114 IBN KAJJIM ELDipy mnogobosci i pristalice novorarija koje su Stetne po yj, yp, Narotito s joni koji vier da au Allahoye ier te rijeci izri¢aj ji yode évrstom vierovanju, sik koriste évrstom V) nanju. Takvi su i oni eo iby savrgena svojstva Uzvisenog Gospodara, 1 to iz boa ij, da Ijudi ne bi sebi pred Bogu kakva nalikuje i top odili sliku o ' Takyo se krnjavo razmisljanje 0 Bogu po; sk; ; Uzviseni POjay|; tO. je izvisent Tjuje Zakljucimo: ove dvije kategorije imaju krnjavu predods}, Z| Ng jerovanju iz tjelesnosti- usprkos tome § Sebe opisao savrsenim syojsty; ma, vari, to su judi koji prednjaée u tome, njj o ih da povjeruju kako je to §to aa st. Zbog toga su novotarije koje su Te naporedo s mage samoj sustini. Us pio Sejtan i naye uno: knjizi spomenute pristuy sustinu upravo potp po yjeru u Allahovo} Unvigeni Allah tako kaze: ee ee re ne aoe it L & 32 ole Zz A . 2M i eG SEALS Sob Sie ab Oh G15) Lo ai fe 14,8 oh UL “Reci: ‘Gospodar moj zabranjuje razvrat, 1 jauni i potpuni, j i neopravdanu primjenu sile, ida Allahu smatrate aye On aed dokaz objavio nije, i dao on ye (el raf, 33).SEJTANOVE ZAMKE poslije nuzde, ili onu s obuée ili mokraéu dojenéeta i sliéno, ali ne roleri$u tesku netistoéu. Isto tako, Uzyigeni prelazi preko malih grijeha, ali ne prelazi preko velikih. Zatim oprasta onima Cije je vjerovanje u Allahovu jednoéu éisto i nije onedi8éeno Sirkom, oprasta im ono Sto ne opragta drugima. Tako, ako bi onaj ko yjeruje da je samo Allah jedan i nikada Mu nekoga ravnim ne smatra doSao pred Allaha s toliko grijeha kolika je Zemlja, On bi mu podario i oprosta kolika je Zemlja. NeSto oyako neée dozivjeti onaj Cije je vjerovanje u Allahovu jednoéu manjkayo i pomuceno sirkom. Uz isto vjeroyanje u Allahoyu jednoéu (tevhid h , koje nije pomuéeno girkom, grijeh ne moze ostati. Ovakvo vjerovanje nosi u sebi takyu Ijubay prema Uzvisenom Allahu, velicanje Allaha, strah od Njega, i nadanje koje a samo Njemu, da nuzno doyodi do potiranja gi veliki kao Zemlja, jer su grijesi kod ovakve osobe nestae 6 : to se desava da ta ljubav, sjecanje, Ceznja i nastojanje da lonost voljene osobe nadvisi ljubav prema Allahu, Jaha i nastojanje dase stekne Njegovo zadovoljstyo, Stavise, esto se deSava da svega toga nestane iz pe zaljubljenog je u cijelosti vezan za lik osobe koju voli. On se ponaga te ona postaje njegovim bozanstvom, daje prednost zadovoljstvu i ljubavi Poces: se pridobije nal spominjanje Al te on postal kao da tu osobu stalno gleda, pored UzviSenog Allaha. On Tu te osobe nad Allahovim zadovoljstvom i ljubavi, nastoji joj se vie nego Allahu UzviSenom, te ulaze u stjecanje njene pribliziti klonosti, kloni se naklonosti vise nego u stjecanje Allahove na srdibe te osobe vise nego Sto se kloni srdzbe Uzvisenog Allaha. Ta mu osoba postaje bliza nego njegov Gospodar: u pogledu ljubavi, poniznosti pred njom i poslusnosti. Zbog navedenog ljubav i Birk dvije su usko povezane stvari. Uzyieni Allah kaze za Lutov narod da su bili mnogobos¢i, a isto kaze i za namjesnikovu Zenu, koja je u vrijeme dok je spletkarila bila mnogoboskinja. Sto je éovjek vise uronio u mnogobostyo, to je na veéoj ku8nji kada je u picanju ljubav prema osobama. S druge strane, Sto snaznije yjeruje u jednoéu Uzvisenog Allaha, ro je takva kusnja dalje od njega. Vrhunac bluda i sodomije jeste u zaljubljenosti. Onaj Sto Cini spomenute poroke nikako nije lisen zaljubljenosti, on se