FINANCUJE Predvidanje slobodnog tijeka novca jam slobodnog tijeka novea moze se definirati kao garancija konzistentnosti izmecu noveanog tijeka i stope koja se koristi za izraCunavanje sadasnje vrijednosti budueih novéanih tijekova ii stope kojom se procjenjuje vrijednost drustva FaCunovodstvent standard 7 lexjesta) 0 noveariom tjeku, ji se, ua bance |racun debit! gu bitka, uljuguje u temeline inane} se izxjestaje. Om pretezito zadovo ijavaju potrebe vanjstn kota ra Gunovedstventh informacija, all th keoriste wodlucivanjut unutarn|t ko: shiek invjestaj o novtanom tek sadrat novéane primitke i noveanse izdatke, ico se grupiraju u: postovne, inve- sticyske (ulagateljske) | inameljse aitivnostt drustva." lzvjestaj se sa. Stavja uporabom: direltine (ravne) ili indirektne (neizravne) metode. U ovom Slane, 8 drugog mots sta, obradit Ge se problematiia pred Vidanja! ulvrdivanja slobodnog il Faspolodivog tea novea drustva.T Jnvjesalt su namijenjent prije sega uunutamjim Kerishieima, Sto je slobodni tijek novea? Slobodnt Wek novea Je istinsktt- Jek novea drusiva, To je uieapno ras- polozivt posljeporezai jek novea Mogao bi biU na raspolaganju diont- arma. ako drustvo nema dugova Medutim, na slobodn tek novea op Genito ne ujeée hnancijska struktara drustva, lak ona uijese na prosjetnt {rofl kapltala drustva pa na v1 jeanost drustva ‘Stoga se pojam “slobodnt tek novea? mode delinira! kao garandija Konalstentnost zmedu noveanog Ui ‘eka | stope koja se keris a trae hhavanjesadasnje vrjednosti budueth oveanif tijekova il stope kojom se lenjufevrlednost drustva Preglobodni noveant tele drustva teragunava se ‘ako da se od bruto noveanog tjektadobwvenog iz pods 6d redotog poslovanya t bezgotovin- Shih wansakola oduzme ines novih investiga Polazne osnove za utvrdivanje slobodnog tijeka novea d 1. sijeénja u nagoj praksi primjenjuje se Medunarodni Poznate su razne kalkulaeije slo- bodnog tijeka novea, koje se prven- | 66 Pi8e: prof. dr. Ivo Spremié stveno oslanjaju na direktnu metodu pracenja noveanih primitaka { nov- Canth izdataka. U ovom primjeru, 2a utvrdivanfe slobodnog tijeka novea, polazi se od hipoteti¢kog primjera bi- lance te raéuna dobiti i gubitiea®. Ovi izvjeStaji pripremljeni sui prilagodeni Pimjer 4. Bianca tra ABC AGO 2. + Uivivednosn papi 3s Povarvnj od araca 4 +lhe 5 = Kaloitieinoii 5+ Bug winast pae,pestopnaopreme 7 Arias BN racrost za pastojenalopreme Goa 10. +Osaimovra 11, = Up ino 12 Kibo ober 0+ Dier per dott 4, Osa onere 16:7 Kstvate oben 16. + Doge obvene {7 eae oat pcan debit 48+ Ode conice 19.0 Yatra ast 2). =Uipaitaia dona 21. = Ulapne breze kala ondara | na nacin koji je pogodan za kalkuli- rranje slobodnog tijeka novea prema indirektnom pristupu, odnosno indi rektnoj metodi.(8.1) ‘Kao sto je znano, bilanca je sta- {ticki raéunevodstveni tzvjestaj u koji se uldjucuje vrijednosno stanje imo- vine, obveza i kapitala drustva na da- tum bilanciranja, odnosno datum bi- lance. Temeljna je uloga bilance pra- 2iti korisnicima informacije potrebne za ulvrdivanje finaneijskog polozaja, drustva.