Professional Documents
Culture Documents
Program je spisak naredbi koji govori kompjuteru šta treba da uradi. Programski jezik omogućuje da
pišemo program i na taj način komuniciramo sa kompjuterom. Umesto da pišemo 0 1 1 0 1 1 0, koristimo
rezervisane ključne reči (vokabular) i pravila (gramatiku) koje definiše programski jezik da jednostavnije
objasnimo računaru šta treba da uradi. Jednostavnije u ovom kontekstu znači jednostavnije za programera
– lakše je razumeti šta znači System.out.println(„Ispiši ovaj tekst“); nego 0 1 1 1 1 0 0 1 0 1 0. Java je
programski jezik. Program izvršava liniju po liniju.
Integrisano radno okruženje (engl. Integrated Development Environment, skraćeno IDE) predstavlja skup
integrisanih alata za efikasniji razvoj programa i pisanje programskog koda. Eclipse je primer takvog
alata, koji se često koristi za pisanje koda u Java programskom jeziku. Slika ispod prikazuje osnovne
komponente glavnog prozora Eclipse IDE-a.
Slika 2Prikaz eclipse editora
Instalacija
Java instalacija dolazi u dva oblika: JRE (Java Runtime Environment) i JDK (Java Development Kit).
JRE je podskup JDK i sadrži samo alate neophodne za izvršavanje prethodno razvijenog i prevedenog
Java koda (dakle, uključuje Java virtuelnu mašinu - JVM). JDK pored alata za izvršenje prevedenog Java
koda (bajt koda), sadrži i alate za razvoj aplikacija pisanih u Javi (uključuje i Java kompajler).
Provera da li je postoji java na računaru. Otvorite konzolu („cmd“) i ukucajte: java -version Provera da li
je postoji java kompajler na računaru. Otvorite konzolu i ukucajte: javac –version
Ukoliko nije instaliran Java Development Kit, neophodno je otići na Download sekciju Oracle sajta i
preuzeti odgovarajuću instalacionu verziju JDK-a. Važno je napomenuti da treba preuzeti verziju koja
odgovara vašem operativnom sistemu (Windows, Linux, Mac OS...) i njegovoj bitnoj verziji (x86 - za 32-
bitni ili x64 - za 64- bitni operativni sistem). Ispod je dato uputstvo i linkovi za preuzimanje odgvarajućih
verzija JDK-a.
Za početak je neophodno da utvrdite koja je bitna verzija vašeg operativanog sistema. Na Windows
operativnom sistemu ovo možete uraditi tako što u Search polje upišete Control Panel, pokrenete Control
Panel, kliknete na ikonicu System i tamo pročitate podatak o verziji operativnog sistema, naveden iza
stavke „System type:“.
1. Ukoliko imate 64-bitni Windows, preuzmite JDK 15 (Java SE Development Kit 15.0.1) sa
sledećeg linka:
https://www.oracle.com/java/technologies/javase-jdk15-downloads.html
Kada pristupite stranici, treba da odaberete instalacionu verziju za Windows x64 Installer, pod
sledećim nazivom „jdk-15.0.1_windows-x64_bin.exe“ (ovo je predzadnja stavka na spisku sa
verzijama, a veličina fajla je 159,69 MB). Pre preuzimanja će se možda od vas tražiti da kreirate
Oracle nalog (account).
2. Ukoliko imate 32-bitni Windows, pošto JDK 11 ne postoji u verziji za 32-bitne sisteme,
preuzmite JDK 8 (Java SE Development Kit 8u271) sa sledećeg linka:
https://www.oracle.com/java/technologies/javase/javase-jdk8-downloads.html
Kada pristupite stranici, treba da odaberete instalacionu verziju za Windows x86, pod sledećim
nazivom „jdk-8u271-windows-i586.exe“ (ovo je predzadnja stavka na spisku sa verzijama, a
veličina fajla je 154,48 MB). Pre preuzimanja će se možda od vas tražiti da kreirate Oracle nalog
(account).
Za Windows OS duplim klikom pokreniti instalaciju jave i pratiti instalacioni vizard. Instalacioni folder
Jave za Windows operativne sisteme zavisi od njegove verzije (x86 ili x64) i najčešće je sličan sledećem:
Za potebe ovog kursa neophodno je našem operativnom sistemu naznačiti putanju do foldera u
kom je instalirana Java. Ovaj korak se na novijim verzijama Windowsa izvršava automatski pri
instalaciji JDK-a, pa ga možete preskočiti dok ne instalirate Eclipse i porverite da li sve radi bez
problema. Ukoliko bude problema sa pokretanjem Eclipse, neophodno je postupiti po uputstvu datom
ispod.