zaljubljuje sad tamo sad onamo. Njegova zaljubljenost ne ostaje vezana za jedno mjesto, vec se dijeli u mnogo smjerova, svaka osoba koju voli dobija dio njegova obozavanja i robovanja. Medu grijesima ne postoje pogubniji po srce i vjeru od ova dya razvratna djela. Oni narocito udaljavaju srce od Allaha, jer spadaju u najruznija djela. a, poéne se udaljavati od dobra djela, Sto je srce je Isa, a.s., kako$EJTANOVE ZAMKE — ae § obzirom da je blud blizak Sirku, Uzvigeni Allah kaze u Kuranut VURAL SEE 5 VY SY Sip Qéxsehall GUS 635 FE 5 “Bludnik ne treba da se Zeni osim bludnicom ili mnogoboskinjom, a bludnica ne treba da bude pozeljna osim bludniku ili mnogoboscu, to je zabranjeno vjernicima” (En-Nut, 3). Ovaj ajet nosi u sebi propis po kojem se ima postupati i nije nicim derogiran, nosi u sebi obayijest i zabranu. Niko nije iznio neki argument da je odredba izreéena u ovom ajetu derogirana. Ono Sto mnogima éini problem je, hyala Uzvisenom Allahu, jasno. Naime, njima se nejasnim pricinja znacenje sljedeih rijeti Uzvisenog Allaha: “Bludnik ne treba da se Seni osim bludnicorm ili mnogoboskinjom”, tj. da li se radi o obavijesnom zabrani ili dopu8tanju? Kako bismo mogli o obavijesnom iskazu ako vidimo da se éestitim Zenama. Kako éemo wa je je ye¢ bludnicima zabranje bludrueama ili ieee ad1g ——————_ IBN KAJJIM EL-D2EVz1)_ odredenu zenu. Ona je bila prostitutka u doba dzahilijeta a on jen podvodaé. Kada je on prihvatio islam, upitao je Vjerovjesnika s.a.s., za dopustenje da se njome oZeni i tada je objayljen ovaj ajer, Ovo je takoder neprihvatljivo tumacéenje. Kada bismo uzelj da je ova konkretna situacija i bila povodom objavljivanja tih ajeta, trebali bismo znati da se Kur’an ne zadovoljava povodima koji su nerazumljivi i apsurdni. Da i jeste tako, onda izvodenje propisa na osnovu njih ne bi bilo primjenljivo na druge sluéajeve, Neki pak kazu da je ovaj ajet derogiran ajetom koji kaze: (Els Leake Ge GALE, peau GEM I neal » “Udavajte neudate i Zenite neozenjene” (En-Nur, 32). Ovo je tumaéenje najneprihvatljivije tumacenje, jer izmedu ova dva ajeta nema nikakve protivrjeénosti i suceljavanja. Uzviseni je ustvari naredio da treba udavati neudate i Zeniti neozenjene i zabranio je zenidbu bludnicom kao Sto je zabranio i zenidbu sa zenom koja je udata te onom koja je u odredenom stupnju rodbinskog srodstva. Sta je onda u ovom sluéaju derogirano i ¢ime? Neko ée kazati: Sta je onda zmaéenje ajeta? Znacenje ajeta je, a Allah najbolje zna, da je onome ko se hoée oZeniti naredeno da se ozeni Cestitom i Cednom osobom. Dakle, dozvoljeno mu le oZeniti se nekom zenom jedino pod ovim uyjetom, o éemuSEFTANOVE ZAMKE i 119 Ovo u potpunosti Pojasnjava zn acenje kuranskih rijei: ©... ne trebe 4 se Seniti osim bludnicom ili mnogoboikinjom.” Isti propis yadi i za Renu, Ovakav propis ne samo da iziskuje Kuran veé i sama €ista ljudska priroda (fitra) i razum, UnviSeni je Allah zabranio yjerniku da se ponaga tako kao da mu je svejedno za nedopustene postupke u porodici pa da se Zeni prostituckom, On je ljudsku prirodu stvorio takvom da jo} je mrsko i strano nesto kao ovo, Oni koji prejeruju grdedi Lovjeka koji ne mari za moralom supruge nae mend f ‘ nazivaju ga “muzem bludnice”, Allah je zabranio muslimanu da dotivi nesto take. SuStina zabrane 0 kojo} je tijeé ovim je postala odita a znatenje ajeta jasno. Allah daje svaki uspjeh. Kao pojasnjenje ovoj zabrani koja odslikava