(3.2) Racun dobiti i gubittka Je dinamt ¢an racunovodstvent! zvjeStaj. U nje- mu se suéeljuju ostvarent prihodt i rashodi u obra¢unskom razdoblju s ciljem utvrdivanja njihove razlike, Y, rezultata poslovanja. Obracun slobodnog tijeka novea Kako je vee naglaseno, 1 ovomt pristupu utvrdivanja slobodnog tje- kka novea polazi se od bilance i raéu- na dobiti i gubitka. Naéin obraéuna prikazan je u primjeru 4.1 iss 10851987 $5187 ND, 100, 208 20 30 20026000800 320 3310 3.400 $) 9395) )))/660/ 8800 700 750800 (2400) 0) econ) 4500 405,000 510 20 Eo) 20 0 4,000 $2485) za) am $1000 1030 1.000 1960, 2050 2000 wm “000 $ agm0 | 3989400 aan 38003500 280 400 "500 1250 1501000 3505 73am) 4300 47% 50105300 $ 1245512890 43200 TVRTKA 2/1996inj Rain eo ra 0a 2. Tres pon preode “Trotkviupae poe 4 -Amotiacie = Deis outa Date redoviog pasion + Poi anc Rashi fares = Dette opreana © Poezna geil Net dott aces Gobi ra pode godine eat Kao Stoje vidljivo u primyeru 4.1. ovaj pristup utvrdivanja slobodnog, noveanog tijeka polazi od toga da slo- ‘bdni novéani tijek drusiva mora biti wjednacen s financijskim tijekom, akle, ukupnt novéani tijek iz po- sslovnih aktivnosti, uvecan za noveant tijek izvanpostovnih akctimosti, mora ‘biti Zjednacen s neto placanjima kre. ditora | dioniéara drustva. Medutim, ako je slobodni tek novea negativan, razlika se pokriva iz sredstava diont- cara ili kreditora. Problematika procjene slobodnog novéanog tijeka Procjena slobodnog novéanog tije- ka ukljucuje éeliri osnovna koraka, | | 10: a) definiranje pozicija koje se ukjjucuyju u slobodni novéani tek, b) razvojne moguénosti drustva, 1985 1987 soma 500) (@65)) 1000) (208) (8100) (3) (ao 2) (20), S140 180 15 11 ay (ast) somo 1066) (5) (@) ste +0 $4508 350 516 500 (101) (200) $3800 4300 ©) procjenjivanje svih poricija slo- bodaog noveanog tijeka, d) ‘izrada slobodnog novéanog tyeka. Za nase citatelje smatramo da su najvagniji koraci glede definiranja i procjenjivanja pozicija slobodnog ti- | jeka novea, Stoga ukratko ukazimo ‘ha njihovu sustinu. 5.1, Definiranje i procjena pozicija Koje se ukljuéuju u siobodni tijek U primjern 4.1. predogene su os- novne pozicije slobodnog tijeka ns cai financ\jskog tijeka novea. Defi- niranje i procjena uh pozicija obra- glaze se u nastavku. 5.1.1. Zarada prije kamata i poreza (eBrn) EBIT je prihod prije poreza koji bi drusivo estvarilo da nije imalo kama- te na dugove. EBIT Jeu nekim racu- rnima dobiti | gubitka jednak dobiti iz Prinjor 41 Obaéunraspoletiveg tka novea dutta ABC ‘Slt nove Doo pane pea (8) = Poor BIT + Prme wodgnenom pata prea cob = Nao dbz psoas (NOPLAT) * Amaia = Basorovtz tee Poveane biog kata + ata apy got imovlne 4 Ulganjaugutl + Povecane eo sre sae movie ro pane (estan) ‘ru nan tlk (omic) ~betalagaia(psci 1}, = Slo outan te gesiovan alta + eta pt ivanpasionnr aos ‘pisos tp trance Francis tek Prone a utivén sess papa eur porera aati + Sranjn abe + Posigoranitaran astod 4 Dien + Ponoia apne dice = Uta nani tek u, % 1 u 1 8) 1" 18 6 2, a a TWRTKA 2/1996 1906 197 $140 1500 ay) 0) 2 100 768 5.000 Br 0 81958 Pry 1 10 aT coy 0 0 3 2 70 0 $158 ‘400 co, om) $46 0 ° 0 $46 Cy 2 eo ® 0) wo 2 2 20 181 700 100 10 s a8 600 redovitog poslovanja. Kod nas on bi cxdgovarao razlel ized prinoda | rashoda od prodaje, Prillkom (zracunavanja EBIT-a potrebno je octuzeti amortizaciju. Me- dutim, prema ovo] metodologiji ne ‘eduzimna se amortizacija gudvila 5.1.2. Porezi na EBIT Porezi na EBIT predstavijaju po- reze na dobit koji se dovode u svezu SEBIT-om. U ovom primjeru obracu- nati su ovako: tpn venetian doi igubtea$. 