Analitička geometrija i linearna algebra 4.

Matrice

4.3 ELEMENTARNE TRANSFORMACIJE I REDUCIRANI OBLIK

MATRICE

U ovom ćemo poglavlju naučiti kako se vrše jednostavne transformacije nad retcima
matrice koje nazivamo elementarnim transformacijama. To su:

1) Zamjena dvaju redaka.

2) Množenje retka skalarom/brojem različitim od nule.
3) Dodavanje retka pomnoženog skalarom/brojem nekom drugom retku.

Napomena: Mogu se definirati i elementarne transformacije nad stupcima matrice.

Primjena elementarnih transformacija je višestruka. Na primjer, upotrebljavaju se

- pri rješavanju sustava linearnih jednadžbi;
- pri računanju determinanti;
- pri nalaženju inverzne matrice;
- …

U svakom od navedenih problema se elementarne transformacije matrice primjenjuju na

neki, problemu svojstven, određeni način, sa zajedničkim ciljem svođenja matrice na što
jednostavniji, takozvani reducirani oblik.

Algoritam svođenja matrice na reducirani oblik

Primjer 10
⎡ 2 4 −3 1 ⎤
Matricu A = ⎢⎢1 1 2 9 ⎥⎥ primjenom elementarnih transformacija svodimo na
⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦
reducirani oblik na sljedeći način:
⎡1 1 2 9 ⎤
Zamjenom 1. i 2. retka dobivamo matricu… B = ⎢⎢ 2 4 −3 1 ⎥⎥
⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦
⎡1 1 2 9⎤
2. retku matrice B dodamo 1. redak pomnožen s -2… C = ⎢⎢0 2 −7 −17 ⎥⎥
⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦
⎡1 1 2 9⎤
3. retku matrice C dodamo 1. redak pomnožen s -3… D = ⎢⎢0 2 −7 −17 ⎥⎥
⎢⎣0 3 −11 −27 ⎥⎦

15
Analitička geometrija i linearna algebra 4. Matrice

⎡1 1 2 9⎤
1 ⎢ ⎥
Množenjem 2. retka s dobivamo… E = ⎢0 1 −7
2
−17
2⎥
2
⎢⎣0 3 −11 −27 ⎥⎦
⎡1 1 2 9⎤
3. retku matrice E dodamo 2. redak pomnožen s -3… F = ⎢⎢0 1 −7
2
−17 ⎥
2⎥

⎣⎢0 0
−1 −3 ⎥
2 2 ⎦

⎡1 1 2 9⎤
Pomnožimo 3. redak s -2… G = ⎢⎢ 0 1 −7
2
⎥
−17
2⎥
⎢⎣ 0 0 1 3 ⎥⎦
⎡1 0 11
2
35
2⎤

1. retku matrice G dodamo 2. redak pomnožen s -1… H = ⎢⎢ 0 1 −7

2
−17 ⎥
2⎥
⎢⎣ 0 0 1 3 ⎥⎦
⎡1 0 0 1 ⎤
11
1. retku matrice H dodamo 3. redak pomnožen s − … J = ⎢⎢0 1 −7
2
−17 ⎥
2⎥
2
⎢⎣0 0 1 3 ⎥⎦
⎡1 0 0 0⎤
7
2. retku matrice J dodamo 3. redak pomnožen s … K = ⎢⎢0 1 0 2 ⎥⎥
2
⎢⎣0 0 1 3⎥⎦

Za matricu K kažemo da je u reduciranom obliku.

Opis reduciranog oblika matrice, naziv postupka i veza među matricama dani su
definicijama:

Definicije
Matrica A tipa mxn je u reduciranom obliku ako ima sljedeća svojstva:
1. svi nul-retci se nalaze na dnu matrice;
2. prvi (gledano s lijeva u desno) ne-nul element matrice je 1 i zove se vodeća
jedinica;
3. u svakom ne-nul retku je vodeća jedinica desno od vodećih jedinica iz prethodnih
redaka;
4. ako stupac sadrži vodeću jedinicu svi ostali elementi u tom stupcu su jednaki 0.