Allahoy potpuni zakon nayest éemo sljedeée: ako Zena ini ovakvu vrstu prijestupa, to se odrazava kao poyreda braéne veze i remeéenje potomstva koje je Allah podario ljudima za njihovo dobro ubrajajuci ga medu ostale blagodati koje im je podario. Blud dovodi do mijeSanja sjemena te do toga da se ne moie sa sigurnoséu znati porijeklo potomka, Stoga je jedna od lijepih stvari koje Serijat nosi sa sobom ta da je zabranjeno Zeniti se bludnicom, izuzev ako se pokaje i prestane Ciniti to Sto je Cinila. Bludnica je takoder nevaljala Zena, o éemu je prethodno bilo rijeci, a Uzviseni je Allah dove (meveddet) i samilosti (rahmet). 1120 IBN KAJJIM EL-DZEVZ1))E Kako je daleko od ovoga onaj koji smatra da je Covjeku dozvoljeno ozeniti se takyom zenom i op¢iti s njom noéas, a nekj je bludnik s njom opéio progle nodi. Sjeme bludnika ne nosi u sebi Aurmet (dostojanstvenost i nepovrediyost), a sjeme muza nosi. Kako bi onda moglo biti dopuSteno da se ova dva sjemena nadu zajedno u istoj materici. Smisao je u sljedecem: Uzviseni Allah nazvao je bludnike nevaljalim, neéistim (Aabisun i habisat). Za takvo Cinjenje Propisano je ciscenje. Ukoliko je oneciscenje (opéenje) dozvoljeno, onda se onaj koji ga Gini naziva dzunub (udaljen), jet mu nije dopusSteno pristupiti ucenju Kur’ana, obayljanju namaza ili ulasku u dzamiju. Sve mu je to zabranjeno dok se ne odisti vodom. Ukoliko je oneéis¢enje uéinjeno na nedozvoljen naéin, onda srce biva udaljeno od Allaha. Izmedu srca i vjerovanja stvara se prepreka sve dok se ono u potpunosti ne o€isti pokajanjem a tijelo vodom. Lutoy je narod govorio: (45535 G2 4 S25 hp 4648S OU re! ustjerajte Lutovu porodicu iz grada vaseg, oni su [judi — cistunci!” (En-Neml, 56). To sto su oni govorili bilo je zbog istog razloga zbog kojeg su se ‘oni sto su (ashabul-uhdud) svetili vjernicima: ai 123 ol Gd 52351 “A svetili su im se samo zato } vale dostojnog, vjerovali” ( sljedece:e SETANOVE ZAMKE 121 sunneta i koji ne dopuStaju da im to pomute misljenja koja iznose judi niti bilo Sta Sto je s time u suprotnosti. Onome koji vjeruje u Allahovu jednoéu i slijedi Vjerovjesnika, s.a.v.s» bolje je, korisnije i lak8e podnositi osvetu i osude mnogobozaca i onih Sto slijede, po vjeru, Stetne novotarije nego trpjeti Allahovu i Vjeroyjesnikovu osudu zbog slijedenja mnogobozaca i onih Sto slijede, po vjeru, Stetne novotarije radi ugadanja njima. Kada se vec strpiti mora, strpljiv budi zbog onoga Sto je pravo. Tome ces strpljenju na kraju zahvalan biti.ETO POGLAVLJE O znakovim a bolesti i zdray ja srca ko nije u Stanju vrsiti funkciju zb tyoren ili je vr8i uz odredene poremeéaje. Ruka je bole. njome uzimati, oko je bolesno ako se njime n ovosvjetsku § cezne za Njiim—— IBN KAJJIM EL DZEVZIjjE 124 —— Deiava se da srce oboli i da bolest uzme maha, a da ovjel to i ne zna jer ne nastoji spoznati u €emu se ogleda zdravlje sreq Cak se desava da srce i umire, a da éovjek ne osjeti kako je mrtve Znak za to je da ga ne bole rane koje sa sobom nose ruzna djela niti ga boli to sto ne poznaje istinu te to sto vjeruje u zabludy, S druge strane, kad je srce Zivo, ono osjeéa bol kada ga zadesj nesto ruzno, takoder osjeti bol zbog nepoznavanja istine 0 Zivotu. Pjesnik je kazao: Mrtvoga rana ne boli.