428 + Porezca rashod od tamale 181 + Pore prod od kamal... (7) Pore doit ivantedovnin adios 0 = PoreznaEBITS: oo U nagem sluéaju treba uzimati a obzir poreze na dobit il gubitak obra~ eunate u suglasiu s poreznimn zako- nodavstvorn 8.1.3, Promjene u odgedanju pl Ganja poreza na debit Radi procjene, pore trebaju bith odredentu gatavinsko) osnovict. Zbog raalleitost amedu racunovodstvenih Standard, usvojenih racunovodstve- nih politika | poreznog zakonodav- Stva, mogu postojat!razlike izmedu placenog i obracunatog poreza na do- Dit, Te se promjene unose u ovu po- ci 5.1.4. Neto dobit iz posiovnih ak- tivnosti (NOPLAT) Kako se lz primjera 4.1. moze uo. iti, neto dobit iz posiovnih aktivnost! obracunava se ha nacin da se od EBIT-aoduzme porezna EBIPi doda promjene u odgadanju placanja po- feza. NOPLAT je vazna pozicija Jer se Koristiza aracunavanje stope powra- ta ulagania 5.1.8, Amortizacija Specifina Je problematika kalkeu- liranja amortizacije. Prema ovo) me- todi u amortizaciju se jedino ne ukljucuje amortizacija gudvila 5.1.6. Bruto novéani tijek Bruto noveani tijek predstavija ukupni tjek novea drustva. To Je znos Koji omogucufe reinvestiranje radl odrzavanja {rasta drustva, bez ostonca na dodatni kapital 5.1.7. Promjene obrtnog Kapitala U ove poziciiu uldjuduje se camo obrtnt kapital iz posiovnityaktivnosti Ujekom razdoblla, 5.1.8. Iedact 2a kupnju dugo- trajne imovine > +) Detae aes 0 nota ike vis acne Upopau mote ‘ Prmien poured od ar 110-112 | pilagedon 2a hadron soot tea nova Castano, Kate, “Tier austen = Mossy gd aha Te vale ‘ha cmmpane, ohn Way & Sno, 1001, New Yor 67FINANCUJE lzracunavayu se kao tact 2a na- bavjenu f zamijenjenu dugotrajnu Smnovir, Moga se aracunad i bilan Geka povecanja neto dugotrajne imovine u razdoblju. ce 5.1.8. Ulaganja w gudvil Predstavijaa dake za kupnju arogeg drusiva tunad. njegove fer Srjednosts, Opeenito se racuna kao Wolo promjens racuna gudvila w DI Taner uvetano ca amorwaci gudvila ‘efter randobiju. Stoga amortizaclia tuldula ne ujece na slobodn! nowant feu bruto noveanom tjeku il bru- toulaganju B'1 10. Poveéanje neto vrijed- nosti ostale imovine Taracunava se zbilance za ostale poaleje dugotrayne imovine (patent, Fecal, zastitnt znaci dr) S ukdu- enon amortizacijom. $1.11: Brute wlaganja (nvesti- cije) Drestavija summa edataka 20 novi keaptal,ukljucive obrtnt kapital, tz Gale a kupny dugotrajne imovine, vil ostalu movin 5.1.17. Promjene na utrézivim edsovaim papirima ‘Gteawim vejeanosnim papirima small se one vnjednosnice koje se Srogu edman 1 bez veceg rzika pre (vont u pornatu golovinu. Promjene SPhdhose na Kotranje vijednosnica Siprpadajucom kamatom. Ukjucuja SP olinancljs tek jer su manje r lone nego samo posiovanve drustva. Sis. Povrat poreza au dobit si posiljeporezna Kamatna dobit Feracunava se na vieak utr2ivih sjednoonth paptra jednaka Je prile- porezno) Kamat puta | minus odgo- Parajuca