Ovaj postupak svođenja matrice na reducirani oblik naziva se Gauss – Jordanova

redukcija.

Kažemo da je matrica M ekvivalentna (ili po retcima ekvivalentna) matrici N ako se

matrica N može dobiti iz M primjenom konačnog broja elementarnih transformacija.
Pišemo: M ~ N.

16
Analitička geometrija i linearna algebra 4. Matrice

Primjer 11
Sve matrice iz primjera 10 su međusobno ekvivalentne. Na primjer, G ~ H jer je H
dobivena tako da se 1. retku matrice G dodao 2. redak pomnožen s -1. Obratno, H ~ G jer
se G može dobiti iz H tako da se 1. retku matrice H doda njen 2. redak.

Dakle, A ~ B, B ~ A, ..., J ~ K, K ~ J ali i A ~ C, C ~ A, ..., A ~ K, K ~ A itd.

Lako se provjerava da za relaciju ekvivalencije među matricama vrijedi:
1) A ~ A refleksivnost
2) A ~ B ñ B ~ A simetričnost
3) (A ~ B & B ~ C) ï A ~ C tranzitivnost

Naglasimo da je svaka matrica tipa mμn ekvivalentna jednoj jedinoj matrici u reduciranom
obliku.

Zadaci

1. Gauss – Jordanovom redukcijom nađite reducirani oblik matrice.

⎡ 2 8⎤ ⎡ 6 −8⎤
a) A = ⎢ ⎥ b) B = ⎢ ⎥
⎣ 4 14 ⎦ ⎣ −3 4 ⎦
⎡ −1 3 −4 ⎤ ⎡2 6 6⎤
c) C = ⎢⎢ 2 4 1 ⎥⎥ d) D = ⎢⎢ 2 6 7 ⎥⎥
⎢⎣ −4 2 −9 ⎥⎦ ⎢⎣ 2 7 7 ⎥⎦

2. Pokažite da su matrice A i B ekvivalentne i nađite niz elementarnih transformacija koje

A prevode u B.
⎡ 1 4⎤ ⎡ −3 6 ⎤
A =⎢ ⎥ , B =⎢ ⎥
⎣ 2 7⎦ ⎣ 4 5⎦

Pri rješavanju ovog zadatka upotrebit ćemo činjenicu da su dvije mμn matrice
ekvivalentne ako i samo ako imaju isti reducirani oblik.

17
Analitička geometrija i linearna algebra 4. Matrice

4.4 ELEMENTARNE MATRICE

Djelovanje svake elementarne transformacije nad retcima može se opisati množenjem s

matricom koja se od jedinične razlikuje za djelovanje same elementarne transformacije.

Primjer 12
⎡ 2 4 −3 1 ⎤
Želimo zamijeniti 1. i 2. redak matrice A = ⎢⎢1 1 2 9 ⎥⎥ .
⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦
⎡1 0 0 ⎤
U tu svrhu zamijenimo 1. i 2. redak jedinične matrice I 3 = ⎢⎢0 1 0 ⎥⎥ .
⎢⎣0 0 1 ⎥⎦
⎡0 1 0⎤
Dobivamo matricu E = ⎢⎢1 0 0 ⎥⎥ . Provjerimo djelovanje matrice E:
⎢⎣0 0 1 ⎥⎦
⎡ 0 1 0 ⎤ ⎡ 2 4 −3 1 ⎤ ⎡ 1 1 2 9 ⎤
EA = ⎢⎢1 0 0 ⎥⎥ ⎢⎢ 1 1 2 9 ⎥⎥ = ⎢⎢ 2 4 −3 1 ⎥⎥ .
⎢⎣ 0 0 1 ⎥⎦ ⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦ ⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦

Slijedi opis elementarnih matrica za svaku od tri elementarne transformacije.