Da bi se koristila java u Linux sistemu potrebno je postaviti veze izmeĎu Linux sistema i instalacionog
foldera Jave. To se postiže sledećim naredbama:
Pozivom komande java -version proverićemo da li je Java instalirana. Često se dešava da Linux
instalacija dolazi sa već preinstaliranom Javom (open Jdk). U prethodnom slučaju potrebno je naznačiti
sistemu koju instalaciji Jave da koristi kao primarnu. Upravljanje sa više instalacija Jave postiže se
komandama:
Kompajliranje java klasa iz konzole postiže se komandom javac. Kao parametri poziva pomenutoj
komandi se prosleĎuje ime java klase, pri čemu će rezultat biti odgovarajući .class fajl (mogu se
prosleĎivati i drugi parametri). Npr. izvršavanjem komande javac Test.java nastaće fajl Test.class.
Pokretanje java programa unutar Java virtuelne mašina postiže se upotrebom komande java Test.class.
Ukoliko je za kompajliranje ili pokretanje potrebno pristupiti i drugim klasama javac i java će te klase
tražiti upotrebom CLASSPATH varijable. Ukoliko prilikom pokušaja pokretanja programa upotrebom
komande java Test.class dovijete poruku „could not find or load main class“, neophodno je da podesite
CLASSPATH sistemsku promenljivu. Procedura je ista kao i za podešavanje JAVA_HOME promenljive,
koja je opisana iznad, do tačke 5. U tačci 6. umesto naziva promenljive JAVA_HOME, uneti naziv
CLASSPATH, u tačci 8. uneti vrednost promenljive kao putanje do lib loldera instaliranog JDK-a, na
primer: %JAVA_HOME%\jre\lib;. (uključujući i . iza ;). Za kompajliranje java fajlova i njihovo
pokretanje na ovom kursu, koristićemo alat Eclipse, koji ove radnje automatizuje i olakšava.
Da bismo mogli da pišemo kod, potrebno je da napravimo novi projekat. U okviru novog projekta,
potrebno je da napravimo pakete. Paketi su skupovi fajlova gde se čuva kod i služe radi bolje organizacije
koda. U nastavku slede instrukcije za kreiranje projekta.
1. Kada se pokrene eclipse, potrebno je da kliknete na dugme File, odaberete New i zatim
JavaProject kao na slici.
2. Nakon toga pojaviće se prozor kao na sledećoj slici, gde je potrebno uneti naziv projekta
(PrviProjekat) i kliknuti Finish dugme
3. Kada završimo to, potrebno je da napravimo i paket u kom će se nalaziti naš prvi fajl sa kodom.
Potrebno je da desnim klikom miša na folder src otvorimo padajući meni, gde ćemo odabrati
opciju New, a zatim Package.
4. Zatim će se pojaviti prozor u kom ćemo uneti ime paketa (zadatak1) kao na slici
5. Sledeći korak je da kreiramo fajl u paketu, u kom ćemo i pisati naš kod. Desnim klikom miša na
ikonicu novog paketa, dobijamo meni gde biramo opciju New, Class
6. Otvara se prozor gde unosimo ime PrviZadatak, i štikliramo polje public static void main i
kliknemo dugme Finish.
7. Nakon svega toga, dobićete prikaz kao na slici ispod, gde će te umesto linije //TODO moći da
pišete vaš kod.
Podatak, tipovi podataka i operacije
Podatak ili vrednost je jednostavna činjenica poput konkretnog broja ili reči. Primer podatka je ceo broj
31, decimalni broj 3.14 i tekst "Dobar dan.". Uobičajna namena programa je da rade sa velikom
količinom podataka kako bi izvukli nove informacije ili automatizovali odreĎeni posao. Svaki podatak
koji se koristi u programu ima odreĎen tip. Primeri tipova podataka su ceo broj, decimalan broj i tekst.
Tip podatka definiše dva bitna svojstva:
Programi rade sa podacima tako što primenjuju jednu ili više operacija nad njima. Operacija je naredba
koja ima sledeće elemente:
Aritmetičke (+, -, *, /)
Relacione (>,<, ==, !=)
Logičke (&&, ||, !)
