteklistipsa, so, sumpor,
potaša, garež, rakija i maslinovo ulje, na uopšte.
preko kuće, npr. od istoka prema zapadu; ili primena obresa sumporom, koji
se takođe pije. U Hercegovini se kupaju da operacije pod strehom ili blizu
đubrišta. Kozja dlaka je
90
91
lišaju, uvek je udružen sa crvenilom kože kada dolazi od
lukom.
njegovo salo, crni petao ili žaba (živi rasporeni) , izmet guske i katran od
bora na plavom papiru.
ČIREVI
dela kore vrgove (Bolecus agaricus?) . Cela biljka, ukljunekoliko sati porastu
i postanu crni. To je, uglavnom, čujući i koren, Podagraria(?) isitni se i
ostavlja na čiru
92
93
apscesu, te se tako zaštiti površina oko čira ili apscesa.
Marija".
ve ili apscese koriste se u ljuski oraha, opiljci bakra, isiti stavljaju direktno
na čir. Kristalno kamenje ili tocilo zanjen sumpor, barut pomešap. sa
pljuvačkom i drveni ugalj, grevaju se do usijanja i po njima se pospe sirće.
Sirće se
94
95
ugrejani crveni biber; sirište bika ili ovce; pitomi bršljan,
TUMORI, OTOCI
96
97
sličan onom koji je izazivao gnojenje običnog apscesa. Liš
nanose spolja; jezgro oraha se jede sa ribljim uljem i mebolove ili otoke, ali i
za obnavljanje neprecizno oštećene plodnosti (Peć) . Za bolove pri mokrenju
upotreblj�v.a s�
glasi:
biljke
Da poljubiš laskolac
Uroka udare
apscesi koji pucaju na bilo kom delu tela bez nekog odili kozjim rogom,
izgovarajući istovremeno bajalicu: "Cireređenog razloga, leče se smesom od
jednakih delova katravi umnožite se na kamenu ili panju, ali ne na ovome
na, loja, meda, soli i voska; ovi sastojci se mešaju dok se ne
utrljava, kaša od
98
99
trave: "Kad .ovo pero sagori, nek takvi postanu i čirevi na
puta. Otok na bilo kom delu tela leči se i dobro umutiganj, unutra se baci
komad gore pomenute mešavine i ćenom smesom od po jedne trećine mere
ulja, meda i
VENRIČNE BOLESTI
trećeg dana od dve deke stipse i pola deke bakarnog sulfaendemične forme
sifilisa su uveliko postale poznate pojave.
ta. Stipsa se stavi na parče gvožđa i drži iznad žara. Kada to
Ministarstvo zdravlja, jer je jedan čovek ponudio na prota, dve deke gorkog
oraha i jednu deku sušenog i isitdaju porodičnu tajnu - verovatno je bila u
pitanju fumiganjenog lišća biljke (Asarnm europeaum?) . Čim se ujutru cija
uz pomoć žve. Skupu je trebalo da prisustvuje i dvaprobudiš, pljuni na živu i
dobro je pomešaj sa pljuvačkom.
naestak ljudi koji bi potvrdili efikasnost leka u njihovim
100
101
(a Ministarstvo je lek i odobrilo za javnu upotrebu) čuvaprofilaksu.
Fumigacija samo sa živom poznata je u mnogim na u porodici tokom
nekoliko generacija. Njegova majka
bede.
ciju.
ga trava.
102
103
GANGRENE I ŽIVE RANE
koja se stavlja na ranu dok pacijent mora da bude u tose na obolelo mesto.
Sledeći melem koristi se za "divlje plom i da sedi pored vatre. Ako se koriste
pluća tek ubijemeso": čaša belog vina, čaša maslinovog i kuglica žutog nog
jagnjeta, nije neophodno da bolesnik bude utopljen. U
RANE
104
105
renja koriste se paukove mreže, puhara (gljiva koja još
mast, ili pokriva ranu lišćem lekovitih biljaka, pre zavijaipak najbolje
obratiti se berberinu. A jedan Albanac mi je nja. U velikoj većini slučajeva
koji su mi. poznati, korišćene
ili katran u nekom obliku. Hajdučka trava (Betonica officiradio kao narodni
lekar - hirurg i veterinar u Vrelu, a nalis?) se kuva na puteru, vodi i borovoj
smoli. Maže se
glina po_
belancetom, ulje'
čiste tkanine, pritisnuti je, kao što se radi pri dobijanju sira,
Uzme
lečenja rane.
rane koristi se srž svinjskih kostiju ili rogovi od stoke poomekšaju i nanose
se na plavi papir; koristi se i med i mešani sa belancetom i malo isitnjenog
korena biljke Symtamjan, ili med pomešan sa belancetom, koren žareće
kohytum (gavez). Arum se takođe upotrebljava za rane kao i prive pomešan
sa solju, riba (Rhodeus amarus) sa solju,
108
109
so i luk, ubojni kamen (pigment kojim se markiraju ovce),
UJEDI
se naspe rakije, pa se posuda zatvori. Ubrzo će zmija ispuse ujed leči kao
bilo koja druga očišćena rana (Plav) . Ranu stiti sav otrov u tečnost. Negde,
ujedeni buši ranu sretreba raseći i ispustiti što je moguće više krvi. Potom se
brnom iglom, potom je pokrije tkaninom natopljenom u
jedan kraj izađe napolje, i tim krajem crta krug oko rane:
Otrov odlazi
T u bolest silazi
I stadom njegovim
Ujediniću te s bolom
pas koji je izazvao ranu nije besan, može izazvati jake bolo
(Otok, 5. bibliografija) .