Prva elementarna matrica dobije se iz jedinične matrice zamjenom i– tog i j– tog retka:
⎡1 0 0 0⎤
⎢ ⎥
⎢ ⎥
⎢0 0 1 0 ⎥ ← i − ti redak
⎢ ⎥
E (i ↔ j ) = ⎢ ⎥
⎢0 1 0 0 ⎥ ← j − ti redak
⎢ ⎥
⎢ ⎥
⎢0 0 0 1 ⎥⎦
⎣

Druga elementarna matrica dobije se iz jedinične matrice množenjem i– tog retka brojem
λ ≠ 0:
⎡1 0 0⎤
⎢ ⎥
⎢ ⎥
E (λ (i )) = ⎢ 0 λ 0 ⎥ ← i − ti redak
⎢ ⎥
⎢ ⎥
⎢⎣ 0 0 1 ⎥⎦

18
Analitička geometrija i linearna algebra 4. Matrice

Treća elementarna matrica dobije se iz jedinične matrice tako da se j– tom retku doda i– ti
redak pomnožen brojem λ :

⎡1 0 0 0⎤
⎢ ⎥
⎢ ⎥
⎢0 1 0 0 ⎥ ← i − ti redak
⎢ ⎥
E ( j + λ (i )) = ⎢ ⎥
⎢0 λ 1 0 ⎥ ← j − ti redak
⎢ ⎥
⎢ ⎥
⎢0 0 0 1 ⎥⎦
⎣

Primjer 13
Pokažimo djelovanje elementarnih matrica
⎡0 0 1 ⎤ ⎡1 0 0 ⎤ ⎡1 −2 0 ⎤ ⎡ 2 4 −3 1 ⎤
E1 = ⎢ 0 1 0 ⎥ , E2 = ⎢0 1 0 ⎥ , E3 = ⎢0 1 0 ⎥ na matricu A = ⎢⎢1 1 2 9 ⎥⎥ .
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢⎣1 0 0 ⎥⎦ ⎢⎣0 0 5 ⎥⎦ ⎢⎣0 0 1 ⎥⎦ ⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦

⎡0 0 1 ⎤ ⎡ 2 4 −3 1 ⎤ ⎡ 3 6 −5 0 ⎤
E1 A = ⎢⎢0 1 0 ⎥⎥ ⎢⎢1 1 2 9 ⎥⎥ = ⎢⎢1 1 2 9 ⎥⎥ ; zamijenili smo 1. i 3. redak.
⎢⎣1 0 0 ⎥⎦ ⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦ ⎢⎣ 2 4 −3 1 ⎥⎦

⎡ 2 4 −3 1 ⎤
E2 A = ⎢⎢ 1 1 2 9 ⎥⎥ ; treći redak smo pomnožili brojem 5.
⎢⎣15 30 −25 0 ⎥⎦

⎡ 0 2 −7 −17 ⎤
E3 A = ⎢⎢1 1 2 9 ⎥⎥ ; 1. retku smo dodali 2. redak pomnožen brojem -2.
⎢⎣ 3 6 −5 0 ⎥⎦

Elementarne matrice su invertibilne. Njihovi inverzi su također elementarne matrice i

vrijedi:
E (i ↔ j ) −1 = E (i ↔ j ) ,
1
E (λ (i )) −1 = E ( (i )) ,
λ
E ( j + λ (i )) = E ( j + (−λ )(i )) .
−1

Veze koje postoje između invertibilnosti, reduciranog oblika matrice i elementarnih

matrica dane su sljedećim važnim teoremom, kojeg navodimo bez dokaza.

19
Analitička geometrija i linearna algebra 4. Matrice

Teorem 5
Za kvadratnu matricu A reda n su sljedeće tvrdnje ekvivalentne, tj. sve su istinite ili su sve
lažne.
a) A je invertibilna matrica.
b) Matrica A se dade reducirati na jediničnu matricu In.
c) A se dade prikazati kao produkt elementarnih matrica.