Aritmetičke operacije se mogu izvršavati nad celim i decimalnim brojevima. Rezultat operacija će biti
broj. Relacione operacije služe za poreĎenje, gde se mogu porediti celi i decimalni brojevi. Rezultat će
biti tačno ili netačno tj. boolean vrednost. Logičke operacije se koriste nad logičkim vrednostima
(boolean) i rezultat je logička vrednost.
Na slici 3 je dat primer nekoliko operacija. Kao što je već navedeno System.out.println() će ispisati ono
što se nalazi u zagradama u konzolu. U ovom slučaju prvo će se izvršiti operacije koje se nalaze u
zagradi, a zatim će se njihov rezultat ispisati. Na liniji 6 se nalazi primer kako ispisati rezultat sabiranja
dva broja. Kako je rezultat ove aritmetičke operacije 8, taj broj će se i ispisati prvi u konzoli. Na liniji 7 je
dat primer kako ispisati rezultat jedne relacione operacije. Kako je 5 > 3, rezultat relacione operacije je
true i taj rezultat je ispisan u konzoli. Na liniji 8 je dat primer relacione operacije „različito“ tj. pitamo se
da li je 5 različito od 3. Na linijama 9 i 10 je dat primer logičkih operacija && (and, logičko i) i || (or,
logičko ili). Na liniji 11 je dat primer operatora ! (not, logičko ne), koji pretvara true u false i obrnuto.
Slika 3
Komentari
Konvencije u kodiranju
Koristeći standardne konvencije o imenovanjima u Javi, kod postaje lakši za čitanje, kako za onoga
ko ga je pisao tako i za druge programere koji treba da održavaju ili debaguju predhodno kreiran kod.
Čitljivost Java programa je veoma važna. Poštovanje konvencija skraćuje vreme potrebno da se shvati
šta kod radi.
Kada se preuzme projekat sa Canvasa, potrebno je da ga otpakujete i smestite u Vaš workspace folder koji
ste odabrali. Kada otvorite Eclipse, potrebno je da klikom na dugme File otvorite padajući meni, u kom
odaberete dugme Import kao na slici.
Zatim će se otvoriti prozor gde je potrebno da kliknete na General i Existing Project into Workspace i
kliknete na Next.
Pomoću dugmeta Browse potrebno je da odaberete projekat koji želite da ubacite i na kraju kliknete
dugme Finish kao na slici ispod. Dobićete ubačen program u Eclipse.
Zadaci:
1. Kreirati novi fajl u okviru postojećeg paketa pod nazivom FormatiranjeTeksta. Napisati program
koji ispisuje tekst:
A
B
D
E
2. Kreirati novi paket pod nazivom zadatak2. Kreirati fajl u kom se piše kod pod nazivom
AritmetickeOperacije. Unutar njega napisati kod koji će da ispiše u konzoli rezultate sledećih
operacija:
3+4
6*5
16 / 4
10-7
10 % 7
3. Kreirati novi paket pod nazivom zadatak3. Kreirati fajl u kom se piše kod pod nazivom
RelacioneOperacije. Unutar njega napisati kod koji će da ispiše u konzoli rezultate sledećih
operacija:
3>4
6<5
16 >= 4
10 <=7
10 == 7
10 != 11
4. Kreirati novi paket pod nazivom zadatak4. Kreirati fajl u kom se piše kod pod nazivom
LogickeOperacije. Unutar njega napisati kod koji će da ispiše u konzoli rezultate sledećih
operacija:
true && true
true || false
! false
! ((true && false) || ((false || true) && (!false)))
5. Kreirati novi paket pod nazivom zadatak5. Kreirati fajl u kom se piše kod pod nazivom
ObimKruga. Napisati program koji računa obim kruga, ako je poluprečnik 3. Formula za obim
kruga je:
6. U okviru paketa zadatak5 kreirati novi fajl pod nazivom PovrsinaZapremina. Napisati program
koji će da izračuna površinu i zapreminu kvadra i da je ispiše. Veličina stranice a je 3, b je 5, c je
7.
7. U okviru paketa zadatak5 kreirati novi fajl pod nazivom Ispis. Program koji ispisuje: *(Ukoliko
se javi greška ili da se nešto crveni potrebno je pored znaka \ dodati još jedan \ )
\*******/
*\*****/*
**\***/**
***\*/***
****/****
***/*\***
**/***\**
*/*****\*
/*******\
8. U okviru paketa zadatak5 kreirati novi fajl pod nazivom PovrsinaTrougla. Program koji računa
površinu trougla ako je: