UPUTSTVO ZA KONVERZIJU

AutoCAD projekata u GIS grafičke

tipove
 Problematika unificiranja prostornih podataka Tuzlanskog kantona

Kroz dugogodišnje iskustvo na radu sa prostornim podacima planskih dokumenata, te njihovoj implementaciji u
jedinstveni model GIS-a, najčešći problemi koji su se javljali su: neusaglašenost skupova prostornih podataka,
topološki neispravni vektorski podaci, neadakvatni tipovi alfanumeričkih podataka unutar atributne baze, pri
čemu podaci vrlo često nedostaju ili nisu ispravno struktuirani niti dovoljno operabilni što otežava konverziju iz
digitalnih CAD formata u GIS digitalne formate, nepostojanje ili nekompletna dokumentacija o metapodacima
prostornih podataka, te nekompatibilnost infrastrukture prostornih podataka kao i legislativne barijere koje
sprečavaju ili otežavaju pohranu i razmjenu postojećih prostornih podataka.
Grafički podaci regulacionih planova i urbanističkih projekata obrađuju se uglavnom dwg/dxf formatima koji ne
ispunjavaju ni osnovnu medologiju GIS-a (Slika 6). Opšte je mišljenje da je bolje imati i bilo kakve vektorske
podatke nego nikakve, što se u mnogome pokazalo kao netačno. Konverzija AutoCad formata, koji iza sebe
nemaju nikakvu atributnu bazu, i u kojem su opisni podaci prikazani kao tekst na grafičkom sloju, sa topološki
neispravnim poligonima koje GIS prepoznaje samo kao veliki broj linija koje nisu struktuirane, tačkasti oblici
koji se sastove od više stotina objekata nakon konverzije, deformacije zbog pogrešne kartografske projekcije
prepreke su koje usporavaju dovođenje grafičkih podataka u GIS format. Niti jedna od napred navedenih barijera
nije regulisana zakonskom regulativom te kao takva i nije obaveza nasioca izrade planskih dokumenata.
Na prostoru Federacije BiH, zakonski akti u oblasti GIS podataka nisu dovoljno regulisani. U jednom od
federalnih zakona koji obrađuju problematiku izrade planskih dokumenata, stoji da atributni podaci mogu biti
obrađeni u dbf formatu ali se ne navode nikakva odraničenja ili tehnička specifikacija struture koje treba da
ispuni takav format da bi zadovoljio interoperabilnost. Tako se dešavalo da prostorni planovi koji su rađeni u
nekom od AutoCAD rješenja ili MapCad aplikacija, a koji su naknadno konvertovani u shape format, u svojoj
strukturi sadrže dbf. fajl koji nije kompatibilan sa mnogim GIS softverima kao ni sa Oracle bazom podataka.
Problemi se javljaju na dbf. fajlovima koji imaju kolonu čiji je string duži od 255 karaktera. Takav dbf. fajl nije
moguće konvertovati u mnoge GIS softvere. Takođe, svi dbf. fajlovi koji imaju numeričko polje, koje je bez
unešenih podataka odnosno bez vrijednosti u koloni tabele, neprepoznatljivi su kao takvi za GIS sisteme. Došlo
se do saznanja da sva numerička polja odnosno kolone dbf. fajla moraju biti popunjene sa nakom numeričkom
vrijednosti ili nulom, u suprotnom potrebno im je mijenjati tip iz numeričkog u opisni (karakter). Moguće
rješenje je instaliranje OpenOffice paketa odnosno dovoljna je samo Calc aplikacija koja može otvoriti dbf. fajl
te editovati dužine kolona, odnosno u slučaju površine umjesto praznog mjesta upisati nulu. Alternativa može
biti i neki Dbf manager ili pak Excel.

