 državljanin - pripadnik države koji ima određena zakonska i moralna prava i obaveze

- jednaki pred zakonom bez obzira na svoje posebnosti

 građanin - stanovnik neke države koji ima prava i obaveze, ali ne može sudjelovati
na izborima; svoje ideje mogu realizirati kroz organizacije civilnog društva
 stjecanje državljanstva - načelo krvne veze - dijete stječe državljanstvo svojih
roditelja bez obzira gdje rođeno i gdje
živi ( europske države)
- načelo područja - dijete dobiva državljanstvo prema državi
u kojoj je rođeno, bez obzira na roditelje
( SAD )
- načelo prebivališta - osoba dobiva državljanstvo države na
čijem teritoriju prebiva ( većina država)
 apatridi - osobe bez državljanstva; nikad ga nisu imale ili su ga izgubile, a novo nisu
stekle ( svijet – 12 milijuna , RH- 2900 )
 narod - zajednica ljudi koja živi na određenom teritoriju, povezani kulturnim,
jezičnim i vjerskim značajkama te osjećajem pripadnosti i zajedničkom
poviješću
 nacija - politički integriran i suveren narod u okviru vlastite države
 suverenitet - vrhovna politička vlast iznad koje, u pogledu donošenja i provođenja
političkih odluka nema više vlasti
 stjecanje državljanstva RH - podrijetlo
- rođenje na teritoriju RH
- naturalizacija - kada stranac duže vremena živi u RH
- kada stranac zatraži azil jer mu u vlastitoj državi prijeti
smrtna opasnost ili kad je neko vrhunski sportaš
 svaki državljanin RH ima domovnicu i OIB te prema ustavu državljanstvo mu se ne
može oduzeti i ne može biti prognan iz države
 manjina - skupina ljudi koji se po određenim obilježjima razlikuju od većine
- vjerske, rasne, jezične, seksualne, nacionalne
- zaštita prava manjina pokazuje stupanj demokratičnosti neke države
 nacionalna manjina - skupina stanovnika jedne države koja se po svojoj etničkoj
pripadnosti razlikuje od većine stanovnika
 najčešće je nacionalna manjina dio naroda koji živi u nekoj drugoj državi (češka,
slovačka, talijanska, njemačka manjina u RH, ali ponekad nacionalna manjina nema
svoju „matičnu” državu npr. Romi, Baski, Kurdi)
  rješavanje pitanja manjina - demokratske i nasilne metode
 demokratske metode - asimilacija - proces u kojem manjina napušta ili gubi svoje
običaje i prihvaća ( svojevoljno) običaje većine
(doseljenici u Slavoniju)
- kulturni pluralizam- priznavanje jednake vrijednosti i
ravnopravnosti različitih etničkih
skupina (Švicarska)
- melting pot - svojevoljno miješanje različitih etničkih skupina
sa ciljem stvaranjem nove nacije (Amerikanci)
 nasilne metode - etničko čišćenje - preseljavanje nepoželjnih stanovnika s jedne na
drugu lokaciju ili protjerivanje s određenog
teritorija (protjerivanje Nijemaca nakon 2SR)
- genocid - sustavno ubijanje pripadnika neke etničke skupine s
ciljem istrebljenja (Židovi)
- prisilno stvaranje nove nacije - prisilno miješanje kulturnih
osobitosti manjine i većine s ciljem
novog kulturnog obrasca (Sovjeti)
 Republika Hrvatska priznaje status nacionalnih manjina u svom Ustavu
 status autohtone manjine uređen je kod nas kao u većini europskih država : njega
stječu manjine koje na našim prostorima žive najmanje 100 godina ili 4 generacije
 prema popisu iz 2011. u RH ima 328.738 pripadnika nacionalnih manjina : Albanci,
Austrijanci, Bošnjaci, Srbi, Rusini, Talijani, Ukrajinci, Mađari, Makedonci, Česi,
Slovaci...
 slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti
 pravo na korištenje pisma i jezika ( dvojezični natpisi i školski programi na jeziku
manjine)
 pravo na sudjelovanje u političkom životu – opće biračko pravo i biranje zastupnika u
Hrvatski sabor ( ukupno 8 zastupnika)
 pravo na njegovanje kulturnih i tradicijskih običaja
 država - politička zajednica uređena pravilima koja dobrovoljno ili pod prisilom
prihvaćaju svi članovi
 temeljna odrednica države je njena suverenost - stanovništvo, Ustav, teritorij,
politički aparat vlasti, međunarodno
priznanje
 unutarnje ustrojstvo države - jedinstvena (unitarna) -RH, Francuska
- složena (federacija, konfederacija) - SAD, Indija
Meksiko
 Ustav- određuje državnu suverenost i sadrži temeljne vrijednosti života u jednoj
državi: ustrojstvo vlasti, ljudska prava…
  međunarodno priznanje - određenu državu potvrde druge suverene države, na
temelju tih priznanja država postaje politički subjekt u međunarodnom pravu i
međunarodnim odnosim te ostvaruje svoj vanjski suverenitet
 u prošlosti osnovna uloga države bila je kontrola građana i provođenje apsolutne
vlasti kralja - apsolutna monarhija
 društvene promjene tijekom 18. stoljeća dovele su do podjele vlasti na zakonodavnu,
izvršnu i sudbenu; takav ustroj države uz postavljanje općih i unaprijed utvrđenih
pravila osigurao je jednakost svih građana i države se od apsolutne monarhije polako
pretvaraju u pravne, liberalne države
 države mogu nastati - raspadom ( države Sovjetskog Saveza)
- podjelom ( Čehoslovačka)
- odvajanjem ( Norveška od Švedske )
- priključenjem ( Istočna i Zapadna Njemačka )
- ustupom ( Albanija iz Otomanskog Carstva )
- ujedinjenjem ( UK )
 Suverenitet može biti - unutarnji - ovlast države da na svom području nesmetano
donosi i provodi političke odluke
- vanjski - priznanje postojanja i suvereniteta neke države od
strane drugih
 pojam suverenitet u prošlosti je označavao vrhovnu vlast kralja, a nakon Francuske
revolucije i nastanka republika vrhovna vlast prelazi u ruke naroda
 narodni suverenitet- narod kao zajednica slobodnih i ravnopravnih državljana obnaša
vlast preko svojih izabranih predstavnika
 za funkcioniranje neke države moraju postojati osobe koje će donositi odluke u ime
naroda- u RH parlamentarni izbori se održavaju svake 4 godine i svi državljani
povjeravaju svoj glas saborskim zastupnicima (ako izađu na izbore)