Prema ovom teoremu, za regularnu kvadratnu matricu A reda n postoje elementarne

matrice E1 , E2 ,… , Ek takve da je
Ek E2 E1 A = I n . (*)

Pomnožimo matričnu jednakost (*)

s lijeva umnoškom E1−1 E2 −1 Ek − 1 s desna matricom A−1

E1−1 E2 −1 Ek −1 \ Ek E2 E1 A = I n Ek E2 E1 A = I n A−1
A = E1−1 E2 −1 E k −1 I n Ek E2 E1 AA−1 = I n A−1
A = E1−1 E2 −1 E k −1 A −1 = E k E2 E1

Ovime smo pokazali kako se može odrediti inverzna matrica regularne matrice. Naime, niz
elementarnih matrica koje reduciraju A na In transformirati će In na A−1 .

Jednostavna metoda za provođenje opisanog postupka za dobivanje inverzne matrice dana

je sljedećim primjerom.

Postupak dobivanja inverzne matrice

Primjer 14
⎡1 2 −5⎤
Naći inverz matrice A = ⎢⎢1 −3 3 ⎥⎥ .
⎢⎣1 1 −2 ⎥⎦
1o) Spojimo elemente matrice A i jedinične matrice I3 u matricu ⎡⎣ A I 3 ⎤⎦ .
2o) Primijenimo niz elementarnih transformacija nad retcima s ciljem svođenja matrice A
na reducirani oblik I3. Na desnoj ćemo strani dobiti inverz A−1 , tj. bit će ⎡⎣ I 3 A−1 ⎤⎦ .

U nastavku ćemo 1. redak, 2. redak, 3. redak, … matrice označavati s R1, R2, R3, ….

⎡1 2 −5 ⏐ 1 0 0 ⎤
⎢ ⎥
1o) ⎡⎣ A I 3 ⎤⎦ = ⎢1 −3 3 ⏐ 0 1 0 ⎥ je matrica tipa 3μ6.
⎢1 1 −2 ⏐ 0 0 1 ⎥
⎣ ⎦
2o)

20
Analitička geometrija i linearna algebra 4. Matrice

⎡1 2 −5 ⏐ 1 0 0 ⎤ ⎡1 2 −5 ⏐ 1 0 0 ⎤
⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢1 −3 3 ⏐ 0 1 0 ⎥ R2 − R1 ~ ⎢ 0 −5 8 ⏐ −1 1 0 ⎥ ~
⎢1 1 −2 ⏐ 0 0 1 ⎥ R3 − R1 ⎢ 0 −1 3 ⏐ −1 0 1 ⎥ −1 ⋅ R3
⎣ ⎦ ⎣ ⎦

⎡1 2 −5 ⏐ 1 0 0 ⎤ R1 − 2 R3 ⎡ 1 0 1 ⏐ −1 0 2 ⎤
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ 1
⎢ 0 −5 8 ⏐ −1 1 0 ⎥ R2 + 5 R3 ~ ⎢0 0 −7 ⏐ 4 1 −5⎥ −( 7 ) ⋅ R2 ~
⎢ 0 1 −3 ⏐ 1 0 −1⎥ ⎢0 1 −3 ⏐ 1 0 −1⎥ R3 ↔ R2
⎣ ⎦ ⎣ ⎦

⎡1 0 1 ⏐ −1 0 2 ⎤ R1 − R3 ⎡1 0 0 ⏐ − 37 1
7
9 ⎤
7
⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢ 0 1 −3 ⏐ 1 0 −1⎥ R2 + 3R3 ~ ⎢ 0 1 0 ⏐ − 57 − 37 8 ⎡ I 3 A−1 ⎦⎤
7 ⎥ = ⎣
⎢0 0 1 ⏐ − 4 7 − 1 7 5 7 ⎥ ⎢0 0 1 ⏐ − 47 − 17 5 ⎥
⎣ ⎦ ⎣ 7 ⎦

Lako je provjeriti da vrijedi AA-1=A-1A=I .

Primjer 15
⎡1 2 −5⎤
Pokažimo da A = ⎢⎢1 −3 3 ⎥⎥ nije invertibilna matrica.
⎢⎣1 1 −2 ⎥⎦
Prema teoremu 6 dovoljno je pokazati da A nije ekvivalentna jediničnoj matrici I3, tj. da se
elementarnim transformacijama ne može reducirati na jediničnu matricu.