graniéna stopa poreza na ‘obt drustva, Graniéaa poreana sto pa na dobit tebala bi bil stalna, 31.20. Poslijeporezni kamatni rashod Jednak Je prjeporeznom kama- tom tosko puta | minus graniena Stopa poreza na dabit drustva Umjesto zakljuéka vg Je primjer kalkulacjeslobo- dnih povsanih sredstava neudbicajen a nase prakst jer see oslanja sao Fa knygovodstvene podatke, Kao sto Je to ahieas prijenom Mednarodnog Peimovedstvenogstandarda 7 = lzje- Eigjo noveanom tek, vee wvazava t problematika vremenske preferencie Bowes, Stoga podréava koncept vre- dnovanya drustva, Siuatramo da ce Gare buducnost, bit interesentan 2 primjenu 1 kod nas. 3 1. T. Copelana, T. Kol, J. Murtin: Valuation = ‘Measuring anc managing ha valve ofthe compa- nies, Joba Wiley & Sons, 1997, New Yor 2. Bir Spromé: Gotovnek tik v poduzeés, RIF 6/1092, Zagreb. 68 Sun = Java = cott MeNealy, 4*-godisn Sef Sun fnrosystemea, feavopes on0.a bistava zujozta sta informacislih tomoogi, Dest je godra 2, cis20 ‘estvenveo svi vs propoviadalucl tendo urrezenog buna e- Juce eprava iodo ratunala mote Spoznal ok ka on rae zajecn0 po- eeanlu rvezame, Osvarene te ize “lve, now softer zaltemet prkadan 2a ov harder | vak! operatvn su Stay poteruo e populame Gatesove Windowse u drugi plan. Neveta mena u ragunalstu - oc inteneiove avjerde. Netscape Co- mmrmunicatons do Oracle Systemsa, [Biya | Merosota ~ koi se najdule Optan kaptlaei=2udno Su privat ‘lav, Godinama pre ogo, McNealy jena e pouta nalazana prem samo feu teed zaein Krsna Upro- jektnim i strojarskim odielima te soba- tna 22 trgovene wrjechosricama na Wail Sooty, al ostala fe gotovo bez xjoka na daleko veéem (zstu ure- Getog atunalsiva, Toe, medutm, bio prj ckeploce teeta Jae. Kako su fe kompanio Srom svete u protekin ‘imped spotioa jaa proko crage rastojedi se veil -u_tu rived Sunova mantra «Mee rato" jerezonrati gobusom. Cake ‘moéni Wiliam Gates - &ij softver dorni- fra golem tien osoonth etunaa ‘priznao da Sun ima pravu stvar Za idu- eter ragunalotva. MeNealy, poznat poizrect kako Zk da Sun bude kotro- fozna ta, sam je neobicne pola medu gurure raGunatva Nj, ra- Scott McNealy lk od gotove svn Grugih, tehnickiCa- ‘aba iti kreativni poduzein, 2 jos manje Kompjuterski mania, Dipiomi- rao je okonomiju na Harvardu i magi- strirao posiovnu administraciu ne Stanfordu, a strasii su mu hoke}, gol 2bjanje Sala u svako) prci. Unatoé to- ‘me, jedan je od najugiecnijn menedze- ra Slicon Valleyja. Mozda ga najboje ocrtavaiu rjaci Oracleova generalnog diroktora Lawtencea J. Ellsona: “Dulle su najvanie Scotove znacalke stras- tveno umijeée vodenia i strogo finan- Cjsko upravfjanj. To se obiéno ne mo- Zezejodno natu jedne osobe. Obiéno financisk’ tipovi nisu tako otvoreno strasiveni a vode ne vode dovalno ra Guna o detalima,” Titalonti, uz ubojtikonkarentstdin- stinit i neprekidino, sitovito nametanje ritma, adrZalisu Sun ukolosjekuéitevo desetliece zapanjujucin promjena u Kompjutersko) Indust - dok se IBM spotakniva, a umjesto njega pojauie se Rove vode poput Intela i Microsotta, ‘Sada, MoNealyiev Sun juriga na vod- stvo U ef umrezenih sustava. Soot McNealy: “Xo sv vienja u asu stteghu, Sense a profit vam nula” TVRTKA 2/1996 “a