Nauka o

čvrstoći
Nauka o čvrstoći dio je
tehničke mehanike koja
proučava ravnotežu između
vanjskih i unutarnjih sila u
materijalu te deformacije
materijala koje pri tome
nastaju
• Krutost možemo definirati kao
otpornost na deformaciju i
matematički ju definiramo kao odnos
sile koja uzrokuje deformaciju i same
deformacije.

• Važno je shvatiti da krutost ovisi o

nekoliko faktora: materijalu tijela,
geometriji tijela ili sustava (oblik i
dimenzije) te vrsti opterećenja.
Kruta i čvrsta tijela

Kruta tijela su ona koja se na mogu deformirati pod

utjecajem vanjskih sila (nema).
U prirodi postoje čvrsta tijela – to su ona tijela
koja se pod utjecajem vanjskih sila mogu
deformirati, promijeniti svoj oblik i dimenzije.
Različite vrste PVC granulata za ekstruziju i brizganje,
počevši od mekih, tvrdoće 50 ShA (Shor-
(Shor-a), do tvrdih
tvrdoće 85 ShD (Shor-
(Shor-a).
Čvrsta tijela, ako su idealna ona imaju
sljedeća svojstva:
a) Neprekidnosti ili kontinuiranost -
molekule i atomi tog tijela jednoliko i
neprekinuto su raspoređeni po njegovom
čvrstom volumenu
b) Homogenost – svojstva tijela u svim
točkama njegovog volumena su jednaka
c) Zakonitost između naprezanja i
deformacija – ona postoji bez obzira na
oblik, dimenzije i materijal od kojeg je
tijelo napravljeno
• Pod djelovanjem
sile dolazi do
deformacije
opruge, a po
prestanku
djelovanja sile
vraćaju se u
prvobitni položa
Čvrsta tijela, mogu i ne moraju mijenjati
elastična ili neka druga svojstva.
Ovisno o pravcu opterećenja pa se
prema tome dijele na:
a. Izotropna – svojstva čvrstog tijela su
u svim pravcima ista
b. Anizotropna – svojstva čvrstog tijela
se mijenjaju ovisno o pravcu
djelovanja opterećenja
Podjela idealnih čvrstih tijela
- prema mehaničkim svojstvima:

1. Elastična – nakon prestanka djelovanja

vanjskih sila ta tijela se u potpunosti
vraćaju na početni oblik i veličinu
2. Plastična - nakon prestanka djelovanja
vanjskih sila ta tijela se ne vračaju na
početni oblik i veličinu, već nastaju trajne
plastične deformacije
3. Visokoelastična – to su ona tijela kod
kojih uslijed djelovanja vanjskih sila
nastaje pojava puzanja ili relaksacije

Puzanje je pojava gdje pri konstantnom

opterećenju nastaju trenutne deformacije
tijela koje s vremenom rastu

Relaksacija je pojava opadanja unutarnjih

sila tijekom vremena pri deformaciji
 Opterećenja
Opterećenja tijela javljaju se u tri oblika:

1. Statičko ili mirno – tijekom vremena se

ne mijenja
2. Dinamičko jednosmjerno ili pulsiranje –
intenzitet opterećenja se mijenja tijekom
vremena
3. Dinamičko dvosmjerno ili osciliranje
(titranje) - sila tijekom vremena mijenja
svoju veličinu i smjer
Statičko opterečenje
Prikaz kako sile pritiska i naprezanja
izlažu ukupnu konstrukciju opterećenju.
 Naprezanje
(kada je unutarnja sila podijeljena
po površini na koju djeluje) može biti
biti::

a) Aksijalno – djeluje uzduž osi predmeta ili

okomito na površinu presjeka. Javlja se
kod osnih ili aksijalnih opterećenja,
rastezanja ili sabijanja pa ih nazivamo
naprezanje na vlak
naprezanje na tlak
• Tangencijalno – djeluje okomito na os
predmeta ili u ravnini površine presjeka,
odnosno kao posljedica opterećenja na
smicanje ili odrez. S obzirom da
opterećenje djeluje okomito na os
predmeta nazivamo naprezanje na odrez
ili smik.
• Za ostala opterećenja koristimo izraze:
naprezanje pri savijanju
naprezanje pri uvijanju
naprezanje pri izvijanju
 Vrste naprezanja:
naprezanja:

1. Naprezanje na vlak (vlačno naprezanje)

2. Naprezanje na tlak (tlačno naprezanje)
3. Naprezanje na smik ili odrez (smično
naprezanje)
Moguća je istovremena pojava različitog
naprezanja – savijanje i vlak ili savijanje i
tlak, takva se kombinacija zove -
složeno naprezanje.
 Ispitivanje čvrstoće
materijala
Čvrstoća materijala je sposobnost
prenošenja opterećenja (sile) bez pojave
loma ili nepoželjne deformacije.
Ispitivanja čvrstoće dijelimo na:
* statičko opterečenje – ispitivani
materijal se podvrgne laganom
rastućem opterećenju
*dinamičko opterećenje – materijal
se podvrgne opterećenju kojem se
mijenja veličina i smjer
Ispitivanje vlačne čvrstoće materijala

Za takva ispitivanja koriste se uređaji

nazvani kidalice, koje se sastoje od:

1. uređaj za nametanje opterećenja

2. uređaj za mjerenje sile
3. uređaj za mjerenje deformacije
ispitivanog materijala
4. uređaj za ispis dijagrama ispitivanja
(F-∆l)
 Ispitivanje zamora materijala

Uređaji koji se koriste zovu se pulsatori –

bat udara po nekom metalu s obje strane
naizmjenično tako se stvara dinamičko
oscilatorno opterećenje koje izaziva
izmjenično naprezanje na vlak i tlak, ono
dovodi do zamora materijala koje će se
prekinuti uslijed naprezanja koje je manje
od čvrstoće materijala.
 Dinamička ispitivanja
Test zamora
elastičnog pričvrsnog
materijala segmenta
sistema železničke šine
elise helikoptera
za prag
Sposobnost materijala da se odupre lomu
uslijed dinamičkog oscilatornog
opterećenja zove se dinamička izdržljivost
materijala.

Pri takvom opterećenju u 20% slučajeva

dolazi do loma zbog preopterećenja ili
zbog pukotina nastalih u nehomogenoj
strukturi materijala. Te pukotine zovemo
pukotine zamora.
Žarište loma – početna pukotina zamora ili
greška u materijalu (sjajna površina)

Žilavi lom – (uglađena površina) nastaje

postupnim i dugotrajnim širenjem žarišta

Zrnasti lom – naglo slomljena površina koja

pokazuje grubo zrnatu strukturu
Čvrstoća na istezenje
različito armiranih
laminat
 Dopušteno naprezanje

Naprezanje dimenzioniranog elementa mora

biti manje od čvrstoće materijal.

Stvarno naprezanje – ono naprezanje koje

se javlja u materijalu pri njegovoj
eksploataciji.

Proračunsko naprezanje (mora biti

ekvivalentno stvarnom, uzima u obzir sve
sile koje djeluju na tijelo)
 Shear Strain – smično naprezanje

This experiment consists of a foam block where a

force can be applied to the top of the block to
create an example of shear strain as pictured
 Dopušteno naprezanje
- Za krhke materijale:
σ τM
σ dop = M
τ dop =
v v
σ M ; τ dop vlačna i smična čvrstoća
- Za rastezljive (plastične) materijale:
σT τT
σ dop = τ dop =
v v
Koeficijent sigurnosti uvijek je veći od 1 a kreće se
u granicama:
1.5 ≤ v ≥ 2.5
 Hookeov zakona
Idealna čvrsta tijela pored neprekidnosti i
homogenosti imaju svojstvo
proporcionalnosti između naprezanja i
deformacija. Ta proporcionalnost je
opisana Hookeovim zakonom i vrijedi u
području elastičnih deformacija.