⎡ 1 6 4 ⏐ 1 0 0⎤
o ⎢ ⎥
1 ) ⎡⎣ A I 3 ⎤⎦ = ⎢ 2 4 −1 ⏐ 0 1 0⎥
⎢ −1 2 5 ⏐ 0 0 1 ⎥⎦
⎣
o
2)
⎡ 1 6 4 ⏐ 1 0 0⎤
⎢ ⎥
⎢ 2 4 −1 ⏐ 0 1 0 ⎥ R2 − 2 R1 ~
⎢ −1 2 5 ⏐ 0 0 1 ⎥⎦ R3 + R1
⎣
⎡1 6 4 ⏐ 1 0 0⎤ ⎡1 6 4 ⏐ 1 0 0⎤
⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢ 0 −8 −9 ⏐ −2 1 0⎥ ~ ⎢ 0 −8 − 9 ⏐ − 2 1 0 ⎥
⎢0 8 9 ⏐ 1 0 1 ⎥⎦ R3 + R1 ⎢0 0 0 ⏐ −1 1 1 ⎥
⎣ ⎣ ⎦

Matrice A se ne može invertirati zbog nul-retka u reduciranom obliku, tj. A je singularna

matrica za koju ne postoji A-1. Dakle, ima li ekvivalentna matrica nul-redak prekidamo
postupak Gauss-Jordanove redukcije.

21
Analitička geometrija i linearna algebra 4. Matrice

Zadaci

1. Koje su od sljedećih matrica elementarne?

⎡ 1 −8 ⎤ ⎡0 1 ⎤ ⎡0 1 ⎤ ⎡π 0⎤
a) ⎢ ⎥ b) ⎢ ⎥ c) ⎢ ⎥ d) ⎢
⎣0 1 ⎦ ⎣ 1 −2 ⎦ ⎣1 0⎦ ⎣0 1 ⎥⎦
⎡1 1 0 ⎤ ⎡1 0 0⎤
e) ⎢⎢ 0 0 1 ⎥⎥ f ) ⎢⎢ 0 1 0 ⎥⎥
⎢⎣0 0 0 ⎥⎦ ⎢⎣ 0 7 1 ⎥⎦

2. Nađite elementarnu transformaciju koja danu elementarnu matricu svodi na jediničnu.

⎡1 0 0 0 ⎤
⎡1 0 0 ⎤ ⎡1 0 0⎤ ⎢0 1 0 1 ⎥
⎡1 −5⎤ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
a) ⎢ ⎥ b) ⎢0 6 0 ⎥ c) ⎢0 1 0⎥ d) ⎢ ⎥
⎣ 0 1 ⎦ ⎢ 0 0 1 0 ⎥
⎣⎢0 0 1 ⎦⎥ ⎣⎢0 − 2 1 ⎦⎥ ⎢ ⎥
1

⎣0 0 0 0⎦

3. Nađite inverz matrice ako je matrica regularna i provjerite množenjem dobiveni

rezultat.
⎡ 2 8⎤ ⎡ 6 −8⎤
a) A = ⎢ ⎥ b) B = ⎢ ⎥
⎣ 4 14 ⎦ ⎣ −3 4 ⎦
⎡ −1 3 −4 ⎤ ⎡2 6 6⎤ ⎡ 1 0 1⎤
c) C = ⎢⎢ 2 4 1 ⎥⎥ d) D = ⎢⎢ 2 6 7 ⎥⎥ e) E = ⎢⎢ −1 1 1 ⎥⎥
⎢⎣ −4 2 −9 ⎥⎦ ⎢⎣ 2 7 7 ⎥⎦ ⎢⎣ 0 1 0 ⎥⎦

⎡ 1 0⎤
4. Neka je dana matrica A = ⎢ ⎥.
⎣ −5 2 ⎦

a) Nađite elementarne matrice E1 i E2 takve da je E2E1A = I.

b) Zapišite A-1 kao produkt dviju elementarnih matrica.
c) Zapište A kao produkt dviju elementarnih matrica.

22