“° Coyjek ponekad i osjeéa bol, ali mu je mucno podnositi gorcinu lijeka, cako da vise voli i dalje trpjeti bol nego se nositi s lijekom. Njegov je lijek suprotan onome &to voli. Takvo neéto je za Covjeka najteze, ali nema nicega korisnijeg od toga Ponekad se éovjek navikne na strpljivo lijeéenje, a onda njegova odluénost iséezne i ne biva u stanju dalje nastaviti s time usljed nedostatnog znanja, razboritosti i strpljenja. On je tada kao neko ko krene na put i plasi se toga puta nakon kojeg se nalazi Posve sigurno mjesto: pri tome zna da ako bude strpljiv, da ée strah prodi i da ée uslijediti sigurnost. Zbog toga mu je potrebna snaga strpljivosti i Cyrsto uvjerenje © mjescu na koje ide. Kada mu strpljenje i uvjerenje malaksaju, on se yrati puta ne upustajuci se o¢e Osi sa si fSEJTTANONIESZANUR Be Ishaku bin Rahivejhu jednom su prilikom postavili neko pitanje, i on je odgovorio, Na to su mu kazali: “Tvoj brat Ahmed bin Hanbel o tome pitanju kaze to i to.” A on je odvratio: “Ne mislim da ée se iko slagati sa mnom u vezi s ovim pitanjem.” Dakle, nije se osjetio usamljenim nakon sto je uvidio da se s njim ne slaze niko. Kada se istina jasno pojavi, nije joj potreban ni jedan argument da je podupre. Srce vidi istinu onako kao ro oko vidi sunce. Kada Covjek ugleda sunce, nije mu potreban niko da mu posyjedodi i slozi se s njim da je sunce izaslo, jer om to zna i uvjeren je u to.*7 Ebu Muhammed bin Ismail, poznat kao Ebu Sama lijepo je kazao u svojoj knjizi o novotarijama: “Kada je dola naredba o dzematu (zajednici), to je znacilo da je naredena istina i slijedenje istine i to i onda kada je bilo malo onih koji se nje pridrzavaju a puno onih koji rade suprotno od nije.”126 ————_—_—_—_____—— ———_IBN KAJJIM EL-DZEVziyjp jednim od najpronicljivijih Ijudi u ovom kraju. Zn to zajednica (d%emat)?? ‘Ne’, rekoh. ‘Veéina za su je napustili. a8 li th Sta je jednice su oni koji ‘oni koji su slozni u istini, pa ajednica su’, rece, makar to bio i ti sam.” Udrugoj verziji ovog predanja stoji: “Potapsao me je po ledima i kazao: ‘Jadan ti, veéina ljudi se okrenula od zajednice. Zajednica, to su oni koji su sloZni u pokornosti Uzyigenom Allahu.” A Neim bin Hammad kazao je ovako: “Znati, kada se zajednica poremeti, dudan si tiniti ono Sto je zajednica Cinila dok se nije bila poremetila, pa makar bio isam, jer ti si tada Zajednica,”® Hasan el-Basri, kako prenosi Ebu Sama od Mubareka, kazivao je sljedeée: “Sunnet je, tako mi Onoga pored Kojeg drugog boga nema, izmedu fanatitnog zanesenjaka i grubog neotesanca, Zato budite strpljivi u slijedenju sunneta, Allah neka vam se smiluje. Sljedbenici sunneta bili su u proSlosti najmalobrojniji medu Ijudima, a bit ée najmalobrojniji i ubuduée. To nisu poveli za onima $to su se onima koji su poéeli slijediti, po vjeru, Stetne novotarije. Oni su sa strpljivim u slijedenju sunneta, sve do susreta s Allahom. Uz pomoé Allahovu budite takvi,?4? su oni koji se predali rasko¥i i uZivanju, niti za Muhammed bin Eslem et-Tusi, voda (imam) koga su svi kao takvog prihyatali bio je, bez obzira na polozaj, najbolji sljedbenik sunneta u to vrijeme, On je, tako, govorio: “Za bilo kakay postupak Allahovog Vjerovjesnika, s.av.s., 2a koji sam saznao, ja sam ga slijedio, PokuSavao sam i obaviti tavafoko Kabe jasuci, ali nisam uspio,” Nek ‘ucenjake Sto su Ziyjeli u njegovo nini koja se Spominje u sljedegem hadisu: e se ie.” Odgovor tih ww a2" gs 8 31SEJTANOVE ZAMKE —— ee Allah ée ga pustiti d ai dalje Gini to §to dini i onda ée ga baciti u Dzehennem, a to je grozno boraviste,?59 Smisao je u sljedeéem: znaci koji govore 0 bolesti srca jesu kada srce odustane od hrane koja je za njega korisna i prikladna Zatim kada odustane od lijeka koji je koristan za njega i okrene se lijeku koj dakle, Cetiri stv i okrene se Stetnoj hrani. i je Stetan. Postoje, ari: korisna hrana, lijek koji lijedi, 8tetna hrana i smrtonosni lijek. Srce koje je zdravo daje prednost stvarima koje su korisne i ljekovite nad onima koje su Stetne i bolne. Bolesno srce éini suprotno. Najkorisnija je hrana hrana vjerovanja, a najkorisniji lijek je Kuran, s tim Sto i u jednomiu drugom ima i hrane i lijeka. Znaci koji kazuju da je srce zdrayo sljede¢i su: ako se ponaga kao da napuita ovaj svijet kako bi otiglo na buduéi i ostalo tamo kao da njemu pripada, te ako se ponasa kao da je stranac na ovome svijetu koji je do’ao samo da uzme ono &to mu treba i da se vrati u svoju domovinu, onako kako je Resulullah, s.av.s., kazao Abdullahu bin Omeru: pill Jal ye ek ii iby Jan le OE GI SN 3 geen “Ponagaj se na ovome svijetu kao da si stranac ili prolaznik i smatraj se stanovnikom kabura.”™! Ali bin Ebu Talib, r.a., veli: “Ovaj svijet putuje odlazeci, a buduéi svijet putuje dolazedi. I jedan i drugi imaju svoje pristalice, zato budite pristalice buduceg svijeta, a ne budite pristalice ovoga svijeta, jer danas se radi a ne polaze racun, a sutra €e se polagati racun i neée se modi nista Ciniti.” Sto je srce zdravije, to je blize ahiretu, sve dok ne postane u cijelosti ahiretsko, a Sto je slabije, to vise naginje dunjaluku, sve dok ne postaje u cijelosti dunjalutko. ——__= eae 0 oy; 31 8-Saribi, El-I’tisam. : : Hadis je vjerodostojan. Biljeze ga Buhari, Ibn el-Mubarek, Tirmizi i Ibn Madia.128 ——_________——_TBNIKAJJIMEL-DzEVziy}s Jedan od znakova koji kazuju da je srce zdravo jeste to da On stalno navodi onoga u ¢ijim je grudima da bude predan j pokoran Allahu, da se veze za Njega kao Sto je zaljubljeni Ptisiljen biti vezan za voljenu osobu jer ne moie Zivjeti bez nje, jer ne moze dozivjeti bilo kakvu sreéu i radost ako ona nije zadovoljna njime, ako mu nije blizu i ako mu nije naklonjena. Kod nje nalazi smiraj, utociste, radost, oslonac, povjerenje, upravlja syoja nadanja i bojazni prema njoj. Vracanje njoj mu je lijek. Kada srce spozna Gospodara, nade kod Njega utodiste i smiraj, a nedaée i tjeskobe nestanu, i Pprestane siromastyo, a u srcu postoji takyo siromastvo koje ne moze iskorijeniti niko drugi osim Uzvisenog Allaha, i takva nesredenost koju ne moée urediti nista drugo osim da se Covjek okrene Allahu, i takva bolest koju ne moze iskorijeniti nigta drugo do iskrenost i pokornost Njemu. Zdravo srce stalno navodi Covjeka da nade smiraj kod svoga Gospodara kako bi pronagao i okusio dah ispraynog Zivljenja. Na taj naéin njegoy Zivot Postaje drukéiji od zivota nemarnika koji ne mare za ono zbog éega su i stvoreni svi ljudi, zbog éega su stvoreni Denneti Dzehennem, i objavljene knjige. Kada i ne bi nagrada bila to postiéi, ne mare poslati vjeroyjesnici bilo nagradivanja, dovoljna bi a dovoljan gubitak to Propustiti. Neki vrlo pobozni znalac (arif) kazao je: svijeta napustili su ga a da nisu okusili ono § njemu.” Na pitanje Sta je to najbolje na njemu, on je kazao: “Voljeti Allaha, teziti Njemu, éeznuti za susretom s Njim i uzivati spominjuci Ga i pokoravaju¢i Mu se.” “Siromasi ovoga to je najbolje na Jedan drugi veli: “Tako Prozivljavam vrijeme da bih mogao reci: ako je ovako