1 12
1 13
ju sa rakijom, dok se u slučaju gonoreje isitne sa oraščićem
suvo puštanje krvi kupicama, kao i pravljenje krsta i dubhvataju mušice, ali
nije �abeleženo da se primenjuju bajaliljeg reza na koži. Kada čir naraste,
zaseca se nožem, a krv ce ili bilo kakvi obredi. Cesto se pije i semenje čička,
sirovo
PUŠTANJE KRVI
instrument - nešter (sa zavrtnjem) , koje koriste širom Bliako se krv uzima iz
ruke vezuje se vrpca iznad lakta. Kada skog Istoka doktori stare škole.
Narodni lekar je takođe
Malva i Manubium.
114
1 15
P ARENJE I DIMLJENJE
cija se vrši delom tela neke životinje, nekom stvari ili predslučaju hemoroida
ili konstipacije, bolesnik seda na dasku metom koji je pripadao onome ko je
bacio urok. Propostavljenu između dve stolice - na kojoj je iskružena rupa
nađeno je da se bolesnik može kaditi i nečim što njemu
jadan tu ... " Za oboljenje očiju, ili "ako je crv u oku", kađekoju bolesnik
legne i pokrije se. Za širom rasprostranjenu nje se vrši semenjem biljke
Hyoscyamus niger. Protiv dizenopasnu bolest hronični artritis - koja se
'pripisuje dvama terije,· u Srbiji se bolesnik kadi izmetom i tamjanom. Za
istu
116
117
bolest koristi se i parenje ugrejanim sirćetom koje se prospe
isto vreme stavlja vruće pečeno jaje na, leđa. Kod .sličnih
1 18
1 19
ljusci i mešaju se sa tamjanom i solju. Koristi se i sirće sa
đenih organa na svoje mesto (graditi trbuh, namestiti pukao i apscesi ili
tumori, · na primer spaljivanjem sa laPis pak, saviti, itd.) .
vezuje vrlo jako; povezi počinju nisko ispod leđa, a ponekaša, dok se sok od
lubenice pije. Sirće i isitnjeni biber kad završavaju iznad pupka. U Srbiji,
danas kada se sve
više ograničava broj dece, vrše se pobačaji dugim i iscrptoku petnaest dana,
sa opranim salom i malo kamfora.
pripijenog uz kožu.
Kardalgija,
120
121
toj upotrebi u ovakvim receptima. Pronašla sam da je pripljesnuo na stomak.
Lekari takođe stavljaju i kupice na menjuju u Crnoj Gori, Hercegovini i
Bosni. Govedina se
posudom i tek tada se voda popije. Negde, pak, lekar dodioporaviti. Molitve
i bajalice su uglavnom udružene sa odruje bolesnikov stomak, a potom i
zemlju, oštricom noža, ređenim obredom, kao što je na primer: ,,0, Vodo!
Bogom
se preporučuje vodena
122
1 23
Treći neobičan ritual pri vraćanju unutrašnjih organa
se okači rukama za njegova stopala. D'AH Astra objašprsta, može biti sečena
leve i između palca i kažiprsta desne njava da uzrok izvesnim bolovima u
leđima može biti pre-1 24
1 25
terano istezanje ili zaglavljivanje mesa među kostima. U
HIRURŠKI ZAHVATI
?) , posle maslinovog
prelom ili uganuće u vruću ili slanu vodu, ili ga drže iznad
1 26
1 27
vezan je za priče o čudesnim izlečenjima slomljenih kostiju,
stavljaju zavoj potopljen u slanu vodu. Mnogi poznati hispoje kosti onako
kako su bile pre preloma. Hipertrofija je rurzi Albanci ne koriste ništa osim
parenja pov ređenog
zapažen slučaj. I sama sam viđala slučajeve u kojima je
1 28
1 29
lom isitnjen Symphytum (gavez) skuvan na mleku; ostavlja
šava na lobanji. Trepanacija je bila uobičajen postupak u
Priprema se i gips od soli pomešan sa kvascem, ili isitsrebrnu kašiku, pero ili
komad vune da bi sprečio komade njenim gavewm.
J užnim Slovenima.
130
131
lage se prave od bilo kog svetlog drveta; zašilje se na krajevima, ali se ne
moraju obavezno šmirglati na ivicama. Za zavoje se više koristi vuna nego
pamuk, ali i lan noža da
Fusnote
obloga.
3) V. str. 236.
4) Ubojiti kamen
lečenje. I magičan,
...
. . . . . Bokvica
Polygonatium officinale
..
Sarađa
..
Rubia tinctorum
Rumex acetosa .
. . . Kiselica
Ruta graveolens
Ruta, rutvica
Salvia officinalis
..
·
. Kadulja
Sambucus nigra
...
. Zova
Sambucus ebulus .
. . . . Burjan, avtika
Sempervivum tectorum
Ćuvarkuća, uzludobra
Symphytum officinale
. . Gavez
Trifolium pratense .
Detelina
Veratrum album . .
Ćemerika
·
Bibliografij a
Verbascum . . . . .
Divizma, jagorčac
Veronica officinalis .
. . . . . . Razgon
1912-13).
134
135
Pavić, B. Strava i uroci (Venac, XVI).
Pavlović, LM.
S.E.z. XXII.
XXVI).
Skraćenice
star, 1905).
(Sb.N.U. X) .
Sasel, J. Lečenje različitih bolesti (Glas, Zgodovinskog Društva v Maribo-
Other material for folk-medicine may be found in the above publicaru, XVI)
.
(Berlin, 1903).
138
1 39