Slika 6 – Primjer konverzije CAD/GIS

S ciljem poboljšanja strukture GIS baze Tuzlanskog kantona, te podizanja na viši informatički nivo svih
prostornih podataka koji proističu iz različitih ustanova koje ih proizvode, Ministarstvu prostornog uređenja i
zaštite okolice Tuzlanskog kantona kontinuirano je davalo upute i pružalo stručnu pomoć u okviru unificiranja
prostornih podataka prema GIS metodologiji. Tekst koji slijedi obrađuje neke od osnovnih metodoloških pravila
koja trebaju biti ispunjena pri formiranju GIS podataka;
  Pri formiranju atributnih podataka (tabela i njihovih pratećih kolona) voditi računa da one ispunjavaju
osnovne zahtjeve pohrane podataka, odnosno da ne sadrže specijalne znakove (tačke, dvotačke, srednje
crte, znake navoda i slično, dozvoljena je samo donja crta), ne koristiti slova našeg alfabela (č,ć,đ) u
nazivima tabela niti kolona. Nisu dopušteni razmaci između riječi tj. prazna mjesta u nazivima. Dužina
stringa tabela i kolona ne smije preci 27 karaktera. Takođe sve kolone kojima je tip podatka numerički,
(float,decimal, integer, small integer), odnosno kolone koje sadrže metričke podatke moraju u nazivu
kolona imati jedinicu mjere (npr.povrsina_ha, duzina_km, i slično);
 Nazivi tabela moraju biti jedinstveni i ne smiju se ponavljati isti nazivi tabela. Svaka tabela mora imati
kolonu ID_broj koja će sadržavati jedinstveni identifikacioni broj svakog zapisa u tabeli.
 U svakoj tabeli moraju postojati kolone koje pohranjuju Metapodatke (podaci o podacima) u koje će
biti upisani datum, izvor podatka, institucija koja je nadležna za taj podatak kao i datum kada su podaci
ažurirani od strane te ustanove);
 Svaka tabela mora počinjati sa karakterom PP_ ako se radi o planiranim slojevima (npr.
PP_GradjeZeljisPlan) a ako se radi o prostornoj osnovi onda nazivi tabela moraju počinjati sa PO (npr.
PO_SumskoZemljiste);
 Prilikom izrade baze podataka tekstualni objekti (za toponime na kartama) smještaju se u tabelu kao
zapisi u koloni i pozivaju se kao anotacije. U tom smislu, sve atributne vrijednosti u GIS tabelama
moraju biti unešene po sistemu Ariel CE (ili nekoj drugom font sistemu koji podržava kodnu stranicu
DOS_Istočna Europa) kako bi tekst bio čitljiv i u drugim GIS softverima;
 Ako se radi o dbf. formatu kao sastavnom dijelu shape-a fajla, numeričke kolone moraju biti popunjene
vrijednostima (pa makar i nulama)

Takođe, prilikom izrade vektorskih podataka treba voditi računa o osnovnim pravilima grafičkog dijela baze:

I. Jedan podatak u prirodi treba biti predstavljen jednom tačkom, polilinijom, linijom ili poligonom. Pa
tako npr. rijeka Spreča traba da bude iscrtana jednim linijskim elementom i da predstavlja samo jedan
jedinstven zapis u GIS tabeli;
II. Vektorski podaci moraju biti topološki ispravni (bez rasjeda i preklapanja poligona, duplih gabaritnih
tačaka i dr.);
III. Nije dozvoljeno upisivanje teksta na slojeve grafičkog dijela (layer) GIS baze podataka. U slučaju da se
ukaže potreba za takvim grafičkim slojevima, na posebnom sloju vektorom tipa tačke označi se lokacija
teksta, a u atributnoj bazi podataka unese se zapis kao topološki naziv lokaliteta, tako da se oni u
projektu mogu koristiti kao anotacije. Ovo se radi iz razloga što se često dešava da tekst u CAD grafici
konverzijom u druge GIS softvere bude izgubljen;
IV. Optimizirati broj tabela u projektu (npr. tabela saobraćaja sadrži kolonu kategorija puta i tip puta te se
time izbjegava kreiranje pojedinačnih tabela za lokalne, regionalne, magistralne pravce i sl.);
V. Svaki tačkasti objekat u GIS bazi podataka treba sadržavati kolone o položaju u prostoru ( x,y
koordinate);
VI. Svaki grafički sloj (Layer) isključivo sadrži samo jedan tip vektorskog podatka (tačka, poligon,
polilinija).

U Bosni i Hercegovini nije rijedak slučaj da dvije ili više institucija prikuplja iste podatke vezane za konkretni
prostor, da ih skladište i obrađuju koristeći različitu metodologiju.
Na nivou lokalne uprave približno 80 % svih informacija i odluka su direktno ili indirektno u vezi sa prostornim
podacima. S obzirom da se sve ljudske aktivnosti obavljaju u određenom prostoru, prostor se mora tretirati kao
najznačajniji razvojni potencijal. Tako proizilazi da je zaštita, racionalno korištenje, planiranje i uređenje
prostora najvažnija strateška aktivnost kako Federacije BiH, tako i svakog kantona pojedinačno, te općina kao
osnovnih jedinica lokalne samouprave.