stan ovnicima Dzenneta, onda oni lijepo ive.” A jedan je, opet, kazao: “Tako mi Allaha, dobar bez ljubavi i pokornosti da se u Njemu ne vidi Allah” Ovaj svijet i nije Njemu, niti bi Déennet bio dobar “Zivot srea jeste u Spominjanju Zivoga, Koji neée nikada umrijeti, a prijatno zivijenje ogleda se u tivljenju s yjerom u Allaha, ne drukéije”, kazao je Ebu el-Husejn el-Verrak.SEJTANOVE ZAMKE ri Poboznim znalcima texe pada prolaznost zivota od smrti jer prolazak znaci prekidanje veze s Istinom (hak), a smrt je prekid yeze s ljudima. Izmedu ova dva prekida golema je razlika. “Ko se raduje Allahu”, rekao je neko, “njemu se raduje svako, a onaj ko se ne raduje Allahu, njegovo ée srce na oyome svijetu razjedati jad.” Jahja bin Muaz veli ovako: “Koga raduje da sluzi Allahu, sve ¢e ljude radovati da sluze njemu, ako se bude veselio Allahu, syako Ce se veseliti njemu kada ga vidi.” U znakove zdravog stca spada i sljedece: da srce ne izbjegava spominjati Allaha, da mu ne predstavlja teSkocu sluziti Mu, niti da se okrene nekome drugom, izuzev ako ga taj neko upucuje Allahu i zajedno Ga s njim spominje; da je bol koju osjeéa zbog onoga sto je propustilo veéa od boli koju osjeéa onaj sto zudi za imetkom kada ga izgubi; da nastoji sluziti Allahu onako kao sto gladni nastoji do¢i do vode i hrane; da kada zapoéne obavljati namaz, odbaci sve ovosvjetske brige, te da mu te8ko pada kraj namaza jer ui jemu nalazi uzitak i radost, da brine samo 0 jednom, i da to bi Al130 ———__—_——_ IBN KAJJIM EL-DZEVZiyJE onoga cime je On zadovoljan i §to On voli. Covjeku éije je srce zdravo draze je biti sam nego u drustvu, osim ako je takvo drustvo draze Allahu i ukoliko u njemu dozivijava radost i spokoj. Kad god opazi kako dusa naginje necemu drugom, srce je podsjeti ucenjem sljedecih ajeta: (ss Hoh NS NI gS BN) LET ‘A ti, 0 duso smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, ai On tobom zadovoljan’ (El-Fedir, 27-28). Ono joj ponavija ove rijeéi kako bi ih éula od svoga Gospodara na dan susreta s Njim i kako bi se one urezale u srce kao peéat istinskog pokoravanja Allahu i kako bi pokoravanje postalo njegovo svojstvo i nacin osje¢anja, a ne puka forma. Srce kroz tu pokornost nastoji iskazati ljubav i pribliziti se Allahu, dz.§., onako kao sto zaljubljeni nastoji voljenoj osobi biti na usluzi i uciniti za nju ono Sto treba. Kad god éovjek vidi pred sobom neku zapovijed ili zabranu koja dolazi od Njegoya Gospodara, osjeti kako njegoyo srce govori: “Odazivam Ti se i pokoravam Ti se. Slusam i pokoran sam. Za to éu imati od Tebe nagradu a zahvala za to pripada Tebi.” Kada Covjeka Cije je srce zdravo nesto zadesi, ono tada govori Allahu: “Ja sam Tvoj rob i siromagak Tyoj, a Ti si moj Svemoguéi i Svemilosni Gospodar. Ja se ne mogu strpiti ako me Ti ne uéini’ strpljivim, niti smo¢i snage ako mi Ti ne podari§ snagu. Nigdje se od Tebe ne mogu skloniti doli kod Tebe i nemam od koga pomodi traziti osim od Tebe, nemam se kuda buenas bps cue vrata, niti imam edi seis od Tebe.” : Kada je Covjek ¢ ée, ako131 SEJTANOVE ZAMKE Kad god me zadesi nesto sto bi mi mrsko ili drago, jas time Tebi podoh.. Propisi mi da u odredbi nadem zadovoljstvo, u nevolji Te uvijek za prijatelja nadoh. je u srcima i sve misli skrivene. On zna On zna najtanahnije tajne * jne budu objelodanjenc. Allahu je znano sve Sto Sta je u riznicama koje si pohranio. ro ée narotito vidljivo biti na Dan kada ta