Koeficijent elastičnosti α = iznos za koji se

produlji štap jedinice duljine presjeka 1
mm2 ako je opterećen silom 1 N.
 r r
FA F
− ∆l
A d0
d0

− d1
l0 − ll
+ ll l0 + dl

A
∆l

r r
F FA
 ε
α= mm 2
σ N

1 N
E= 2
MPa
α mm

E = Youngov modul ili modul elastičnosti

To je naprezanje koje bi izazvalo

l0 štapa za njegovu početnu
produljenje
dužinu ili za 100%
 σ =ε ⋅ E MPa
Hookeov zakon ili zakon proporcionalnosti:

Apsolutno produljenje štapa je upravno

proporcionalno sa silom i početnom
dužinom štapa a obrnuto proporcionalno s
površinom poprečnog presjeka i modulom
elastičnosti
Štap uslijed djelovanja dvaju kolinearnih
sila suprotnih smjerova na pravcu
njegove osi se produljuje ili skraćuje.
Sile koje djeluju u osi štapa zovu se
aksijalne sile. Ako se uslijed aksijalnih
sila štap produljio – bio je izvrgnut
naprezanju na vlak, a ako se skratio bi
je izvrgnut djelovanju na tlak.
 Naprezanje na vlak i tlak

Vlačnim se naprezanjem dužina povećala

za + ∆ l pa se to smatra pozitivno
naprezanje i označava se ⊕ dok se pri
tlaku duljina smanjuje pa se to smatra
negativno naprezanje i označava s
 Dijagram vlačne čvrstoće
trgovačkih čelika

Dijagrami vlačne čvrstoće češćih

tehničkih materijala
 Naprezanje na odrezak ili smik
Kada sila F djeluje na štap u ravnini
poprečnog presjeka (okomito na os štapa)
tada je on izložen opterećenu na odrez ili
smik.
Uslijed djelovanja vanjske sile F unutar
materijala u ravnini presjeka javlja se
unutarnja tangencijalna sila Ft
F = Ft
Ako su te dvije sile u simetrali presjeka tada
je naprezanje jednoliko raspoređeno.
Površini presjeka A. Unutarnja sila Ft
raspodijeljena je na površinu presjeka
štapa A i daje naprezanje na odrez:
r
F
A
Ft
τ0 =
A
F = Ft
r
F
τ=F/A MPa
τ0
Da bi dijelovi konstrukcije izdržali
naprezanje na odrez ili smik, stvarno
naprezanje ne smije preći granicu
dopuštenog naprezanja, odnosno:
F
τ 0 = ≤ τ od
A
Ispitivanjem je ustanovljen omjer između
dopuštenog naprezanja na odrez i
dopuštenog naprezanja na vlak:
τ 0 d = (od 0.75 do 0.80 )τ υd
A između čvrstoće na odrez i čvrstoće na
vlak:
τ M = 0.8σ M
U praksi vanjska sila F i reakcija Ft rijetko
kada djeluju u simetrali presjeka što znači
da naprezanje neće biti jednoliko
raspoređeno po čitavoj dužini presjeka A.

Može doći do gnječenja materijala. Kada

tlakovi nadvladaju unutarnju reakciju Ft
nastupa popuštanje materijala i odrez.
Do odreza može doći kada sile ne
djeluju u simetrali presjeka nego pod
nekim krakom što uzrokuje savijanje
nekog štapa. Tada je štap podvrgnut
istovremeno na odrez i na savijanje.
Apsolutni smik - iznos za koji se jedan
presjek pomakne prema drugome. Tom
pomaku odgovara kut smika γ . To je
relativno smicanje i služi kao mjera
deformacije pri naprezanju na odrez.
Između deformacije γ i stvarnog
naprezanja τ0 postoji linearna ovisnost
koja vrijedi do granice proporcionalnosti a
izražava se Hookovim zakonom:

τυ = ε E
Takav odnos postoji kod naprezanja na
odrez koje je proporcionalno relativnom
smicanju γ a faktor proporcionalnosti je
modul smika ili modul klizanja G

τ 0 =γ G MPa
Modul smicanja G je elastična konstanta
materijala kao i modul elastičnosti i ima
istu dimenziju.
G = 0.385 E
 Naprezanje pri savijanju ili
fleksiji

Naprezanje pri savijanju je karakteristično

po tome što se uzdužna os štapa usljed
vanjskog opterećenja zakrivljuje.
Ovisno o djelovanju vanjskog opterećenja
savijanje može biti:
a) Ravno ili obično savijanje
b) Koso savijanje
Smjerovi i vrste stezanja odnosno deformacija
nakon zavarivanja. Veća masa zavara na
gornjoj strani V zavara uzrokuje kutne
deformacije i savijanje po dužini zavara.
Ravno savijanje je ono gdje moment
savijanja Ms djeluje oko glavne osi
inercije x ili y poprečnog presjeka.
Koso savijanje je ono gdje moment savijanja
Ms ne djeluje ni oko jedne glavne osi
inercije.
Ovisno o vrsti opterećenja nosača
savijanje može biti:
a) Čisto savijanje ili savijanje spregovima
b) Poprečno savijanje ili savijanje silama
 Savijanje prema...

Koso savijanje

Savijanje
trupa
Čisto savijanje se javlja ako u svakom
poprečnom presjeku nosača vanjsko
opterećenje reducira na spreg sila,
nosač je duž cijele svoje osi
opterećen istim momentom savijanja
Ms = const
Poprečno savijanje je ono gdje se
pored naprezanja na savijanje u
poprečnim presjecima javljaju
poprečne sile, momenti savijanja su
različiti a veličina poprečnih sila se
mijenja.
Ms = const
 Naprezanje pri uvijanju ili
torziji
Ako se štap kružnog presjeka duljine l na
jednom kraju učvrsti, a na slobodnom
kraju optereti momentom Mu onda će na
štapu nastati naprezanje pri uvijanju ili
torziji. Ono je tangencijalno ili smično
naprezanje. Kut uvijanja je kut za koji se
zakrene polumjer slobodne baze u odnosu
na ukliještenu bazu štapa pri uvijanju.
 Mu ⋅l
ϕ= kut uvijanja
I p ⋅G
Mu moment uvijanja (Nmm)
I duljina štapa (mm)
Ip polarni moment inercije (mm4)
G modul smika ili klizanja (MPa)

M t 180 0
ϑ= ⋅ specifičpe deformacij a
G⋅Ip π
 Naprezanja pri uvijanju
Čvrsta (elastična) tijela se pod opterećenjem
deformiraju sve dok ne poprime ravnotežni
oblik, koji može biti : stabilan, labilan i
indiferentan.
Sila koja izaziva indiferentnu ravnotežu zove
se kritična sila. Ako se sila malo poveća
dolazi do loma i nastaje labilna elastična
ravnoteža.
F > Fkr
 Kritična sila
Štap učvršćen zglobom na oba kraja kad se
optereti, elastična linija poprima oblik
sinusnog poluvala. Sila izvijanja u tom
slučaju ima najmanju vrijednost i to je
kritična sila ili Eulerova kritična sila:
π 2 EI min
Fkr =
l02
Štap vezan za oba kraja l0=l
Štap ukliješten na jednom kraju l0=2l
Štap ukliješten na oba kraja l0=0.5l
 Složena naprezanja
To su takva naprezanja koja se sastoje od
dvije ili više osnovnih naprezanja. Ovisno
o tome koja osnovna naprezanja
istovremeno djeluju imamo različite vrste
složenih naprezanja:
Ekscentrični vlak i tlak
Savijanje i vlak
Savijanje i tlak
Savijanje i uvijanje
• Torzione opruge izložene su
naprezanju na uvijanje